Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.46.0-wmf.23 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Hladni rat 0 3200 42579433 42578612 2026-04-08T20:41:35Z ~2026-21717-40 342191 Poništena izmjena [[Special:Diff/42578612|42578612]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42579433 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = John_F._Kennedy,_Nikita_Khruchchev_1961.jpg | caption1 = Američki predsjednik [[John F. Kennedy]] i sovjetski vođa [[Nikita Hruščov]] na samitu u [[Beč]]u, [[4. lipnja]] [[1961.]] godine. | image2 = Berlin_Wall_1979_02.jpg | caption2 = Fotografija [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] pred [[Brandenburška vrata|Brandenburškim vratima]]. Zid je izgrađen [[1961.]] godine kako bi spriječio bijeg stanovnika [[DDR|Istočne Njemačke]] i zaustavio potencijalno katastrofalne ekonomske migracije. Zid je bio simbol Hladnoga rata i njegovo rušenje [[1989.]] je najavilo njegov kraj. | image3 = Jawaharlal Nehru, Nasser and Tito at the Conference of Non-Aligned Nations held in Belgrade.jpg | caption3 = [[Pokret nesvrstanih]], čije su glavne ličnosti dugo godina bili [[Gamal Abdel Nasser]], [[Josip Broz Tito]] i [[Džavaharlal Nehru]], predstavljao je "treći put" u periodu snažnih blokovskih podjela. | image4 = Redwing_Dakota.jpg | caption4 = Tokom Hladnog rata, [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] su provele oko 1,054 službenih [[Testiranje nuklearnog oružja|nuklearnih testova]], između [[1945.]] i [[1992.]] godine. [[Sovjetski Savez]] ih je službeno proveo oko 715, u periodu od [[1949.]] do [[1990.]] godine. | image5 = Sputnik_asm.jpg | caption5 = Sovjetski Savez je [[4. listopada]] [[1957.]] godine u [[Zemlja (planet)|Zemljinu]] orbitu lansirao prvi svjetski [[umjetni satelit]]: ''[[Sputnjik 1]]''. }} '''Hladni rat''' je naziv za period vojnih i političkih tenzija nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] između zemalja [[Istočni blok|Istočnog]] ([[Sovjetski Savez]] i njegovi saveznici) i [[Zapadni blok|Zapadnog bloka]] ([[Sjedinjene Države]], [[NATO]] i ostali saveznici). Historičari danas nisu potpuno složni oko točnog trajanja Hladnog rata, mada se kao početak najčešće uzimaju [[1945.]] ili [[1947.]] godina (kada je donesena [[Trumanova doktrina]] o ograničavanju sovjetskog ekspanzionizma), a kao kraj [[1991.]] godina, kada se [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspao]] [[Sovjetski Savez]]. Termin "hladni" se koristi zato što dvije sukobljene strane nikada nisu povele oružani sukob velikih razmjera, međutim su (in)direktno sudjelovale u cijeloj seriji manjih i većih regionalnih sukoba, koji se nazivaju [[Rat preko posrednika|surogat ratovima]]. Hladni rat je formalno dokinuo savezništvo protiv [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tako da su [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Države]] postale dvije sukobljene velesile s dijametralno suprotnim političkim i ekonomskim načelima. Sovjetski Savez je bio [[marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinistička]], jednopartijska država na čelu s [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističkom partijom]] i prisutnom tajnom policijom, a koju je u prvim godinama vodio diktator ([[Staljin]]), a kasnije mala skupina političkih moćnika ([[Politbiro]]). Sve do posljednjih godina Hladnoga rata, partija je u Sovjetskom Savezu kontrolirala gotovo sve aspekte javnog života, uključujući medije, vojsku, gospodarstvo i organizacije. Uz to je izvršavala indirektnu kontrolu u ostalim zemljama Istočnog bloka i uvelike financirala komunističke partije diljem svijeta; ponekad joj je konkurencija bila [[NR Kina]], a posebice nakon [[Kinesko-sovjetski raskol|Kinesko-sovjetskog raskola]] iz [[1960-e|60-ih]] godina. Opozicija sustavu bio je Zapadni blok, kojeg su dominantno sačinjavale [[kapitalizam|kapitalističke]] zemlje s razvijenom [[demokracija|demokracijom]], slobodnim medijima i nezavisnim organizacijama. S godinama se isprofilirala i treća strana, [[Pokret nesvrstanih]], kojoj su pripadale neutralne zemlje čiji je cilj bilo održavanje dobrih odnosa s obama stranama. Iako se dvije velesile nikada nisu direktno sukobile, bile su izrazito dobro naoružane i spremne za mogući, totalni nuklearni svjetski rat. Postojale su nuklearne strategije čiji je cilj bilo obeshrabrivanje suprotne strane od napada, s obzirom da je postojala prijetnja da će napadač, u slučaju nuklearnog napada, biti potpuno uništen; ta je strategija poznata kao [[osigurano uzajamno uništenje]]. Osim preko [[utrka u nuklearnom naoružanju|ekstenzivnog razvoja nuklearnog oružja]] i jačanja vojnih snaga, dvije sukobljene strane su težnju za dominacijom izražavale kroz razne surogat sukobe diljem svijeta, [[psihološko ratovanje]], kampanje masovne propagande i [[špijunaža|špijunažu]], rivalstvo u sportu i tehnološkim natjecanjima poput [[svemirska utrka|svemirske utrke]]. [[Hladni rat (1947–1953)|Prva faza Hladnog rata]] započela je u prve dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata [[1945.]] godine. Sovjetski Savez je konsolidirao svoj utjecaj u zemljama Istočnog bloka, dok su Sjedinjene Države započele globalnu politiku [[Zadržavanje|zadržavanja]] kako bi osporili sovjetsku moć, davale su vojnu i financijsku pomoć europskim zemljama (primjerice, podrška antikomunistima u [[Grčki građanski rat|Grčkom građanskom ratu]]) te su formirale [[NATO]] savez. [[Berlinska blokada]] (1948–49) je bila prva velika kriza Hladnoga rata. Pobjedom komunista u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] i izbijanjem [[Korejski rat|Korejskog rata]] (1950–53), sukob se proširio. Sovjetski Savez i Sjedinjene Države su se natjecale oko dominacije u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] te u zemljama [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]] koje su prolazile kroz proces [[dekolonizacija|dekolonizacije]]. Sovjeti su, u međuvremenu, tenkovima ugušili [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarsku revoluciju]] iz [[1956.]] godine. Širenje i eskalacija sukoba doveli su do novih kriznih situacija diljem svijeta, poput [[Sueska kriza|Sueske krize]] ([[1956.]]), [[Berlinska kriza 1961.|Berlinske krize]] ([[1961.]]) i [[Kubanska raketna kriza|Kubanske raketne krize]] ([[1962.]]). Nakon potonje, Hladni rat je ušao u [[Hladni rat (1962–1979)|novu fazu]] u kojoj je svijet vidio [[Kinesko-sovjetski raskol]], koji je zakomplicirao odnose u komunističkom svijetu, ali i sve veću autonomiju američkih saveznika, poput [[Francuska|Francuske]]. Sovjeti su [[1968.]] godine, ponovno tenkovima, ugušili [[Praško proljeće]], pokušaj liberalizacije komunizma u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], dok je od Amerike podržavani [[Južni Vijetnam]] teško poražen u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] (1955–75), što je bio fijasko koji je zahtijevao promjenu politike u Sjedinjenim Državama. Do [[1970-e|70-ih]] godina, obje su strane pokazale interes za prilagodbe s ciljem stvaranja stabilnijeg i predvidljivijeg međunarodnog sustava, što je dovelo do primjene politike [[detant]]a, [[Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|pregovora o ograničenju strateškog naoružanja]] (SALT) i [[Nixonov posjet Kini 1972.|ostvaranje odnosa]] između Sjedinjenih Država i NR Kine s ciljem kontriranja Sovjetskom Savezu. Početkom [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetsko-afganistanskog rata]] [[1979.]] godine, politika detanta je krahirala. [[Hladni rat (1979–1985)|Rane 80-e]] dovele su do nove eskalacije odnosa tokom koje su Sovjeti oborili [[Korean Air Lines let 007|KAL-ov let 007]], a NATO organzirao vojne vježbe [[Able Archer 83]] ([[1983.]]). Sjedinjene Države su pojačale [[Reaganova doktrina|diplomatski, vojni i ekonomski pritisak]] na Sovjetski Savez i to u periodu kada je komunistička velesila već patila od [[Period stagnacije|ekonomske stagnacije]]. [[Hladni rat (1985–1991)|Sredinom 80-ih]], novopostavljeni sovjetski vođa, [[Mihail Gorbačov]], predstavio je liberalne reforme znane kao ''[[glasnost]]'' i ''[[perestrojka]]'' te zaključio sovjetski rat u [[Afganistan]]u. Istovremeno, diljem [[Istočna Europa|Istočne Europe]] dolazi do pojačanih zahtjeva za autonomijom, posebice u [[Poljska|Poljskoj]]. Gorbačov je, s druge strane, odbio slati [[Crvena armija|Crvenu armiju]] u zemlje [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], kao što je Sovjetski Savez radio u prošlosti. Posljedica toga bio je [[Jesen naroda|val revolucija]] u kojima su mirno svrgnuti komunistički sistemi u Istočnoj Europi; jedini izuzetak bila je [[Rumunjska revolucija]]. Komunistička partija Sovjetskog Saveza je ubrzo izgubila političku moć te je ubrzo i zabranjena nakon [[Augustovski puč|neuspjelog puča]] u kolovozu [[1991.]] godine. Sve to dovelo je do formalnog [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] u prosincu [[1991.]] godine, što je izazvalo domino efekt i dovelo do pada komunizma u zemljama poput [[Mongolija|Mongolije]], [[Kambodža|Kambodže]] i [[Južni Jemen|Južnog Jemena]]. Hladni rat i sva događanja iz tog perioda ostavili su neizbrisivu ostavštinu. Na njega se često referiralo u [[Kultura tokom Hladnog rata|popularnoj kulturi]], posebice u špijunski orijentiranim djelima (poput globalno popularnog serijala o tajnom agentu [[James Bond|Jamesu Bondu]]) i onima koja su tematizirala nuklearno ratovanje. == Nastanak termina == {{main|Hladni rat (termin)}} {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=George Orwell press photo.jpg|image2=Bernardbaruch.jpg|width1=191|width2=205|footer=I dok je pisac [[George Orwell]] (lijevo) zaslužan za opći termin "hladni rat", američki politički savjetnik [[Bernard Baruch]] (desno) prvi je primijenio taj termin u kontekstu u kojem se koristi danas.}} Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[engleska|engleski]] pisac [[George Orwell]], koji se proslavio antiutopijskim romanom ''[[Nineteen Eighty-Four|1984.]]'' i satiričnim romanom ''[[Animal Farm|Životinjska farma]]'', u svom eseju "You and the Atomic Bomb" ([[srpskohrvatski|sh.]] "Vi i atomska bomba"), objavljenom [[19. listopada]] [[1945.]] godine u ''[[Tribune (časopis)|Tribuneu]]'', koristi termin ''hladni rat'' u općem smislu. Razmišljajući o svijetu koji živi u sjeni prijetnje od nuklearnog rata, Orwell se referirao na ideju o polariziranom svijetu američkog teoretičara [[James Burnham|Jamesa Burnhama]], pišući: {{izdvojeni citat|Gledajući na svijet u cjelini, smjer u kojem idemo desetljećima ne vodi prema anarhiji, nego prema ponovnom nametanju ropstva.... Teorija Jamesa Burnhama je bila jako aktualna, ali samo mali broj ljudi je dosad razmatrao njezine ideološke implikacije — to jest, kakav bi pogled na svijet, kakva uvjerenja i kakva društvena struktura bi vjerojatno prevladali u državi koja bi u startu bila neosvojiva i u permanentnom stanju "'''hladnog rata'''" sa svojim susjedima.|[[George Orwell]], "You and the Atomic Bomb"<ref>Orwell, "[http://orwell.ru/library/articles/ABomb/english/e_abomb You and the Atomic Bomb]", ''Tribune'', 19. listopada 1945.</ref>}} Dana [[10. ožujka]] [[1946.]], Orwell je u ''The Observeru'' napisao: "''nakon moskovske konferencije prošlog prosinca, Rusija je započela voditi 'hladni rat' protiv Britanije i Britanskog Imperija''".<ref>Orwell, George, ''The Observer'', 10. 3. 1946.</ref> Prvo korištenje ovog termina s ciljem opisivanja specifičnog, poslijeratnog geopolitičkog sukoba između [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]] dogodilo se [[16. travnja]] [[1947.]] godine u govoru [[Bernard Baruch|Bernarda Barucha]], utjecajnog savjetnika [[Demokratska stranka (SAD)|demokratskih]] predsjednika.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=54}}</ref> U govori, kojeg je napisao novinar [[Herbert Bayard Swope]],<ref>{{cite news|first=William|last=Safire|authorlink=William Safire|url=http://www.nytimes.com/2006/10/01/opinion/01iht-edsafire.2988871.html|title=Islamofascism Anyone?|work=The New York Times|date=1 October 2006}}</ref> Baruch govori: "''Nemojmo se zavaravati: nalazimo se usred hladnog rata''".<ref>{{cite web|author1=History.com Staff|title=This Day on History - April 16, 1947: Bernard Baruch coins the term “Cold War”|url=http://www.history.com/this-day-in-history/bernard-baruch-coins-the-term-cold-war|publisher=A+E Networks|accessdate=23. 8. 2016|date=2009}}</ref> [[Kolumna|Kolumnist]] [[Walter Lippmann]] je popularizirao termin svojom knjigom, ''The Cold War''; kada je [[1947.]] godine upitan za izvor termina, Lippman je rekao da ga je preuzeo iz francuskog termina, ''la guerre froide'', koji je nastao tokom [[1930-e|30-ih]] godina.<ref>[[Strobe Talbott]], ''The Great Experiment: The Story of Ancient Empires, Modern States, and the Quest for a Global Nation'' (2009) p.441 n.3; Lippmann's own book is {{cite book|url=https://books.google.com/?id=Ydc3AAAAIAAJ&q=walter+lippmann+cold+war&dq=walter+lippmann+cold+war|author=Lippmann, Walter|title=The Cold War|publisher=Harper|year=1947}}</ref> == Pozadina == {{main|Korijeni Hladnog rata}} [[File:Wladiwostok Parade 1918.jpg|280px|thumb|left|Savezničke trupe u [[Vladivostok]]u u kolovozu [[1918.]] godine, tokom [[Saveznička intervencija u Ruskom građanskom ratu|savezničke intervencije]] u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]].]] Postoji nesloga među historičarima oko točnog početka Hladnog rata. I dok većina njih tvrdi da je isti započeo u periodu neposredno nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], određena skupina tvrdi kako je isti započeo još [[1917.]] godine, kada su [[boljševici]] u [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]] preuzeli vlast u [[Rusija|Rusiji]].<ref name="Gaddis"/> Vođa revolucije, [[Vladimir Lenjin]], izjavio je kako je novonastali [[Sovjetski Savez]] okružen "neprijateljskim, kapitalističkim okruženjem", a diplomaciju je smatrao oružjem koje bi Sovjetski Savez trebao koristiti da bi stvarao podjele među svojim neprijateljima, što je započelo s osnivanjem [[Komunistička internacionala|Kominterne]], koja je pozivala na revolucije diljem svijeta.<ref name="Palmieri34">{{Harvnb|Palmieri|1989|p=62}}</ref> Njegov nasljednik, [[Josif Staljin]], smatrao je Sovjetski Savez "socijalističkim otokom", tvrdeći da se on mora pobrinuti da se "postojeće kapitalističko okruženje zamijeni socijalističkim okruženjem".<ref name="tucker46">{{Harvnb|Tucker|1992|p=46}}</ref> Brojni događaji prije izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] demonstrirali su veliku količinu uzajamnog nepovjerenja između Zapda i Sovjetskog Saveza, a to se nije odnosilo samo na ideološku opoziciju koju je [[komunizam]] predstavljao u odnosu na [[kapitalizam]].<ref name = "Halliday">{{Harvnb|Halliday|2001|p=2e}}</ref> Primjeri toga su podrška Zapada antisovjetskim [[Bijela armija|bjelogardejcima]] u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]],<ref name = "Gaddis">{{Harvnb|Gaddis|1990|p=57}}</ref> sovjetsko financiranje [[Opći štrajk u Ujedinjenom Kraljevstvu 1926.|britanskog općeg štrajka]] iz [[1926.]] godine, što je dovelo do britanskog raskida odnosa sa Sovjetima,<ref name="tucker74">{{Harvnb|Tucker|1992|p=74}}</ref> pa Staljinova objava iz [[1927.]] godine kako mirna koegzistencija s kapitalističkim silama "odlazi u prošlost",<ref name="tucker75">{{Harvnb|Tucker|1992|p=75}}</ref> urotničke optužbe iznesene tokom montiranog [[Šahtijski proces|Šahtijskog procesa]] iz [[1928.]] godine o navodnom britansko-francuskom planiranom puču,<ref name="tucker98">{{Harvnb|Tucker|1992|p=98}}</ref> odbijanje Sjedinjenih Država da priznaju Sovjetski Savez sve do [[1933.]] godine<ref name = "Lafeber 1993">{{Harvnb|LaFeber|1993|pp=194–197}}</ref> te [[Staljinizam|staljinistički]] organizirani montirani [[Moskovski procesi]] tokom [[Velika čistka|Velike čistke]], tokom kojih su izronile optužbe o špijunaži od strane Britanije, Francuske, Japana i Trećeg Reicha.<ref>{{cite book |author=Tim Tzouliadis| title=The Forsaken |year=2008|url=https://archive.org/details/forsakenamerican00tzou|publisher=The Penguin Press |isbn=978-1-59420-168-4}}</ref> Međutim, i Sovjetski Savez i Sjedinjene Države su se u međuratnom periodu uglavnom držali [[izolacionizam|izolacionističke]] politike.<ref>Heller, str. 19. "No, do [[1924.]] godine, Sovjetski Savez, sada pod vodstvom Josifa Staljina, napušta ovu politiku kako bi promovirao svjetsku revoluciju. Iscrpljena ratovima kako protiv unutarnjih, tako i vanjskih neprijatelja, sovjetska se vlada odlučila u bliskoj budućnosti koncentrirati na vlastitu ekonomsku obnovu i razvoj.&nbsp;(...) Sjedinjene Države su također bile izolacionistički nastrojene u međuratnom periodu."</ref> U kolovozu [[1939.]] godine, Sovjetski Savez i [[Treći Reich]] potpisuju zloglasni [[pakt Ribbentrop-Molotov]] o višegodišnjem, međusobnom nenapadanju, ali i o podjeli interesnih sfera na istoku Europe. Međutim, kada su Nijemci u lipnju [[1941.]] godine [[Operacija Barbarossa|napali Sovjetski Savez]], a [[Japan]] u prosincu iste godine [[Napad na Pearl Harbor|bombardirao luku Pearl Harbor]], Sovjetski Savez se pridružio [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]] i tako je nastao savez međusobne koristi. Britanija će ubrzo potpisati sporazum o formalnom formiranju saveza, dok će Sjedinjene Države dati neformalnu suglasnost. Tokom samog rata, Sjedinjene Države će pomagati i Britaniji i Sovjetima kroz svoj svoj [[Zakon o zajmu i najmu|program zajma i najma]].<ref>George C. Herring Jr., ''Aid to Russia, 1941–1946: Strategy, Diplomacy, the Origins of the Cold War'' (Columbia University Press, 1973).</ref> Ipak, Staljin je cijelo vrijeme bio sumnjičav, vjerujući kako su se Britanija i Amerika urotile kako bi prepustile njima većinski teret borbe protiv [[Adolf Hitler|Hitlera]] u Europi. Prema ovoj teoriji, zapadni saveznici su namjerno odugovlačili s otvaranjem drugog protunjemačkog fronta kako bi uskočili u posljednjem trenutku i imali presudan utjecaj u mirovnim sporazumima. Upravo je zbog toga, još za vrijeme rata, postojala snažno, mada latentno nepovjerenje između Saveznika.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|pp=151–153}}</ref> == Kraj Drugog svjetskog rata (1945–47) == === Ratne konferencije o poslijeratnoj Europi === {{main|Teheranska konferencija|Konferencija u Jalti}} [[File:Yalta Conference 1945 Churchill, Stalin, Roosevelt.jpg|320px|thumb|"Velika trojka" na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]]: [[Winston Churchill]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]), [[Franklin Delano Roosevelt]] ([[SAD]]) i [[Josif Staljin]] ([[SSSR]]).]] Saveznici se nisu mogli usuglasiti oko toga kako kako će izgladati poslijeratna [[Europa]] te gdje će se i kako povlačiti granice.<ref name="Gaddis13-23">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=13–23}}</ref> S druge strane, sve su strane dijelile slična mišljenja oko uspostave i održavanja poslijeratne sigurnosti.<ref name="Gaddis13-23" /> Zapadni saveznici su priželjkivali sigurnosni sustav koji je uključivao uspostavu demokratskih sustava na što većem području te bi dozvoljavao zemljama da mirno riješe međusobne sporove kroz međunarodne organizacije.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=156}}</ref> S druge strane, Sovjeti su htjeli dominirati unutarnjom politikom susjednih zemalja.<ref name="Gaddis13-23" /><ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=176}}</ref> Još za vrijeme rata, Staljin je formirao posebne kampove za obuku za komuniste iz različitih zemalja kako bi oni kasnije mogli uspostaviti tajnu policiju lojalnu [[Moskva|Moskvi]] čim [[Crvena armija]] preuzme kontrolu. Sovjetski agenti su ubzro preuzeli kontrolu nad medijima, a posebice radiom; ubrzo je došlo do maltretiranja i zabrane djelovanja svim građanskim institucijama, od omladinskih organizacija do škola, preko crkava pa sve do političke opozicije.<ref>[[Max Frankel]], "Stalin's Shadow," [http://www.nytimes.com/2012/11/25/books/review/iron-curtain-by-anne-applebaum.html?pagewanted=all&_r=0 ''New York Times'', 21. studenog 2012.], u kritici knjige Anne Applebaum, ''Iron Curtain: The Crushing of Eastern Europe, 1944–1956'' (2012), vidi uvod, tekst nakon reference 26 te poglavlja 3, 7, 8 i 9</ref> Staljin je također priželjkivao nastavak mira s Britanijom i Sjedinjenim Državama, nadajući se kako će se moći posvetiti internoj rekonstrukciji i ekonomskom rastu.<ref>Heller, str. 27. "Iz sovjetske perspektive, poslijeratni period mira i obnove bio je neprocjenjivo važan. Stoga, nastavak suradnje i mirnih odnosa s ratnim saveznicima, Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom, bio je izrazito poželjan."</ref> Zapadni saveznici su, pak, također bili podijeljeni oko svojih vizija poslijeratne Europe. [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltovi]] ciljevi – vojna pobjeda u Europi i Aziji, realizacija globalne američke ekonomske nadmoći nad [[Britanski Imperij|Britanskim Imperijem]] i stvaranje svjetske mirovne organizacije – bili su globalniji od onih [[Winston Churchill|Churchillovih]], koji su se bazirali na uspostavu kontrole nad [[Mediteran]]om, opstanak Britanskog Imperija te nezavisnost srednjo- i istočnoeuropskih država, koje bi figurirale kao [[tampon država|tampon zona]] između Sovjeta i Britanije.<ref Name=Plokhy>{{Harvnb|Plokhy|2010|p=}}</ref> [[File:Map-Germany-1945.svg|220px|left|thumb|Poslijeratne [[Saveznička okupacija Njemačke|okupacijske zone u Njemačkoj]].]] Iz američke perspektive, Staljin se činio kao potencijalni saveznik u ostvarivanju njihovih ciljeva, dok su ga Britanci smatrali najvećom prijetnjom ostvarivanju svojih. Kako su Sovjeti već bili okupirali dobar dio srednje i istočne Europe, Staljin je imao ključnu prednost, što je dovelo do situacije da se Britanci i Amerikanci natječu za ostvarivanje prednosti. Razlike između Roosevelta i Churchilla dovele su do serije pojedinačnih sporazuma sa Sovjetima. Tako je, u listopadu [[1944.]] godine, Churchill otputovao u Moskvu i dogovorio podjelu [[Balkan]]a na interesne sfere, dok je u [[Jalta|Jalti]] Roosevelt potpisao identičan sporazum sa Staljinom po pitanju Azije te je odbio podržati Churchilla po pitanju [[Poljska|Poljske]] i reparacija.<ref Name=Plokhy/> Daljnji pregovori među Saveznicima o poslijeratnoj ravnoteži moći u Europi nastavljeni su na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]] u veljači [[1945.]], međutim Churchill, Roosevelt i Staljin ponovno nisu uspjeli postići čvrsti konsenzus oko situacije u poslijeratnoj Europi.<ref name="Gaddis21">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=21}}</ref> U travnju [[1945.]], Roosevelt umire, a nasljeđuje ga [[Harry S. Truman]], dotadašnji potpredsjednik, koji nije vjerovao Staljinu te je odlučio potražiti savjet [[The Wise Men|elitne skupine]] vanjskopolitičkih intelektualaca. Konačno pronašavši čvrstog saveznika, Churchill je zajedno s Trumanom oštro prigovarao, između ostalog, sovjetskoj odluci da podrži [[Poljski komitet narodnog oslobođenja|Lublinsku vladu]] ispred [[Poljska vlada u egzilu|Poljske vlade u egzilu]] u [[London]]u, koja je već ranije prekinula sve odnose sa Sovjetima.<ref>{{Harvnb|Zubok|1996|p=94}}</ref> Nakon savezničke [[Kraj Drugog svjetskog rata u Europi|pobjede u Europi]], Sovjetski Savez je faktički izvršio okupaciju cijele srednje i istočne Europe,<ref name="Gaddis21" /> dok su snažne zapadne snage ostale stacionirane u zapadnoj Europi. U [[Saveznička okupacija Njemačke|od saveznika okupiranoj Njemačkoj]], četiri velesile ([[Francuska]], [[Sjedinjene Države]], [[Sovjetski Savez]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) uspostavile su okupacijske zone i dogovorile labavu podjelu vlasti na četiri dijela.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=22}}</ref> [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Savezička konferencija u San Franciscu]] iz [[1945.]] godine dovela je do formiranja međunarodne organizacije [[UN|Ujedinjenih nacija]], zadužene za svjetski mir, međutim [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] je ubrzo ostalo bez realnog utjecaja zbog prava članica na korištenje veta.<ref>{{Harvnb|Bourantonis|1996|p=130}}</ref> Sve je to, dakako, dovelo do toga da Ujedinjene nacije u jednom periodu postanu tek neaktivni forum za razmjenu polemičke retorike, na kojeg su Sovjeti gledali isključivo kao na propagandnu tribinu.<ref>{{Harvnb|Garthoff|1994|p=401}}</ref> === Potsdamska konferencija i kapitulacija Japana === {{main|Potsdamska konferencija|Kapitulacija Japana}} [[File:Potsdam conference 1945-8.jpg|thumb|280px|Posljednji sastav "Velike trojke" na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]: [[Clement Attlee]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]), [[Harry S. Truman]] ([[SAD]]) i [[Josif Staljin]] ([[SSSR]]). Sovjetski lider je bio jedini član "Velike trojke" koji je kontinuirano sudjelovao na svim konferencijama.]] Velika trojka ponovno se sastala u srpnju [[1945.]] godine, nakon njemačke kapitulacije, u [[Potsdam]]u; Truman i Staljin su ostali za cijelog trajanja konferencije, dok je Churchilla usred iste zamijenio [[Clement Attlee]], koji je u međuvremenu postao novi britanski premijer. Na toj su se konferenciji konačno iskristalizirale ozbiljne razlike u gledištima oko budućnosti Njemačke te ostatka srednje i istočne Europe.<ref name = "Byrd">{{cite encyclopedia|author=Byrd, Peter|editor1=McLean, Iain |editor2=McMillan, Alistair |encyclopedia=The concise Oxford dictionary of politics|title=Cold War (entire chapter)|url=https://books.google.com/?id=xLbEHQAACAAJ|accessdate=16. 6. 2008|year=2003|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-280276-3|ref=harv}}</ref> Uz sve to, rastući animozitet među sudionicima i ratoborni tonovi poslužili su kao dokaz njihovih međusobnih sumnji u neprijateljske namjere onih drugih i povod za još snažnije zauzimanje svojih stavova.<ref>Alan Wood, p. 62</ref> Na ovoj je konferenciji Truman informirao Staljina kako Sjedinjene Države posjeduju [[atomska bomba|novo, moćno oružje]].<ref name="Gaddis25" /> Staljin je, doduše, itekako bio svjestan da Amerikanci rade atomsku bombu te je, kako je i sovjetski program bio u punom pogonu, mirno reagirao na te vijesti. Čak je rekao da je zadovoljan tim vijestima te kako se nada da će bomba biti upotrebljena protiv [[Japan]]a.<ref name="Gaddis25">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=25–26}}</ref> Tjedan dana nakon konferencije, Sjedinjene Države su [[Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija|bacile atomsku bombu]] na japanske gradove [[Hiroshima|Hiroshimu]] i [[Nagasaki]]; Japan je ubrzo kapitulirao. Nedugo nakon bombardiranja, Staljin se žalio američkim dužnosnicima jer je Truman Sovjetima ponudio malo realnog utjecaja u [[Okupacija Japana|okupiranom Japanu]].<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=28}}</ref> === Nastanak Istočnog bloka === {{main|Istočni blok}} [[File:EasternBloc BorderChange38-48.svg|left|thumb|Poslijeratne promjene u Europi i formiranje Istočnog bloka, odnosno prikaz ''[[Željezna zavjesa|željezne zavjese]]''.]] Još za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sovjetski Savez je postavio temelje za nastanak [[Istočni blok|Istočnog bloka]] tako što je izvršio invaziju, a onda i aneksiju nekoliko nezavisnih država (ili dijelova istih) u formi [[Sovjetske socijalističke republike|sovjetskih socijalističkih republika]]; sve je to bilo u skladu s kontroverznim [[Pakt Ribbentrop-Molotov|paktom Ribbentrop-Molotov]]. Među navedene države spadaju [[Poljska]] (koja je postala dio [[Sovjetska okupacija poljskih zemalja (1939–1941)|dvaju SSR-ova]]),<ref name="stalinswars43">{{Harvnb|Roberts|2006|p=43}}</ref> [[Latvija]] (koja je postala [[Latvijska SSR]]),<ref name="wettig20">{{Harvnb|Wettig|2008|p=21}}</ref><ref name="senn">[[Alfred E. Senn|Senn, Alfred Erich]], ''Lithuania 1940 : revolution from above'', Amsterdam, New York, Rodopi, 2007 {{ISBN|978-90-420-2225-6}}</ref> [[Litva]] (koja je postala [[Litvanska SSR]]),<ref name="wettig20"/><ref name="senn"/> [[Estonija]] (koja je postala [[Estonska SSR]]),<ref name="wettig20"/><ref name="senn"/> dio istočne [[Finska|Finske]] (koji je postao [[Karelo-Finska SSR]]) te istočna [[Rumunjska]] (koja je postala [[Moldavska SSR]]).<ref name="stalinswars55">{{Harvnb|Roberts|2006|p=55}}</ref><ref name="shirer794">{{Harvnb|Shirer|1990|p=794}}</ref> Srednjo- i istočnoeuropske države oslobođene od [[Nacizam|nacista]] i okupirane od strane sovjetskih trupa kasnije su pretvorene u [[satelitska država|satelitske države]],<ref name = "Schmitz" /> poput [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]],<ref name="wettig96">{{Harvnb|Wettig|2008|pp=96–100}}</ref> [[Narodna Republika Poljska|Narodne Republike Poljske]], [[Narodna Republika Bugarska|Narodne Republike Bugarske]], [[Narodna Republika Mađarska|Mađarske Narodne Republike]],<ref name="dijk">van Dijk, Ruud, ''Encyclopedia of the Cold War, Volume 1'', p. 200. Taylor & Francis, 2008. {{ISBN|0-415-97515-8}}</ref> [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke Socijalističke Republike]],<ref>{{Harvnb|Grenville|2005|pp=370–71}}</ref> [[Narodna Republika Rumunjska|Narodne Republike Rumunjske]] i [[Narodna Republika Albanija|Narodne Republike Albanije]].<ref name="cook17">{{Harvnb|Cook|2001|p=17}}</ref> Prosovjetski režimi koji su se razvili u ovim zemljama nisu sami replicirali sovjetsko [[planska ekonomija|komandno gospodarstvo]], već su usvojile i brutalne metode koje su primjenjivali Staljin i njegova tajna policija kako bi ugušili stvarne i potencijalne protivnike.<ref name="roht83">{{Harvnb|Roht-Arriaza|1995|p=83}}</ref> U Aziji, [[Crvena armija]] je pregazila [[Mandžurija|Mandžuriju]] u posljednjem mjesecu rata, a ubrzo je i preuzela dobar dio [[Koreja|Koreje]], sjeverno od 38. paralele.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=40}}</ref> U sklopu konsolidacije Staljinove moći u Istočnom bloku, [[NKVD]], pod vodstvom [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]], nadzirao je osnivanje prosovjetske tajne policije u zemljama Bloka, a čiji je cilj bilo gušenje antikomunističke opozicije.<ref name="Gaddis 2005, p. 34"/> Kada bi se u zemljama Bloka pojavio ikakav trag mogućeg zahtjeva za većom autonomijom, Staljin se s tim osobama obračunavao kao i sa svojim predratnim oponentima: bili bi uklonjeni s vlasti, bilo bi im suđeno, a nakon čega bi bili zatvoreni ili, pak, pogubljeni;<ref name="Gaddis 2005, p. 100">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=100}}</ref> najeklatantniji primjer ovoga je bugarski vođa [[Georgij Dimitrov]]. U ovom je periodu ponovno izabrani britanski premijer, [[Winston Churchill]], imao bojazan kako Sovjetski Savez, a sve zbog velikog broja sovjetskih trupa stacioniranih diljem Europe nakon rata i percepcije o nepouzdanosti Josifa Staljina, predstavlja ozbiljnu opasnost [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]].<ref name="Telegraph">Fenton, Ben.{{cite web|url=http://webarchiveproject.org/26299/ |title="The secret strategy to launch attack on Red Army" |accessdate=12. 4. 2016|deadurl=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080528222149/http://webarchiveproject.org/26299/ |archivedate=28. 5. 2008}}, telegraph.co.uk, 1. 10. 1998. Pristupljeno 23. 7. 2008.</ref> === Pripreme za "novi rat" === {{main|Članak X|Željezna zavjesa|Govor nade}} [[File:Čížov (Zaisa) - preserved part of Iron curtain.JPG|280px|thumb|Sačuvani ostaci ''[[željezna zavjesa|željezne zavjese]]'' na teritoriju današnje [[češka|Češke]].]] U jeku rastućih tenzija, u veljači [[1946.]] godine, zamjenik [[SAD|američkog]] ambasadora u [[Moskva|Moskvi]], [[George F. Kennan]], poslao je iz sovjetskog glavnog grada "[[Članak X|Dugi telegram]]" u kojem je oštro kritizirao sovjetsku politiku i odbacio svaku mogućnost [[mirna koegzistencija|mirne koegzistencije]], smatrajući kako su odnosi sa Sovjetskim Savezom "nesumnjivo najveći izazov s kojim se naša diplomacija ikad suočila i vjerojatno najveći s kojim će se ikada suočiti". Izvještaj o tobožnjoj prijetnju koju je sovjetski komunizam predstavljao američkom načinu života poslužio je Sjedinjenim Državama da jasno artikuliraju svoj snažno izraženi animozitet prema Sovjetima te je bio osnova za cjelokupnu američku politiku prema Sovjetskom Savezu za trajanja Hladnog rata.<ref>{{Harvnb|Schecter|2003|pp=152–154}}</ref> U rujnu iste godine, Sovjeti su naručili vlastitu inačicu telegtama, [[Nikolaj Vasiljevič Novikov|Novikovljev]] telegram, tobože poslan od strane tadašnjeg sovjetskog ambasadora u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], a zapravo naručen i "koautoriziran" od strane [[Vjačeslav Molotov|Vjačeslava Molotova]], sovjetskog ministra vanjskih poslova. U istom tonu kao i onaj Kennanov, Novikovljev telegram je iznosio teške i prenapuhane optužbe protiv Sjedinjenih Država, optužujući ih da su monopolistički kapitalisti koji vojnom silom žele izazvati novi rat i ostvariti dominaciju u svijetu.<ref>{{Harvnb|Kydd|2005|p=107}}</ref> Dana [[6. rujna]] [[1946.]] godine, američki [[Državni tajnik SAD|državni tajnik]] [[James F. Byrnes]] je u [[Stuttgart]]u održao [[Govor nade|poznati govor]] u kojemu je javno obznanio da Sjedinjene Države odustaju od ranije predloženog [[Morgenthauov plan|Morgenthauovog plana]] (o podjeli i deindustrijalizaciji poslijeratne Njemačke) i upozorio Sovjete da Amerika namjerava zadržavi vojnu prisusnost na tlu Europe do daljnjega.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=30}}</ref> Da se ovdje radilo o jednom od prvih javnih napada i jednoj od prvih otvorenih eskalacija u odnosima Zapada i Istoka, potvrdio je i sam Byrnes mjesec dana kasnije, kada je rekao: "''Suština našeg programa bila je pridobiti njemački narod... bila je to bitka nas i Rusa za umove...''".<ref>{{cite web|url=http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html|title=Southern Partnership: James F. Byrnes, Lucius D. Clay and Germany, 1945–1947|first=Curtis F|last=Morgan|accessdate=9. 6. 2008|publisher=James F. Byrnes Institute|archive-date=2008-07-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20080705193541/http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html|dead-url=yes}}</ref> Vraćajući se natrag, samo par tjedana nakon Kennanovog telegrama, britanski premijer Churchill, inače jedan od najžešćih oponenata Sovjetskog Saveza, na sveučilištu u gradu [[Fulton, Missouri|Fultonu]], [[Missouri]], održao je svoj slavni govor "[[Mišićje mira]]", u kojem je prvi put upotrijebio termin ''[[željezna zavjesa]]'', koji će u narednim godinama postati jedan od najvažnijih političkih fenomena Hladnog rata.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=94}}</ref> U tom je govoru Churchill pozvao na angloameričku alijansu protiv Sovjeta, koje je optužio da su uspostavili "željeznu zavjesu" od "[[Szczecin]]a na [[Baltik]]u do [[Trst]]a na [[Jadran]]u". U periodu kada su posljedice Drugog svjetskog rata bile itekako prisutne u društvenoj svijesti, ovo su bili sve otvorenije naznake novog sukoba globalne prirode.<ref name = "Schmitz">{{cite encyclopedia|author=Schmitz, David F.|authorlink=David F. Schmitz|editor=Whiteclay Chambers, John|encyclopedia=The Oxford Companion to American Military History|title=Cold War (1945–91): Causes [entire chapter]|url=https://books.google.com/books?id=xtMKHgAACAAJ&dq=The+Oxford+Companion+to+American+Military+History|accessdate=16. 6. 2008|year=1999|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-507198-0|ref=harv}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.winstonchurchill.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=711 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071015163941/http://winstonchurchill.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=711 |archivedate=15 October 2007 |title=Churchill and&nbsp;... Politics: The True Meaning of the Iron Curtain Speech |author=Harriman, Pamela C. |authorlink=Pamela Harriman |accessdate=22. 6. 2008 |publisher=Winston Churchill Centre |date=Winter 1987–1988 |deadurl=yes |df=dmy }}</ref> == Početna faza Hladnog rata (1947–53) == {{main|Hladni rat (1947–1953)}} === Informbiro i raskol Tito–Staljin === {{main|Informbiro|Raskol Tito-Staljin}} {{multiple image | header = | header_align = center<!-- left/right/ --> | header_background = #CCCCFF |align=right |direction=horizontal |image2=Josip Broz Tito 1949.jpg |caption2=[[Josip Broz Tito]], vođa [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], bio je jedini čelnik iz Istočnog bloka koji se otvoreno i uspješno suprpostavio Staljinovom pokušaju realizacije potpune dominacije. |width2=143 |image1= JStalin Secretary general CCCP 1942.jpg |caption1=[[Josif Staljin]], vođa [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], proglasio je Tita i Jugoslaviju izdajnicima komunističkih ideala nakon raskola [[1948.]] godine, što je dovelo do potpunog zahlađenja odnosa između dvaju komunističkih sila. |width1=141 }} U rujnu [[1947.]] godine, pod utjecajem [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], u [[Poljska|Poljskoj]] dolazi do osnivanja [[Informbiro]]a, međunarodne organizacije zadužene za koordinaciju rada komunističkih i radničkih partija, čije je sjedište bilo u [[Beograd]]u. Ta nasljednica [[Kominterna|Kominterne]], čija je funkcija trebala biti koordinacija rada komunističkih partija, pretvorila se u platformu preko koje je Sovjetski Savez provodio ortodoksnost u međunarodnom komunističkom pokretu i jačao kontrolu nad svojim satelitima u Istočnom bloku.<ref name="Gaddis32" /> Ipak, cjelokupna ideja Informbiroa doživjela je gotovo sramotni udarac kada se [[SFRJ|jugoslavenski]] vođa [[Josip Broz Tito]] suprostavio Staljinovom pokušaju uspostave dominacije, što je dovelo do toga da je [[SFR Jugoslavija]] isključena iz Informbiroa [[1948.]] godine;<ref>{{Harvnb|Carabott|Sfikas|2004|p=66}}</ref> sjedište je tada preseljeno u [[Bukurešt]]. Potez kojeg su Sovjeti tumačili kao nelojalnost Jugoslavije komunističkim idealima, a u Jugoslaviji kao Titovo hrabro pokazivanje nacionlnog ponosa i suprostavljanje Staljinovoj hegemoniji, doveo je do drastičnog pogoršanja odnosa između dvaju komunističkih zemalja i približavanja Jugoslavije ideji nesvrstanosti. U pozadini priče svakako je stajao i konflikt između Jugoslavije i [[NR Bugarska|Bugarske]] oko utjecaja na Balkanu, a koji je Staljinu bio smetnja u realizaciji potpune dominacije nad Istočnim blokom;<ref>Jeronim Perović, "The Tito–Stalin Split: A Reassessment in Light of New Evidence." ''Journal of Cold War Studies'' (proljeće 2007.) 9#2 str. 32-63</ref><ref name="books.google.com">{{cite book|title=Outcast Europe: The Balkans, 1789-1989, from the Ottomans to Milošević|author=Gallagher, T.|date=2001|publisher=Routledge|isbn=9780415270892|url=https://books.google.co.uk/books?id=Tu2W_Pz_jjwC&pg=PA181|page=181|accessdate=13. 9. 2015}}</ref> u siječnju [[1948.]], prije [[raskol Tito-Staljin|raskola između Tita i Staljina]], Tito je bio pozvan u [[Moskva|Moskvu]] zajedno s [[Georgij Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]], bugarskim vođom, međutim odbio je poziv i poslao [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]]. U međuvremenu je došlo do prekida odnosa, a Georgij Dimitrov je [[1949.]] godine naglo umro u [[Moskva|Moskvi]] pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima.<ref name="books.google.com"/><ref name="google">{{cite book|title=The History of Bulgaria|author=Chary, F.B.|date=2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=9780313384479|url=https://books.google.co.uk/books?id=ME2wkYh-qAUC&pg=PA131|page=131|accessdate=13. 9. 2015}}</ref> Period rezolucije Informbiroa obilježit će jugoslavensku politiku u godinama nakon raskola [[1948.]], ali i balans snaga u Istočnom bloku, odnosno jačanje Jugoslavije kao nezavisne komunističke sile, što će kasnije biti potvrđeno kroz njezinu značajnu ulogu u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]]. Odnosi sa Sovjetskim Savezom obnovljeni su [[1955.]] godine u jeku procesa [[destaljnizacija|destaljinizacije]], a godinu dana kasnije je Informbiro i službeno raspušten. === Zadržavanje i Trumanova doktrina === {{main|Zadržavanje|Trumanova doktrina}} [[File:Special Message to Congress on Greece and Turkey The Truman Doctrine.jpg|thumb|250px|left|Predsjednik [[Harry S. Truman]] se [[12. ožujka]] [[1947.]] godine obratio [[Kongres SAD|Kongresu]] s pozivom na dodjeljivanje financijske pomoći grčkim monarhistima i predstavio [[Trumanova doktrina|svoju doktrinu]] o zaustavljanju širenja komunizma.]] Istovremeno dok je Staljin jačao svoju vlast u [[Europa|Europi]], savjetnici [[Predsjednik SAD|američkog predsjednika]] [[Harry S. Truman|Harryja S. Trumana]] su ga, još tokom [[1947.]] godine, instruirali da poduzme konkretne korake protiv sovjetske ekspanzije, navodeći Staljinove tobožnje pokušaje (u jeku poslijeratnog kraha i konfuzije) da podrije Sjedinjene Države stvaranjem rivalstava među kapitalističkim silama, što bi moglo dovesti do novog rata.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=27}}</ref> Posebna žarišna točka u tom periodu bila je [[Grčka]], gdje se vodio žestoki [[Grčki građanski rat|građanski rat]] između prozapadnih monarhista, podržavanih od strane Sjedinjenih Država i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], i komunističkih pobunjenika, podržavanih od strane Sovjeta. U veljači [[1947.]], britanska je vlada objavila kako ne može više financijski pomagati monarhistima u građanskom ratu, što je dalo značajnu prednost komunistima. Američka reakcija na ovakav tijek događaja bila je politika [[Zadržavanje|zadržavanja]],<ref name="Gaddis28">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=28–29}}</ref> čiji je glavni cilj bio zaustavljanje širenja komunizma. U ožujku iste godine, Truman je održao govor u kojemu je pozvao na dodjelu ukupno [[Američki dolar|$]]400,000,000 ratne pomoći Grcima te je predstavio [[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]], koja je grčki rat predstavila kao sukob između slobodnih ljudi i totalitarnih režima.<ref name="Gaddis28" /> Iako je pobunjenicima u tom periodu pomagala i [[Josip Broz Tito|Titova]] [[SFRJ|Jugoslavija]],<ref name="Lafeber 1993" /> američka politika je optužila jedino i isključivo Sovjete da su se urotili protiv grčkih monarhista s ciljem [[Domino teorija|ekspanzije]] svog utjecaja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=38}}</ref> Trumanova doktrina je označila prekretnicu u američkoj politici, a za posljedicu je imala ujedinjenje [[Republikanska stranka (SAD)|republikanaca]] i [[Demokratska stranka (SAD)|demokrata]] s ciljem vođenja zajedničke, dvostranačke obrambene i vanjske politike usmjerene na zadržavanje i [[Teorija odvraćanja|odvraćanje]], koja je doduše oslabila za vrijeme [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]], ali je ultimativno izdržala i nakon istog.<ref>{{Harvnb|Hahn|1993|p=6}}</ref><ref>{{Harvnb|Higgs|2006|p=137}}</ref> Umjerenjaci i konzervativci u Europi, kao i socijaldemokrati, pružili su praktički bezuvjetnu podršku zapadnom savezu,<ref>{{Harvnb|Moschonas|Elliott|2002|p=21}}</ref> dok su [[eurokomunizam|europski]] i [[Američki komunizam|američki]] komunisti, financirani od strane [[KGB]]-a i sudionici njegovih obvještajnih operacija, podržavali [[Moskva|Moskvu]], iako su se [[disidenti]] počeli pojavljivati već oko [[1956.]] godine.<ref>{{cite book| last=Andrew| first=Christopher | authorlink=Christopher Andrew (historičar)|author2=Mitrohin, Vasilij |title=The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB| url=https://archive.org/details/swordshieldmitro0000andr_q5i4|publisher=[[Basic Books]]| year=2000|page=[https://archive.org/details/swordshieldmitro0000andr_q5i4/page/276 276]| authorlink2=Vasilij Mitrohin}}</ref> U kasnijim periodima, politika konsenzusa je naišla na kritike [[Opozicija američkoj intervenciji u Vijetnamskom ratu|oponenata američke intervencije u Vijetnamu]], [[Kampanja za nuklearno razoružanje|Kampanje za nuklearno razoružanje]] i [[Antinuklearni pokret|antinuklearnog pokreta]].<ref>{{Harvnb|Crocker|Hampson|Aall|2007|p=55}}</ref> === Marshallov plan i puč u Čehoslovačkoj === {{main|Marshallov plan|Zapadni blok|Čehoslovački puč 1948.}} [[File:Marshall Plan.png|250px|thumb|Mapa koja prikazuje odnos sredstava dodijeljenih pojedinim europskim zemljama u sklopu [[Marshallov plan|Marshallovog plana]].]] Ekonomska pitanja bila su izrazito bitna u početnoj fazi Hladnoga rata. Još početkom [[1947.]] godine, [[UK|Britanija]], [[Francuska]] i [[Sjedinjene Države]] pokušale su postići dogovor sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]] oko plana za ekonomski samodostatnu [[Njemačka|Njemačku]], koji bi uključivao i detaljnu papirologiju o industrijskim postrojenjima, dobrima i infrastrukturu već uklonjenoj od strane Sovjeta.<ref name="miller16">{{Harvnb|Miller|2000|p=16}}</ref> Plan je, naravno, propao. U lipnju iste godine, a sukladno ranije donesenoj [[Trumanova doktrina|Trumanovoj doktrini]], Sjedinjene Države su izglasale [[Marshallov plan]], plan financijske pomoći za sve europske zemlje koje su bile voljne sudjelovati, uključujući i Sovjetski Savez.<ref name="miller16"/> Idejni začetnik i tvorac plana bio je general [[George Marshall]], Trumanov [[Državni tajnik SAD|državni tajnik]], kojemu će [[1953.]] godine zbog tih napora biti uručena [[Nobelova nagrada za mir]]. Ovaj će program kasnije dovesti do osnivanja [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD). Glavni cilj Marshallovog plana bila je obnova demokratskih i ekonomskih sustava u Europi, ali i borba protiv presumiranih prijetnji balansu moći na kontinentu, poput komunističkih partija koje su kroz revolucije ili izbore dolazile na vlast u europskim državama.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=186}}</ref> Plan je također navodio da europski prosperitet ovisi o ekonomskom oporavku Njemačke.<ref>{{cite news|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html|title=Pas de Pagaille!|work=[[Time (časopis)|Time]]|date=28. 7. 1947|accessdate=2. 5. 2008|archive-date=2013-08-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20130828025646/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html|dead-url=yes}}</ref> Mjesec dana kasnije, Truman je potpisao [[Zakon o nacionalnoj sigurnosti (1947.)|Zakon o nacionalnoj sigurnosti]], osnovajući tako [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvo obrane]], [[CIA]]-ju i [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Američkih Država|Vijeće za nacionalnu sigurnost]]. Ove će agencije i organizacije postati temeljma birokracija američke politike za vrijeme Hladnog rata.<ref name="Karabell" >{{Harvnb|Karabell|1999|p=916}}</ref> {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Gottwald & Stalin.jpg|image2=Demise ministru.jpg|width=250|caption1=Portreti [[Klement Gottwald|Klementa Gottwalda]], čelnika čehoslovačkih komunista, i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], na sastanku [[Komunistička partija Čehoslovačke|KP Čehoslovačke]] iz [[1947.]] godine. Njih su dvojica bili ključne osobe u provedbi i realizaciji [[Čehoslovački puč 1948.|državnog udara 1948.]] godine.|caption2=Ostavka nekomunističkih ministara u vladi Klementa Gottwalda u veljači [[1948.]] bio je jedan od ključnih događaja u padu demokratskog sustava u Čehoslovačkoj i uspostavi potpune komunističke kontrole.}} Sovjeti su, ipak, bili spektični; Staljin je vjerovao da bi ekonomska integracija sa Zapadom omogućila zemljama [[Istočni blok|Istočnog bloka]] da izmaknu sovjetskoj kontroli te da Sjedinjene Države pokušavaju kupiti prozapadni balans moći na kontinentu.<ref name="Gaddis32">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=32}}</ref> Zbog toga je, dakle, spriječio zemlje Istočnog bloka da primaju ikakvu pomoć u sklopu Marshallovog plana.<ref name="Gaddis32" /> Naravno, ubrzo je došlo do razvoja sovjetske alternative američkom planu, koja je uključivala sovjetske subvencije i trgovinu sa srednjom i istočnom Europom, a koja je dobila naziv [[Molotovljev plan]], po Staljinovom ministru vanjskih poslova, mada je nakon institucionalizacije u siječnju [[1949.]] godine dobila naziv [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć]] (SEV).<ref name="Lafeber 1993" /> Također, Staljin se izrazito bojao ekonomski obnovljene Njemačke; njegova vizija poslijeratne Europe uključivala je Njemačku koja ni na koji način ne može biti prijetnja Sovjetskom Savezu.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=105–106}}</ref> Početak [[1948.]] godine donio je prvu značajnu političku promjenu na europskom tlu. Naime, nakon niza izvještaja o jačanju "reakcionarskih elemenata", u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], dotad jedinoj zemlji Istočnog bloka kojoj su Sovjeti dozvolili očuvanje demokratskih institucija,<ref name="wettig86">{{Harvnb|Wettig|2008|p=86}}</ref><ref>{{Harvnb|Patterson|1997|p=132}}</ref> domaći komunisti potpomognuti sovjetskim operativcima izvode [[Čehoslovački puč 1948.|državni udar]], svrgavaju demokratsku vladu [[Edvard Beneš|Edvarda Beneša]] i uspostavljaju [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|komunističku vlast]] u zemlji, na čelu s [[Klement Gottwald|Klementom Gottwaldom]]. Javna brutalnost samoga puča, žrtva koje je bio i ugledni diplomat i političar [[Jan Masaryk]], koji je u ožujku iste godine umro pod sumnjivim okolnostima, šokirala je Zapad kao nijedan događaj do tada, izazvala kratkotraji val panike i razuvjerila čak i one malobrojne oponente Marshallovog plana o njegovoj nužnosti.<ref name="miller19">{{Harvnb|Miller|2000|p=19}}</ref> Politika Trumanove doktrina i Marshallovog plana dovela je do slanja milijardi dolara ekonomske i vojne pomoći zemljama Zapadne Europe, ali i [[Grčka|Grčkoj]] i [[Turska|Turskoj]] te [[Skandinavija|Skandinaviji]], koje su također bile obuhvaćene planom. Uz američku podršku, Grci će u narednoj godini [[Grčki građanski rat|poraziti komunističke pobunjenike]] u građanskom ratu.<ref name="Karabell" /> U [[Italija|Italiji]], [[Kršćanska demokracija (Italija)|Kršćanska demokracija]] [[Alcide De Gasperi|Alcidea De Gasperija]] uspjela je poraziti iznimno snažnu komunističko-socijalističku koaliciju na [[Opći izbori u Italiji 1948.|općim izborima 1948.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=162}}</ref> Istovremeno, dolazi do naglašenog porasta špijunaže, [[Emigracija i bjegovi iz Istočnog bloka|bjegova iz Istočnog bloka]] i diplomatskih incidenata.<ref>{{Harvnb|Cowley|1996|p=157}}</ref> === Berlinska blokada i podjela Njemačke === {{Main|Berlinska blokada}} [[File:C-54 landing at Tempelhof.jpg|250px|thumb|Stanovnici [[Berlin]]a promatraju slijetanje američkog aviona [[Douglas C-54 Skymaster]] na [[Aerodrom Berlin-Tempelhof|aerodrom Tempelhof]] u jeku [[Berlinska blokada|blokade]].]] {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = Flag of Germany.svg | caption1 = Prozapadna [[Zapadna Njemačka]] nastala je ujedinjenjem zapadnih okupacijskih zona, a bila je temeljena na demokratskom sustavu, višestranačju i slobodnim izborima te je bila nosioc ekonomske obnove poslijeratne Njemačke. Središte je bilo u [[Bonn]]u. | image2 = Flag of East Germany.svg | caption2 = Prosovjetska [[Istočna Njemačka]] nastala je na području sovjetske okupacijske zone i bila je jednopartijska, socijalistička država pod sovjetskom kontrolom. Iako je [[SED]] formalno kontrolirala situaciju, ovisnost o [[Moskva|Moskvi]] bila je gotovo potpuna. Središte je bilo u [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]]. }} Kao što je bilo i za očekivati, [[Saveznička okupacija Njemačke|okupirana Njemačka]] se pokazala kao posebno opasna žarišna točka. Tenzije su eskalirale kada su, [[1. siječnja]] [[1947.]] godine, Britanija i Sjedinjene Države ujedinile svoje okupacijske zone u "[[Bizona|Bizonu]]", odnosno jedinstvenu zonu sastavljenu od dvaju prijašnjih, a koja će u travnju [[1949.]] postati "Trizona", kada je i francuska zona pripojena ovim dvjema.<ref name="miller13">{{Harvnb|Miller|2000|p=13}}</ref> U sklopu plana za ekonomsku obnovu Njemačke, početkom [[1948.]] godine, predstavnici nekolicine zapadnoeuropskih vlada i Sjedinjenih Država su objavili kako planiraju objediniti zapadne okupacijske zone u jedinstveni, savezni sistem.<ref name="miller18">{{Harvnb|Miller|2000|p=18}}</ref> Uz to, a sve sukladno [[Marshallov plan|Marshallovom planu]], započeli su proces reindustrijalizacije i obnove njemačke ekonomije, uključujući i uvođenje nove [[Njemačka marka|njemačke marke]], koja bi zamijenila staru, od Sovjeta devalviranu [[reichsmarka|reichsmarku]].<ref name="miller31">{{Harvnb|Miller|2000|p=31}}</ref> Ne gubeći vremena, Staljin je već [[24. lipnja]] [[1948.]] godine uveo [[Berlinska blokada|Berlinsku blokadu]], jednu od prvih velikih kriza Hladnoga rata, a koja je onemogućila dotok hrane, materijala i potrepština u [[Zapadni Berlin]] sve do [[12. svibnja]] [[1949.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=33}}</ref> Ta je odluka izazvala promptnu reakciju zapadnih saveznika, među kojima su bili [[Sjedinjene Države]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]] i drugi, koji su ubrzo započeli masivni "berlinski zračni most", koji je omogućio opskrbu Zapadnog Berlina.<ref>{{Harvnb|Miller|2000|pp=65–70}}</ref> Sovjeti su započeli agresivnu propagandnu kampanju protiv takve politike. Komunisti iz [[Istočni Berlin|Istočnog Berlina]] su ponovno pokušali opstruirati općinske izbore (kao što su uradili [[1946.]] godine),<ref name="miller13"/> koji su održani [[5. prosinca]] [[1948.]] godine uz izlaznost od 86.3% i uvjerljivu pobjedu nekomunističkih kandidata.<ref>[[Henry Ashby Turner|Turner, Henry Ashby]], ''The Two Germanies Since 1945: East and West'', Yale University Press, 1987., {{ISBN|0-300-03865-8}}, str. 29</ref> Ti su izbori efektivno podijelili grad na istočni i zapadni dio. Oko 300,000 stanovnika Berlina je prosvjedovalo i zahtijevalo nastavak provedbe "zračnog mosta",<ref>Fritsch-Bournazel, Renata, ''Confronting the German Question: Germans on the East-West Divide'', Berg Publishers, 1990., {{ISBN|0-85496-684-6}}, str. 143</ref> a američki pilot [[Gail Halvorsen]] je pokrenuo [[Operacija Vittles|Operaciju ''Vittles'']], koja je uključivala transport slatkiša za njemačku djecu.<ref name="miller26">{{Harvnb|Miller|2000|p=26}}</ref> U svibnju [[1949.]] godine, Staljin se konačno povukao i prekinuo blokadu.<ref name="Gaddis 2005, p. 34">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=34}}</ref><ref>{{Harvnb|Miller|2000|pp=180–81}}</ref> Takav rasplet događaja omogućio je Zapadu da provede ranije najavljeni plan, tako da je [[23. svibnja]] [[1949.]] godine formalno osnovana [[Savezna Republika Njemačka]] (Zapadna Njemačka), koja je nastala ujedinjenjem triju zapadnih okupacijskih zona i bila je izgrađena na demokratskim načelima; prvi kancelar postao je [[Konrad Adenauer]], dok je prvi predsjednik bio [[Theodor Heuss]]. Niti pola godine kasnije, kao reakciju na potez Zapada, Staljin je na teritoriju sovjetske okupacijske zone osnovao [[Istočna Njemačka|Njemačku Demokratsku Republiku]] (Istočna Njemačka), prosovjetsku, jednopartijsku [[Socijalistička država|socijalističku državu]]; prvi čelnik Istočne Njemačke bio je [[Wilhelm Pieck]], a prvi šef vlade [[Otto Grotewohl]]. Tako je, nakon prve velike krize i već ranije najavljenih poteza od strane velikih sila, poslijeratna Njemačka i formalno podijeljena između Zapadnog i Istočnog bloka. Međutim, to je bio samo početak krize na tom području. Doduše, Staljin je [[1952.]] godine [[Staljinova nota|opetovano predlagao plan za unifikaciju Zapadne i Istočne Njemačke u jednu državu]] s demokratski izabranom vladom i pod nadzorom [[UN|Ujedinjenih naroda]], ali samo pod uvjetom da nova Njemačka ne bude član nijednog zapadnog vojnog saveza. Iako je sovjetski vođa poslao ukupno četiri note, Zapad ih je sve odbio, a neki historičari danas sumnjaju u iskrenost samog prijedloga.<ref>Van Dijk, Rudd. [http://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/ACFB54.pdf The 1952 Stalin Note Debate: Myth or Missed Opportunity for German Reunification?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190502194421/http://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/ACFB54.pdf |date=2019-05-02 }} Woodrow Wilson International Center for Scholars. Cold War International History Project, Radni materijal 14. 5. 1996.</ref> === Počeci NATO-a i Radio Slobodna Europa === {{main|NATO|Radio Slobodna Europa|Mediji i propaganda u Istočnom bloku}} {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Truman signing North Atlantic Treaty.jpg|image2=Flag of NATO.svg|width=250|caption1=Predsjednik [[Harry S. Truman]] potpisuje [[Sjevernoatlantski ugovor]], kojim je osnovan i danas postojeći [[NATO]] savez, a koji je služio kao glavna obrambena uzdanica Zapada.|caption2=Zastava [[NATO]] pakta, koji danas predstavlja najznačajniji vojni savez na svijetu.}} Dana [[4. travnja]] [[1949.]] godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Države]], [[Kanada]] i još osam zapadnih sila potpisale su [[Sjevernoatlantski ugovor]], kojim je osnovana [[Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora]] (NATO).<ref name="Gaddis 2005, p. 34"/> U kolovozu iste godine, [[Sovjetski Savez]] detonirao je [[RDS-1|svoju prvu nuklearnu bombu]] nedaleko od [[Semej|Semipalatinska]], u tadašnjoj [[Kazaška SSR|Kazaškoj SSR]].<ref name="Lafeber 1993" /> Detonacija je iznenadila Zapad, koji nije očekivao tako brz razvoj sovjetskog nuklearnog oružja (Amerikanci su predviđali da takvo što neće biti do [[1953.]], a Britanci čak do [[1954.]]),<ref name="aldrich199807">{{cite journal | title=British Intelligence and the Anglo-American 'Special Relationship' during the Cold War | url=https://archive.org/details/sim_review-of-international-studies_1998-07_24_3/page/331 | last=Aldrich|first= Richard J. | journal=Review of International Studies |date=srpanj 1998 | volume=24 | issue=3 | pages=331–351 | jstor=20097530 | doi=10.1017/S0260210598003313 | issn=0260-2105}}</ref> tako da je predsjednik Truman u rujnu objavio kako postoje čvrsti dokazi o tome da su Sovjeti testirali nuklearno oružje;<ref name="Truman">{{cite web |url=http://www.trumanlibrary.org/chron/49chron2.htm |title=The Truman Administration During 1949: A Chronology |editor-first=Raymond H. |editor-last=Geselbracht |location=Harry S. Truman Library |accessdate=13. 8. 2016 |archive-date=2010-06-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100626220210/http://www.trumanlibrary.org/chron/49chron2.htm |dead-url=yes }}</ref> ova je izjava vrlo vjerojatno iznenadila Sovjete, koji su planirali dada pokus ostane tajan, a za posljedicu je imala pojačan pritisak za što brži završetak [[hidrogenska bomba|hidrogenske bombe]] i na Zapadu i na Istoku.<ref name="Truman" /> Sve se ovo, zanimljivo, događalo u jeku podjele Njemačke na Zapadnu i Istočnu, tako da je bilo evidentno da tenzije između dvaju sila ubrzano rastu.<ref name="Byrd" /><ref name="miller18"/><ref name="turner23">{{Harvnb|Turner|1987|p=23}}</ref><ref>Heike Bungert, "A New Perspective on French-American Relations during the Occupation of Germany, 1945–1948: Behind-the-Scenes Diplomatic Bargaining and the Zonal Merger." ''Diplomatic History'' (1994) 18#3 str: 333–352.</ref> Propagandna kampanja se u ovom periodu također zahuktavala. Situacija na [[Istočni blok|Istočnom bloku]] je bila takva da su [[Mediji i propaganda u Istočnom bloku|mediji zapravo bili organ države, potpuno ovisni o odlukama i informacijama koje su stizale iz vladajućih komunističkih partija]]. Radijske i televizijske organizacije bile su u vlasništvu države, dok su političke grupacije, a najčešće su to bile lokalne komunističke partije, kontrolirale tisak.<ref name="oneil15">{{cite book|last=O'Neil|first=Patrick|title=Post-communism and the Media in Eastern Europe|publisher=Routledge|year=1997|isbn=0-7146-4765-9|pages=15–25}}</ref> Sovjetska propaganda koristila je [[marksizam]] kako bi napadala [[kapitalizam]], pozivajući se na eksploataciju radnika i ratnohuškački imperijalizam kao inherentne odlike tog sustava.<ref>James Wood, str. 111</ref> S druge strane, najznačajniju, inicijalnu, zapadnu propagandu forsirali su [[BBC]] i ''[[Glas Amerike]]'' za područje središnje i istočne Europe,<ref>{{Harvnb|Puddington|2003|p=131}}</ref> međutim [[1949.]] godine došlo je do osnivanja [[Radio Slobodna Europa|Radija Slobodna Europa/Radija Sloboda]], propagandne medijske organizacije čiji je jedini cilj bilo mirno rušenje komunizma u Istočnom bloku.<ref name="Puddington9" /> Radio Slobodna Europa je ovaj cilj želio ostvariti tako što je bio surogat radio stanica, odnosno alternativa partijski i državno dominiranim medijima.<ref name="Puddington9">{{Harvnb|Puddington|2003|p=9}}</ref> Bio je to projekt nekih od najznačajnijih arhitekata rane američke hladnoratovske politike, posebice onih koji su vjerovali kako će Hladni rat na koncu postati politički, ne vojni sukob, poput [[George F. Kennan|Georgea F. Kennana]] i [[John Foster Dulles|Johna Fostera Dullesa]].<ref name="Puddington7">{{Harvnb|Puddington|2003|p=7}}</ref> Američki političari, među kojima su bili i Kennan i Dulles, uviđali su da je Hladni rat u svojoj biti sukob ideja.<ref name=Puddington7 /> Sjedinjene Države su, kroz djelovanje [[CIA]]-je, financirale cijelu seriju propagandnih projekata kako bi se borili protiv simpatija koje su različiti intelektualci u Europi i Trećem svijetu imali prema komunizmu.<ref>{{Harvnb|Puddington|2003|p=10}}</ref> CIA je također pokrenula i tajnu, domaću propagandnu akciju znanu kao [[Križarski pohod za slobodu]].<ref>{{cite book|last=Cummings|first=Richard H.|title=Radio Free Europe's "Crusade for freedom": Rallying Americans behind Cold War Broadcasting, 1950–1960|year=2010|publisher=McFarland & Co|location=Jefferson, N.C.|isbn=978-0-7864-4410-6|url=https://books.google.com/books?id=BO78hXsRebkC}}</ref> Početkom 50-ih godina, Sjedinjene Države su radile na ponovnom naoružanju Zapadne Njemačke te su, [[1955.]] godine, osigurale njezino primanje u [[NATO]].<ref name="Byrd" /> U svibnju [[1953.]] godine, [[Lavrentij Berija|Berija]], koji je tada imao visoku funkciju u vladi, ponovno je predlagao unifikaciju Njemačke u neutralnu državu, sukladno ranijoj [[Staljinova nota|Staljinovoj noti]], a sve kako bi spriječio neizbježno pristupanje Zapadne Njemačke NATO paktu.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=105}}</ref> === Kineski građanski rat i SEATO === {{main|Kineski građanski rat|Kineska revolucija (1949)|SEATO}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=1945 Mao and Chiang.jpg|image2=1949 Mao and Stalin.jpg|width=250|caption2=Iako su [[Mao Zedong|Mao]] (lijevo) i [[Chiang Kai-shek]] (desno) bili saveznici u [[Drugi kinesko-japanski rat|ratu protiv Japana]] (gornja slika), prvi je nakon pobjede u [[Kineski građanski rat|građanskom ratu]] ekspresno pristao na ponudu o savezništvu koja je stigla iz [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] (donja slika).}} U isto vrijeme kada se Europa suočavala sa sve izraženijom blokovskom podjelom, krajnji istok [[Azija|Azije]] je postao novo krizno žarište. Iako su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sklopili savezništvo kako bi porazili [[Japan]], [[Mao Zedong]] i [[Chiang Kai-shek]] su još [[1946.]] godine nastavili [[Kineski građanski rat|građanski rat]], koji je bio započeo još [[1927.]] godine,<ref name="Nanchang">{{cite book |title = China at War: An Encyclopedia |year = 2012 |page = 295 |url = https://books.google.com/books?id=jhPyvsdymU8C&pg=PA295#v=onepage&q&f=false}}</ref> uz prekid [[1936.]] godine zbog rata s Japanom.<ref>{{cite web |url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/111803/China |title = China |publisher = Encyclopædia Britannica, Inc. |work = Encyclopædia Britannica |date = 15 November 2012}}</ref> Kada je sukob nastavljen nakon rata, radilo se o otvorenom konfliktu Maovih [[Komunistička partija Kine|komunista]] i Chiangovih [[Koumintang|nacionalista]] za prevlast na teritoriju [[Kina|Kine]]. Godine [[1949.]], Maova [[Narodnooslobodilačka armija Kine|Narodnooslobodilačka armija]] nanijela je odlučujuće poraze od Sjedinjenih Država podržavanoj vladi [[Kuomintang]]a te promptno, [[1. listopada]] [[1949.]] godine, proglasila osnivanje [[NR Kina|Narodne Republike Kine]]; shvativši značaj ovog poteza, [[Sovjetski Savez]] je brzo reagirao i sklopio savez s novom komunističkom državom.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=39}}</ref> Prema norveškom historičaru [[Odd Arne Westad|Oddu Arneu Westadu]], komunisti su pobijedili u građanskom ratu zato što su napravili manje vojnih pogrešaka od nacionalista i zato što je Chiang u svojoj potrazi za snažnom, centraliziranom upravom antagonizirao previše interesnih grupacija u Kini. Uz to, nacionalisti su pretrpjeli znatno više štete tokom [[Drugi kinesko-japanski rat|rata s Japanom]]. S druge strane, komunisti su vješto manipulirali različitim društvenim skupinama, poput seljaka, govoreći im točno ono što su oni htjeli čuti i skrivajući se iza fasade [[Kineski nacionalizam|kineskog nacionalizma]].<ref>{{Harvnb|Westad|2012|p=291}}</ref> Nakon vojnih poraza, Chiang i njegova vlada povlače se na otok [[Tajvan (otok)|Tajvan]], gdje uspostavljaju [[Republika Kina|Republiku Kinu]]. Suočena s [[Kineska revolucija (1949)|komunističkom revolucijom u Kini]] i [[Sovjetski atomski projekt|prekidom monopola nad atomskim oružjem]] tokom [[1949.]] godine, Trumanova administracija je započela brzu ekspanziju svoje politike [[Zadržavanje|zadržavanja]].<ref name="Lafeber 1993" /> U tajnom dokumentu iz [[1950.]] godine, znanom kao [[NSC-68]],<ref name="Gaddis 2005, p. 164">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=164}}</ref> Vijeće za nacionalnu sigurnost je predložilo dodatno jačanje prozapadnih savezništava i učetverostručenje troškova obrane.<ref name="Lafeber 1993" /> Sjedinjene Države su tako, početkom 50-ih godina, započele s agresivnom primjenom politike zadržavanja na zemlje [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]], s ciljem borbe protiv revolucionarnih pokreta, najčešće vođenih od strane komunističkih partija koje je financirao Sovjetski Savez, koji su se borili protiv obnove europskih kolonijalnih imperija diljem svijeta.<ref name="Gaddis 2005, p. 212">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=212}}</ref> Istovremeno, Sjedinjene Države su formalizirale seriju sporazuma s [[Japan]]om, [[Australija|Australijom]], [[Novi Zeland|Novim Zelandom]], [[Tajland]]om i [[Filipini]]ma (među kojima se posebno ističu [[ANZUS]] iz [[1951.]] i [[SEATO]] iz [[1954.]]), koji su Amerikancima garantirali dugoročno korištenje brojnih vojnih baza.<ref name="Byrd" /> Zbog serije sporazuma nastalih u ovom periodu, isti se često naziva "[[paktomanija]]". === Korejski rat === {{main|Korejski rat}} [[File:Korean war 1950-1953.gif|thumb|left|Teritorijalne promjene za vrijeme [[Korejski rat|Korejskog rata]] u periodu od [[1950.]] godine do primirja [[1953.]] godine. Kao što je vidljivo, rana faza rata donijela je brojne teritorijalne promjene, dok tokom [[1951.]] godine nije došlo do stabilizacije.<br />{{bullet}}<span style="color:#d45444;">Snage Sjeverne Koreje i saveznika</span><br />{{bullet}}<span style="color:#4cd444">Snage Južne Koreje i Ujedinjenih nacija</span>]] Posljednja velika kriza u prvoj fazi Hladnog rata, a koja je ujedno bila direktna posljedica američke politike zadržavanja, bilo je izbijanje [[Korejski rat|Korejskog rata]] [[1950.]] godine. Naime, nakon pobjede nad [[Japan]]om i završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], na teritoriju [[Korejski poluotok|Korejskog poluotoka]] uspostavljena je [[Narodna Republika Koreja]], privremena uprava u kojoj su se za prevlast borili [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Države]]. S obzirom na takav razvoj situacije, [[Ujedinjeni narodi]] su predložili podjelu uprave nad poluotokom na sovjetski sjever i američki jug, s granicom na [[38. paralela (sjever)|38. paraleli]]. Nakon uspostave privremenih vlada na podijeljenom poluotoku, godine [[1948.]] godine došlo je do proglašenja samostalnih država; [[Kim Il-sung]] je na sjeveru zemlje proglasio [[Sjeverna Koreja|Demokratsku Narodnu Republiku Koreju]] (Sjeverna Koreja), komunističku državu s izgrađenim [[kult ličnosti|kultom ličnosti]] oko "vječnog vođe", dok je na jugu poluotoka proglašena [[Južna Koreja|Republika Koreja]] (Južna Koreja), demokratska republika pod američkom zaštitom. No, za razliku od podjele Njemačke, [[podjela Koreje]] nije prošla bez posljedica. Niti dvije godine kasnije, Kimova [[Korejska narodna armija]] izvršila je [[Operacija Pokpoong|invaziju na Južnu Koreju]], posljedica koje je bio početak [[Korejski rat|Korejskog rata]].<ref name="Stokesbury1990">{{cite book |title=A Short History of the Korean War|url=https://archive.org/details/shorthistoryofko00unse|last=Stokesbury |first=James L|year=1990|publisher=Harper Perennial |location=New York|isbn=0-688-09513-5|page=[https://archive.org/details/shorthistoryofko00unse/page/14 14]}}</ref> Idejni začetnik invazije bio je glavni Kimov saveznik, [[Josif Staljin]], koji je "isplanirao, pripremio i inicirao" istu,<ref>[[David Dallin]], ''Soviet Foreign Policy After Stalin'' (J. B. Lippincott, 1961), str. 60.</ref> izradivši "detaljne [ratne] planove", koji su preneseni u [[Pjongjang]].<ref>Douglas J. Macdonald, "Communist Bloc Expansion in the Early Cold War," ''International Security'', zima 1995–6, str. 180.</ref><ref>John Lewis Gaddis, ''We Know Now: Rethinking Cold War History'' (Oxford University Press, 1997), str. 71.</ref><ref>Sergej N. Gončarov, John W. Lewis i Xue Litai, ''Uncertain Partners: Stalin, Mao and the Korean War'' (Stanford University Press, 1993),str. 213</ref><ref>William Stueck, ''The Korean War: An International History'' (Princeton University Press, 1995), str. 69.</ref> No, na Staljinovo iznenađenje,<ref name="Lafeber 1993" /> [[Ujedinjeni narodi]] su otvoreno podržali obranu Južne Koreje, iako su Sovjeti u tom periodu bojkotirali sjednice zato što je [[Tajvan]], namjesto [[NR Kina|NR Kine]], imao stalno mjesto u Vijeću.<ref>{{Harvnb|Malkasian|2001|p=16}}</ref> Ubrzo je došlo do formiranja [[Komanda Ujedinjenih nacija|zajedničke komande]] u kojoj su sudjelovali časnici iz [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Turska|Turske]], [[Kanada|Kanade]], [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Australija|Australije]], [[Francuska|Francuske]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], [[Filipini|Filipina]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Belgija|Belgije]] i [[novi Zeland|Novog Zelanda]], a sve s ciljem zaustavljanja sjevernokorejske invazije.<ref>[[T. R. Fehrenbach|Fehrenbach, T. R.]], ''This Kind of War: The Classic Korean War History'', Brasseys, 2001, {{ISBN|1-57488-334-8}}, str. 305</ref> Na čelu zajedničke komande bio je proslavljeni američki general, [[Douglas MacArthur]]. Iako su do kraja ljeta [[1950.]] godine Kimove trupe rapidno osvojile gotovo cijeli poluotok, uključujući i [[Seoul]], poraz [[Bitka za Incheon|kod Incheona]] u rujnu iste godine označio je kraj sjevernokorejske dominacije i početak povlačenja (u jednom su trenutku i snage Ujedinjenih nacija imale kontrolu nad gotovo cijelim poluotokom). Sjeverna Koreja je, uz snažnu [[NR Kina|kinesku]] i pozadinsku [[SSSR|sovjetsku]] podršku, uspijevala donekle parirati Ujedinjenim nacijama do [[1952.]] godine, međutim ratnovanje je uzelo svoj danak i dvije azijske zemlje su već do kraja iste godine bile spremne okončati rat, međutim Staljin je inzistirao da se borbe nastave;<ref name = "Byrd" /> u međuvremenu je među snagama UN-a došlo do ozbiljnog raskola između generala MacArthura i predsjednika Trumana oko načina vođenja sukoba (MacArthur je predlagao žestoki napad na Kinu, što je Truman odbio, plašeći se da bi to moglo dovesti do otvorenog koflikta sa Sovjetima; Truman je kasnije čak tvrdio da je MacArthur predlagao korištenje nuklearnog oružja, što je ovaj kasnije demantirao), što je dovelo do toga da je Truman razriješio MacArthura s mjesta vrhovnog komandanta zajedničke komande. Situacija je ubrzo došla do mrtve točke, koja je potrajala sve do Staljinove smrti [[1953.]] godine, nakon koje su se planovi o prekidu vatre počeli ozbiljnije razmatrati.<ref name = "Byrd" /> Dana [[27. srpnja]] [[1953.]] godine, u selu [[P'anmunjŏm]]u, potpisan je [[Korejski sporazum o primirju|sporazum o prekidu vatre]], koji je faktički dokinuo Korejski rat, iako dvije strane nikada nisu formalno potpisale mirovni sporazum. Iako kratkotrajan i bez jasnih direktnih posljedica, Korejski sukob imao je dalekosežan utjecaj. Što se tiče Zapada, sukob je direktno utjecao na [[NATO]] da krene s razvijanjem vojne infrastrukture.<ref>{{Harvnb|Isby|Kamps|1985|pp=13–14}}</ref> Snažne podjele bile su i u javnosti na Zapadu, posebice u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], gdje je dobar dio javnosti bio protiv konflikta, bojeći se eskalacije rata s komunističkom Kinom te možebitnog nuklearnog rata. Britanski političari su se, stoga, zalagali za brzo razrješenje sukoba i ponovno ujedinjenje Koreje pod kontrolom Ujedinjenih nacija, uz odlazak svih stranih trupa s poluotoka.<ref>{{Cite book|last=Cotton|first=James|title=The Korean war in history|publisher=Manchester University Press ND|year=1989|page=[https://archive.org/details/koreanwarinhisto0000unse/page/100 100]|url=https://archive.org/details/koreanwarinhisto0000unse|id=|isbn=0-7190-2984-8}}</ref> Ovakva situacija imala je negativne posljedice na [[Odnosi Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država|angloameričke odnose]]. S druge strane, Istok se našao u vrlo zanimljivoj situaciji s obzirom da je pred sam kraj rata umro Staljin, što je bio početak znakovitih promjena u politici Sovjetskog Saveza, ali i odnosima Istoka i Zapada. [[File:Kim Il Sung Portrait-3.jpg|thumb|250px|Sjevernokorejski diktator [[Kim Il-sung]] je zaslužan za nastanak i razvoj suvremene Sjeverne Koreje. Vođena njegovom ideologijom, ''[[Juche]]'', Sjeverna Koreja je danas najzatvorenija zemlja svijeta, a na njezinom čelu su i dalje Kimovi potomci.]] Što se same Koreje tiče, ona je nakon sporazuma o primirju ostala podijeljena na sjever i jug, uz granicu na 38. paraleli; uspostavljena je i posebna [[Korejska demilitarizirana zona|demilitarizirana zona]]. Sjevernom Korejom vladao je diktator [[Kim Il-sung]], koji je izgradio snažan [[kult ličnosti]] i osigurao da njegovi potomci nastavljaju voditi državu po dinastičkom sistemu i uz neograničenu moć;<ref>[[Don Oberdorfer|Oberdorfer, Don]], ''The Two Koreas: A Contemporary History'', Basic Books, 2001, {{ISBN|0-465-05162-6}}, str.&nbsp;10–11</ref><ref>[[No Kum-sok|No, Kum-Sok]] i J. Roger Osterholm, ''A MiG-15 to Freedom: Memoir of the Wartime North Korean Defector who First Delivered the Secret Fighter Jet to the Americans in 1953'', McFarland, 1996, {{ISBN|0-7864-0210-5}}</ref> držeći se Kimove ideologije, ''[[Juche]]'', Sjeverna Koreja je u prvim godinama Hladnog rata doživjela snažan gospodarski rast te je bila daleko ispred ratom opustošenog i gospodarski nerazvijenog juga, međutim zatvorenost prema svijetu i politika autarkije dovele su do gospodarske stagnacije u kasnijim desetljećima, posljedice koje će se osjećati godinama kasnije. S druge strane, na čelu [[Prva Korejska Republika|prve republike]] na jugu našao se [[I Seungman]], predsjednik koji je uživao veliku podršku Sjedinjenih Država i čiji je režim, iako autoritativan, bio znatno manje brutalan nego onaj na sjeveru, ali obojan korupcijom, koja će biti glavno razlog za njegovo svrgavanje [[1960.]] godine.<ref>{{cite book |last=Hastings |first=Max | authorlink = Max Hastings|title=The Korean War |publisher=Simon & Schuster |year=1988 |location=New York |pages=89–90 |url=https://books.google.com/books?id=wvOMegzEi3AC |isbn=0-671-66834-X}}</ref> Nakon tog incidenta, Južna Koreja je u roku od godine dana potpala pod vojnu diktaturu koja je, uz brojne promjene na vlasti i političku nestabilnost, opstala sve do kraja [[1980-e|80-ih]] godina, kada je u zemlju vraćeno višestranačje. == Kriza i eskalacija (1953–62) == {{main|Hladni rat (1953–1962)}} === Hruščov, Eisenhower i destaljinizacija === {{main|Destaljinizacija}} Godina [[1953.]] bila je prva značajna prekretnica u tijeku Hladnog rata, početak njegove druge faze, a sve zbog promjene u dinamici odnosa dvaju blokova izazvane promjenama na čelnim pozicijama u dvama velesilama.<ref name=autogenerated1>Karabell, str. 916</ref> Naime, u siječnju iste godine, [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski]] kandidat i bivši general, [[Dwight D. Eisenhower]], zamijenio je Trumana na mjestu [[Predsjednik SAD|predsjednika Sjedinjenih Država]], što je dovelo do promjene u političkom pristupu Hladnom ratu. Naime, proračun za obranu se u posljednjih 18 mjeseci Trumanove administracije učetverostručio, što je Eisenhower smatrao pretjeranim te je želio smanjiti troškove obrane za jednu trećinu, a da pritom nastavi učinkovito voditi svoju zemlju u Hladnom ratu.<ref name="Lafeber 1993" /> [[File:Bundesarchiv Bild 183-B0628-0015-035, Nikita S. Chruschtschow.jpg|thumb|left|250px|Izašavši kao pobjednik u borbi za Staljinova nasljednika, [[Nikita Hruščov]] je napravio vrlo snažan, ali raznovrstan zaokret u sovjetskoj politici. Njegovi će potezi uvelike utjecati na razvoj politike Istočnog bloka, ali i na odnos sa Sjedinjenim Državama.]] S druge strane, u ožujku iste godine od posljedica teškog [[moždani udar|moždanog udara]] umire sovjetski vođa, [[Josif Staljin]]. Ovaj je događaj ostavio dubok trag na odnose unutar Istočnog bloka, ali i na sovjetsku političku scenu, koja se suočila s novom bitkom za vlast. Iako je Staljina nakratko naslijedio [[Georgij Maljenkov]], na koncu je u borbi za vlast pobijedio [[Nikita Hruščov]], koji je postupku eliminirao Maljenkova, [[Vjačeslav Molotov|Molotova]] i uspješno organizirao montirani proces i pogubljenje [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]]. I iako se očekivalo da će Hruščov nastaviti sa Staljinovom politikom, dana [[25. veljače]] [[1956.]] godine, novokonsolidirani sovjetski vođa je iznenadio delegate na 20. kongresu [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KP Sovjetskog Saveza]] održavši "tajni govor", u kojemu je [[O kultu ličnosti i njegovim posljedicama|popisao i denuncirao Staljinove zločine]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=107}}</ref> Bilo je to prvi put u sovjetskoj povijesti da je neki visoki partijski dužnosnik javno nazvao Staljina zločincem i osudio ga zbog toga, a što je naznačilo promjenu u smjeru sovjetske politike. Hruščov je inicirao dugotrajni i kompleksni proces [[destaljinizacija|destaljinizacije]], tvrdeći da je jedini način da se Sovjetski Savez reformira i napreduje tako da prizna i odrekne se pogrešaka učinjenih u prošlosti.<ref name = "Karabell" /> Ovakva je politika imala odraza na odnose kako u Istočnom bloku, tako i prema Zapadu. Zaokret u sovjetskoj politici bio je prilično evidentan. Tako je Hruščov [[18. studenog]] [[1956.]] godine, prilikom obraćanja zapadnim ambasadorima tokom domjenka u poljskoj ambasadi u [[Moskva|Moskvi]], izrekao svoju slavnu rečenicu, kojom je šokirao sve prisutne: "''Sviđalo se to vama ili na, povijest je na našoj strani. Pokopat ćemo vas!''"<ref>"[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867329,00.html We Will Bury You!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130824033318/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867329,00.html |date=2013-08-24 }}", ''[[Time (časopis)|Time]]'', 26. studenog 1956. Pristupljeno: 26. lipnja 2008.</ref> Kasnije je tvrdio kako nije referirao na nuklearni rat, već na povijesno predodređenu pobjedu komunizma nad kapitalizmom.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=84}}</ref> Istovremeno, Hruščov je rehabilitirao antistaljinističke političke zatvorenike, objavljivao romane [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicima]] i drugih, tada, kontroverznih pisaca i obnavljao odnose sa [[SFRJ|SFR Jugoslavijom]], dok su tokom iste godine sovjetski tenkovi krvavo gušili [[Mađarska revolucija 1956.|antikomunistički ustanak u Mađarskoj]], a Hruščov [[Hruščovljevo lupanje cipelom|lupao cipelom]] u znak protesta na sastanku [[UN|Ujedinjenih nacija]] [[1960.]] godine. Tokom [[1961.]] godine, Hruščov je izjavio da će, iako su Sjedinjene Države trenutno ispred Sovjetskog Saveza, manjak stanova biti eliminiran, konzumeristička dobra postati suvišna i da će, kroz dva desetljeća, "izgradnja komunističkog društva" u Sovjetskom Savezu biti gotova "u glavnini".<ref>{{Harvnb|Tompson|1997|pp=237–239}}</ref> Kao odgovor na promjenu politike na Istoku, Eisenhowerov državni tajnik, [[John Foster Dulles]], inicirao je politiku "[[Novi pogled (politika)|Novog pogleda]]" na Trumanovo zadržavanje, smatrajući kako se Sjedinjene Države moraju više oslanjati na nuklearno oružje u konfrontaciji s neprijateljima.<ref name="Karabell" /> Dulles je predstavio i doktrinu "masovne osvete", prijeteći agresivnim američkim odgovorom na eventualnu sovjetsku agresiju. Nuklearna superiornost u tom trenutku omogućila je, primjerice, Eisenhoweru da lako riješi probleme oko sovjetske intervencije tokom [[Sueska kriza|Sueske krize]] [[1956.]] godine.<ref name="Lafeber 1993" /> Američki planovi za nuklearni rat krajem 50-ih godina uključivali su "sistemsko uništenje" čak 1,200 urbanih središta u Istočnom bloku i Kini, uključujući [[Moskva|Moskvu]], [[Istočni Berlin]] i [[Peking]], a glavni cilj napada bilo bi civilno stanovništvo.<ref>Eric Bradner (23. prosinca 2015.). [http://www.cnn.com/2015/12/23/politics/cold-war-u-s-nuclear-target-list/ Newly released documents reveal U.S. Cold War nuclear target list]. ''CNN.'' Pristupljeno: 27. prosinca 2015. Vidi i: [http://nsarchive.gwu.edu/nukevault/ebb538-Cold-War-Nuclear-Target-List-Declassified-First-Ever/ U.S. Cold War Nuclear Target Lists Declassified for First Time]. [[National Security Archive]]. 22. prosinca 2015.</ref> === Varšavski pakt i Mađarska revolucija === {{main|Varšavski pakt|Poznanjski jun|Poljski oktobar|Mađarska revolucija 1956.}} [[File:Warsaw Pact Logo.svg|220px|thumb|Nakon što je [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|NSR Albanija]] napustila pakt [[1968.]], njezina je zastava uklonjena sa službenog grba te organizacije, čije je geslo bilo "Savez mira i socijalizma".]] Iako je Staljinova smrt [[1953.]] godine uvelike smanjila tenzije, situacija u [[Europa|Europi]] je i dalje bila vrlo napeta i zapravo se radilo o vrlo neugodnom primirju,<ref name="Palmowski">{{Harvnb|Palmowski|year=2004}}</ref> što se iskristaliziralo [[1955.]] godine. Naime, iako je [[Sovjetski Savez]] već do [[1949.]] godine bio sklopio pojedinačne sporazume o međusobnoj pomoći sa svim zemljama Istočnog bloka,<ref>Feldbrugge, str. 818</ref> te je godine došlo do sklapanja multilateralnog Sporazuma o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći između osam zemalja Istočnog bloka ([[Albanija]] će [[1968.]] godine formalno napustiti pakt); sporazum će u povijest ući kao [[Varšavski pakt]].<ref name="Byrd" /> Varšavski pakt figurirao je, zapravo, kao alternativa [[NATO]] paktu, a nastao je kao posljedica odbijanja prijedloga za reunifikaciju Njemačke te ponovnog naoružavanja i primanja [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] u NATO; iako je formalno imao puno širi kontekst, Varšavski pakt je faktički djelovao, primarno, kao vojni savez. Zbog činjenice da je Sovjetski Savez već imao pojedinačne sporazume sa svim članicama pakta, Zapad je njegovo sklapanje smatrao suvišnim.<ref>The Warsaw Pact Reconsidered: International Relations in Eastern Europe, 1955–1969, Laurien Crump Routledge, str. 17, 11.02.2015</ref> No, tokom naredne godine, unatoč promjeni politike, Istočni blok je doživio snažan udarac, za kojeg su mnogi kasniji komentatori tvrdili da je napravio nepopravljivu štetu. Prvo je u lipnju [[1956.]] godine došlo do [[Poznanjski jun|nasilnog radničkog ustanka]] u [[Poljska|poljskom]] [[Poznań]]u, u kojem su ustanici tražili bolje uvjete za radnike u državi koja je i tri godine nakon njegove smrti, još uvijek provodila [[staljinizam|staljinističku]] politiku pod [[Bolesław Bierut|Bolesławom Bierutom]] i [[Edward Ochab|Edwardom Ochabom]], koji je tokom svog kratkotrajnog mandata odobrio nasilno gušenje ustanka u kojemu je stradao velik broj ljudi.<ref name="Paczkowski">{{pl icon}} [[Andrzej Paczkowski]], ''Pół wieku dziejów Polski'', Wydawnictwo Naukowe PWN, Warszawa 2005, {{ISBN|83-01-14487-4}}, str. 203</ref><ref name="Z perspektywy">{{pl icon}} [http://www.tnpolonia.com/poznan56.html ''"Z perspektywy historyka i w świetle dokumentów…"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506121817/http://www.tnpolonia.com/poznan56.html |date=2016-05-06 }}'' – dr. Łukasz Jastrząb, intervju</ref> Ipak, bilo je evidentno kako je u Poljskoj proces poststaljinističkog "otapanja" bio u tijeku i kako su promjene neizbježne. [[Władysław Gomułka]] se ubrzo isprofilirao kao umjerenjak koji je uspješno ispregovarao sa Hruščovim brojne povlastice za Poljsku, iskoristivši situaciju u kojoj se Sovjetski Savez nalazio (destaljinizacija i opća osuda Staljina kao vođe) kako bi uveo brojne liberalne reforme u Poljskoj. Međutim, iako je staljinizam u Poljskoj došao do svog kraja, a [[Poljski oktobar|Gomułkine reforme]] su imale značajnog utjecaja, početkom 60-ih je upravo Gomułka zaustavio liberalizaciju i provodio znatno konzervativniju politiku, mada i dalje blažu od one svojih prethodnika. Međutim, Poljska nije bila tako znakovito krizno žarište, kao što je bila [[Mađarska]]. {{multiple image|align=left| perrow = 2/1/2 |total_width=350 | image1 = 1956 a budapesti Sztálin-szobor elgurult feje fortepan 93004.jpg |width1=8320|height1=5886 | image2 = II. János Pál pápa (Köztársaság) tér, a pártház ostromakor kivégzett védő holtteste. Fortepan 24462.jpg |width2=4674 |height2=2974 | image3 = II. János Pál pápa (Köztársaság) tér a Vay Ádám utca felől a Népszínház utca felé nézve. Fortepan 23577 cropped.jpg |width3=3600|height3=2700 | image4 = Károlyi kert, szemben a Magyar utca - Henszlmann Imre utca sarok. Fortepan 23592.jpg|width4=5433|height4=3724 | image5 = Szent István körút a Falk Miksa (Néphadsereg) utca felől a Honvéd utca felé nézve. A szovjet csapatok ideiglenes kivonulása 1956. október 31-én. Fortepan 24787.jpg|width5=4570|height5=3146 | footer = [[Mađarska revolucija 1956.]] ostavila je velik trag u Istočnom bloku i pokazala do kojih granica su velesile bile spremne ići kako bi sačuvale svoj politički utjecaj. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br>{{bullet}} Ostatak [[Spomenik Staljinu (Budimpešta)|srušenog, devetmetarskog spomenika Staljinu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]];<br>{{bullet}} Ubijeni stražar ispred središta Komunističke partije;<br>{{bullet}} Službene zastave mađarskih revolucionara na gradskim ulicama; iste su napravljene tako da je iz sredine izrezan komunistički grb;<br>{{bullet}} Grob poginuloj žrtvi revolucije u parku Karlovi vrtovi;<br>{{bullet}} Sovjetski [[T-34]] tenkovi na ulicama Budimpešte.}} }} Nakon rata, [[Mađarska]] je postala [[Mađarska Narodna Republika|komunistička zemlja]]<ref>{{Cite journal| title = 1949. évi XX. törvény. A Magyar Népköztársaság Alkotmánya.| trans-title = | journal = Magyar Közlöny| publisher = Állami Lapkiadó Nemzeti Vállalat | location = Budimpešta| volume = 4 | issue = 174 | page = 1361| language = mađarski| date = 20. 8. 1949}}</ref><ref>{{Cite journal| title = 1989. évi XXXI. törvény az Alkotmány módosításáról| journal = Magyar Közlöny| publisher = Pallas Lap- és Könyvkiadó Vállalat | location = Budimpešta| volume = 44 | issue = 74 | page = 1219| language = mađarski| date = 23. 10. 1989}}</ref> na čelu s [[Mátyás Rákosi|Mátyásom Rákosijem]], koji je bio zloglasni diktator, lojalan staljinist i advokat sovjetske politike.<ref name="Rao, B. V. 2006">Rao, B. V. (2006), ''History of Modern Europe Ad 1789-2002: A.D. 1789-2002'', Sterling Publishers Pvt. Ltd.</ref><ref>[http://www.britannica.com/eb/article-34819 Hungary :: The Revolution of 1956 – Britannica Online Encyclopedia<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>{{cite news| url=https://www.theguardian.com/obituaries/story/0,,1960064,00.html | work=The Guardian | location=London | title=Gyorgy Litvan | date=30. 11. 2006 | accessdate=12. 5. 2010 | first=George | last=Gomori}}</ref> Međutim, po uzoru na svog mentora (čijim se "najboljim učenikom" sam prozvao), Rákosi je provodio represivnu politiku koja je Mađarsku dovela u ozbiljne probleme, kako društvene<ref>Johanna Granville, [https://www.academia.edu/23951275/The_First_Domino_International_Decision_making_during_the_Hungarian_Revolution_of_1956 ''The First Domino: International Decision Making During the Hungarian Crisis of 1956"''], Texas A & M University Press, 2004. {{ISBN|1-58544-298-4}}.</ref> tako i ekonomske,<ref name="Pető-Szakács 1985">Pető-Szakács: A hazai gazdaság négy évtizedének története 1945–1985. I. köt. Budapest, 1985, KJK</ref> a situacija se, dakako, pogoršala nakon [[Informbiro|rezolucije Informbiroa]] i [[Raskol Tito-Staljin|raskola između Tita i Staljina]]. Međutim, nakon što je Staljin umro, a Hruščov započeo s provođenjem destaljinizacije, Rákosi se ubrzo našao u nemilosti novog sovjetskog vodstva te je bio prisiljen podnijeti ostavku (službeno je napustio zemlju "zbog medicinskih razloga"); naslijedio ga je njegov zamjenik, [[Ernő Gerő]], koji je kratko vladao zemljom (tek par mjeseci) u periodu znanom kao Gerőv interregnum. Ponukani poljskim primjerom, Mađari su također htjeli uvesti liberalne reforme u dotadašnji staljinistički sistem i situacija je ubrzo eskalirala krajem listopada [[1956.]] godine, kada je došlo do [[Mađarska revolucija 1956.|revolucionarnog ustanka]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/4/newsid_2739000/2739039.stm|title=Soviet troops overrun Hungary|publisher=BBC News|date=4 November 1956|accessdate=11. 6. 2008}}</ref> Nedugo nakon prvih ispaljenih hitaca i znamenitog [[Spomenik Staljinu (Budimpešta)|rušenja devetmetarskog spomenika Staljinu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]], situacija je eskalirala i ubrzo je došlo do pada vlade<ref>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Chapter II.F, para 65 (str. 22) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> - Gerő i premijer [[András Hegedüs|Hegedüs]] pobjegli su u Sovjetski Savez, a na čelo države došli su reformist i jedan od vođa revolucije, [[Imre Nagy]], kao premijer, i [[János Kádár]], kao [[Mađarska socijalistička radnička partija|partijski]] čelnik.<ref>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Glava XII.B, para 565 (str. 174) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> Ponukana narodnim zahtijevanjima,<ref>Video: [http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html Revolt in Hungary] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }} {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }} Narator: [[Walter Cronkite]], producent: CBS (1956) – Fond 306, Audiovizualni materijali vezani uz Mađarsku revoluciju 1956., OSA Archivum, Budimpešta, Mađarska, ID: HU OSA 306-0-1:40 {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }}</ref> nova mađarska vlast je raspustila tajnu policiju, izrazila kako namjerava napustiti Varšavski pakt i ponovno organizirati slobodne izbore; unatoč odobravanju poljskih liberalnih reformi, Moskva nije bila spremna pristati na ovakve zahtjeve, koji su faktički značili dokidanje sovjetskog utjecaja u toj zemlji i bili su neupitno revolucionarni u povijestnom kontekstu. Nakon što je Nagyjeva vlada izgubila podršku Moskve, [[Sovjetska armija]] je u kratkom periodu izvršila vojnu invaziju na Mađarsku<ref name=troops>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Chapter IV. E (Logistical deployment of new Soviet troops), para 181 (str. 56) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> i tako izazvala oštru kritiku međunarodne zajednice, ali bez konkretnih poteza.<ref>{{cite journal | author = Csaba Békés | title = The Hungarian Question on the UN Agenda: Secret Negotiations by the Western Great Powers 26 October–4 November 1956. (British Foreign Office Documents) | journal = Hungarian Quarterly | date = proljeće 2000 | url = http://www.rev.hu/portal/page/portal/rev/tanulmanyok/1956/hungquest | accessdate = 7. 12. 2008 | archive-date = 2011-07-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110716155414/http://www.rev.hu/portal/page/portal/rev/tanulmanyok/1956/hungquest }}</ref> U jeku progona revolucionara, tisuće Mađara je uhapšeno, zatvoreno i deportirano u Sovjetski Savez,<ref>{{cite web |title=Report by Soviet Deputy Interior Minister M. N. Holodkov to Interior Minister N. P. Dudorov (15. 11. 1956) |work=The 1956 Hungarian Revolution, A History in Documents |publisher=George Washington University: The National Security Archive |date=4. 11. 2002 |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB76/doc8.pdf |format=PDF |accessdate =2. 9. 2006}}</ref> a oko 200,000 Mađara je tokom općeg kaosa napustilo zemlju;<ref name="Cseresneyes">{{cite journal |last=Cseresnyés |first=Ferenc |title=The '56 Exodus to Austria |journal=The Hungarian Quarterly |volume=XL |issue=154 |pages=86–101 |publisher=Society of the Hungarian Quarterly |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041127172402/http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |url=http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |archivedate=27. 11. 2004 |date=ljeto 1999 |accessdate=9. 10. 2006 |ref=harv |archive-date=2004-11-27 |access-date=2017-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041127172402/http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |url-status=dead }}</ref> Nagy i ostali revolucionarni vođe su, nakon tajnih i montiranih procesa, osuđeni za izdaju i pogubljeni u narednom periodu.<ref name="BBCJune16">[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/16/ "Na današnji dan - 16. lipnja 1989.: Mađarska organizirala ponovni pogreb za palog heroja, Imru Nagyja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425235008/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/16/ |date=2009-04-25 }} British Broadcasting Corporation (BBC) izvještava o pogrebu Imrea Nagyja s punim počastima. Preuzeto: 13. listopada 2006.</ref> Revolucija je, tako, krvavo ugušena [[10. studenog]], nakon manje od mjesec dana, a na čelu zemlje ostao je Kádár, čiji će "[[gulaš komunizam]]" u naredim desetljećima ipak donijeti značajna poboljšanja, posebice na ekonomskom planu. {{multiple image|align=right| perrow = 2 |total_width=350 | image1 = Rákosi 1962. augusztus 21.jpg |width1=1956|height1=2430 | image2 = Gerő Ernő 1955.jpg |width2=1281 |height2=1536 | image3 = János Kádár 1962.jpg |width3=1380|height3=1908 | image4 = Nagy Imre igazolványkép.jpg|width4=479|height4=581 | footer = Ključne ličnosti [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije 1956.]], u smjeru kazaljke na satu: [[Mátyás Rákosi]], staljinistički diktator Mađarske smijenjen od strane Moskve; [[Ernő Gerő]], čelnik Mađarske tokom kratkog interregnuma; [[Imre Nagy]], mađarski premijer i jedan od vođa revolucije; i [[János Kádár]], postrevolucionarni čelnik Mađarske i reformator tamošnjeg komunizma. }} Mađarska revolucija i posljedična sovjetska vojna intervencija izazvala je značajne ideološke podjele među europskim komunistima, posebice na Zapadu, gdje su komunističke partije naglo gubile na članstvu jer su mnogi zapadni komunisti smatrali kako su Sovjeti brutalnom vojnom intervencijom izdali svoje ideale;<ref name=Lendvai196>{{cite book|last=Lendvai|first=Paul|authorlink=Paul Lendvai|title=One Day that Shook the Communist World: The 1956 Hungarian Uprising and Its Legacy|url=https://archive.org/details/onedaythatshookc0000lend|publisher=Princeton University Press|year=2008|page=[https://archive.org/details/onedaythatshookc0000lend/page/196 196]|isbn=0-691-13282-8}}</ref> značajni istupi dogodili su se u [[Italija|Italiji]], [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Francuska|Francuskoj]], gdje su i [[Albert Camus]] (u otvorenom pismu, nakon kojega je raskinuo s komunizmom) i [[Jean-Paul Sartre]] (u posebnom članku, iako je i dalje ostao predani komunist)<ref>Sartre, Jean-Paul (1956), [http://www.humanite.presse.fr/journal/2005-06-21/2005-06-21-809020 L'intellectuel et les communistes français {{fr icon}}] Le Web de l'Humanite, 21. lipnja 2005. Preuzeto: 24. listopada 2006.</ref> oštro kritizirali intervenciju. Zapadne komunističke partije se nikada nisu oporavile od ovog udarca i nikada nisu povratile svoje članove, što je bio proces kojeg su već tada uočili različiti komentatori, među kojima je bio i jugoslavenski komunist i kasniji disident, [[Milovan Đilas]], koji je rekao: "''Rana koju je Mađarska revolucija nanijela komunizmu nikada neće moći potpuno zacijeliti.''"<ref name=Lendvai196/> Konsolidacija Hruščovljeve i Eisenhowerove vlasti u njihovim zemljama dovela je do nešto izraženijeg i otvorenijeg ideološkog sukoba krajem 50-ih i početkom 60-ih godina. U periodu od [[1957.]] do [[1961.]], Hruščov je nekoliko puta zaprijetio Americi nuklearnim uništenjem, pozivajući se na superiornost sovjetskih raketa i tvrdeći da bi one mogle potpuno izbrisati bilo koji europski ili američki grad. Međutim, isti taj Hruščov je otvoreno odbacio Staljinovu ideju o neizbježnosti rata i smatrao kako je "[[mirna koegzistencija]]" moguća i nužna.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=70}}</ref> Ovakav stav je uvelike promijenio staljinističku ideju o klasnoj borbi koja dovodi do neizbježnog sukoba u kojem komunizam pobjeđuje u globalnom ratu; sada, mirna koegzistencija bi dozvolila kapitalizmu da se sam uruši,<ref>{{Harvnb|Perlmutter|1997|p=145}}</ref> ali i dala Sovjetima vremena da se vojno ojačaju.<ref>{{Harvnb|Njolstad|2004|p=136}}</ref> Takva ideologija vladala je na Istoku sve do [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]], čija je nova politika uvidjela kako je mirna koegzistencija kraj sam po sebi, a ne samo oblik klasne borbe.<ref>Breslauer, str. 72</ref> S druge strane, američka ideološka propaganda temeljila se na isticanju uspjeha liberalnog kapitalizma i jačanje američke pozicije u vanjskoj politici.<ref>Joshel, str. 128</ref> Ipak, kao što se dogodilo i na Istoku, čak je i ta politika postepeno popuštala do kraja 60-ih godina tako da je "borba za ljudske umove", o kojoj je [[John F. Kennedy|Kennedy]] govorio još [[1961.]], izmađu dvaju suprostavljenih sustava uglavnom bila završila, a Hladni rat je zapravo postao bojno polje geopolitičkih interesa, a ne ideologija.<ref>Rycroft, str. 7</ref> Najžešća opozicija ovakvom raspletu u američkoj politici bio je [[makartizam]] (znan i kao "Druga crvena pošast"), a koji je svoj vrhunac imao u prvoj polovici 50-ih godina. Radilo se zapravo o praksi "lova na vještice", odnosno snažnom antikomunističkom sentimentu koji se odražavao na različite aspekte i stvarao nezdrav animozitet među Amerikancima prema komunistima; njezin glavni proponent, po kojemu je i dobila ime, bio je republikanski senator iz [[Wisconsin]]a, [[Joseph McCarthy]]. Makartizam se ogledao kroz korištenje različitih taktika, ali mahom se radilo o demagoškim i propagandnim tehnikama te zastrašivanjem nepostojećim neprijateljima, ali i lažnim optuživanjima, osuđivanjem bez dokaza i sličnim tehnikama, čiji je krajnji cilj bilo stvaranje lažne slike o nepostojećoj komunističkoj prijetnji američkom načinu života.<ref name="authentichistory">{{cite web|title=The Cold War Home Front: McCarthyism|url=http://www.authentichistory.com/1946-1960/4-cwhomefront/1-mccarthyism/|website=AuthenticHistory.com|publisher=AuthenticHistory.com|accessdate=21. 5. 2016|ref=authentichistory}}</ref> Jedna od direktnih posljedica makartističke politike bio je i naglašeni progon (navodnih) simpatizera komunista u američkoj zabavnoj industriji te stvaranje zloglasne [[Holivudska crna lista|Holivudske crne liste]]. === Berlinski ultimatum i europske integracije === {{main|Berlinski ultimatum|U-2 incident iz 1960.|Europske integrcije}} [[File:Francis Gary Powers U2 at Moscow.jpg|thumb|320px|left|Kraj 50-ih godina donio je osjetno poboljšanje odnosa između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. U srpnju [[1959.]] godine, potpredsjednik [[Richard Nixon|Nixon]] posjetio je Sovjetski Savez, a u rujnu iste godine, [[Nikita Hruščov]] posjetio je Sjedinjene Države, uz dogovoreni uzvratni posjet predsjednika [[Dwight Eisenhower|Eisenhowera]] Moskvi sljedeće godine. Ipak, sav napredak pao je u vodu nakon [[U-2 incident iz 1960.|incidenta s obaranjem američkog špijunskog aviona]] [[1960.]] iznad Sovjetskog Saveza, što je bio sramotan incident za Sjedinjene Države koji je osjetno pogoršao odnose. Na slici vidimo dijelove olupine oborenog aviona, izložene u [[Moskva|Moskvi]].]] U studenom [[1958.]], Njemačka je ponovno postala krizno žarište kada je Hruščov Zapadu dao [[ultimatum]] da u roku od šest mjeseci uklone svoje trupe iz okupacijskih sektora [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]] ili će pristupna i komunikacijska prava na zapadni dio predati u ruke [[DDR|Istočnoj Njemačkoj]], što je značilo da će Zapad moći pristupiti gradu samo ako istočnonjemačke vlasti to dozvole. Ultimatum je bio posljedica Hruščovljeve želje da [[Berlin]] pretvori u jedinstveni, nezavisni i demilitarizirani "slobodni grad"; Hruščov je, ranije, [[Mao Zedong]]u rekao kako je "''Berlin muda Zapada. Svaki put kada poželim da Zapad vrišti, samo stisnem Berlin''".<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=71}}</ref> [[NATO]] je sredinom prosinca formalno odbio ultimatum,<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/ops/berlin.htm|title=Berlin Crisis|last=|first=|date=|website=GlobalSecurity.org|publisher=|accessdate=23. 9. 2016}}</ref> a Hruščov ga je formalno povukao u svibnju [[1959.]] godine, pristavši na zajedničku konferenciju četiriju sila o njemačkom pitanju u [[Ženeva|Ženevi]].<ref>Glees, str. 126–27</ref> Pregovori su tekli dobro i u rujnu iste godine, a nakon što je u srpnju [[Potpredsjednik SAD|američki potpredsjednik]] [[Richard Nixon]] posjetio [[Moskva|Moskvu]] (tokom posjeta se održala i slavna [[kuhinjska debata]], u kojoj su Nixon i Hruščov, usred montirane kuhinje na [[Američka nacionalna izložba|Američkoj izložbi]], žustro raspravljali o pogodnostima komunizma u odnosu na kapitalizam i ''vice versa''),{{sfn|UPI 1959 Year in Review}}{{sfn|Whitman|1971}} Hruščov je s obitelji (što je bilo neuobičajeno u to doba){{sfn|Taubman|2003|pp=421–22}} posjetio [[Sjedinjene Države]] i susreo se s Eisenhowerom, s kojim je imao vrlo iskren razgovor; iako je Hruščov posjetio cijelu seriju američkih gradova,{{sfn|Carlson|2009|p=63}} zanimljiva je anegdota kako mu je odlazak u [[Disneyland]] zabranjen iz sigurnosnih razloga, što je sovjetskog vođu jako naljutilo.{{sfn|Carlson|2009|pp=155–59}} Dvojica čelnika su otvoreno razgovarali o razoružanju i njemačkom problemu, zaključivši kako ultimatumi i sukobi nisu prihvatljivo rješenje.<ref name=":0" />{{sfn|Carlson|2009|pp=226–27}} Pregovori su za posljedicu imali planirani [[Pariz|pariški]] samit između Eisenhowera, Hruščova, [[Charles de Gaulle|de Gaullea]] i [[Harold Macmillan|Macmillana]], zakazan za svibanj [[1960.]] godine,<ref name="BBC 'On this Day' May 17th">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/17/newsid_2512000/2512335.stm |title=1960: East-West summit in tatters after spy plane row |deadurl=no |accessdate=22. 5. 2013 |work=BBC News |date=17. 5. 1960}}</ref><ref name="Walter Cronkite: History Lessons">{{cite web |url=http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4653988 |title=Loss of Spy Plane Sabotaged 1960 Summit |deadurl=no |accessdate=22. 5. 2013}}</ref> međutim isti je propao i prije početka zbog [[U-2 incident iz 1960.|incidenta s obaranjem američkog špijunskog aviona U-2]] nedaleko od [[Sverdlovsk]]a, u sovjetskom zračnom prostoru.<ref>{{citation | url = http://vpk-news.ru/articles/8590 | title = Загадка первомая 1960 года – часть I | trans-title = Zagonetka Prvog maja 1960. – Dio I. | first = Boris | last = Samojlov | work = Военно-промышленный курьер (VPK) | language = ruski | issue = 4 (421) | date = 1. 2. 2012 | access-date = 21. 5. 2013 | archive-date = 2020-07-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200725025600/https://vpk-news.ru/articles/8590 | dead-url = yes }}</ref> [[CIA]]-jin pilot, [[Francis Gary Powers]], prelijetao je nad sovjetskim teritorijem kako s ciljem [[zračno izviđanje|izrade tajnih fotografija]], ali je oboren i uhapšen od strane Sovjeta. Iako su Amerikanci isprva planirali prikriti pravu namjenu Powersova leta, kasnije su morali priznati istinu, što je dovelo do otkazivanja samita i velike sramote za Sjedinjene Države,<ref name="us news">{{cite news |title= Presidential Lies and Deceptions |last= Walsh |first= Kenneth T. |date=6. 6. 2008 |publisher=US News and World Report |url=http://www.usnews.com/articles/news/politics/2008/06/06/presidential-lies-and-deceptions.html}}</ref> ali i osjetnog pogoršanja sovjetsko-američkih odnosa. Powers je osuđen na tri godine zatvora i sedam godina teškog rada zbog špijunaže, ali je na kraju pušten već [[1962.]] godine, nakon što su obje strane uspješno ispregovarale razmjenu zatvorenika, koja se odvila u [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]]; Sovjeti su, u zamjenu za Powersa, dobili svog špijuna, [[Rudolf Abel|Rudolfa Abela]], u pregovorima koje je vodio odvjetnik [[James B. Donovan]].<ref name="Russian officer">{{cite web|last=Orlov |first=Alexander |url=https://www.cia.gov/csi/studies/winter98_99/art02.html |title=The U-2 Program: A Russian Officer Remembers |accessdate=8. 1. 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060713154414/http://www.cia.gov/csi/studies/winter98_99/art02.html |archivedate=13. 7. 2006 |deadurl=no |df=dmy }}</ref> [[File:EC-EU-enlargement animation.gif|thumb|280px|Interaktivni prikaz širenja i razvoja [[Europske integracije|europskih integracija]] od početaka tokom 50-ih godina pa sve do suvremenog doba.]] Još jedan važan fenomen iz 50-ih godina bile su i [[europske integracije]], koje su zapravo bile direktan nusprodukt Hladnoga rata i proces kojeg su Truman i Eisenhower snažno promovirali, dok su kasniji američki čelnici izražavali određenu dozu skepse, bojeći se da bi ujedinjena Europa postala toliko snažan politički faktor da bi mogla voditi samostalnu politiku prema Sovjetima, nezavisnu od Amerike.<ref>Cameron, str. 156</ref> Ideja o integraciji započela je [[1951.]] godine, kada je [[Pariški ugovor (1951)|Pariškim ugovorom]] formulirano osnivanje [[Evropska zajednica za ugljen i čelik|Europske zajednice za ugljen i čelik]], koja je isprva brojila tek šest članica ([[Belgija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]] i [[Zapadna Njemačka]]) i bila je gospodarskog karaktera. [[Rimski ugovori]] iz [[1957.]] godine doveli su do osnivanja [[Evropska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]] i [[Euratom]]a, što se smatra formalnim početkom kasnije [[EU|Europske unije]]. Iako isprva gospodarskog karaktera, različite europske organizacije dobivat će i na političkom, ali i mirotvornom značaju u kasnijim godinama Hladnog rata, posebice kada su započeli valovi proširenja prema ostalim zemljama Zapadne Europe. === Treći svijet === {{main|Dekolonizacija|Narodnooslobodilački ratovi|Državni udar u Iranu 1953.|Državni udar u Gvatemali 1954.|Kongoanska kriza|Operacija Cóndor}} Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], brojne zemlje [[Treći svijet|Trećeg svijeta]] bile su zahvaćene valom [[dekolonizacija|dekolonizacije]], što je u narednim godinama i desetljećima dovelo do kraha velikih kolonijalnih imperija, ali i rastućim brojem nacionalističkih pokreta, koji su za cilj imali veću nezavisnost pojedinih zemalja od velikih sila. Ove su pojavnosti bile posebno evidentne u [[Afrika|Africi]] (gdje se dekolonizacija odvijala u valovima kroz nekoliko desetljeća), [[Azija|Aziji]] (posebice [[Indokina|Indokini]] i srednjoj Aziji) te [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] (uz nešto izraženije pojave u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]]).<ref name="Karabell" /> Promatrajući te procese, dvije velike sile nastojale su ili ojačati ili zaštititi svoje interese u tim interesnim zonama.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=121–124}}</ref> additionally, the Soviets saw continuing losses by imperial powers as presaging the eventual victory of their ideology.<ref name="Edelheit, p. 382">Edelheit, p. 382</ref> S jedne strane, [[Sjedinjene Države]] su nacionalističke i dekolonizacijske pokrete automatski percipirale kao komuniste, ili pak komunističke simpatizere, neovisno o stvarnom stanju, dok su, s druge strane, [[SSSR|Sovjeti]] na te pokrete gledali kao na krah kapitalističke politike i dokaz pobjede komunizma, želeći to iskoristiti kako bi pojačali svoj utjecaj;<ref name="Edelheit, p. 382"/> obje strane su prodavale oružje po Trećem svijetu kako bi ostvarili jači utjecaj.<ref>{{cite book |last1=Towle |first1=Philip |title=The Oxford History of Modern War |url=https://archive.org/details/oxfordhistoryofm00town |chapter=Cold War |editors=Charles Townshend |publisher=Oxford University Press |year=2000 |location=New York, USA |page=[https://archive.org/details/oxfordhistoryofm00town/page/160 160] |isbn=0-19-285373-2}}</ref> Ipak, ostaje činjenica da je realnost u velikom broju slučajeva bila potpuno drugačija i da su mnogi pokreti bili potpuno nezavisni od dvaju velikih ideoloških blokova, tako da su intervencije potonjih dovele do cijele serije kriznih situacija u daljnjem tijeku Hladnoga rata. {{multiple image|align=left| perrow = 2/1/2 |total_width=350 | image1 = Declaration of State of Israel 1948.jpg|width1=1280|height1=870 | image2 = Indonesia declaration of independence 17 August 1945.jpg|width2=1600|height2=1066 | image3 = Victory in Battle of Dien Bien Phu.jpg|width3=405|height3=305 | image4 = Gandhi and Nehru 1942.jpg|width4=1200|height4=1276 | image5 = Mossadegh Trial 28 Amordad 1332.jpg|width5=232|height5=262 | footer = [[Azija]] je tokom cijelog Hladnog rata bilo jednog od glavnih kriznih žarišta i jedna od najvažnijih lokacija na kojima su dvije blokovsle velesile demonstrirale silu. Uz to, na tlu azijskog kontinenta odvijali su se događaji koji će uvelike utjecati na kasnije događaje u Hladnom ratu. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br> {{bullet}} [[David Ben Gurion]], prvi premijer [[Izrael]]a, objavljuje [[Deklaracija o nezavisnosti Izraela|Izraelsku deklaraciju nezavisnosti]] u [[Tel Aviv]]u, [[14. svibnja]] [[1948.]] godine;<br> {{bullet}} [[Sukarno]] u pratnji [[Mohammad Hatta|Mohammada Hatte]] objavljuje [[Deklaracija o nezavisnosti Indonezije|nezavisnost Indonezije]] u [[Jakarta|Jakarti]], [[17. kolovoza]] [[1945.]] godine;<br> {{bullet}} Borci [[Việt Minh]]a polažu svoju zastavu na osvojeno središte francuskih trupa nakon pobjede u [[Bitka za Điện Biên Phủ|bitci za Điện Biên Phủ]];<br> {{bullet}} [[Džavaharlal Nehru]] i [[Mahatma Gandhi]] su bili glavni proponenti za nezavisnost [[Indija|Indije]] te su utjecali na njezinu, ali i svjetsku politiku u ranim fazama Hladnog rata;<br> {{bullet}} Svrgnuti [[iran]]ski premijer [[Mohamed Mosadek]] tokom suđenja na kojemu ga je [[Muhamed-Reza Pahlavi|Pahlavijev]] režim osudio prvo na zatvor, a onda i na doživotni kućni pritvor.}} }} Val dekolonizacije prvo je zahvatio [[Azija|Aziju]], još pred kraj 40-ih godina, i to specifično [[Britanski Imperij|britanske kolonije]], uz izuzetak [[Nizozemske Istočne Indije|Nizozemskih Istočnih Indija]] [[1949.]] godine. Pod utjecajem [[Mahatma Gandhi|Gandhijevog]] aktivizma i sukladno ranijim dogovorima s [[London]]om, [[Britanska Indija|Britanski Radž]] se tokom [[1947.]] godine raspao, pri čemu su, isprva u formi [[dominion]]a, a kasnije i kao nezavisne zemlje, nastale [[Indija]], [[Pakistan]] i [[Burma]]. Indija će pod vodstvom [[Džavaharlal Nehru|Džavaharlala Nehrua]] ubrzo nastaviti s provođenjem gandijevske politike, nakon što je ovoga u [[atentat]]u [[1948.]] godine ubio [[Nathuram Godse]], te će postati jedan od vodećih aktera u Trećem svijetu, posebice nakon Nehruova približavanja [[Josip Broz Tito|Titu]] i [[Gamal Abdel Nasser|Nasseru]] te formiranja [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Tokom [[1948.]], [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatna Palestina]] je rasformirana, a na njenom je mjestu uspostavljen [[Izrael]], što će biti glavni okidač za još uvijek aktualni [[Arapsko-izraelski sukob]], dok će iste godine kolonijalna vlast na [[Šri Lanka|Cejlonu]] također biti ukinuta. [[Nizozemske Istočne Indije]] rasformirane su [[1949.]] godine, iako su nacionalistički vođe [[Mohammad Hatta]] i [[Sukarno]] još [[1945.]] godine proglasili nezavisnost [[Indonezija|Indonezije]]. Na čelu s generalom Sukarnom, Indonezija je započela s provođenjem politike nesvrstanih te je bila jedna od inicijatora osnivanja [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]; [[Bandunška konferencija]] iz [[1955.]] godine danas se smatra ključnim okidačem za nastanak tog pokreta, koji se zalagao za "treći put" i odbijao blokovsko svrstavanje.<ref name="Karabell" /><ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=126}}</ref> Osim Sukarna i već spomenutih Tita, Nassera i Nehrua, važnu ulogu imao je i [[Gana|ganski]] predsjednik [[Kwame Nkrumah]]. Iako je Pokret nesvrstanih po broju članica daleko premašivao oba bloka zajedno, njihov realni utjecaj na krojenje hladnoratovske politike bio je vrlo malen. Istovremeno dok su se ti temelji postavljali, Sukarnova politika nesvrstanosti naišla je na ozbiljne prijetnje unutar same Indonezije. Naime, [[1956.]] godine, dio regionalnih vlastodržaca je podigao ustanak, tražeći potpunu autonomiju od [[Jakarta|Jakarte]]. Nakon što su pokušaji mirenja propali, Sukarno je poduzeo poteze kako bi uklonio pobunjenike s pozicije. Ipak, u veljači [[1958.]] godine, disidentski vojni zapovjednici sa [[Sumatra|Sumatre]] (Ahmad Hussein) i [[Sulawesi]]ja (Ventje Sumual) proglasili su [[Revolucionarna vlada Republike Indonezije|Revolucionarnu vladu Republike Indonezije]], koja je za cilj imala svrgnuti legitimnu vladu u Jakarti. Pobunjenicima su se ubrzo pridružili i neki civilni vođe iz stranke [[Masyumi (politička stranka)|Masyumi]], među kojima je bio i [[Sjafruddin Prawiranegara]], koji su se oštro protivili rastućem utjecaju [[Komunistička partija Indonezije|KP Indonezije]]. S obzirom na antikomunistički karakter pobune, [[Sjedinjene Države]] su vidjele priliku te su, preko [[CIA]]-je, koja je igrala važnu ulogu u zakulisnim operacijama tokom Hladnog rata, slale oružuje pobunjenicima, mada je ta praksa zaključena već u travnju [[1958.]] godine, kada je američki pilot [[Allen Lawrence Pope]] oboren u bombardiranju [[Ambon, Indonezija|Ambona]], koji je bio pod vladinom kontrolom. Vlada je odgovorila tako što je pokrenula zračne i pomorske napade na pobunjeničke baze u [[Padang]]u i [[Manado|Manadu]]. Pobuna je efektivno ugušena do kraja [[1958.]] godine, a formalna predaja posljednjih pobunjenika dogodila se u kolovozu [[1961.]] godine.<ref>{{cite book|last=Roadnight |first=Andrew |title=United States Policy towards Indonesia in the Truman and Eisenhower Years |publisher=Palgrave Macmillan|year=2002 |location=New York |pages=|url=|isbn=0-333-79315-3}}</ref> Azija se pokazala kao izrazito krizno žarište u ovom periodu, mahom zato što su različite nacionalističke i nesvrstane grupacije bile trn u oku Zapadu. Sjedinjene Države su u ovom slučajevima često računale na pomoć CIA-je, koja je pokretala različite operacije s ciljem pružanja podrške njima sklonim grupacijama u zemljama Trećeg svijeta.<ref name="Karabell" /> Jedan od prvih takvih slučaja bio je [[Iran]], gdje je u travnju [[1951.]] godine za premijera postavljen demokratski izabrani kandidat [[Muhamed Mosadek]]. Mosadek je bio strogi zagovornik politike nesvrstanosti i proveo je cijelu seriju društveno-političkih reformi koje su modernizirale Iran i unaprijedile standard građana. Ipak, kada je, kao strogi protivnik bilo kakvog stranog utjecaja na iransku politiku, Mosadek nacionalizirao [[Anglo-perzijska naftna kompanija|Anglo-iransku naftnu kompaniju]] i odbio dozvoliti Britancima kontrolu nad iranskom naftom,<ref name="Milani Shah">{{cite book|last=Milani|first=Abbas|title=The Shah|url=https://books.google.com/books/about/The_Shah.html?id=8V1UhqWhKRwC|isbn=9780230115620|date=2011-01-04}}</ref> došlo je do ozbiljnog sukoba s [[UK|Britanijom]], koji je ubrzo eskalirao.<ref>Mary Ann Heiss u knjizi ''Mohammad Mosaddeq and the 1953 Coup in Iran'', str. 178–200</ref> Nedugo nakon što je [[Winston Churchill]] predsjedniku Eisenhoweru rekao da se Mosadek "ozbiljno okreće prema komunizmu",<ref>[[Mark J. Gasiorowski]] i Malcolm Byrne ''Mohammad Mosaddegh and the 1953 Coup in Iran'', Syracuse University Press, svibanj 2004. {{ISBN|0-8156-3018-2}}, p. 125.</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran521120.pdf|format=PDF|title=United States policy regarding the current situation in Iran|publisher=George Washington University|date=20. 11. 1952|author=James S. Lay, Jr.|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv}} Izjava o prijedlogu Vijeća za nacionalnu sigurnost</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530320.pdf|format=PDF|title=First Progress Report on Paragraph 5-1 of NSC 136/1, "U.S. Policy Regarding the Current Situation in Iran"|publisher=George Washington University|date=20. 3. 1953|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv|author1=Walter B. Smith|authorlink1=Walter Bedell Smith}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530300.pdf|publisher=George Washington University|title=Measures which the United States Government Might Take in Support of a Successor Government to Mosaddegh|date=1953|format=PDF|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv}}</ref> CIA je pokrenula [[Operacija Ajax|Operaciju ''Ajax'']] (u Britaniji znanu kao Operacija ''Boot''),<ref>''CLANDESTINE SERVICE HISTORY: OVERTHROW OF PREMIER MOSSADEQ OF IRAN'', ožujak 1954: str. iii.</ref><ref name="CN-IC-01">{{cite book|title=Ends of British Imperialism: The Scramble for Empire, Suez, and Decolonization|year=2007|publisher=I.B.Tauris|isbn=9781845113476|pages=775 of 1082|url=https://books.google.com/books?id=NQnpQNKeKKAC&pg=PA775&lpg=PA775}}</ref><ref name="FP 2013">{{Cite journal|title=CIA Admits It Was Behind Iran's Coup |first=Malcolm|last=Bryne |date=18. 8. 2013|journal=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/articles/2013/08/18/cia_admits_it_was_behind_irans_coup}}</ref><ref>CIA-jina povijest Iranskog puča iz 1953. sastoji se od sljedećih dokumenata: bilješke historičara, uvoda, dugog izvještaja što ga je napisao Dr. Donald N. Wilber i, u svojstvu dodataka, pet dokumenata o planiranju koje je priložio. Objavio ''New York Times'', 18. lipnja 2000. https://www.nytimes.com/library/world/mideast/041600iran-cia-index.html</ref> čiji je glavni cilj bilo svrgavanje Mosadeka i uspostava prozapadne vlasti. Pažljivo orkestrirani državni udar zaključen je nakon pet dana i to uspješnim svrgavanjem Mosadeka u kolovozu [[1953.]] godine, nakon čega je [[šah (titula)|šah]] [[Muhamed-Reza Pahlavi]] preuzeo potpunu kontrolu u državi i imenovao generala [[Fazlollah Zahedi|Fazlollaha Zahedija]] novim premijerom.<ref name="Afkhami2009">{{cite book|author=Gholam Reza Afkhami|title=The Life and Times of the Shah|url=https://books.google.com/books?id=pTVSPmyvtkAC&pg=PA161|date=12 January 2009|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-94216-5|page=161}}</ref><ref>{{cite book |last=Watson |first=Cynthia A. |title=U.S. National Security: A Reference Handbook |publisher=ABL-CLIO |year=2002 |location=Santa Barbara, California |page=118 |url=https://books.google.com/books?id=Nj2monE0y4cC |id=|isbn=978-1-57607-598-2}}</ref><ref>{{cite book|last=Parsa|first=Misagh|year=1989|title=Social Origins of the Iranian Revolution|url=https://archive.org/details/socialoriginsofi0000pars|publisher=Rutgers University Press|isbn=9780230115620|page=[https://archive.org/details/socialoriginsofi0000pars/page/160 160]}}</ref><ref>{{cite book|last=Samad|first=Yunas|last2=Sen|first2=Kasturi|year=2007|title=Islam in the European Union: Transnationalism, Youth and the War on Terror|url=https://archive.org/details/isbn_9780195472516|publisher=Oxford University Press|isbn=0195472519|page=[https://archive.org/details/isbn_9780195472516/page/86 86]}}</ref> Pahlavi je, kao prozapadni vladar,<ref>''U.S. foreign policy in perspective: clients, enemies and empire''. David Sylvan, Stephen Majeski, str. 121.</ref> ojačao ulogu monarha u odnosu na parlament i ojačao antikomunistički sentiment, što je ubrzo dovelo do zabrane djelovanja [[Tudeh (politička stranka)|stranke ''Tudeh'']] i progananja disidenata od strane [[SAVAK]]-a, šahove obavještajne i sigurnosne službe, formirane [[1957.]] godine. Ovaj događaj imao je dalekosežne političke posljedice i izazvao je oštre podjele među iranskim pukom, koje će u narednim desetljećima dovesti do nove krize. Posljednje krizno žarište na ovom kontinentu bila je [[Indokina]], gdje se još od [[1946.]] godine vodio [[Prvi indokineski rat|rat za nezavisnost]] nekoliko zemalja od dotadašnjeg kolonizatora, [[Francuska|Francuske]]. Iako su u sukobu sudjelovali i pobunjenici iz [[Laos]]a te [[Kambodža|Kambodže]], [[vijetnam]]ski [[Việt Minh]] je bio glavna okosnica u protufrancuskom ratu. I dok su [[Sjedinjene Države]] podržavale svog zapadnog saveznika, indokineski pobunjenici su uživali podršku [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. Više od sedam godina gerliskog ratovanja i odlučujuća pobjeda [[Việt Minh]]a [[Bitka za Điện Biên Phủ|u bitci za Điện Biên Phủ]] [[1954.]] godine, prisilili su Francusku da pristane na pregovore o odricanju kontrole nad Indokinom. Mirovni sporazum potpisan je na [[Ženevska konferencija (1954.)|Ženevskoj konferenciji]] tokom iste godine, a osim formiranja [[Laos]]a i [[Kambodža|Kambodže]], [[Vijetnam]] je službeno lišen francuske kolonijalne uprave, mada je ostao podijeljen na [[Sjeverni Vijetnam|prosovjetski sjever]] i [[Južni Vijetnam|proamerički jug]] i to po [[17. paralela (sjever)|17. paraleli]]. Azija se pokazala kao strateški izrazito važno područje u početnoj fazi Hladnoga rata. I dok je Eisenhower sve do [[1961.]] godine slao financijsku pomoć Južnom Vijetnamu kako bi ojačao prozapadni režim i destabilizirao komunistički utjecaj,<ref name="Lafeber 1993"/> Hruščov je odlučio ojačati veze s nesvrstanim zemljama, posebice [[Indija|Indijom]].<ref name = "Lafeber 1993" /> {{multiple image|align=right| perrow = 4 |total_width=450 | image1 = Kwame Nkrumah 1961-03-08.jpg|width1=269|height1=349 | image2 = Anefo 910-9740 De Congolese2.jpg|width2=304|height2=440 | image3 = Stevan Kragujevic, Gamal Abdel Naser u Beogradu, 1962.jpg|width3=2155|height3=2818 | image4 = Ahmed Sékou Touré usgov-83-08641.jpg|width4=1588|height4=1846 | image5 = Léopold Senghor, Pic, 5.jpg|width5=2394|height5=3600 | image6 = Houphouet-Boigny.jpg|width6=209|height6=323 | image7 = Léon M'ba 1964.jpg|width7=1228|height7=1712 | image8 = Kenneth David Kaunda detail DF-SC-84-01864.jpg|width8=1090|height8=1200 | image9 = Julius Nyerere cropped.jpg|width9=307|height9=461 | image10 = Jomo Kenyatta 1966-06-15.jpg|width10=610|height10=760 | image11 = Sylvanus Olympio.jpg|width11=444|height11=516 | image12 = Portrait officiel Bourguiba.png|width12=340|height12=514 | footer = Najznačajnije ličnosti prve faze [[Dekolonizacija Afrike|dekolonizacije Afrike]] i njezine rane hladnoratovske povijesti. S lijeva na desno, po redovima:{{small|<br>[[Kwame Nkrumah]] ([[Gana|GAN]]), [[Patrice Lumumba]] ([[DR Kongo|KON]]), [[Gamal Abdel Nasser]] ([[Egipat|EGI]]), [[Ahmed Sékou Touré]] ([[Gvineja|GVI]]), [[Léopold Sédar Senghor]] ([[Senegal|SEN]]), [[Félix Houphouët-Boigny]] ([[Obala Bjelokosti|CIV]]), [[Léon M'ba]] ([[Gabon|GAB]]), [[Kenneth Kaunda]] ([[Zambija|ZAM]]), [[Julius Nyerere]] ([[Tanzanija|TAN]]), [[Jomo Kenyatta]] ([[Kenija|KEN]]), [[Sylvanus Olympio]] ([[Togo|TOG]]) i [[Habib Bourguiba]] ([[Tunis|TUN]]). }} }} [[Afrika]] je tokom [[Dekolonizacija Afrike|procesa dekolonizacije]] pokazala brojne specifičnosti, što zbog činjenice da je bila gotovo cijela podijeljena između velikog broja kolonijalnih sila (do [[1945.]] godine, tek je malen broj afričkih zemalja uživao samostalnost), što zbog činjenice da je proces stjecanja nezavisnosti bio dugotrajan i prilično turbulentan, tako da su neke zemlje morale prolaziti faze značajne političke nestabilnosti prije nego su konsolidirale situaciju. Do sredine 60-ih, velik broj afričkih zemalja stekao je nezavisnot, mada su mnoge prošle kroz nekoliko prijelaznih državnih uređenja prije nego su uspostavile stabilne režime, mada je čak i unutar takvih sustava politički kaos, izazvan čestim državnim udarima, bio gotovo svakodnevnica. Tako su, primjerice, [[Libija]] i [[Tunis]] prethodno prošle kroz kratkotrajno monarhijsko uređenje prije nego je došlo do uspostave republike, dok se slična situacija dogodila i u [[Egipat|Egiptu]], gdje su vojni časnici, predvođeni [[Muhammad Naguib|Naguibom]] i [[Gamal Abdel Nasser|Nasserom]], u [[Egipatska revolucija iz 1952.|revoluciji 1952.]] godine svrgnuli monarhiju (koja je postojala od [[1952.]] godine) i formirali republiku. Egipat će ubrzo postati jedna od predvodnica Pokreta nesvrstanih, a značajan utjecaj u pokretu imat će i [[Gana]] (koja je do [[1957.]] bila [[Zlatna Obala (britanska kolonija)|Zlatna Obala]]). Iako su krize u afričkoj politici bile uglavnom internog karaktera, barem u ranom razdoblju, [[Kongoanska kriza]] iz [[1960.]] godine imala je globalne razdoblje i čak je potaknula američku intervenciju. Naime, [[Belgija]] je [[1960.]] godine raspustila [[Belgijski Kongo|dotadašnju koloniju]], na čijem je mjestu formirana [[Kongo-Léopoldville|Republika Kongo]]. Prvi predsjednik nove države bio je proamerički političar [[Joseph Kasa-Vubu]], dok je premijer postao [[Patrice Lumumba]]. Nakon što je Belgija podržala [[secesionizam|secesioniste]] iz [[Država Katanga|Katange]] i [[Južni Kasaï|Južnog Kasaïja]], koje su predvodili [[Moïse Tshombe]] i [[Albert Kalonji]], došlo je do ozbiljne političke krize. Lumumba je upitio apel Sjedinjenim Državama i [[UN|Ujedinjenim nacijama]] za pomoć, a kada je odbijen, okrenuo se [[SSSR|Sovjetskom Savezu]]. Taj potez doveo je do raskola s Kasom-Vubuom i do još veće eskalacije ionako ozbiljne krize. U jeku međusobnih optužbi između premijera i predsjednika,<ref name="Schraeder 1994, 57">{{cite book |last=Schraeder |first=Peter J. |title=United States Foreign Policy Toward Africa: Incrementalism, Crisis, and Change |publisher=Cambridge University Press |year=1994 |location=Cambridge |page=57 |url=https://books.google.com/books?id=goKxyUia-7UC |id=|isbn=978-0-521-46677-6}}</ref> [[CIA]] je tajno intervenirala i pružila podršku pukovniku [[Joseph-Désiré Mobutu|Josephu-Désiréu Mobutuu]], koji je uz pomoć vojske preuzeo vlast u Kongu kao vojni diktator prozapadne afilijacije;<ref name="Schraeder 1994, 57"/> Lumumba je, u međuvremenu, bio uhapšen i strijeljan od strane pobunjenika u Katangi. Sjedinjene Države su posebno promatrale situaciju u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], mahom zbog blizine tih zemalja njihovom teritoriju. Kada je početkom 50-ih godina [[Jacobo Árbenz Guzmán]] izabran za novog predsjednika [[Gvatemala|Gvatemale]], Sjedinjene Države su pomno pratile kapitalistički orijentiranu, reformsku politiku novog predsjednika. Ipak, kada se Árbenz Guzmán sukobio s američkom kompanijom [[United Fruit Company]] oko nacionalizacije, potonja je započela značajno lobiranje protiv njega,{{sfn|Schlesinger|Kinzer|1999|pp=72–77}}{{sfn|Schlesinger|Kinzer|1999|pp=90–97}} što je, konsekventno, dovelo do američke intervencije; dakako da je cjelokupna politička atmosfera Hladnoga rata kao i strah da su gvatemalsku vlast infiltrirali komunisti,{{sfn|Gaddis|1997|p=177}} doprinijela ovakvom raspletu, ali kriza s UFC-om je svakako bila okidač. Slično kao i u Iranu godinu ranije, [[CIA]] je [[1954.]] godine pokrenula [[Državni udar u Gvatemali 1954.|Operaciju ''PBSUCCESS'']], tokom koje je, u samo deset dana, Árbenz Guzmán svrgnut s vlasti,<ref>Stone, ''The Atlantic and Its Enemies'' (2010) str. 199, 256</ref> a na čelo zemlje je došla proamerička [[vojna hunta]] na čijem je čelu bio [[Carlos Castillo Armas]]. Castillo Armas je zaustavio zemljišnu reformu koju je inicirao njegov prethodnik, denacionalizirao [[United Fruit Company]], organizirao [[Nacionalni odbor za borbu protiv komunizma]] i donio [[Preventivni kazneni zakon protiv komunizma]], sve to na direktan zahtjev Sjedinjenih Država.<ref>{{cite book |last=Bulmer-Thomas |first=Victor | authorlink = Victor Bulmer-Thomas |title=The Political Economy of Central America since 1920 |publisher=Cambridge University Press |year=1987 |location=Cambridge |page=142 |url=https://books.google.com/books?id=zHE5AAAAIAAJ |isbn=978-0-521-34284-1}}</ref> Ostale zemlje Centralne Amerike nisu bila, barem globalno gledajući, krizna žarišta; dio njih je bio izložen stalnim političkim turbulencijama i čestim smjenama vlasti ([[Salvador]], [[Honduras]], [[Panama]]), [[obitelj Somoza]] je držala apsolutnu vlast u [[Nikaragva|Nikaragvi]] uz američku podršku, [[Britanski Honduras|Belize]] je i dalje bio pod britanskom upravom, a jedino je [[Kostarika]], pod [[José Figueres Ferrer|Joséom Figueresom Ferrerom]], ostvarila nekakav značajniji gospodarski i politički napredak. Svakako, sve su ove zemlje mahom provodile ili bile u skladu s američkom politikom, tako da značajnijih intervencija nije bilo. S druge strane, uvjerljiva pobjeda [[Cheddi Jagan|Cheddija Jagana]] i njegove [[Narodna progresivna stranka (Gvajana)|Narodne progresivne stranke]] (PPP) na kolonijalnim izborima u [[Britanska Gvajana|Britanskoj Gvajani]] posramila je kolonijalnu vlast u [[London]]u, koja je istoga ubrzo prisilila na ostavku, odbijajući priznati ustav još uvijek nezavisne zemlje.<ref name="Rose 2002, 167">{{cite book |last=Rose |first=Euclid A. |title=Dependency and Socialism in the Modern Caribbean: Superpower Intervention in Guyana, Jamaica, and Grenada, 1970–1985 |publisher=Lexington Books |year=2002 |location=Lanham |page=57 |url=https://books.google.com/books?id=KkPb3-krfQgC |isbn=978-0-7391-0448-4}}</ref> Kruna je na Jagana gledala kao na prosovjetskog komunista, što nije bila potpuna istina, te je ubrzo orkestrirala krah u PPP-u kako bi oslabila Jagana,<ref name="Mars & Young 2004, xviii">Mars, Perry & Alma H. Young (2004). [https://books.google.com/books?id=F4lJBFU-k1wC ''Caribbean Labor and Politics: Legacies of Cheddi Jagan and Michael Manley'']. Detroit: Wayne State University Press. str. xviii. {{ISBN|978-0-8143-3211-5}}.</ref> međutim ovaj je nanovo pobijedio na izborima [[1957.]] i [[1961.]] godine; službeni London je u to vrijeme ublažio svoj stav prema Jaganu, međutim na američki je zahtjev odlučio odgoditi priznanje nezavisnosti [[Gvajana|Gvajane]] do trenutka u kojem bi se pronašla umjerenija alternativa Jaganu.<ref>{{cite book |last=Palmer |first=Colin A. |title=Cheddi Jagan and the Politics of Power: British Guiana's Struggle for Independence |publisher=University of North Carolina Press |year=2010 |location=Chapel Hill |pages=247–248 |url=https://books.google.com/books?id=NHd1sxVg4XwC |isbn=978-0-8078-3416-9}}</ref> [[Južna Amerika]] je u ovom periodu bila, slično kao i većina Centralne, mala prijetnja za američku politiku, s tim da će se to u narednim desetljećima značajno promijeniti. === Kinesko–sovjetski raskol === {{main|Kinesko-sovjetski raskol}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Mao Tsé-toung, portrait en buste, assis, faisant face à Nikita Khrouchtchev, pendant la visite du chef russe 1958 à Pékin.jpg|image2=Sino-Soviet split (1980).png|width=320|caption1=Nekadašnji saveznici, [[Mao Zedong]] i [[Nikita Hruščov]] su se oštro sukobili oko nacionalnih interesa i ideoloških postavki, što je do [[1961.]] godine potpuno uništilo odnose njihovih zemalja. Mao je Hruščova nazvao "površnim skorojevićem", na što mu je ovaj uzvratio nazvavši ga "luđakom na tronu".|caption2=Jedna od glavnih posljedica raskola bila je i pojačana borba dvaju sila za prevlast u komunističkom svijetu, u kojoj su Sovjeti ipak bili osjetno uspješniji: {{small|{{legend|#dd0000|Sovjetski Savez i prosovjetske komunističke države}} {{legend|#FCC200|NR Kina i prokineske komunističke države}} {{legend|#000000|Neutralne komunističke države ([[Sjeverna Koreja]] i [[SFR Jugoslavija]])}} {{legend|#e0e0e0|Nekomunističke države}}}}}} Iako je [[Nikita Hruščov|Hruščovljev]] raskid sa [[Staljinizam|staljinizmom]] načelno bio dobar potez, taj događaj iz [[1956.]] godine imao je ozbiljne posljedice po sovjetske odnose s [[Mao Zedong|Maovom]] [[Kina|NR Kinom]]; Sovjetski Savez i NR Kina su u to vrijeme bile dvije najveće komunističke zemlje na svijetu. Sam raskol započeo je u trenutku kada je Mao otvoreno stao u Staljinovu obranu, suprostavivši se tako Hruščovu i njegovom procesu destaljinizacije. Kineski vođa je optužio sovjetskog kolegu da je izgubio svoj revolucionarni duh te ga je nazvao površnim skorojevićem,<ref name="Gaddis142" /> na što je ovaj Maoa opisao kao "luđaka na tronu",<ref>{{cite book|last=Kempe|first=Frederick|authorlink=Frederick Kempe |title=Berlin 1961|url=https://archive.org/details/berlin1961kenned0000kemp|year=2011|publisher=Penguin Group (USA)|isbn=0-399-15729-8|page=[https://archive.org/details/berlin1961kenned0000kemp/page/42 42]}}</ref> mahom se referirajući na njegov proratni stav prema Zapadnom bloku. Sam [[Kinesko-sovjetski raskol|raskol]] bio je posljedica dvaju velikih faktora, a to su bili nacionalni interesi obaju zemalja, ali i njihove različite interpretacije [[komunizam|komunističke ideologije]]. Ovo potonje se najbolje manifestiralo kroz doktrinu [[mirna koegzistencija|mirne koegzistencije]]; dok je Maova Kina, po uzoru na Staljina, imala proratni stav prema Zapadu, odbijajući mirnu egzistenciju kao revizionizam,<ref name="World History 2000. p. 769">''Chambers Dictionary of World History'', B.P. Lenman, T. Anderson editors, Chambers: Edinburgh:2000. str. 769.</ref> jedna od osnovnih postavki Hruščovljeve vlasti bila je upravo ta doktrina. Razlike su s vremenom postajale sve očitije tako da je do [[1961.]] godine, kada je raskol bio potpun, postalo jasno da se dvije zemlje ideološki ne mogu približiti; [[Komunistička partija Kine]] je Sovjete tada nazvala "revizionističkim izdajicama".<ref name="World History 2000. p. 769"/> Hruščov je u narednom periodu pokušao poboljšati odnose, međutim svaki njegov pokušaj je tvrdoglavo i bez razmišljanja odbijen od strane Kineza.<ref name="Gaddis142">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=142}}</ref> Takav rasplet doveo je do oštrog propagandnog rata između dvaju sila,<ref>Lüthi, str. 273–276</ref> ali i zaoštrene borbe za globalnu prevlast unutar komunističkog svijeta,<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=140–142}}</ref> u kojoj su Sovjeti ipak ostvarivali značajnu prednost. Također, raskol je za posljedicu imao zbližavanje Kine i Sjedinjenih Država tokom [[1970e|70-ih]] godina, a odnosi između Kine i Sovjeta su ostali loši sve do samoga kraja Hladnog rata. Historičar Lorenz M. Lüthi je situaciju opisao na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Kinesko-sovjetski raskol je bio jedan od ključnih događaja Hladnoga rata, jednako važan kao i izgradnja Berlinskog zida, Kubanska raketna kriza, drugi Vijetnamski rat i približavanje Kine i Sjedinjenih Država. Raskol je pomogao u određivanju generalnih okvira Drugog Hladnog rata, a posebno je utjecao na tijek drugog Vijetnamskog rata.|[[Lorenz M. Lüthi]], ''[[The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World]]''<ref>{{cite book|author=Lorenz M. Lüthi|title=The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World|url=https://books.google.com/books?id=dl4TRDxqexMC|year=2010|publisher=Princeton UP|page=1|isbn=1400837626}}</ref>}} === Svemirska utrka === {{main|Svemirska utrka}} Kao što je već rečeno, Hladni rat nije bio samo ideološko-političko-vojni sukob - bio je to sukob za prevlast u svim aspektima života, sukob dvaju velesila oko toga čiji će ''[[modus vivendi]]'' postati dominantan. Osim [[Utrka u nuklearnom naoružanju|utrke u nuklearnom naoružanju]],<ref name = "Byrd" /><ref>Lackey, str. 49</ref> dvije sile su se u početnoj fazi natjecale i u [[svemirska utrka|svemirskoj utrci]], koja je zapravo bila demonstracija sile dvaju blokova po pitanju letova u i istraživanja [[svemir]]a. {{multiple image|align=left| perrow = 2 |total_width=300 | image1 = Yuri Gagarin in Sweden, 1964 (cropped).jpg|width1=895|height1=1178 | image2 = German Titov.JPG|width2=728|height2=1000 | image4 = RIAN archive 612748 Valentina Tereshkova.jpg|width4=1014|height4=1024 | image3 = Aleksey Leonov ASTP - cropped.jpg|width3=2635|height3=3288 | footer = Pioniri sovjetskog svemirskog programa, u smjeru kazaljke na satu: [[Jurij Gagarin]], prvi čovjek u svemiru; [[German Titov]], drugi kozmonaut u svemiru; [[Valentina Terješkova]], prva žena u svemiru; i [[Aleksej Leonov]], prvi čovjek koji je hodao svemirom. }} Svemirska utrka formalno je započela [[2. kolovoza]] [[1955.]] godine, kada je Sovjetski Savez reagirao na američku objavu o slanju umjetnog satelita u svemir, koja je stigla četiri dana ranije, vlastitom objavom kako i oni namjeravaju lansirati umjetni satelit "u bliskoj budućnosti". Kako se ispostavilo, Sovjeti su bili brži u realizaciji svojih planova te su [[4. listopada]] [[1957.]] godine s [[Bajkonur|kozmodroma Bajkonur]] lansirali u svemir umjetni satelit ''[[Sputnjik 1]]'',<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/4/newsid_2685000/2685115.stm|title=Sputnik satellite blasts into space|publisher=BBC News|date=4. 10. 1957|accessdate=11. 6. 2008}}</ref> što je bio šok za Sjedinjene Države i doveo je do naglog ubrzanja svemirske utrke;<ref name="test">[http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2010/4/2010_4_88.shtml Walter A. McDougall]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} "Shooting the Moon," ''American Heritage'', Winter 2010.</ref><ref>Swenson, ''et al'', str. 71.</ref> ovaj događaj izazvao je i svojevrsnu [[Sputnjikova kriza|krizu i paniku]] u Sjedinjenim Državama zbog činjenice da su Sovjeti uspjeli u lansiranju umjetnog satelita, dok Amerikanci nisu (jedna od posljedica krize bilo je i osnivanje [[NASA]]-e).<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.astro.uiuc.edu/department/history.shtml |title=Some History of the Department of Astronomy|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070504130814/http://www.astro.uiuc.edu/department/history.shtml|archivedate=4. 5. 2007|website=University of Illinois at Urbana-Champaign}}</ref> Sovjeti su, doduše, bili generalno uspješniji u inicijalnoj fazi ove utrke. Nakon uspješnog slanja životinja u svemir, među kojima su naznačaniji psi [[Lajka]] te [[Belka i Strelka]], Sovjetski Savez je [[12. travnja]] [[1961.]] godine u letjelici ''[[Vostok 1]]'' u svemir poslao [[Jurij Gagarin|Jurija Gagarina]], koji je tako postao prvi čovjek u svemiru, što je bio novi šok za Amerikance.<ref name="HallGagarin">Hall (2001), str. 149–157</ref> Amerikanci su u međuvremenu uspjeli poslati [[Alan Shepard|Alana Sheparda]]<ref>Schefter (1999), str. 138–143</ref> i [[Gus Grissom|Gusa Grissoma]] u prvi suborbitalni let, međutim taj događaj nije imao velikog odjeka; već u kolovozu iste godine, [[German Titov]] je postao drugi Sovjet u svemiru. Tokom [[1963.]], Sovjetski Savez je u svemir poslao i prvu ženu, [[Valentina Terješkova|Valentinu Terješkovu]],<ref name="Hall194-218">Hall (2001), str. 194–218</ref> a početkom [[1965.]] godine i [[Aleksej Leonov|Alekseja Leonova]], koji je napustio kapsulu letjelice ''[[Voshod 2]]'' i 12 minuta šetao svemirom.<ref name="NYT650319">{{cite news| title = Russian Floats in Space for 10 Minutes; Leaves Orbiting Craft With a Lifeline; Moscow Says Moon Trip Is 'Target Now'| first = Henry| last = Tanner| url = https://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/big/0318.html?scp=2&sq=Voskhod%202&st=cse| newspaper = [[The New York Times]]| location = New York| date = 19. 3. 1965| page = 1}}</ref> {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = Apollo 11.jpg | caption1 = Posada [[Apollo 11|Apolla 11]], s lijeva na desno: [[Neil Armstrong]], [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Edwin Aldrin]]. | image2 = Buzz Aldrin and the U.S. flag on the Moon - GPN-2001-000012.jpg | caption2 = [[Edwin Aldrin|"Buzz" Aldrin]] i [[zastava SAD|američka zastava]] na [[Mjesec]]u, [[1969.]] godine. Fotografiju je izradio [[Neil Armstrong]]. }} Ipak, unatoč ranim sovjetskim uspjesima, vrhunac svemirske utrke uslijedio je [[20. srpnja]] [[1969.]] godine, kada su Amerikanci u [[Apollo 11|Apollu 11]] poslali prve ljude na [[Mjesec]]. Još nakon Gagarinova odlaska u svemir, američki predsjednik [[John F. Kennedy|Kennedy]] je svemursku utrku "preusmjerio" prema Mjesecu te je ubrzo uspio dobiti podršku za [[Apollo program|program Apollo]]; Kennedy je, ranije, čak predložio i zajednički sovjetsko-američki svemirski program, što je Hruščov bio inicijalno odbio.<ref name="spacedaily">{{cite web|last=Sietzen|first=Frank|title=Soviets Planned to Accept JFK's Joint Lunar Mission Offer|url=http://www.spacedaily.com/news/russia-97h.html|work="SpaceCast News Service" Washington DC -|date=2. 10. 1997 |accessdate=1. 2. 2011}}</ref> Tokom [[1967.]] godine, velik broj zemalja potpisao je [[Sporazum o svemiru]] u okviru djelovanja [[UN|Ujedinjenih nacija]], kojim su definirana prava i obveze zemelja po pitanju svemira i njegova istraživanja. Iako Kennedy nije dočekao aktivniji razvoj lunarnog programa, krajem 60-ih su i Sovjeti i Amerikanci aktivno radili na programu slijetanja na Mjesec; sovjetski program je u jednoj fazi upao u ozbiljne probleme, što Amerikanci nisu znali.<ref name="Cadbury318-19">Cadbury (2006), str. 318–319</ref> Nakon nekoliko probnih letova i misija, letjelica [[Apollo 11]] je konačno trebala sletjeti na mjesec, što se i dogodilo [[20. srpnja]] [[1969.]] godine. Posadu Apolla 11 sačinjavali su [[Neil Armstrong]], [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Edwin Aldrin|Edwin "Buzz" Aldrin]], koji su tako u povijesnom trenutku postali prvi ljudi na [[Mjesec]]u.<ref>Chaikin (1994), str. 138</ref> Misija Apolla 11, koju je astronaut [[Frank Borman]] kasnije nazvao "samo još jednom bitkom Hladnog rata",<ref>{{cite web|title=To Boldly Go|author=Klesius, Michael|work=Air & Space|url=https://www.smithsonianmag.com/air-space-magazine/to-boldly-go-133005480/|accessdate=5. 11. 2022.|date=19. 12. 2008}}</ref> bila je uspjeh, međutim, kako se ispostavilo, i vrhunac svemirske utrke. S jedne strane, Amerikanci su odnijeli pobjedu u ovoj utrci i ostvarili svoj cilj,<ref>Schefter (1999), str. 288</ref> što je praktički dokinulo potrebu za daljnjim, revolucionarnim potezima, čega je [[NASA]] bila itekako svjesna;<ref>Hepplewhite, str. 186</ref> s druge strane, Sovjeti su bili svjesni svog poraza te su se odlučili koncentrirati na svemirske postaje. No, unatoč daljnjim napretcima u istraživanju svemira, sama svemirska utrka je nakon američkog slijetana na Mjesec ''da facto'' završila. === Kubanska revolucija i Zaljev svinja === {{main|Kubanska revolucija|Invazija u Zaljevu svinja}} [[File:CheyFidel.jpg|220px|thumb|left|[[Che Guevara]] i [[Fidel Castro]] na fotografiji [[Alberto Korda|Alberta Korde]] iz [[1961.]] godine. Njih su dvojica bili ključne ličnosti [[Kubanska revolucija|Kubanske revolucije]], njezini idejni začetnici i glavni realizatori, ali i vrlo bliski prijatelji i suradnici.]] Iako su Sjedinjene Države bile mahom uspješne u "tjeranju" komunizma od svoje interesne zone, krajem 50-ih godina, [[Kuba]] se pokazala kao žarište koje je komunizam dovelo, praktički, pred njihova vrata. Naime, Kubom je u tom periodu vladao [[Fulgencio Batista]], vojni diktator čija je vladavina postajala sve nepopularnija u narodu, mahom zbog njegovih veza s organiziranim kriminalom i dopuštanja Amerikancima da dominiraju kubanskim tržištem. Iako je [[Komunistička partija Kube]] inicijalno podržavala Batistu, [[Fidel Castro]], tada mladi odvjetnik i aktivist, već je [[1952.]] godine pokrenuo peticiju za njegovu smjenu; kada je shvatio da se Batista neće moći ukloniti legalnim sredstvima, Castro se odlučio za drugi put. Zajedno s bratom [[Raúl Castro|Raúlom]], Castro je organizirao revolucionarni ''[[Movimiento 26 de Julio]]'', koji je u srpnju [[1953.]] godine izveo iznenadni [[Kasarne Moncada|napad na kasarne Moncada]], koji je, doduše, završio neuspjehom, ali je potaknuo revolucionare na reorganizaciju pokreta u [[Meksiko|Meksiku]]. Uz braću Castro, pokret su predvodili ugledni revolucionar [[Che Guevara]] te [[Camilo Cienfuegos]]; nakon reorganizacije, pokret se odlučio za [[gerila|gerilsko ratovanje]], što se, na koncu, pokazalo uspješnim. Nakon nekoliko godina gerilskog ratovanja, tokom kojih je [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowerova]] administracija odbijala slati oružje Kubi, Batistina vlast postepeno je slabila i nakon kraha njegove velike ofenzive, Castro i revolucionari su krenuli u direktni napad i tokom [[1959.]] godine uspješno oborili Batistu s vlasti, uspostavivši tako komunistički režim vrlo blizu američkog teritorija.<ref>{{cite book |last=Blumberg |first=Arnold |title=Great Leaders, Great Tyrants?: Contemporary Views of World Rulers Who Made History |publisher=Greenwood Press |year=1995 |location=Westport, Connecticut |url=https://books.google.com/books?id=nofUu5tvJ18C |isbn=978-0-313-28751-0 |pages=23–24}}</ref> Iako su Amerikanci još neko vrijeme održavali diplomatske odnose s Castrovom Kubom, Eisenhower je namjerno napustio [[Washington, D.C.|Washington]] kako bi izbjegao susret s Castrom u travnju, tako da se ovaj sastao s potpredsjednikom [[Richard Nixon|Nixonom]].<ref>{{Cite book |last=Lechuga Hevia |first=Carlos |title=Cuba and the Missile Crisis |publisher=Ocean Press |year=2001 |location=Melbourne, Australia |page=142 |url=https://books.google.com/books?id=aKLrYxcDg2wC |isbn=978-1-876175-34-4}}</ref> Već u ožujku [[1960.]] godine, Castro je započeo pregovore o kupnji oružja sa zemljama Istočnog bloka.<ref>{{Harvnb|Dominguez|1989|p=22}}</ref> Castrovi potezi zabrinuli su Eisenhowera, koji je ubrzo, preko [[CIA]]-je, započeo s izradom plana za njegovo svrgavanje; netom prije napuštanja [[Bijela kuća|Bijele kuće]] u siječnju [[1961.]] godine, Eisenhower je prekinuo diplomatske odnose s Kubom. CIA je nastavila s izradom plana, a u travnju iste godine, novoizabrani predsjednik, [[John F. Kennedy]], odobrio je realizaciju plana, koji se zapravo sastojao od vojne [[Invazija u Zaljevu svinja|invazije u Zaljevu svinja]], koja je za cilj imala svrgavanje Castra, uz dodatnu pomoć kubanskih antirevolucionara. Unatoč inicijalnom uspjehu, jer invazija je iznenadila Kubance, američke snage su ubrzo ostale bez planirane podrške jer je Kennedy odustao od zračne potpore kada je svijet saznao za invaziju;<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-13066561 |title=Archived copy |accessdate=17. 5. 2016|deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160213152510/http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-13066561 |archivedate=13 February 2016 |df=dmy }}</ref> pod Castrovim vodstvom, kubanske snage su bez većih problema odbile invaziju, što je bio veliki neuspjeh za Amerikance. Ova pobjeda dodatno je učvrstila Castrovu poziciju i od njega učinila narodnog heroja, ali je bila i veliki udarac i nova javna sramota za Sjedinjene Države.<ref name="Smith 1998, 95">{{cite book |last=Smith |first=Joseph |title=The Cold War 1945–1991 |publisher=Blackwell |year=1998 |location=Oxford |page=95 |url=https://books.google.com/books?id=FnnF9NKMJdkC |isbn=978-0-631-19138-4}}</ref> Nakon ovoga, Castro je osjetno ojačao odnose sa Sovjetskim Savezom, koji se obvezao na dodatnu pomoć njegovu režimu,<ref name="Smith 1998, 95"/> na što Amerikanci nisu gledali blagonaklono. Iako se tako činilo, Kuba nije prestala biti krizno žrtište i ubrzo će upravo ona biti okosnica jedne od najvećih hladnoratovskih kriza. === Berlinska kriza iz 1961. === {{main|Berlinska kriza (1961.)|Berlinski zid|Emigracija i dezerterstvo iz Istočnog bloka}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Berlin Wall 1961-11-20.jpg|image2=East Berlin Death Strip seen from Axel Springer Building 1984.jpg|width=230|caption1=Fotografija izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], [[20. studenog]] [[1961.]] godine.|caption2=Fotografija Berlinskog zida iz [[1984.]] godine, koja prikazuje "pojas smrti", koji je onemogućavao prijelaz preko zida.}} Kao što je rečeno, [[Berlinska blokada]] i podjela Njemačke na [[Zapadna Njemačka|Zapadnu]] i [[Istočna Njemačka|Istočnu]] te [[Berlinski ultimatum]] iz [[1958.]] godine bili su tek uvod u u veliku krizu koja je taj grad i tu podijeljenu državu zahvatila tokom [[1961.]] godine; ipak, to je bila posljednja velika politička kriza koja je zadesila to područje i koja se, generalno, ticala poslijeratne sudbine podijeljene Njemačke. Nova kriza bila je vezana uz [[emigracija|emigraciju]], a bila je direktna posljedica proširenja [[Emigracija i dezerterstvo iz Istočnog bloka|restriktivne sovjetske emigracijske politike]] na ostale zemlje Istočnog bloka tokom ranih 50-ih godina.<ref name="dowty114">{{Harvnb|Dowty|1989|p=114}}</ref> Kako je [[Istočna Njemačka]] bila pod izrazito snažnim sovjetskim utjecajem zbog svoje specifične pozicije i situacije, ta se politika posebno odrazila na kontrolu kretanja ljudi iz [[Istočni Berlin|Istočnog]] u [[Zapadni Berlin]], odnosno iz Istočne u Zapadnu Njemačku. Ipak, upravo je Berlin bio krizna točka, odnosno "rupa" kroz koju je stotine tisuća stanovnika Istočne Njemačke godišnje bježalo s Istoka na Zapad, a sve zbog činjenice da su čak četiri strane vojske nadzirale kretanja u gradu.<ref name="harrison99">{{Harvnb|Harrison|2003|p=99}}</ref> Nakon što je Hruščov dao i povukao ultimatum, a kriza s avionom U-2 otkazala sastanak svjetskih vođa u [[Pariz]]u, Hruščov je u lipnju [[1961.]] godine na samitu u [[Beč]]u dao novi [[ultimatum]] [[John F. Kennedy|Kennedyju]],<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=114}}</ref> koji se, za razliku od svoga prethodnika, ipak ogradio od bilo kakvog konflikta; istovremeno, Istočna Njemačka prolazila je kroz masivni "[[odljev mozgova]]" i do [[1961.]] godine, gotovo je 20% stanovnika Istočne Njemačke emigriralo na Zapad.<ref name="dowty122">{{Harvnb|Dowty|1989|p=122}}</ref> Nakon što je ultimatum odbijen, vlasti Istočne Njemačke, na čijem je čelu bio [[Walter Ulbricht]], započele su s postavljanjem visoke bodljikave žice duž granice Istočnog i Zapadnog Berlina, što je bio samo preludij za izgradnju [[zid]]a. Iako su se radovi, kao i sakupljanje građevinskog materijala, odvijali u relativnoj tajnosti, većina tamošnjih stanovnika bila je svjesna tih zbivanja. Tokom lipnja [[1961.]] godine, Ulbricht je na međunarodnoj novinskoj konferenciji izjavio: "''Niemand hat die Absicht, eine Mauer zu errichten!''" ([[srpskohrvatski]]: "''Nitko nema namjeru graditi nikakav zid!"''); bio je to prvi put da se termin "zid" koristio u kontekstu ograđivanja i izoliranja Istočnog Berlina od ostatka grada. Nekoliko mjeseci kasnije, točnije [[12. kolovoza]] [[1961.]] godine, na vrtnoj zabavi čelnika Istočne Njemačke, Ulbricht je potpisao dokument kojim je odobrio izgradnju zida; do sljedećeg jutra, granica za Zapadni Berlin je zatvorena, a započela je izgradnja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].<ref name="pearson75">{{Harvnb|Pearson|1998|p=75}}</ref> Zid je u potpunosti ogradio Istočni Berlin i onemogućio normalan tranzit prema Zapadu, a između zida i stambenih kuća je ostavljen visoko osigurani "pojas smrti", gdje su istočnonjemački stražari strogo pazili na moguće dezertere. Kako je ova odluka direktno kršila ranije dogovore između velikih sila, Zapad nije blagonaklono gledao na ovaj potez, posebice jer je onemogućio slobodan tranzit kroz grada. Situacija je umalo eskalirala u listipadu [[1961.]] godine, kada su istočnonjemački granični časnici zaustavili američkog generala, koji je išao u teatar, na slavnom [[Checkpoint Charlie]]ju te su mu onemogućili prolazak. Amerikanci su tada uperili svoje tenkove prema Istočnom Berlinu, na što su Sovjeti uzvratili istom mjerom. Ipak, do izmjene vatre nije došlo i tenkovi su se ubrzo povukli. === Kubanska raketna kriza i Hruščovljev pad === {{main|Kubanski projekt|Kubanska raketna kriza}} [[File:U2 Image of Cuban Missile Crisis.jpg|thumb|left|270px|Zračna fotografija američkog [[U-2]] špijunskog aviona iz [[1962.]] godine, koja prikazuje sovjetske rakete na [[Kuba|Kubi]], što je bio okidač za [[Kubanska raketna kriza|raketnu krizu]].]] Nakon neuspjeha u [[Zaljev svinja|Zaljevu svinja]], Sjedinjene Države su nastavile svoje pokušaje da svrgnu [[Fidel Castro|Castra]] s vlasti na [[Kuba|Kubi]]. Kennedyjeva administracija je koristila različite metode, ovoga puta mahom subverzivne, kako bi ostvarila svoj cilj, a najviše nade se polagalo u tajni vladin plan, nazvan [[Kubanski projekt]] (ili [[Operacija Mongoose]]), kojeg je uz odobrenje predsjednika od [[1961.]] godine vodila i organizirala [[CIA]]. Ultimativni cilj ove operacije bilo je, dakle, svrgavanje Castra, međutim preko serije tajnih operacija i poticanja Castrovih protivnika na pobunu, za razliku od ranijeg pokušaja vojne invazije; američka vojna intervencija nije, doduše, bila isključena, ali samo u slučaju realne potrebe - ona više nije bila u primarnom fokusu. U veljači [[1962.]], [[Nikita Hruščov]], koji je u međuvremenu učvrstio odnose s Castrom, saznao je za ovaj američki plan kao i za još jedan od strane Kennedyja organizirani [[Pokušaji atentata na Fidela Castra|pokušaj atentata na Castra]] (navodno ih je bilo ukupno 638).<ref name="Zubok 1994, 158-159">Zubok, Vladislav M. (1994). "Unwrapping the Enigma: What Was Behind the Soviet Challenge in the 1960s?". In Diane B. Kunz (Ed.), ''[https://books.google.com/books?id=SiVTA31wrzEC The Diplomacy of the Crucial Decade: American Foreign Relations During the 1960s]''. New York: Columbia University Press. str.&nbsp;158–159. {{ISBN|978-0-231-08177-1}}.</ref><ref name=nydaily>Brown, Stephen Rex (26. studenog 2016.) [http://www.nydailynews.com/news/world/fidel-castro-survived-600-assassination-attempts-article-1.2888111 Fidel Castro survived over 600 assassination attempts, Cuban spy chief said]. ''NY Daily News''</ref><ref>Escalante Font, Fabián (2006). ''Executive Action: 634 Ways to Kill Fidel Castro''. Melbourne: Ocean Press. {{ISBN|1920888721}}.</ref> Svjesni rastućeg američkog utjecaja, kao i pretpostavljene američke prednosti u [[Utrka u nuklearnom naoružanju|utrci u nuklearnom naoružanju]], Sovjeti su izradili tajni plan, [[Operacija Andir|Operaciju Anadir]], kako bi uspostavili balans.<ref name="Zubok 1994, 158-159"/> Cilj plana bilo je slanje sovjetskih nuklearnih raketa na Kubu bez američkog znanja, međutim Sovjeti su bili informirani da Castro neće tako lako pristati na takav rasplet.<ref>{{cite web|last=Aleksejev|first=Aleksandar |title=Intervju |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB400/docs/Interview%20with%20Alekseev.pdf|accessdate=30. 3. 2013}}</ref> Nakon sastanka sa sovjetskim nuklearnim stručnjacima, Castro je na koncu ipak pristao na primanje nuklearnog oružja<ref name="gwu">{{cite web|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB393/ |title=The Soviet Cuban Missile Crisis: Castro, Mikoyan, Kennedy, Khruschev, and the Missiles of November |publisher=The national security archive |date=2012-10-10}}</ref> i konkretan plan s Hruščovim dogovoren je u svibnju [[1962.]] godine. Iako su sovjeti uspjeli transportirati dio oružja do Kube, Amerikanci su ubrzo saznali za taj plan te su hitro obavijestili Kennedyja, koji je razmatrao nekoliko mogućih solucija - od potpune pasivnosti, preko vojne invazije, do blokade otoka;<ref>{{cite book |last=Allison |first=Graham T.| authorlink=Graham T. Allison |author2=Zelikow, Philip D.| title=[[Essence of Decision|Essence of Decision: Explaining the Cuban Missile Crisis]] |publisher=Addison Wesley Longman |location=New York| pages=[https://archive.org/details/essenceofdecisio00alli_0/page/111 111]–116 |isbn=978-0-321-01349-1 |year=1999|edition=2.|origyear=1971}}</ref> na kraju se odlučio za potonju, uz slanje ultimatuma Sovjetima. {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=John F. Kennedy, White House photo portrait, looking up.jpg|image2=Fidel Castro 1950s.jpg|image3=Nikita Khrouchtchev NASA.jpg|width1=180|width2=155|width3=147|footer=Glavni akteri [[Kubanska raketna kriza|Kubanske raketne krize]], s lijeva na desno: [[John F. Kennedy]], predsjednik Sjedinjenih Država; [[Fidel Castro]], vođa Kube; i [[Nikita Hruščov]], vođa Sovjetskog Saveza. I dok će Kennedyju popularnost nakon krize osjetno porasti, Hruščov će u mirnom puču biti uklonjen s vlasti; Castro se i nakon krize, prilično zaštićen, zadržao na vlasti na Kubi, čiji su se odnosi sa Sovjetskim Savezom osjetno pogoršali.}} [[Kubanska raketna kriza]] postala je tako, do tada, najveća kriza Hladnoga rata i prvi otvoreni sukob s prijetnjom vojne eskalacije između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. S obzirom da su u pitanju bile nuklearne sile, prijetnja je bila itekako velika, a svijet je bio bliže [[nuklearni rat|nuklearnom ratu]] nego ikada u svojoj povijesti.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=82}}</ref> Iako nitko nije povlačio konkretne poteze, obje strane bile su spremne na rat do uništenja, a Castro je čak, kasnije, priznao: "''Ja bih pristao na korištenje nuklearnog oružja... ionako smo uzeli zdravo za gotovo da će se ovo pretvoriti u nuklearni rat i da ćemo mi potpuno nestati.''"<ref>James G. Blight (2002), ''Cuba on the Brink: Castro, the Missile Crisis, and the Soviet Collapse'', Rowman & Littlefield, str. 252.</ref> Ipak, ni Hruščov ni Kennedy nisu bili apsolutno voljni pokrenuti takav sukob tako da su se, u jeku napetosti i neizvjesnosti, odvijali tajni pregovori u kojima je Hruščov Kennedyju ponudio potpuno povlačenje sovjetskih brodova, uz uvjet da se Amerikanci obvežu da neće izvršiti vojnu invaziju na Kubu, niti će podržati ikakvu invaziju od strane druge zemlje;<ref name=chrono28sep26oct>{{cite web|title=Chronology 1: September 28, 1962 to October 26, 1962|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/nsa/cuba_mis_cri/620928_621025%20Chronology%201.pdf|work=The Cuban Missile Crisis, 1962|publisher=The National Security Archive|accessdate=9. 4. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Department of State Telegram Transmitting Letter From Chairman Khrushchev to President Kennedy|url=http://microsites.jfklibrary.org/cmc/oct26/doc4.html|work=The Cuban Missile Crisis, October 1962|publisher=John F. Kennedy Presidential Library and Museum|accessdate=9. 4. 2011|date=26. 10. 1962}}</ref> uz to, tajno je dogovoreno da će Amerikanci ukloniti svoje oružje iz [[Italija|Italije]] i [[Turska|Turske]], ako Sovjeti uklone svoje iz Kube. Svjesni kako je to jedini način da izbjegnu potpunu katastrofu, vođe su pristali na ovaj dogovor i kriza je, tako, prekinuta, uz potpuno poštivanje javnih i tajnih stipulacija samog dogovora.<ref>{{cite book |last=Jones |first=Howard |title=Crucible of Power: A History of American Foreign Relations from 1945 |publisher=Rowman & Littlefield |year=2009 |location=Lanham |page=122 |url=https://books.google.com/books?id=WwEu5Yv9KiUC |isbn=978-0-7425-6454-1}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/nsa/cuba_mis_cri/moment.htm|title=Anatomy of a Controversy:Anatoly F. Dobrynin's Meeting With Robert F. Kennedy, Saturday, 27 October 1962|date=1995|issue=5|author=Jim Hershberg|accessdate=29. 5. 2012}}</ref> Kubanska raketna kriza ostavila je velikog traga na buduća zbivanja. U kontekstu utrke u nuklearom naoružanju, kriza je izrodila prve napore za ograničavanje nuklearnog naoružanja i poboljšanje međunarodnih odnosa,<ref name="Palmowski" /> iako je prvi takav sporazum, [[Antarktički sporazum]], stupio na snagu još [[1961.]] godine.<ref>Odbor Nacionalno vijeća za istraživanje o antarktičkoj politici i nauci, str. 33</ref> Uz to, raketna kriza je dovela do uspostave [[Linija Moskva–Washington|direktne telefonske linije između Moskve i Washingtona]] (tzv. "crveni telefon"), s ciljem bržeg rješavanja eventualnih sporova kroz direktnu komunikaciju dvaju svjetskih vođa.<ref name=Stone>{{cite news |last1=Stone |first1=Webster |date=1988-09-18 |title=Moscow's Still Holding |url=https://www.nytimes.com/1988/09/18/magazine/moscow-s-still-holding.html?pagewanted=all&pagewanted=print |newspaper=[[New York Times]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171017094019/http://www.nytimes.com/1988/09/18/magazine/moscow-s-still-holding.html?pagewanted=all&pagewanted=print |archivedate=2017-10-17 |accessdate=28. 10. 2014 |dead-url=yes }}</ref> Kriza je, također, imala snažnog utjecaja i na sudbinu Kennedyja i Hruščova, čija je "humanost" ultimativno dovela do mirnog rješavanja krize.{{sfn|Kenney|2000|p=189}} I dok je Kennedyju popularnost rekordno porasla,{{sfn|Reeves|1993|p=425}} uz mišljenje kako su se Sjedinjene Države postavile čvrsto i hrabro riješile situaciju, Hruščov je bio na izlaznim vratima. Naime, Sjedinjene Države su bile "pobjednice" u ovoj krizi, pokazavši čvrstu volju i nespremnost na popuštanje zahtjevima s Istoka, što je bio ideološki ''boost'' koji je Zapadu bio itekako koristan; s druge strane, novi Hruščovljev "poraz" je od strane [[Politbiro]]a i službene Moskve gledan kao međunarodna sramota neviđenih razmjera i situacija u kojoj su se Sovjeti kukavički povukli iz problema kojeg su sami zakuhali (naravno, treba istaknuti kako je uklanjanje raketa iz Turske i Italije, pri čemu je Hruščov pokazao veliku smjelost, ostalo tajno čak i za Politbiro). Uz to, Castro je na ovakav rasplet gledao kao na sovjetsku izdaju, što je dovelo do osjetnog pogoršanja sovjetsko-kubanskih odnosa u narednom periodu, unatoč činjenici da je Hruščov isposlovao i osigurao zaštitu Kube od invazije Zapada. Kada se ovomu doda i sramota kojoj je Hruščov bio izložen nakon odobrenja izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] (kojeg se smatralo javnom sramotom cijelog komunizma),<ref name="Gaddis119" /> bilo je jasno da je njegovoj karijeri na čelu Sovjetskog Saveza došao kraj. Optužen za oholost i nesposobnost, uništavanje sovjetske poljoprivrede i dovođenje svijeta na rub nuklearnog rata,<ref name="Gaddis119" /> Hruščov je smijenjen u listopadu [[1964.]] godine u mirnom puču kojega je organizirao njegov nasljednik, [[Leonid Brežnjev]].{{sfn|Taubman|2003|p=615}}{{sfn|Taubman|2003|p=617}} Nakon što se vratio u Moskvu s putovanja, Hruščov je informiran o smjeni te je zamoljen da se ne opire, što je ovaj i prihvatio, osiguravši si tako, barem, mirno umirovljenje<ref name="Gaddis119">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=119–120}}</ref> dok su pučisti na čelu s Brežnjevom preuzeli vlast. == Sukobi u periodu detanta (1962–79) == {{main|Hladni rat (1962–1979)}} Tokom [[1960e|60-ih]] i [[1970e|70-ih]], sudionici Hladnoga rata nastojali su izgraditi novi, kompliciraniji sustav međunarodnih odnosa u kojem svijet više ne bi bio podijeljen na dva očito suprostavljena bloka.<ref name = "Karabell" /> Od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Zapadna Europa]] i [[Japan]] su se brzo oporavili od ratne destrukcije te su tokom 50-ih i 60-ih godina ostvarili značajan ekonomski rast ([[BDP]] ''per capita'' im se čak približio onom američkom), dok su gospodarstva zemalja Istočnog Bloka stagnirala.<ref name="Karabell" /><ref name="hardt16">{{Harvnb|Hardt|Kaufman|1995|p=16}}</ref> Zbog [[Naftna kriza iz 1973.|naftne krize iz 1973.]] godine, ali i rastućeg utjecaja različitih organizacija Trećeg svijeta poput [[OPEC]]-a i [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], slabije zemlje uspjele su se izboriti za svoju nezavisnost te su se u velikom broju slučajeva pokazale potpuno otpore na pritiske s obaju strana.<ref name="Gaddis 2005, p. 212"/> U međuvremenu, službena [[Moskva]] morala se okrenuti prema domaćoj politici, mahom zbog duboko ukorijenjenih problema u sovjetskom gospodarstvu.<ref name = "Karabell" /> U ovom su periodu sovjetski vođe, poput [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] i [[Aleksej Kosigin|Alekseja Kosigina]], prihvatili ideju [[detant]]a.<ref name = "Karabell" /> === Francuska napušta NATO === [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F010324-0002, Flughafen Köln-Bonn, Adenauer, de Gaulle-cropped.jpg|thumb|220px|left|Želeći veći utjecaj Francuske unutar [[NATO]] saveza, [[Charles de Gaulle]] se otvoreno usprotivio Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Shvativši da dvije sile neće popustiti njegovi zahtjevima, de Gaulle je izazvao krizu tako što je povukao sve francuske trupe iz NATO-a i potjerao strane trupe s francuskog tla.]] Iako se tako nije činilo, [[NATO]] je vrlo rano u svojoj historiji suočio s ozbiljnom krizom, čiji je uzrok bila [[Francuska]].<ref>Garret Martin, "The 1967 withdrawal from NATO – a cornerstone of de Gaulle's grand strategy?" ''[[Journal of Transatlantic Studies]]'' (2011) 9#3 str. 232–243. {{doi|10.1080/14794012.2011.593819}}</ref> Naime, [[Charles de Gaulle]] se, otkako je [[1958.]] godine bio na čelu Francuske (prvo kao premijer, a onda i kao predsjednik), oštro protivio [[SAD|američkoj]] dominaciji u sklopu saveza, ali i onome što je on percipirao kao poseban odnos između Sjedinjenih Država i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]; uz to, de Gaulle se oštro protivio da francusku vojsku i nuklearno oružje prepusti na upravljanje NATO-u. Dana [[17. rujna]] [[1958.]], de Gaulle je poslao memorandum američkom predsjedniku [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhoweru]] i britanskom premijeru [[Harold Macmillan|Macmillanu]], tražeći osnivanje tripartitnog direktorija u kojem bi Francuska bila jednaka sa Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Kraljevstvom, ali i širenje NATO-va djelovanja na geografske zone od francuskog interesa, primarno [[Francuski Alžir]], gdje je Francuska još od [[1954.]] godine bila suočena sa [[Alžirski rat|sukobom]] protiv alžirskih pobunjenika, koji su se borili za nezavisnost.<ref name=deGuaulle>{{cite book|last=Menon |first=Anand | authorlink = Anand Menon |title=France, NATO, and the limits of independence, 1981–97: the politics of ambivalence |publisher=Palgrave Macmillan|year=2000 |page=11 |url=|id=|isbn=0-312-22931-3}}</ref> Nezadovoljan odgovorom, de Gaulle je započeo na formiranju obrambenih snaga bez sudjelovanja NATO-a; naime, francuski predsjednik je želio, u slučaju da [[Istočna Njemačka]] napadne [[Zapadna Njemačka|Zapadnu]], imati prostor da sklopi samostalni mirovni sporazum s Istočnim blokom i izbjegne sudjelovanje u velikom ratu između NATO-a i Varšavskog pakta.<ref>{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/2100-215_162-3334439.html |title=Not Enough NATO In Afghanistan |publisher=[[CBS News]] |date=22. 9. 2009 |accessdate=4. 9. 2013 |first=Alan |last=Dowd}}</ref> U veljači [[1959.]], de Gaulle je povukao francusku mediteransku flotu iz NATO-ve komande, a kasnije je zabranio stacioniranje stranog nuklearnog oružja na francuskom tlu. Iako je Francuska pokazala solidarnost tokom [[Kubanska raketna kriza|raketne krize]] [[1962.]] godine, de Gaulle je nastavio s izgradnjom nezavisne vojske tako što je i atlantsku te kanalsku flotu povukao iz NATO-ve kontrole.{{sfn|van der Eyden|2003|pp=104–106}} Cijela situacija svoj je vrhunac dosegla [[1966.]] godine, kada je de Gaulle u potpunosti povukao francuske trupe iz NATO-a i potjerao sve strane trupe s francuskog teritorija.<ref>Crawley str. 431</ref> Francuska je, doduše, ostala članica NATO-a i ostala je pri odluci o zajedničkoj obrani u slučaju napada Varšavskog pakta, međutim povlačenje francuskih trupa bio je velik udarac za Zapad i za NATO te jedna od većih kriza u odnosima među zemljama Zapadnog bloka; Francuska je u potpunosti obnovila svoje članstvo tek [[2009.]] godine. === Invazija Čehoslovačke === {{main|Praško proljeće|Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku}} {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = IICCR G539 Ceausescu Dubcek Svoboda.jpg | caption1 = [[Alexander Dubček]] (lijevo) i [[Ludvík Svoboda]] (u sredini) bili su glavni vođe i inicijatori reformskog pokreta znanog kao [[Praško proljeće]], koji je Čehoslovačkoj i svijetu trebao predstaviti "[[socijalizam s ljudskim licem]]". Na fotografiji iz kolovoza [[1968.]] je i rumunjski diktator [[Nicolae Ceaușescu]] (desno), koji je tokom istog mjeseca [[Ceaușescuov govor od 21. augusta 1968.|oštro osudio invaziju]]. | image2 = 10 Soviet Invasion of Czechoslovakia - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg | caption2 = Nenasilni otpor [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnoj invaziji iz 1968.]] godine bio je masovan, dok su ispadi nasilja bili sporadični i izrazito rijetki. Na slici su prikazani čehoslovački pobunjenici kako vijore [[Zastava Čehoslovačke|državnu zastavu]] na ulici, pored gorućeg sovjetskog tenka. }} Nakon [[Mađarska|Mađarske]] [[1956.]] godine, [[Čehoslovačka]] je tokom [[1968.]] godine postala novo krizno žarište unutar [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Sve je započelo u siječnju te godine, kada je na čelo Čehoslovačke došao [[Alexander Dubček]], slovački komunist koji je, uz podršku predsjednika [[Ludvík Svoboda|Ludvíka Svobode]], za cilj imao provesti brojne reforme s ciljem liberalizacije [[komunizam|komunističkog]] sustava u Čehoslovačkoj i davanja većih prava njezinim građanima; cijela ideja postala je poznata kao "[[socijalizam s ljudskim licem]]".<ref>{{cite web|publisher=Library of Congress|url=http://www.country-studies.com/czech-republic/the-prague-spring,-1968.html|title=The Prague Spring, 1968|accessdate=5. 1. 2008}}</ref> Njegov paket reformi, "[[Akcijski plan (1968.)|Akcijski plan]]", bio je početak događaja znanog kao [[Praško proljeće]], a koji je snažno utjecao na čehoslovačku svakodnevnicu. Dubček je uvelike ojačao [[sloboda medija|slobodu medija]], [[sloboda govora|slobodu govora]] i [[sloboda kretanja|slobodu kretanja]]. Uz to, provedene su i brojne upravne i gospodarske reforme, razgovaralo se o uvođenju višestranačja, ograničavanju djelovanja tajne policije,<ref>Ello (ur.), Paul (travanj 1968.). Kontrolni komitet Komunističke partije Čehoslovačke, "Akcijski plan Komunističke partije Čehoslovačke (Prag, travanj 1968.)", navedeno u djelu ''Dubcek's Blueprint for Freedom: His original documents leading to the invasion of Czechoslovakia.'' William Kimber & Co. 1968, str. 32, 54</ref><ref>{{cite web |last=Von Geldern |first=James |last2=Siegelbaum |first2=Lewis|publisher=Soviethistory.org|title=The Soviet-led Intervention in Czechoslovakia|url=http://soviethistory.org/index.php?action=L2&SubjectID=1968czechoslovakia&Year=1968|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090817200255/http://soviethistory.org/index.php?action=L2&SubjectID=1968czechoslovakia&Year=1968|archivedate=2009-08-17|accessdate=7. 3. 2008}}</ref> a čak i o mogućem povlačenju iz [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]].<ref name="Gaddis 2005, p. 150">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=150}}</ref> Naravno, vlast u Moskvi, predvođena [[Leonid Brežnjev|Brežnjevom]], nije blagonaklono gledala na ovaj val liberalizacije, smatrajući kako je isti potencijalno opasan za cjelokupni komunistički sustav. Ubrzo su započeli pregovori između Čehoslovačke i ostalih zemalja Varšavskog pakta, koji su se ultimativno pokazali neuspješnima, što je značilo da je Sovjetski Savez morao pripremiti alternativni plan. Pred kraj kolovoza [[1968.]] godine, kao odgovor na Praško proljeće, Sovjetski Savez i druge zemlje Varšavskog pakta izvršavaju [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnu invaziju Čehoslovačke]]; oko 250,000 trupa je inicijalno krenulo prema Čehoslovačkoj. Sovjete su podržale [[Narodna Republika Poljska|Poljska]], [[Narodna Republika Bugarska|Bugarska]] i [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]], dok se [[Istočna Njemačka]] povukla u posljednji trenutak; s druge strane, Čehoslovačkoj su podršku pružile [[SFR Jugoslavija]], [[Socijalistička Republika Rumunjska|Rumunjska]] (vidi [[Ceaușescuov govor od 21. augusta 1968.|Ceaușescuov govor iz 1968.]]) te [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Albanija]], koja je u znak protesta čak i napustila Varšavski pakt te godine. Invaziju su osudile i zapadne komunističke partije te [[NR Kina|Kina]].<ref name="Gaddis 2005, p. 154">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=154}}</ref> Vojno nadmoćniji, Varšavski pakt je bio očiti pobjednik u ovom konfliktu, međutim vojna invazija je imala mnogo dalekosežnije posljedice kako u Čehoslovačkoj, tako i izvan nje. S jedne strane, u Čehoslovačkoj je potaknut val emigracije koji je na svom vrhuncu obuhvatio gotovo 300,000 ljudi,<ref>{{cite web |last=Čulík|first=Jan|authorlink=Jan Čulík |title=Den, kdy tanky zlikvidovaly české sny Pražského jara| url=http://www.britskelisty.cz/9808/19980821h.html| publisher=Britské Listy| accessdate=23. 1. 2008}}</ref> među kojima je bio i slavni pisac, [[Milan Kundera]], čije je djelo ''[[Nepodnošljiva lakoća postojanja]]'' inspirirano ovim događanjima. Uz to, došlo je i do enormnog vala nenasilnih protesta u Čehoslovačkoj, koji se ogledao kroz različite diverzantske aktivnosti (poput prebojavanja ili mijenjanja prometnih znakova) i kršenja pravila; nasilje je bilo tek sporadično i iznimno rijetko, a bilo je i nekoliko istaknutih slučajeva protestnog samospaljivanja, među kojima je najpoznatiji primjer [[Jan Palach|Jana Palacha]] iz [[1969.]] godine. Invazija je formalno okončana tek u travnju [[1969.]] godine, što je bilo osjetno više nego što su Sovjeti planirali. Dubček je smijenjen, a zemlja je ušla u period "[[Normalizacija (Čehoslovačka)|normalizacije]]", a što je zapravo bilo poništavanje svih Dubčekovih reformi i ponovna uspostava komunističke stege u Čehoslovačkoj; njegov nasljednik, [[Gustáv Husák]], osobno je predvodio postupak poništavanja reformi svog prethodnika. Unatoč neuspjelom pokušaju liberalizacije i činjenici da je Čehoslovačka sve do [[1989.]] godine ostala pod sovjetskom kontrolom, Praško proljeće je imalo velik utjecaj na daljnji rasplet događaja u komunističkom svijetu. === Brežnjevljeva doktrina === {{main|Brežnjevljeva doktrina}} [[File:Soviet Leader Leonid Brezhnev - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|230px|thumb|left|[[Leonid Brežnjev]] je svojom [[Brežnjevljeva doktrina|doktrinom]] omogućio direktnu ugrozu suvereniteta drugih socijalističkih zemalja, međutim, kako se kasnije ispostavilo, izuzev čehoslovačkog slučaja, doktrina više neće biti direktno korištena.]] Dana [[26. rujna]] [[1968.]] godine, u sovjetskom časopisu ''[[Pravda (časopis)|Pravda]]'' izašao je članak naslova "Suverenitet i međunarodne obveze socijalističkih zemalja", u kojem je javnosti prvi put prezentirana politika koja će ubrzo dobiti naziv [[Brežnjevljeva doktrina]]. U svom govoru na 5. kongresu [[Poljska ujedinjena radnička partija|Poljske ujedinjene radničke partije]] u studenom iste godine, Brežnjev je osobno prezentirao svoju doktrinu, kazavši:<ref name="Gaddis 2005, p. 150"/> {{izdvojeni citat|Kada sile koje su neprijateljski orijentirane prema socijalizmu pokušaju okrenuti razvoj neke socijalističke zemlje prema kapitalizmu, to postaje problem ne samo te zemlje, već zajednički problem i briga svih socijalističkih zemalja.|[[Leonid Brežnjev]], [[13. studenog]] [[1968.]] godine}} Doktrina se suštinski sastojala od načela da [[Sovjetski Savez]] (formalno [[Varšavski pakt]]) ima pravo ugroziti [[suverenitet]] bilo koje socijalističke zemlje u kojoj je socijalizam ugrožen. Svoje korijene imala je u neuspjehu socijalističkih zemalja poput [[Narodna Republika Poljska|Poljske]], [[Narodna Republika Mađarska|Mađarske]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], koje su se suočavale s ozbiljnim siromaštvom i padom životnog standarda u odnosu na Zapad,<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=153}}</ref> međutim glavni okidač njezinog donošenja bila je [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazija Čehoslovačke]] nekoliko mjeseci ranije, koju je ova doktrina retroaktivno opravdavala. Poučen [[Mađarska revolucija 1956.|mađarskim incidentom]] i [[Praško proljeće|Praškim proljećem]], Brežnjev je shvatio da je nužna promjena u odnosu na politiku njegova prethodnika,<ref>{{Cite book|title=The Rise and Fall of the Brezhnev Doctrine in Soviet Foreign Policy|url=https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim|last=Ouimet|first=Matthew J.|publisher=The University of North Carolina Press|year=2003|isbn=0-8078-2740-1|location=Chapel Hill and London|pages=[https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim/page/60 60]–61}}</ref> a uz to si je i, barem fiktivno i nominalno, dao legitimitet za već provedenu, nelegitimnu vojnu invaziju suverene zemlje. Unatoč načelnoj snazi, Brežnjevljeva doktrina nije pretjerano zaživjela u praksi i njezina najdirektnija primjena ostala je upravo invazija Čehoslovačke, zbog koje je i donesena. Kasnije je korištena i kao opravdavanje za uplitanje u politiku [[Afganistan]]a tokom 70-ih godina, ali i za indirektne pritiske prema Poljskoj početkom 80-ih godina.<ref>{{Cite book|title=The Rise and Fall of the Brezhnev Doctrine in Soviet Foreign Policy|url=https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim|last=Ouimet|first=Matthew J.|publisher=The University of North Carolina Press|year=2003|isbn=0-8078-2740-1|location=Chapel Hill and London|pages=[https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim/page/88 88]–97}}</ref> Politika je službeno napuštena [[1989.]] godine, kada je [[Mihail Gorbačov]] odbio upotrijebiti vojsku kako bi spriječio slobodne izbore u Poljskoj,<ref>Hunt 2009, str. 945</ref> a naslijedila ju je "[[Sinatrina doktrina]]" (aluzija na pjesmu "[[My Way]]"), koja je socijalističkim zemljama omogućavala da same izaberu svoj put.<ref>LAT, "'Sinatra Doctrine' at Work in Warsaw Pact, Soviet Says", ''[[Los Angeles Times]]'', 1989-10-25.</ref> === Eskalacije u Trećem svijetu === {{main|Dominikanski građanski rat|Vijetnamski rat|Državni udar u Čileu 1973.|Državni udar u Argentini 1976.|Šestodnevni rat|Jomkipurski rat|Ogadenski rat|Angolski građanski rat|Indonezijska invazija Istočnog Timora|Paradoks stabilnosti i nestabilnosti}} [[File:Johnson Kosygin Glassboro Meeting.jpg|thumb|250px|I dok su i [[Sovjetski Savez]] ([[Brežnjevljeva doktrina]]) i [[Sjedinjene Države]] ([[Johnsonova doktrina]]) provodili vlastite hegemonističke politike u svojim interesnim zonama, [[Aleksej Kosigin]], sovjetski premijer, i [[Lyndon B. Johnson]], američki predsjednik, [[Sastanak u Glassborou|sastali]] su se u [[Glassboro, New Jersey|Glassborou]], [[New Jersey|NJ]], kako bi raspravljali o sovjetsko-američkim odnosima.]] Kao što je već ranije rečeno, [[Treći svijet]] je tokom kasnijeg perioda Hladnog rata postao još veće krizno žarište, ali i bojno polje na kojemu su nove administracije dvaju velesila demonstrirale svoju moć. Početkom 60-ih godina, [[Leonid Brežnjev]] je u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] još uvijek konsolidirao svoju moć, dok je [[atentat na Johna F. Kennedyja]] iz [[1963.]] godine donio neočekivanu promjenu vlasti u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]; iako je Kennedyjev nasljednik, [[Lyndon B. Johnson]], uživao snažnu podršku u jeku krize izazvane atentatom, demonstracija američke sile u zemljama Trećeg svijeta bila je imperativ za jačanje Johnsonove političke pozicije. S druge strane, Sovjetski Savez i Sjedinjene Države, s obzirom da su oboje posjedovali [[nuklearno oružje]] (ali i poučeni [[Kubanska raketna kriza|ranijom krizom]]), nisu bile sklone direktnom sukobu, tako da su svoju dominaciju i moć demonstrirale kroz indirektne sukobe, pri čemu se Treći svijet pokazao kao idalno bojno polje; ova politička doktrina poznata je kao [[paradoks stabilnosti i nestabilnosti]]. [[File:Humanitarian G.I.'s. Firefight where G.I. pushes little kid under jeep for protection, Santo Domingo, May 5., 1965 - NARA - 541806 (cropped).jpg|thumb|left|220px|Američka intervencija na [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] bila je preventivna radnja s ciljem sprečavanja ponovljenog kubanskog scenarija, ali i demonstracija sile. Na fotografiji, američki vojnici guraju dominikanskog dječaka pod džip kako bi ga zaštitili od pucnjave u [[Santo Domingo|Santo Domingu]] tokom [[1965.]] godine.]] Prva "meta" američke politike bila je, ovoga puta, [[Latinska Amerika]], posebice [[Južna Amerika|Južna]], što je bila promjena u odnosu na preokupaciju [[Centralna Amerika|centralnoameričkim]] političkim krizama tokom 50-ih godina. Početkom ožujka [[1964.]] godine, američki diplomat specijaliziran za Latinsku Ameriku, [[Thomas C. Mann]], održao je tajni govor pred visokim dužnosnicima u kojem je iznio okrive američke politike prema tom području, smatrajući kako Sjedinjene Države trebaju, prije svega, zaštititi svoje ekonomske i političke interese te pružiti podrušku čak i diktatorima koji su bili njihovi simpatizeri, a intervenirati samo u slučaju dolaska komunista na vlast u nekoj od zemalja. Nedugo nakon što je govor procurio i bio objavljen u ''[[New York Times]]u'', isti je nazvan "[[Mannova doktrina|Mannovom doktrinom]]".<ref name="LaFeberGoodNeighbor">Walter LaFeber, "Thomas C. Mann and the Devolution of Latin American Policy: From the Good Neighbor to Military Intervention". In ''Behind the Throne: Servants of Power to Imperial Presidents, 1898–1968'', ur. Thomas J. McCormick i Walter LaFeber. University of Wisconsin Press, 1993. {{ISBN|0-299-13740-6}}</ref> Prva primjena te politike uslijedila je nedugo nakon tajnoga sastanka, kada je Johnsonova administracija podržala [[Državni udar u Brazilu 1964.|desničarske pučiste u Brazilu]], koje su predvodili kasniji diktatori [[Humberto Castelo Branco]] i [[Artur da Costa e Silva]], prilikom svrgavanja ljevičarskog predsjednika [[João Goulart|Joãa Goularta]],<ref name=LaFeberGoodNeighbor /> a nedugo nakon toga i tokom intervencije na [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Karipska država je, nakon [[atentat]]a na diktatora [[Rafael Trujillo|Rafaela Trujilla]], ušla u period izrazite političke nestabilnosti, koju su obilježili konstantni sukobi među različitim frakcijama. Nakon što je konstitucionalistička frakcija [[1963.]] uspjela u dovođenju [[Juan Bosch|Juana Boscha]] na vlast, u zemlji je došlo do iniciranja brojnih socijaldemokratskih reformi, koje nisu bile po volji konzervativnim lojalistima, ali ni Sjedinjenim Državama. Bosch je svrgnut nakon samo nekoliko mjeseci, a konzervativci su na čelo zemlje postavili pravnika [[Donald Reid Cabral|Donalda Reida Cabrala]]. Nedugo nakon tog događaja, u travnju [[1965.]] godine, u zemlji je izbio [[Dominikanski građanski rat|građanski rat]] između lojalista i konstitucionalista; krajem travnja, Sjedinjene Države su poslale oko 22,000 svojih vojnika u pomoć lojalistima, navodeći opasnost od moguće reprize [[Kubanska revolucija|kubanske revolucije]] i uspostave nove komunističke vlasti na njima bliskom teritoriju.<ref name = "Lafeber 1993" /> Trupe su poslane s ciljem izvršavanja jednogodišnje invazije zemlje, u sklopu [[Operacija Power Pack|Operacije ''Power Pack'']], ali i uspješnog eliminiranja socijalističke prijetnje. U rujnu je na čelo zemlje, kao privremeni predsjednik, postavljen [[Héctor García-Godoy]], koji je tokom naredne godine prepustio vlast izabranom predsjedniku, konzervativcu [[Joaquín Balaguer|Joaquínu Balagueru]]; bivši predsjednik [[Juan Bosch]], koji nije vodio nikakvu kampanju, bio je drugi kandidat.<ref name="Itzigsohn 2000, 41-42">{{cite book |last=Itzigsohn |first=José |title=Developing Poverty: The State, Labor Market Deregulation, and the Informal Economy in Costa Rica and the Dominican Republic |publisher=Penn State University Press |year=2000 |location=University Park, Pennsylvania |pages=41–42 |url=https://books.google.com/books?id=b7Jo9GtxMEcC |isbn=978-0-271-02028-0}}</ref> Uspostava konzervativne diktature bila je još jedan uspjeh za Amerikance, ali je za posljedicu imala nasilne progone i maltretiranje Boschovih pristaša na tlu Dominikanske Republike.<ref name="Itzigsohn 2000, 41-42"/> Sjedinjene Države su ovom periodu pokazale izrazito strog stav prema Latinskoj Americi, iniciran "Mannovom doktrinom", a u potpunosti definiran kroz [[Johnsonova doktrina|Johnsonovu doktrinu]], koja je javnosti prezentirana s ciljem opravdavanja američke intervencije na Dominikanskoj Republici (u tom je kontekstu ona figurirala, za američku interesnu zonu, isto kao i [[Brežnjevljeva doktrina]] za komunistički svijet). Istovremeno, u [[Indonezija|Indoneziji]], ranijem kriznom žarištu, situacija je ponovno eskalirala kada je [[Sukarno]]va [[Vođena demokracija u Indoneziji|vođena demokracija]] naišla na ozbiljne probleme, posebice zbog Sukarovnih navodnih simpatija prema komunizmu. Nakon što je [[Pokret 30. septembra|Pokret 30. rujna]] tokom [[1965.]] godine izveo bijedno neuspješni pokušaj [[državni udar|puča]], general [[Suharto]] je, pod izlikom obračuna s pučistima, započeo masovnu kampanju progona komunista i komunističkih simpatizera tokom [[1965.]] i [[1966.]] godine, tokom koje je [[Indonezijski genocid|pobijeno između nekoliko stotina tisuća i par milijuna ljudi]].<ref name="Farid 2007">Farid, Hilmar (2007). "Mass Killings and Capitalist Expansion, 1965–1966". In Kuan-Hsing Chen & Chua Beng Huat (Ed.), ''[The Inter-Asia Cultural Studies Reader]''. London: Routledge. pp. 207–222. {{ISBN|0-415-43134-4}}.</ref> Suharto je iskoristio trenutak i tokom [[1967.]] godine uspio ukloniti Sukarna s vlasti, samo da bi tokom sljedeće godine formalno prisegnuo kao njegov nasljednik. Indonezija je tako ušla u [[Tranzicija prema Novom poretku|tranzicijski period]] prema "[[Novi poredak (Indonezija)|Novom poretku]]", koji će biti obilježen Suhartovom tridesetjednogodišnjom vladavinom. {{multiple image|align=right| perrow = 2/2 |total_width=420 | image1 = Bruce Crandall's UH-1D.jpg |width1=800|height1=557 | image2 = US-Huey-helicopter-spraying-Agent-Orange-in-Vietnam.jpg |width2=850|height2=579 | image3 = My Lai massacre.jpg |width3=714|height3=486 | image4 = CH-53 landing at Defense Attaché Office compound, Operation Frequent Wind.jpg|width4=616|height4=431 | footer = [[Vijetnamski rat]] je bio jedan od najvažijih vojnih sukoba Hladnoga rata i, kako se ispostavilo, velika sramota za [[SAD|Sjedinjene Države]]. Slike iz rata, u smjeru kazaljke na satu:{{small|<br>{{bullet}} Američke trupe tokom važne [[Bitka za la Drang|bitke za la Drang]];<br>{{bullet}} Američki helikopter posipa [[Agent Orange]] tokom Vijetnamskog rata;<br>{{bullet}} Američki vojnici pružaju zaštitu svojim helikopterima tokom [[Pad Saigona|evakuacije iz Saigona]];<br>{{bullet}} Ubijeni vijetnamski civili nakon zvjerskog [[Masakr u Mỹ Laiju|masakra u Mỹ Laiju]].}} }} Šezdesete u Aziji su bile obilježene i novom eskalacijom u [[Vijetnamski rat|vijetnamskom sukobu]], koja je [[1963.]] godine kulminirala [[Zajedničko ratovanje u Južnom Vijetnamu|povećanom američkom intervencijom]] na strani politički nestabilnog [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]], gdje je [[CIA]] krajem [[1963.]] godine pomogla u organiziranju [[Državni udar u Južnom Vijetnamu 1963.|puča]] u kojemu je [[Hapšenje i ubojstvo Ngôa Đìnha Diệma|svrgnut i ubijen]] južnovijetnamski predsjednik, [[Ngô Đình Diệm]]. Iako formalno samo saveznici Južnog Vijetnama u borbi protiv [[Hồ Chí Minh]]ovog [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] i pobunjeničkog [[Việt Cộng]]a na jugu, Amerikanci su ''de facto'' vodili ovaj rat, smatrajući to demonstracijom svoje sile i nastavkom zadržavanja širenja komunizma u svijetu. Ipak, unatoč nekoliko značajnijih operacija i borbi ([[Bitka za la Drang|la Drang]], [[operacija Cedar Falls|''Cedar Falls'']], [[Operacija Junction City|''Junction City'']], [[Bitka za Đắk Tô|Đắk Tô]]), primjeni [[Agent Orange|toksičnog herbicida]] (kako bi stali na kraj gerilskim metodama Vijetnamaca) i ratnim zločinima ([[Masakr u Mỹ Laiju|Mỹ Lai]]), Amerikanci nisu uspijevali ostvariti nikakvu značajniju prednost u ratu tako da su i Johnsonova i, kasnije, [[Richard Nixon|Nixonova]] administracija bili suočeni sa činjenicom sramotnog neuspjeha, ali i sve većom opozicijom u samim Sjedinjenim Državama. Godine [[1973.]], sjevernovijetnamski ministar vanjskih poslova, [[Lê Đức Thọ]], američki državni tajnik, [[Henry Kissinger]], i južnovijetnamski predsjednik, [[Nguyễn Văn Thiệu]], u [[Pariz]]u potpisuju [[Pariški mirovni sporazum|mirovni sporazum]] s kojim je [[Vijetnamski rat]] trebao biti okončan, međutim ratovanje je i dalje nastavljeno. Istovremeno, Nixon se [[1974.]] godine suočio s [[Afera Watergate|aferom Watergate]], koja je dovela do njegove ostavke, dok je njegov nasljednik, [[Gerald Ford]], imao ozbiljnih problema s demokratskim [[Kongres SAD|Kongresom]], koji se oštro protivio ratu. Sjedinjene Države su bile u sve većim problemima, a Sjeverni Vijetnam je sve više napredovao; sve je kulminiralo u travnju [[1975.]] godine, kada su komunističke snage [[Pad Saigona|oslobodile Saigon]],<ref>{{cite web|url=http://www.latimes.com/opinion/op-ed/la-oe-lam-vietnam-liberation-defeat-day-20150430-story.html|title=Is it Liberation Day or Defeat Day in Saigon?|author=Los Angeles Times|date=29 April 2015|work=latimes.com|accessdate=13. 2. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.foreignaffairs.com/reviews/capsule-review/1976-10-01/giai-phong-fall-and-liberation-saigon|title=Giai Phong! The Fall and Liberation of Saigon|work=Foreign Affairs|accessdate=13. 2. 2016}}</ref> glavni grad Južnog Vijetnama, tokom čega su Amerikanci izvršili masovnu evakuaciju svojih trupa u sklopu [[Operacija Frequent Wind|Operacije ''Frequent Wind'']].<ref>Dunham i Quinlan, str. 202.</ref> Sjeverni i Južni Vijetnam su se ubrzo ujedinili u jedinstvenu, [[Vijetnam|socijalističku državu]], a Sjedinjene Države su izvrgnute ruglu i sramoti zbog činjenice da su, kao supersila, pretrpjele sramotan poraz od strane jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta.<ref name="Lafeber 1993" /> Poraz u Vijetnamu je, prema mnogima, bio najveći udarac američkoj hladnoratovskoj vanjskoj politici. [[File:Bridge Crossing.jpg|thumb|270px|left|[[Egipat]]ske trupe prelaze [[Sueski kanal]] tokom [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] [[1973.]] godine. [[Izrael]] je od [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] [[1967.]] godine pod okupacijom držao [[Sinaj]] i [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]], oko kojih se vodio Jomkipurski rat. Iako je vojnu pobjedu odnio Izrael, obje strane su ostvarile političke beneficije, a ultimativna posljedica rata bio je [[sporazum iz Camp Davida]] iz [[1978.]] godine, kojeg su sklopili [[Jimmy Carter]], [[Anwar Sadat]] i [[Menahem Begin]], a doveo je do normalizacije odnosa između Egipta i Izraela.]] U istom periodu kada su Sjedinjene Države pojačale svoju prisutnost u Vijetnamu, [[Bliski istok]] je ponovo postao problematičan. Iako je [[Sueska kriza]] iz [[1956.]] prošla bez većih direktnih posljedica, rastući val arapskog nacionalizma, mahom pod [[Gamal Abdel Nasser|Nasserovim]] utjecajem, te novi sukobi arapskih zemalja s [[Izrael]]om, ponovno su potakli veći interes za tu regiju. [[Sovjetski Savez]] je u tom periodu slao enormnu vojnu i ekonomsku pomoć [[Egipat|Egiptu]] te je, unatoč nevoljkosti, osjećao obvezu da pomogne saveznicima tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] i [[Rat iscrpljivanja|Rata iscrpljivanja]] protiv prozapadnog [[Izrael]]a.<ref>Stone, p. 230</ref> Nasserov utjecaj i prosovjetske afilijacije dovele su, doduše, do nenasilnog konflikta između prozapadnih arapskih zemalja ([[Saudijska Arabija]], [[Libanon]], [[Jordan]], [[Sjeverni Jemen]], ...) i onih prosovjetskih ([[Egipat]], [[Južni Jemen]], [[Irak]], [[Alžir]], ...), znanog kao [[Arapski Hladni rat]], a koji je postepeno jenjavao nakon Nasserove smrti [[1970.]] godine; dobar primjer ovoga bila je podjela na [[Jemen]]a na [[Sjeverni Jemen|Sjeverni]] i [[Južni Jemen|Južni]], koja, unatoč samoj podjeli, nije funkcionirala ni približno rigorozno kao u [[Njemačka|Njemačkoj]] ili [[Koreja|Koreji]]. Sovjeti su, za vrijeme Nasserova mandata, uspjeli sklopiti sporazume s brojnim arapskim zemljama, poput [[Alžir]]a i [[Irak]]a;<ref name="Grenville & Wasserstein 1987, 701"/> iračko priklanjanje Sovjetima (u pitanju je bio petnaestogodišnji sporazum o prijateljstvu i suradnji) bilo je izrazito problematično za Amerikance, toliko da je historičar [[Charles R. H. Tripp]] rekao da je sporazum poremetio "od strane Amerike sponzorirani sigurnosni sustav uspostavljen u sklopu Hladnog rata na Bliskom istoku. Činilo se da je svaki neprijatelj režima u [[Bagdad]]u potencijalni saveznik Sjedinjenih Država".<ref name="Tripp">{{cite book|authorlink=Charles R. H. Tripp|last=Tripp|first=Charles R. H.|title=A History of Iraq |url=https://archive.org/details/historyofiraq0000trip_l9l3|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2002|isbn=978-0-521-87823-4|pp=xii, 211-214}}</ref> Sjedinjene Države su, kasnije, u tajnosti financijski pomagale [[Kurdi|kurdskom]] vođi [[Mustafa Barzani|Mustafi Barzaniju]] tokom [[Drugi iračko-kurdski rat|Drugog iračkog-kurdskog rata]], koji je zaključen iračkom pobjedom i doveo je do prisilnog premještanja stotina tisuća kurdskih civila.<ref name="Tripp" /> Međutim, kada je Nassera u Egiptu naslijedio [[Anwar Sadat]], činilo se kako je dotad najjači sovjetski saveznik na Bliskom istoku promijenio svoju politiku.<ref name="Grenville & Wasserstein 1987, 701">[[John Grenville|Grenville, J.A.S.]] i [[Bernard Wasserstein]] (1987). ''[https://books.google.com/books?id=RYyyAAAAIAAJ Treaties of the Twentieth Century: A History and Guide with Texts]'', Dio 2. London i New York: Methuen. {{ISBN|978-0-416-38080-4}}.</ref> Kada je [[1973.]] godine izbio [[Jomkipurski rat]], glasine o mogućoj sovjetskoj intervenciji na strani Egipta dovele su do masovne mobilizacije u Sjedinjenim Državama, koja nije htjela izgubiti ovako strateški važnog saveznika, a koja je gotovo zaprijetila postojećem [[detant]]u;<ref>Kumaraswamy, p. 127</ref> Jomkipurski rat je, na koncu, vođen bez direktnog uplitanja velikih sila. Značajan sovjetski utjecaj u ovom periodu bilo je i potpomaganje [[Palestina|Palestini]] u borbi protiv Izraela, mahom kroz pružanja podrške [[Jaser Arafat|Jaseru Arafatu]] i njegovom [[PLO]]-u.<ref>Friedman, p. 330</ref> Val dekolonizacije u [[Afrika|Africi]] nastavio se i u ovom periodu, s tim da se u zemljama koje su već ranije stekle nezavisnost političke turbulencije bile česte. Posebice u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]], gdje je korupcija već bila poharala državne institucije, došlo je do serije uzastopnih vojnih udara u [[Gana|Gani]] i [[Burkina Faso|Burkini Faso]], dok su brojne druge afričke zemlje bile zahvaćene krvavim [[građanski rat|građanskim ratovima]]. Tako se od [[1967.]] do [[1970.]] godine u [[Nigerija|Nigeriji]] vodio [[Nigerijski građanski rat|građanski rat]] između države i samoproglašene, nepriznate [[Biafra|Republike Biafre]], koju je vodio vojni časnik [[C. Odumegwu Ojukwu]]. Istovremeno, britanska uprava u [[Rodezija|Rodeziji]] se raspadala u jeku vala dekolonizacije, međutim, dok je [[Sjeverna Rodezija]] bez većih poteškoća izvršila tranziciju prema nezavisnoj [[Zambiji]],<ref>Akt o nezavisnosti Zambije, 1964 (c. 65)</ref> situacija u [[Južna Rodezija|Južnoj Rodeziji]] bila je uvelike problematičnija, mahom zbog [[Rodezijski građanski rat|internog vojnog sukoba]] između kontroverznog premijera [[Ian Smith|Iana Smitha]] i nacionalističkih pobunjenika predvođenih [[Robert Mugabe|Robertom Mugabeom]] i [[Joshua Nkomo|Joshuom Nkomom]]; rat se uz desetke tisuća mrtvih protezao sve do [[1979.]], nakon čega je ukinuta nikad priznata vladavina bjelačke manjine u Rodeziji, koja je ubrzo nakon toga izvršila tranziciju prema nezavisnom [[Zimbabve]]u. Šezdesete godine dovele su i do uspješnog zaključenja [[Alžirski rat|borbe za nezavisnost]] u [[Alžir]]u ([[1962.]]), ali i nezavisnost [[Tanganjika|Tanganjike]] i [[Narodna Republika Zanzibar|Zanzibara]], koje će se [[1964.]] godine ujediniti u [[Tanzanija|Tanzaniju]], čiji će prvi predsjednik postati [[Julius Nyerere]].<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/wipolex/en/details.jsp?id=11127|title=United Republic of Tanzania; Union of Tanganyika and Zanzibar act, 1964|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> Krajem [[1960e|60-ih]] godina, vojska u [[Somalija|Somaliji]], predvođena bivšim policajcem [[Siad Barre|Siadom Barreom]], izvela je državni udar i preuzela vlast u zemlji, koja je nakon toga reformirana kao [[Demokratska Republika Somalija]], socijalistička diktatura kojoj je bezuvjetnu podršku obećao [[Sovjetski Savez]]. {{multiple image|align=right| perrow = 1/4 |total_width=400 | image1 = Photograph of Secretary of State Henry A. Kissinger Using the Telephone in Deputy National Security Advisor Brent... - NARA - 186804.tif |width1=3000|height1=1973 | image2 = Juan Maria Bordaberry.jpg|width2=284|height2=320 | image3 = Salvador Allende Gossens-.jpg |width3=325|height3=421 | image4 = Augusto Pinochet foto oficial.jpg|width4=509|height4=708 | image5 = Jorge Rafael Videla 1976.PNG|width5=318|height5=419 | footer = Američki [[Državni tajnik SAD|Državni tajnik]] [[Henry Kissinger]] bio je glavni ideolog američke vanjske politike tokom velikog dijela Hladnoga rata i gotovo sve američke vojne intervencije u stranim zemljama bile su isplaniranje od strane njega, posebice one u Južnoj Americi. U donjem redu, s lijeva na desno, su: urugvajski predsjednik i pučist [[Juan María Bordaberry]]; svrgnuti, demokratski izabrani predsjednik Čilea, [[Salvador Allende]]; kasniji čileanski diktator, [[Augusto Pinochet]]; i argentinski diktator [[Jorge Rafael Videla]]. }} S dolaskom 70-ih godina, diljem Trećeg svijeta otvorila su se nova krizna žarišta. U [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] je došlo do sve intenzivnije primjene tajne [[Operacija Cóndor|Operacije ''Cóndor'']], koja je aktivirana još [[1968.]] godine, a službeno je pokrenuta [[1975.]] godine. Radilo se, zapravo, o seriji incidenata državnog terora te represije i ubojstava političkih oponenata i komunističkih simpatizera u južnoameričkim zemljama, koje su dobivale tajnu pomoć od [[SAD|Sjedinjenih Država]].<ref name="Industrial Repression">{{cite book|last1=McSherry|first1=J. Patrice|author-link1= J. Patrice McSherry|editor1=Esparza, Marcia |editor2=Henry R. Huttenbach|editor3=Daniel Feierstein|title=State Violence and Genocide in Latin America: The Cold War Years (Critical Terrorism Studies)|chapter=Chapter 5: "Industrial repression" and Operation Condor in Latin America |page=[https://books.google.com/books?id=acGNAgAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA107#v=onepage&q&f=false 107]|publisher=[[Routledge]]|year=2011|isbn=0415664578|url=https://www.routledge.com/State-Violence-and-Genocide-in-Latin-America-The-Cold-War-Years/Esparza-Huttenbach-Feierstein/p/book/9780415496377}}</ref><ref name="Greg Grandin">[[Greg Grandin]] (2011). ''[http://www.press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/L/bo11643711.html The Last Colonial Massacre: Latin America in the Cold War].'' [[University of Chicago Press]]. [https://books.google.com/books?id=6FivSpNY2fkC&lpg=PP1&pg=PA75#v=onepage&q&f=false str. 75]. {{ISBN|9780226306902}}</ref><ref name="p. 223">Walter L. Hixson (2009). ''[http://yalepress.yale.edu/book.asp?isbn=9780300119121 The Myth of American Diplomacy: National Identity and U.S. Foreign Policy].'' [[Yale University Press]]. [https://books.google.com/books?id=DNId6HxkzQwC&lpg=PP1&pg=PA223#v=onepage&q&f=false str. 223]. {{ISBN|0300151314}}</ref> Mozak operacije bio je [[Henry Kissinger]],<ref>[[Greg Grandin]]. ''[https://books.google.com/books?id=a0hsCgAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA151#v=onepage&q&f=false Kissinger's Shadow: The Long Reach of America's Most Controversial Statesman]'' Metropolitan Books, 2015. str. 151. {{ISBN|1627794492}}</ref> a ista je naišla na snažnu podršku u [[Argentina|Argentini]], [[Brazil]]u, [[Bolivija|Boliviji]], [[Čile]]u, [[Paragvaj]]u i [[Urugvaj]]u. Suštinski, operacija se sastojala od američke podrške desničarskim vojnim diktaturama i pučevima, organiziranim s ciljem svrgavanja ili eliminacije ljevičarskih grupacija te uspostavom njima prijateljskih režima u zemljama koje su geopolitički bile izrazito važne.<ref>[http://www.clarin.com/suplementos/especiales/2006/03/24/l-01164353.htm "Los secretos de la guerra sucia continental de la dictadura" (The secrets of the continental dirty war of the dictators)], ''Clarin'', 24. ožujka 2006. {{es icon}}</ref> Tokom 70-ih su se dogodila tri značajna puča tokom kojih je ovakva politika bila prilično evidentna. U lipnju [[1973.]] godine, izabrani predsjednik [[Urugvaj]]a, [[Juan María Bordaberry]], usred značajne krize i gerilske aktivnosti ljevičarskih radikala [[Tupamaros]]a, uz pomoć vojske izvodi [[Državni udar u Urugvaju 1973.|državni udar]] i uvodi diktaturu. Iako je puč službeno izveden zbog suočavanja s Tupamarosima, novoformirana [[Građansko-vojna diktatura u Urugvaju|građansko-vojna diktatura]] nastavila je vladati zemljom sve do sredine 80-ih godina i to uz američku podršku;<ref name=estado>{{Cite book |last = Lessa |first = Alfonso |title = Estado de guerra - de la gestación del golpe del 73 a la caída de Bordaberry |year = 1996 |publisher = Editorial Fin de Siglo}}</ref> Bordaberry je svrgnut [[1976.]], a nakon nekoliko mjeseci [[Alberto Demicheli|Demichelijeve]] vlasti, državu je preuzeo diktator [[Aparicio Méndez]], koji je bio jedan od glavnih "operativaca" Operacije ''Cóndor''. U rujnu [[1973.]], u [[Čile]]u dolazi do sličnog incidenta kada vojska predvođena [[Augusto Pinochet|Augustom Pinochetom]], koji je također postao jedan od predvodnika Operacije ''Cóndor'', u [[Državni udar u Čileu 1973.|puču]] svrgava demokratski izabranog predsjednika, socijalista [[Salvador Allende|Salvadora Allendea]];<ref>[http://www.csmonitor.com/2006/1211/p00s01-woam.html "Controversial legacy of former Chilean dictator Augusto Pinochet ...Gen. Augusto Pinochet, who overthrew Chile's democratically elected Communist government in a 1973 coup ..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516194106/http://www.csmonitor.com/2006/1211/p00s01-woam.html |date=2008-05-16 }}, ''The Christian Science Monitor'', 11. prosinca 2006.</ref><ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,907929,00.html "CHILE: The Bloody End of a Marxist Dream"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080925065855/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,907929,00.html |date=2008-09-25 }}, ''Time Magazine'', Citat: "....Allendeov pad je imao implikacije koje su sezale daleko izvan granica Čilea. On je bio prvi direktno izabrani marksistički čelnik u Latinskoj Americi..."</ref> Allende je [[1970.]] postao prvi demokratski izabrani predsjednik socijalističkog uvjerenja u Latinskoj Americi,<ref name="BBC Allende Profile 2003">{{cite news |title=Profile of Salvador Allende |date=2003-09-08|publisher=BBC |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/3089846.stm |accessdate=25. 1. 2011}}</ref> što je Sjedinjenim Državama bila direktna prijetnja. Kada je Allendeova politika počela ugrožavati američke interese, Nixon je pružio podršku Pinochetu i pučistima,<ref>{{cite web|url=http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB8/nsaebb8i.htm|title=Chile and the United States: Declassified Documents Relating to the Military Coup, September 11, 1973|author=Peter Kornbluh}}</ref><ref name="NSA-2000-9-19">{{cite web|author=Peter Kornbluh|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/news/20000919/|title=CIA Acknowledges Ties to Pinochet's Repression: Report to Congress Reveals U.S. Accountability in Chile|work=Chile Documentation Project|publisher=National Security Archive|date=2000-09-19|access-date=2006-11-26| archiveurl= https://web.archive.org/web/20061128142216/http://www.gwu.edu/~nsarchiv/news/20000919/| archivedate= 2006-11-28<!--DASHBot-->| deadurl= no}}</ref><ref name="Winn 2010 239–275">{{cite encyclopedia|last=Winn|first=Peter|editor-first=Greg & Gilbert|editor-last=Grandin & Joseph|editor-link=|encyclopedia=|title=A Century of Revolution|language=|edition=|date=|year=2010|publisher=Duke University Press|volume=|location=|isbn=|pages=239–275}}</ref> koji su u jednodnevnom puču svrgnuli predsjednika i uspostavili vojnu diktaturu; Allende se tokom puča ubio,<ref>{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/obituaries/hortensia-bussi-de-allende-widow-of-salvador-allende-who-helped-lead-opposition-to-chiles-military-dictatorship-1710766.html|work=The Independent|location=London|title=Hortensia Bussi De Allende: Widow of Salvador Allende who helped lead opposition to Chile's military dictatorship|first=Phil|last=Davison|date=2009-06-20|accessdate=20. 4. 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/theguardian/2009/sep/12/from-the-guardian-archive|work=The Guardian |location=London |title=From the archive: Allende 'dead' as generals seize power|first=Richard|last= Gott|date=12. 9. 2009|accessdate=20. 4. 2010}}</ref> mada njegova smrt i dalje ostaje kontroverzna tema. Pinochet je, uz pomoć [[Vojna hunta u Čileu (1973.)|vojne hunte]], vladao Čileom kao [[Vojna diktatura u Čileu (1973–1990)|diktator]] sve do [[1990.]] godine,<ref>[[Peter Kornbluh]] (11. 9. 2013). ''[[The Pinochet File: A Declassified Dossier on Atrocity and Accountability]]''. [[The New Press]]. {{ISBN|1595589120}} [https://books.google.com/books?id=WHYRBAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PR9#v=onepage&q&f=false str. ix]</ref><ref>Monte Reel i J.Y. Smith (11. prosinca 2006). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/12/10/AR2006121000302.html A Chilean Dictator's Dark Legacy]. ''[[The Washington Post]].'' Pristupljeno 20. ožujka 2015.</ref> prilikom čega se krvavo obračunavao s opozicijom i uvelike gušio ljudska prava. Posljednji značajni incident dogodio se [[1976.]] godine u [[Argentina|Argentini]], kada je vojni časnik [[Jorge Rafael Videla]], uz američku podršku, u [[Državni udar u Argentini 1976.|puču]] svrgnuo [[Isabel Perón]] i uspostavio vojnu diktaturu, što je bio obrazac koji se identično odvijao u svim incidentima. Isabel Perón, prva žena koja je postala predsjednica neke države, vladala je Argentinom od [[1974.]] godine, nakon smrti svog supruga, [[Juan Perón|Juana Peróna]], koji je obilježio argentinsku politiku nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, za razliku od ranijih slučajeva, politička represija pod Isabel Perón je bila stvarnost u Argentini i prije samoga puča, tako da se ovdje nije radilo o ideološki uvjetovanom puču, već o ilegalnom modusu smjene vlasti; Sjedinjene Države su se tek naknadno uključile kao podrška, dok je sam puč bio organiziran i planiran interno.<ref>{{cite web |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB185/19760216%20Military%20Take%20Cognizance%20of%20Human%20Rights%20Issue%2000009FF0.pdf |date=1976-02-16 |title=Military Take Cognizance of Human Rights Issue |work=[[National Security Archive]]}}</ref> Videlina vojna hunta započela je "[[Proces nacionalne reorganizacije]]", što je bio službeni naziv diktature koja je provodila snažnu represiju u narednim godinama, sve do svog pada [[1983.]] godine, kada su organizirani demokratski izbori na kojima je pobijedio [[Raúl Alfonsín]]. Argentina je bila specifična i po tome što se u njoj od [[1974.]] godine pa sve do pada diktature vodio [[Prljavi rat]], odnosno organizirani državni terorizam koji se ogledao kroz snažnu represiju, eliminaciju političkih oponenata te organizirane nestanke i ubojstva argentinskih stanovnika. {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Thảm sát.jpg|image2=Skulls from the killing fields.jpg|width=250|caption1=Serija fotografija koja prikazuje žrtve [[Masakr u Ba Chúcu|masakra u Ba Chúcu]], [[18. travnja]] [[1978.]] godine. [[Pol Pot]]ovi [[Crveni Kmeri]] činili su zvjerske zločine prema pripadnicima vlastitog naroda i počinili jedan od najzloglasnijih [[genocid]]a u suvremenoj historiji.|caption2=Lubanje žrtava Pol Potova režima pronađene na "[[Kambodžanska polja smrti|poljima smrti]]". Ovi zločini bili su tema kritički hvaljenog i višestruko nagrađivanog filma [[The Killing Fields (film)|''Polja smrti'']] iz [[1984.]], sa [[Sam Waterston|Samom Waterstonom]] u glavnoj ulozi.}} Uz još uvijek aktivne ratove u [[Vijetnamski rat|Vijetnamu]] i [[Laoški građanski rat|Laosu]], Azija se krajem 60-ih i kroz dobar dio 70-ih suočila s dvama novim konfliktima, koji su imali značajnijeg odjeka i u svijetu. Prvi od njih bio je u [[Kambodža|Kambodži]], gdje se od [[1967.]] godine vodio žestoki [[Kambodžanski građanski rat|građanski rat]], između državnih vlasti i pobunjeničke, komunističke gerile, [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]]. Situacija je eskalirala kada je u ožujku [[1970.]] godine parlament s vlasti uklonio [[Norodom Sihanouk|Norodoma Sihanouka]], nakon čega si je proamerički premijer [[Lon Nol]] dao izvanredne ovlasti i uveo diktaturu. [[Državni udar u Kambodži 1970.|Državnim udarom]] je ukinuta dotadađnja monarhija, a formirana je [[Kmerska Republika]], koja je nastavila voditi građanski rat protiv komunističke gerile. Tokom iste godine, snage [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] okupirale su dio vojnih baza u Kambodži, što je doprinijelo eskalaciji nasilja; dokumenti otkriveni u sovjetskim arhivima otkrili su kako je okupacija zapravo bila posljedica dogovora između Sjevernog Vijetnama i Crvenih Kmera, kojeg je ispregovarao [[Nuon Chea]].<ref>Dmitry Mosyakov, "The Khmer Rouge and the Vietnamese Communists: A History of Their Relations as Told in the Soviet Archives," u Susan E. Cook (ur.), ''Genocide in Cambodia and Rwanda'' (Yaleov Program studija genocida, monografija br. 1, 2004), str. 54ff. Dostupno na: www.yale.edu/gsp/publications/Mosyakov.doc "U travnju i svibnju 1970., velik broj sjevernovijetnamskih snaga ušao je u Kambodžu zbog poziva za pomoć kojeg je Vijetnamu uputio ne Pol Pot, već njegov zamjenik, Nuon Chea. Nguyễn Cơ Thạch se prisjeća: 'Nuon Chea je tražio pomoć i mi smo oslobodili pet kambodžanskih provincija u deset dana.'"</ref> Amerikanci i Južni Vijetnam su odgovorili [[Operacija Menu|bombardiranjem]] [[Kambodžanska kampanja|kopnenom invazijom]], međutim ostaje upitno koliki je bio doseg tih napada.<ref>[[David P. Chandler|Chandler, David]] 2000, ''Brother Number One: A Political Biography of Pol Pot'', Revised Edition, Chiang Mai, Thailand: Silkworm Books, str.&nbsp;96–7.</ref> Sve u svemu, Crveni Kmeri su postepeno napredovali te su, nakon pada [[Phnom Penh]]a u travnju [[1975.]] godine, u siječnju [[1976.]] godine proglasili osnivanje [[Demokratska Kampučija|Demokratske Kampučije]], komunističke diktature na čijem je čelu bio [[Pol Pot]]. Nakon dolaska na vlast, Pol Pot je započeo brutalnu kampanju tokom koje je na [[Kambodžanska polja smrti|poljima smrti]] pobijeno između jednog i tri milijuna stanovnika zemlje, koja je imala otprilike 8,000,000 ljudi;<ref name="Heuveline, Patrick 2001">Heuveline, Patrick (2001). "The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia." U Forced Migration and Mortality, Holly E. Reed i Charles B. Keely (ur.) Washington, D.C.: National Academy Press. Heuveline sugerira brojku od 1.17–3.42 milijuna žrtava.</ref><ref name="Marek Sliwinski 1995">Marek Sliwinski, Le Génocide Khmer Rouge: Une Analyse Démographique (L'Harmattan, 1995).</ref><ref name="Banister, Judith 1993">Banister, Judith i Paige Johnson (1993). "After the Nightmare: The Population of Cambodia." U Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community, Ben Kiernan (ur.). New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.</ref> velik broj stanovnika je, također, pobjegao ili je bio protjeran. Radilo se tu o zvjerskom [[genocid]]u nad vlastitim narodom, kojega je sociolog [[Martin Shaw (sociolog)|Martin Shaw]] nazvao "najjasnijim genocidom Hladnoga rata".<ref>''Theory of the Global State: Globality as Unfinished Revolution'', [[Martin Shaw (sociolog)|Martin Shaw]], [[Cambridge University Press]], 2000, str. 141, {{ISBN|978-0-521-59730-2}}</ref> Otpor Pol Potovom režimu je rastao i već je tokom [[1977.]] godine došlo do [[vijetnam]]ske invazije zemlje, koja je ubrzo prerasla u [[Kambodžansko-vijetnamski rat|novi rat]]; Vijetnam je imao podršku prebjega Crvenih Kmera, ali i prosovjetskog [[Ujedinjeni narodni front za spas Kampučije|Ujedinjenog narodnog fronta za spas Kampučije]], što ga je predvodio [[Heng Samrin]]. Iako je rat doveo do svrgavanja Pol Pota i njegovog režima, novoformirana zemlja će se boriti s međunarodnim priznanjem izvan sovjetske sfere utjecaja, unatoč činjenici da se Zapad oštro bunio protiv Pol Pota i njegovog zvjerskog režima, te će biti opstruirana od strane gerilaca smještenih uz granicu s [[Tajland]]om. Nakon uklanjanja Crvenih Kmera, nacionalna obnova Kambodže bit će iznimno teška, a Vijetnam će ubrzo biti izložen [[Kinesko-vijetnamski rat|kineskom napadu]], koji će biti zaključen tokom nekoliko mjeseci [[1979.]] godine.<ref name="MSloc">[http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&fid=86522&jid=SEA&volumeId=32&issueId=02&aid=86521&bodyId=&membershipNumber=&societyETOCSession= Slocomb M. "The K5 Gamble: National Defence and Nation Building under the People's Republic of Kampuchea." ''Journal of Southeast Asian Studies,'' 2001;32(02):195–210]</ref><ref name="hu-huong">hu-Huong, Nguyen (1992). Khmer Viet Relations and the Third Indochina Conflict. Jefferson: McFarland. {{ISBN|978-0-89950-717-0}}, str. 139-140</ref> Drugi veći incident zbio se [[1975.]] godine, kada je [[Suharto]]va [[Indonezija]] izvršila [[Indonezijska invazija Istočnog Timora|invaziju]] na [[Istočni Timor]]. Službeno pravdajući invaziju antikolonijalizmom, radilo se zapravo o vojnoj intervenciji protiv ljevičarske stranke [[FRETILIN]]-a, koja je pobijedila na izborima i čiji je čelnik, [[Francisco Xavier do Amaral]], postao predsjednik. Brojčano jača indonezijska vojska nije imala značajnijih problema i ubrzo je [[Indonezijska okupacija Istočnog Timora|okupirala Istočni Timor]], pripojivši ga svom teritoriju. {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Angola 1978.jpg|image2=Bundesarchiv Bild 183-1983-0303-423, Berlin, Margot Honecker, Samora Moises Machel.jpg|width=220|footer=Čelnici novonastalih socijalističkih republika, [[Angola|Angole]] i [[Mozambik]]a, uvelike su ovisili o stranim savezništvima u komunističkom svijetu, što je bio ključan faktor u njihovoj borbi protiv pobunjenika u dvama građanskim ratovima. Na slici gore, angolski predsjednik [[Agostinho Neto]] sastaje se s poljskim predstavnicima, dok je na slici dolje mozambikanski predsjednik [[Samora Machel]] u društvu [[Margot Honecker]], suruge [[DDR|istočnonjemačkog]] čelnika [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]].}} Događaji na Istočnom Timoru bili su usko povezani s tadašnjim događanjima u [[Portugal]]u, koja će imati i značajan utjecaj na [[Afrika|Afriku]]. Naime, [[Portugal]] je [[1974.]] godine pogodila [[Revolucija karanfila]], kojom je svrgnuta diktatorska ''[[Estado Novo]]'', čiji je vođa od [[1932.]] do [[1968.]] godine bio diktator [[António de Oliveira Salazar]]; državu su u vrijeme revolucije vodili premijer [[Marcelo Caetano]] i predsjednik [[Américo Tomás]]. Međutim, svrgavanje diktatorskog režima u Portugalu bilo je izrazito važno i za dotadašnje kolonije, s obzirom da je je nova vlast u Portugalu dokinula [[Portugalski kolonijalni rat|kolonijalni rat]], koji se vodio još od [[1961.]] godine, i priznala nezavisnost tadašnjih kolonija. Iako je tim procesom bio zahvaćen i [[Istočni Timor]], on je imao puno većeg odjeka u [[Afrika|Africi]], gdje su tri nove zemlje ovim procesom stekle nezavisnost. Situacija je najblaža bila u [[Gvineja-Bisao|Gvineji-Bisao]], dotadašnjoj [[Portugalska Gvineja|Portugalskoj Gvineji]], koja je još [[1973.]] godine jednoglasno proglasila nezavisnost, priznatu naredne godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20130208105230/http://diplomaticandconsular.com/index.php?option=com_content&view=article&id=377&catid=123&Itemid=29&act=cp Ambasada Republike Gvineje-Bisau – Profil države]. Diplomaticandconsular.com (12. travnja 2012.). Pristupljeno 22. lipnja 2013.</ref> Na čelo države došao je [[Luís Cabral]], koji je, međutim svrgnut u puču [[1980.]] godine, čiji je predvodnik bio [[João Bernardo Vieira]]; upravo će Vieira imati najznačajniju ulogu u razvoju politike Gvineje-Bisao u narednom periodu. S druge strane, situacija u [[Portugalska Zapadna Afrika|Portugalskoj Zapadnoj Africi]] i [[Portugalski Mozambik|Portugalskom Mozambiku]] bila je osjetno ozbiljnija. Naime, i [[Angolski rat za nezavisnost|Angola]] i [[Mozambikanski rat za nezavisnost|Mozambik]] su mnogo prije nezavisnosti vodile svoje ratove za nezavisnost. Kada je ta nezavisnost konačno priznata, došlo je do internog sukoba koji je i u [[Angolski građanski rat|Angoli]] i u [[Mozambikanski građanski rat|Mozambiku]] rezultirao krvavim i višegodišnjim građanskim ratovima. No, dok je u [[Mozambik]]u, gdje je uspostavljena prosovjetska [[Narodna Republika Mozambik|socijalistička republika]], [[FRELIMO]] samostalno predvodio borbu protiv kolonijalnog imperija, pa je bilo i očekivano da će taj pokret, kojega je predvodio [[Samora Machel]], preuzeti vlast, u [[Angola|Angoli]] su kasnije zaraćene strane zajednički vodile borbu protiv Portugala; na koncu je komunistička [[MPLA]], koju je predvodio [[Agostinho Neto]], preuzela kontrolu u državi i također uspostavila prosovjetsku [[Narodna Republika Angola|socijalističku republiku]], što je izazvalo revolt isključenih grupacija; dvije novoproglašene socijalističke republike bile su izrazito bliske.<ref>[http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-648.html Angola: Komunističke države]</ref> Ti građanski ratovi vodili su se kroz dug vremenski period, uključivali su intervencije stranih sila (značajnu participaciju u imala je [[apartheid]]ska [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]], ali i Kuba u Angoli)<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> nanijele su velik udarac novonastalim državama, a njihova rezolucija uslijedila je tek po završetku Hladnoga rata. Širenje socijalizma po Africi nastavilo se tokom 70-ih godina, kada je radikalna vojna skupina [[Derg]] u državnom udaru [[1974.]] godine [[Etiopsko Carstvo|dokinula monarhiju]] i uspostavila vojno-socijalističku vladu, koju je od [[1977.]] do [[1987.]] godine vodio [[Mengistu Haile Mariam]].<ref name="Erlich 2008, 84-86">{{cite book |last=Erlich |first=Reese | authorlink= Reese Erlich|title=Dateline Havana: The Real Story of U.S. Policy and the Future of Cuba |publisher=PoliPoint Press |year=2008 |location=Sausalito, California |pages=84–86 |url=https://books.google.com/books?id=7q3ibcq_vxQC |isbn=978-0-9815769-7-8}}</ref> Dotadašnji car, [[Haile Selassie]], svrgnut je s vlasti te je nedugo zatim i preminuo.<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> Privremena vojna vlada socijalističke Etiopije izgradila je dobre odnose sa [[Kuba|Kubom]] i [[SSSR|Sovjetskim Savezom]],<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> ali ne i sa susjednom [[Somalija|Somalijom]], koja je također uživala sovjetsku podršku. Kada je [[1977.]] godine između Somalije i Etiopije izbio [[Ogadenski rat]], Sovjeti i Kuba su povukli potporu Barreu i stali uz Derg;<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> Barre se tada okrenuo [[Safari klub]]u, skupini proameričkih obavještajnih službi iz arapskih zemalja, za pomoć oko oružja.<ref>Bronson, ''Thicker than Oil'' (2006), str. 134. "Potaknute Saudijskom Arabijom, članice Safari kluba pistupile su somalskom predsjedniku Siadu Barreu i ponudile da će mu poslati potrebno oružje ako on prestane primati rusku pomoć. Barre je pristao. Egipat je tada Somaliji prodao svoje neželjeno sovjetsko oružje u vrijednosti $75,000,000, s tim da je isplatu obavila Saudijska Arabija."</ref><ref>Miglietta, ''American Alliance Policy'' (2002), str. 78. "Američka vojna dobra osigurali su Egipat i Iran, koji su poslali viškove iz svojih skladišta. Govori se da su američki M-48 tenkovi prodani Iranu poslani u Somaliju preko Omana."</ref> Ipak, podrška koju je i dobio nije bila dovoljna, tako da je Derg nakon manje od godinu dana borbe odnio pobjedu i zadržao upravu nad [[Ogaden|spornom regijom]]. Derg je nastavio vladati Etiopijom do usvajanja ustava [[1987.]] godine, kada je formirana kratkotrajna [[Narodna Demokratska Republika Etiopija|NDR Etiopija]], koja je [[1991.]] godine zahvaćena oštrim [[Etiopski građanski rat|građanskim ratom]], koji će dovesti do pada socijalističkog režima. Bili su ovo posljednji, veliki incidenti u Trećem svijetu tokom Hladnoga rata. I dok će se situacije na većini kontinenata u narednom periodu smirivati, neka krizna žarišta, poput [[Afrika|Afrike]] i [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], zadržat će to svojstvo i u narednom periodu, a neka čak i nakon završetka Hladnoga rata. === Zbližavanje Kine i Sjedinjenih Država === {{main|Nixonov posjet Kini 1972.}} [[File:President_Nixon_meets_with_China%27s_Communist_Party_Leader,_Mao_Tse-_Tung,_02-29-1972_-_NARA_-_194759.tif|thumb|left|250px|[[Mao Zedong]] i američki predsjednik [[Richard Nixon]], tokom posjeta potonjeg NR Kini.]] Vrhunac [[Kinesko-sovjetski raskol|kinesko-sovjetskog raskola]] zbio se tokom [[1969.]] godine, kada je došlo do [[Kinesko-sovjetski granični sukob|sedmomjesečnog oružanog sukoba na granici]] dvaju zemalja; sukob, doduše, nije bio velikih razmjera i završio je [[Status quo ante bellum|bez ikakvih teritorijalnih promjena]], s tim da je formalno zaključen tek [[2004.]] godine, kada su Kina i [[Rusija]] sklopile granični sporazum. Međutim, američki predsjednik [[Richard Nixon]] je odlučio iskoristiti zategnute odnose i sukob među komunističkim silama kako bi balans moći okrenuo u korist Zapada;<ref>[[Robert Dallek|Dallek, Robert]] (2007), p. 144.</ref> Kinezi su, s druge strane, također željeli poboljšati odnose sa Sjedinjenim Državama kako bi ostvarili premoć nad Sovjetskim Savezom. U srpnju [[1971.]], Kissinger je, tokom puta u [[Pakistan]], tajno posjetio [[Peking]] i dogovorio posjet američkog predsjednika Nixona, koji se službeno dogodio u veljači [[1972.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=149–152}}</ref> Nixon je tokom sedam dana posjetio nekoliko kineskih gradova i [[Kineski zid]], a sastao se i s [[Mao Zedong]]om i [[Zhou Enlai]]jem. U vrijeme kada je Nixon posjetio Kinu, Sovjeti su bili izjednačeni sa Sjedinjenim Državama u nuklearnoj utrci, a [[Vijetnamski rat]] je bio toliki problem da je uvelike umanjio američki utjecaj u Trećem svijetu i pogoršao odnose sa zapadnim saveznicima,<ref>Buchanan, pp. 168–169</ref> što ilustrira koliko je ovaj posjet bio značajan za američku vanjsku politiku. Mao i Nixon su raspravljali o brojnim pitanjima, među kojima će biti i status [[Tajvan]]a (Amerikanci će do [[1979.]] godine nastaviti priznavati Tajvan, međutim po uspostavi punih diplomatskih odnosa s NR Kinom, Tajvan je izgubio američku podršku), a jedna od najvažnijih posljedica susreta bio je [[šangajski communiqué]], koji će služiti kao temelj svih kasnijih vanjskopolitičkih odnosa Kine i Sjedinjenih Država. === Nixon, Brežnjev i detant === {{main|Detant|Ostpolitik|Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|Vladivostoški sastanak o kontroli oružja|Helsinški dogovor|OSCE}} [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F031406-0017, Erfurt, Treffen Willy Brandt mit Willi Stoph.jpg|thumb|250px|Susret [[Willy Brandt|Willyja Brandta]] i [[Willi Stoph|Willija Stopha]] u [[Erfurt]]u [[1970.]] godine bio je prvi susret čelnika Zapadne i Istočne Njemačke od podjele, a bio je prekretnica u provođenju Brandtove "[[Ostpolitik]]", koja je dovela do normalizacije odnosa između Istoka i Zapada.]] Nakon svog posjeta Kini, Nixon se sastao s brojnim sovjetskim dužnosnicima, među kojima je bio i [[Leonid Brežnjev]], u [[Moskva|Moskvi]].<ref name="bbc-nb">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/22/newsid_4373000/4373149.stm|title=President Nixon arrives in Moscow|publisher=BBC News|date=22. 5. 1972|accessdate=10. 6. 2008}}</ref> Sastanci su, zapravo, bili [[pregovori o ograničenju strateškog naoružanja]], koji su rezultirali dvama značajnim sporazumima o ograničavanju naoružanja: [[SALT I]], što je bio prvi detaljni sporazuom o ograničavanju potpisan između dvaju velesila, i [[ABM sporazum|ABM]], koji je zabranio izradu sustava dizajniranih za presretanje nadolazećih projektila. Cilj ovih sporazuma bilo je ograničavanje izrade skupih antibalističkih projektila i nuklearnog oružja.<ref name="Karabell" /> Nixon i Brežnjev su nakon sastanaka proglasili novi period "mirne koegzistencije" i uspostavili revolucionarnu politiku [[detant]]a između dvaju velesila. Brežnjev je, u međuvremenu, nastojao oživjeti sovjetsku ekonomiju, koja je bila u značajnim problemima zbog velikih vojnih izdataka. U periodu od [[1972.]] do [[1974.]], dvije velesile su dogovorile bolju ekonomsku suradnju,<ref name="Lafeber 1993" /> uključujući i sporazume o pojačanoj trgovini. Nakon tih značajnih susreta, detant je zamijenio dotadašnju neprijateljsku politiku dvaju zemalja i omogućio da dvije zemlje zajednički opstaju.<ref>Robert S. Litwak, ''Détente and the Nixon doctrine: American foreign policy and the pursuit of stability, 1969-1976'' (Cambridge UP, 1986).</ref> Ovi događaji su se savršeno poklopili s kancelarskim mandatom [[Willy Brandt|Willyja Brandta]] u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], čija je "[[Ostpolitik]]" dovela do normalizacije odonsa u podijeljenoj Njemačkoj;<ref name="Gaddis 2005, p. 154"/> Brandt se [[1970.]] godine u [[Erfurt]]u bio susreo s istočnonjemačkim kolegom, [[Willi Stoph|Willijem Stophom]], što je bio prvi službeni susret čelnika Zapadne i Istočne Njemačke. Europa je, prativši razvoj događanja u svijetu, također radila na vlastitoj stabilizaciji, tako da je u ovom periodu postignut [[Helsinški dogovor]] ([[1975.]]), koji je za posljedicu imao formiranje [[OSCE]]-ja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=188}}</ref> === Pogoršanje odnosa krajem 70-ih === {{main|Iranska revolucija|Nikaragvanska revolucija}} [[File:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|250px|thumb|Povratak [[Ruholah Homeini|imama Homeinija]] u [[Iran]] nakon 14 godina dogodio se usred [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] u kojoj je svrgnuta dinastija Pahlavi i nakon koje je došlo do uspostave republike.]] Iako se činilo da je [[detant]] doveo do značajnog poboljšanja u odnosima između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, situacija je bila daleko od idealne. Tokom 70-ih godina, [[KGB]] je pod vodstvom [[Jurij Andropov|Jurija Andropova]] nastavljao s progonom istaknutih sovjetskih intelektualaca koji su bili kritični prema režimu, a među kojima su bili i nobelovci [[Aleksandar Solženjicin]] i [[Andrej Saharov]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=186}}</ref> Također, a sve unatoč detantu, dvije velesile nastavile su međusobnu konfrontaciju kroz konflikte u Trećem svijetu, kao što je ranije rečeno, a što je najevidentnije bilo na primjerima [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], [[Čile]]a, [[Etiopija|Etiopije]] i [[Angola|Angole]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=178}}</ref> Iako je predsjednik [[Jimmy Carter]] [[1979.]] godine potpisivanjem sporazuma [[SALT II]] nastojao nametnuti nova ograničenja,<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/18/newsid_4508000/4508409.stm|title=Leaders agree arms reduction treaty|publisher=BBC News|date=18. 6. 2008|accessdate=10. 6. 2008}}</ref> njegov je trud uvelike umanjem zbog brojnih kriznih situacija u toku te godine. Najveća od njih dogodila se u [[Iran]]u, kada je proamerički režim [[Šah (titula)|šaha]] [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhameda-Reze Pahlavija]] svrgnut u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]] koju je predvodio konzervativni [[Ruholah Homeini]]; nakon revolucije došlo je do uspostave [[Iran|islamske republike]], čiji su odnosi sa Sjedinjenim Državama u startu bili vrlo napeti. Istovremeno, [[KGB]] je pružio značajnu pomoć ljevičarskim [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|sandinistima]] u [[Nikaragva|Nikaragvi]],<ref>[[Christopher Andrew (historičar)|Christopher Andrew]] i [[Vasilij Mitrohin]], ''The KGB and the World: The Mitrokhin Archive II'' (Penguin, 2006), str. 41, 120–1.</ref> što je dovelo do rušenja proameričkog diktatora [[Anastasio Somoza Debayle|Anastasija Somoze]] u toj zemlji i dolaska na vlast prosovjetske vojne hunte, na čijem je čelu bio [[Daniel Ortega]]; situacija u Nikaragvi se, doduše, nije smirila i ostala je turbulentna i tokom narednih godina. Posljednji veći incident desio se u prosincu [[1979.]], kada je Carter oštro reagirao na početak [[Afgansko-sovjetski rat|sovjetske intervencije u Afganistanu]] te godine.<ref name="Lafeber 1993" /> == "Drugi Hladni rat" (1979–85) == {{main|Hladni rat (1979–1985)}} Termin "Drugi Hladni rat" odnosi se na nagli rast hladnoratovskih tenzija i sukoba koji je zabilježen krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. Tenzije između dvaju velesila naglo su porasle, a obje su strane postale naglašeno militarističke.<ref name="Halliday" /> Profesor historije [[John Patrick Diggins]] rekao je: "''Reagan je učinio sve kako bi vodio drugi Hladni rat, podržavajući pritom kontraustanke u Trećem svijetu.''";<ref>{{cite book|author=John P. Diggins|authorlink=John Patrick Diggins|title=Ronald Reagan: Fate, Freedom, And the Making of History|url=https://books.google.com/books?id=N-bQtjYcy0AC&pg=PA267|year=2007|publisher=W. W. Norton |page=267|isbn=978-0-393-06022-5}}</ref> akademik [[Michael Cox (akademik)|Michael Cox]] je također rekao: "''Intenzitet ovog 'drugog' Hladnog rata bio je toliko jak, koliko je njegovo trajanje bilo kratko.''"<ref>{{cite book|author=Michael Cox|authorlink=Michael Cox (academic)|title=Beyond the Cold War: Superpowers at the Crossroads|url=https://books.google.com/books?id=cUsOYWpQZbAC&pg=PR18|year=1990|publisher=University Press of America|page=18|isbn=978-0-8191-7865-7}}</ref> === Sovjetski rat u Afganistanu === {{main|Sukob u Afganistanu|Afganistansko-sovjetski rat}} [[File:SovietafghanwarTanksHelicopters.jpg|thumb|left|250px|Sovjetski [[helikopter]]i u borbi protiv kopnenih snaga [[mudžahedini|mudžahedina]] tokom [[1984.]] godine.]] Ono što je za [[Sjedinjene Države]] bio [[Vijetnam]], to će krajem 70-ih i tokom 80-ih godina [[Afganistan]] biti za [[Sovjetski Savez]]. Za razliku od susjednih zemalja, [[Afganistan]] sve do kraja 70-ih nije bio toliko značajan u hladnoratovskim odnosima snaga, međutim, kada je [[1978.]] godine u [[Saur revolucija|Saur revoluciji]], [[Narodna demokratska stranka Afganistana]] preuzela vlast u toj zemlji i uspostavila [[Demokratska Republika Afganistan|sovjetski satelitski režim]], situacija se drastično pogoršala. Samo nekoliko mjeseci nakon revolucije, protivnici komunističkog režima podigli su ustanak na istoku zemlje, koji se ubrzo pretvorio u [[Sukob u Afganistanu|iscrpljujući građanski rat]] kojeg su pobunjeni [[mudžahedini]] vodili protiv vladinih snaga diljem Afganistana. Afganistan se tako, u samo nekoliko mjeseci, pretvorio u bojno polje koje je neplanski poslužilo kao još jedan [[surogat rat]] između dvaju velesila; Sovjeti su poslali tisuće vojnih savjetnika članovima vlade DR Afganistana,<ref name="hussain">{{Harvnb|Hussain|2005|pp=108–109}}</ref> dok su mudžahedini dobili vojnu obuku i oružje iz [[Pakistan]]a i [[Kina|Kine]],<ref>{{Harvnb|Starr|2004|pp=157–158}}</ref><ref name=Warren>{{Harvnb|Warren|1992}}</ref> ali i milijarde dolara te oružje od [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[UK|Ujedinejnog Kraljevstva]] i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]].<ref name=Warren/> Problem je bio dodatno pogoršan internim sukobom u vladi DR Afganistana između dominantnog [[Halk (partija)|Halk]]a i umjerenog [[Parčam]]a, koji je rezultirao smjenom Parčamovih ministara i hapešnjem stranci lojalnih časnika pod izgovorom o postojanju lažnog plana za državni udar. Do sredine [[1979.]] godine, Sjedinjene Države su aktivirale tajni plan pružanja pomoći mudžahedinima.<ref>{{Harvnb|Meher|2004|pp=68–69, 94}}</ref> [[File:1980 USSR stamp Olympic mascot.jpg|220px|thumb|Medvjedić [[Miša (maskota)|Miša]] bio je maskota [[Olimpijada 1980|Olimpiskih igara 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]], prvih [[Olimpijada|igara]] održanih u nekoj socijalističkoj zemlji. Igre su, osim po tome, ostale upamćene i po bojkotu zapadnih zemalja, kojega je inicirao [[Jimmy Carter]] kao reakciju na [[Afganistansko-sovjetski rat|sovjetsku intervenciju u Afganistanu]].]] U rujnu [[1979.]] godine, halkist [[Nur Muhammad Taraki]], tadašnji čelnik DR Afganistana, ubijen je u atentatu organiziranom od strane stranačkog kolege [[Hafizullah Amin|Hafizullaha Amina]], koji je preuzeo vlast u zemlji. Međutim, nakon što nije uspio pridobiti povjerenje Moskve, sam Amin je ubijen u atentatu već u prosincu iste godine, nakon čega je uspostavljena parčamistička vlada na čelu s [[Babrak Karmal|Babrakom Karmalom]]; od strane Sovjeta formirana vlada uključivala je članove obavju sukobljenih frakcija. Sovjeti su ubrzo poslali i svoje trupe u državu kako bi pomogli u stabilizaciji Karmalovog režima, međutim bili su uvjereni kako će oni morati odraživati tek manjinu vojnih operacija. Međutim, direktna posljedica toga bila je da se Sovjetski Savez direktno umiješao u sukob koji je dotad bio nacionalnog karaktera.<ref>{{Harvnb|Kalinovsky|2011|pp=25–28}}</ref> I dok su Sovjeti neuspješno ratovali u Afganistanu, gdje će na koncu doživjeti sramotu ravnoj onoj američkoj u Vijetnamu, Sjedinjene Države su odlučile reagirati. [[Jimmy Carter]] je na sovjetsku intervenciju reagirao povlačenjem sporazuma [[SALT II]] iz [[Senat SAD|Senata]], nametanjem embarga na izvoz žita i tehnologije u Sovjetski Savez te traženjem osjetnog povećanja vojnog budžeta; sovjetsku intervenciju opisao je kao "najozbiljniju prijetnju miru nakon Drugog svjetskog rata".<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=211}}</ref> Ovakva politika imala je za posljedicu i [[Bojkot Olimpijade 1980.|bojkot]] [[Olimpijada 1980|Olimpijskih igara 1980.]] u [[Moskva|Moskvi]] od strane velikog broja zapadnih zemalja, a što je, zauzvrat, dovelo [[Bojkot Olimpijade 1984.|bojkota]] [[Olimpijada 1984|Olimpijskih igara 1984.]] u [[Los Angeles]]u od strane većine zemalja Varšavskog pakta. === Reagan i Thatcherova === {{main|Reaganova doktrina|Tačerizam}} U siječnju [[1977.]] godine, bivši guverner [[Kalifornija|Kalifornije]] i neuspjeli kandidat na [[Republikanska stranka (SAD)|republinskim predizborima]] tokom [[1976.]] godine, [[Ronald Reagan]], dao je svoje mišljenje o Hladnom ratu u razgovoru s kolegom [[Richard V. Allen|Richardom V. Allenom]], rekavši: "''Moja ideja o američkoj politici prema Sovjetskom Savezu je jednostavna, neki bi rekli i pojednostavljena. Radi se o ovome: Mi pobjeđujemo, a oni gube. Što kažete na to?''"<ref>{{cite web|last=Allen |first=Richard V.| authorlink = Richard V. Allen |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/7398 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110501052925/http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/7398 |archivedate=2011-05-01 |title=The Man Who Won the Cold War |publisher=Hoover.org |accessdate=3. 11. 2011}}</ref> Tri godine kasnije, Reagan je uvjerljivo pobijedio [[Jimmy Carter|Jimmyja Cartera]] na izborima i postao novi [[predsjednik SAD|predsjednik Sjedinjenih Država]], uz obećanje da će povećati vojni budžet i suprostaviti se Sovjetima bilo gdje. Godinu dana ranije, nakon što je laburističkoj vladi [[James Callaghan|Jamesa Callaghana]] izglasano nepovjerenje, konzervativci su pobijedili na izborima u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], a na čelo vlade je prvi put došla žena, "Željezna lady" [[Margaret Thatcher]]. Ideološki bliski, Reagan i Thatcherova su brzo našli zajednički jezik te su javno odbacili Sovjetski Savez i njegovu ideologiju. Reagan je Sovjetski Savez nazvao "[[Carstvo zla|carstvom zla]]" i predvidio da će komunizam završiti na "[[smetlište historije|smetlištu historije]]".<ref name="Gaddis 2005, p. 197">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=197}}</ref> [[File:Thatcher Reagan Camp David sofa 1984.jpg|thumb|left|300px|[[Ronald Reagan]] i [[Margaret Thatcher]], ovdje na sastanku u [[Camp David]]u tokom [[1984.]] godine, formirali su snažnu antikomunističku politiku tokom 80-ih godina, koja je dovela do novog zaoštravanja odnosa sa Sovjetskim Savezom.]] Do [[1985.]] godine, Reaganov antikomunistički stav se formirao u politiku koja je postala poznata kao [[Reaganova doktrina]], koja je, uz još uvijek aktualno zadržavanje, bila usmjerena prema još snažnijem rušenju postojećih komunističkih sustava.<ref name="Graebner, Burns & Siracusa 2008, 76">Graebner, Norman A., Richard Dean Burns i Joseph M. Siracusa (2008). ''[https://books.google.com/books?id=r71u_AgE7iYC Reagan, Bush, Gorbachev: Revisiting the End of the Cold War].'' Westport, Connecticut: Greenwood Press. str. 76. {{ISBN|978-0-313-35241-6}}.</ref> Osim što je nastavio s Carterovom politikom pružanja pomoći islamskim protivnicima Sovjetskog Saveza i komunističke DR Afganistan, Reagan je preko [[CIA]]-je istu proširio i na podržananje islamističkih pokreta u [[Sovjetska Središnja Azija|sovjetskoj Središnjoj Aziji]].<ref name="Singh 1995, 130">Singh, Bilveer (1995). "Jemaah Islamiyah". U Wilson John & Swati Parashar (ur.) ''[https://books.google.com/books?id=cAE-bxSXayMC Terrorism in Southeast Asia: Implications for South Asia]''. Singapore and Delhi: ORF-Pearson-Longman. str. 130. {{ISBN|978-81-297-0998-1}}.</ref> Uz to, CIA je pružila podrušku antikomunistima u Pakistanu da treniraju muslimane diljem svijeta kako bi se borili u [[džihad]]u protiv Sovjetskog Saveza.<ref name="Singh 1995, 130"/> === Poljska ''Solidarnost'' i izvanredno stanje === {{main|Solidarnost (sindikat)|Izvanredno stanje u Poljskoj|Sovjetska reakcija na krizu u Poljskoj (1980–1981)}} U listopadu [[1978.]] godine, kardinali su nakon preuranjene smrti [[Ivan Pavao I.|Albina Lucianija]], za novog [[Papa|papu]] izabrali Poljaka Karola Wojtyłu, koji je uzeo ime [[Ivan Pavao II.]]; bio je to prvi ikad izabrani slavenski papa, a njegova će moralna doktrina poslužiti kao temelj za [[antikomunizam|antikomunistički]], religiozni i nacionalistički pokret u Poljskoj, koji će značajan zamah dobiti nakon papina posjeta rodnoj zemlji u lipnju [[1979.]] godine. [[File:Solidarity August 1980 gate of Gdańsk Shipyard.jpg|thumb|220px|Sindikalist [[Lech Wałęsa]], predvodnik [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnosti]], drži govor tokom štrajka radnika u [[Brodogradilište u Gdańsku|Lenjinovom brodogradilištu]] u [[Gdańsk]]u, kolovoz [[1980.]] godine. Ovaj će štrajk imati dalekosežne posljedice za Poljsku u narednim godinama.]] [[Narodna Republika Poljska]] je u tom periodu prolazila kroz značajnu krizu, čiji su uzroci osim političke bili i ekonomske prirode - krah nacionalnog gospodarstva, stagniranje plaća i povećanje cijena hrane. Najveći bunt zbog ovakve situacije dolazio je, interesantno, iz redova radničkog pokreta i ilegalnih sindikata. Nakon serije prosvjeda [[1976.]] godine, situacija se donekle smirila do [[1980.]], kada je sindikalna aktivistica [[Anna Walentynowicz]] dobila otkaz u [[Brodogradilište u Gdańsku|Lenjinovom brodogradilištu]] u [[Gdańsk]]u zbog sudjelovanja u radu ilegalnog sindikata, samo pet mjeseci prije umirovljenja. Takva odluka potaknula je reakciju radnika, koji su ubrzo organizirali štrajk. Nakon pregovora i potpisivanja [[Dogovor iz Gdańska|dogovora s vlastima]], štrajk je prekinut, a u Poljskoj se pojavio novi, veliki sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]], koji je formalno registriran u studenom iste godine.<ref name="Encyclopedia">{{pl icon}} [http://encyklopedia.pwn.pl/haslo/3977446/solidarnosc.html Solidarność, wielopłaszczyznowy ruch na rzecz demokratyzacji i głębokich reform ustrojowych PRL] Preuzeto 7. lipnja 2011.</ref> Na čelu pokreta bio je inženjer [[Lech Wałęsa]], a svoje ideološke osnove, a ujedno i naziv, isti je izvlačio iz papine enciklike ''[[Sollicitudo rei socialis]]'', koja se bavila [[solidarnost (katolička teologija)|solidarnošću]] kao teološkim konceptom. Djelovanje Solidarnosti nastavilo se i izvan radničke sfere, tako da je sindikat ubrzo organizirao snažan antisovjetski pokret koji je prijetio stabilnosti tadašnjeg komunističkog režima. General [[Wojciech Jaruzelski]] i [[Vojno vijeće narodnog spasa]] uveli su [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanredno stanje]] kako bi pokušali ugušiti političku opoziciju, tokom koje je tisuće ljudi uhapšeno, a oko stotinjak i ubijeno. [[CIA]] je pružala podršku sindikalistima, dok je Reagan Poljskoj nametnuo sankcije nakon uvođenja izvanrednog stanja.<ref name="Gaddis219" /> Dok se Poljska borila s opozicijom unutar zemlje, u [[Moskva|Moskvi]] je formirana posebna komisija s ciljem donošenja odluke o reakciji na poljsku krizu; komisiju su sačinjavali ideolog [[Mihail Suslov]], šef [[KGB]]-a, [[Jurij Andropov]], ministar vanjskih poslova, [[Andrej Gromiko]], i ministar obrane, [[Dmitrij Ustinov]]. Prisjetivši se krize iz [[1970.]] godine u istoj zemlji, ali i razmatrajući potencijalne sankcije koje bi uništile sovjetsko gospodarstvo, komisija je, a posebno Suslov, bila nevoljka intervenirati u Poljskoj;<ref name="Gaddis219">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=219–222}}</ref> s druge strane, istočnonjemački i čehoslovački čelnici, [[Erich Honecker]] i [[Gustáv Husák]], bili su proponenti vojne intervencije, pri čemu su imali podršku već ostarjelog [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]], tako da je za prosinac [[1980.]] godine organizirana zajednička vojna akcija, Sojuz-80, koja je trebala u Poljskoj učiniti isto što su Sovjeti ranije učinili u Mađarskoj i Čehoslovačkoj.<ref name="mastny">[[Vojtech Mastny]]. [http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACFB35.PDF The Soviet Non-Invasion of Poland in 1980/81 and the End of the Cold War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620223330/http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACFB35.PDF |date=2010-06-20 }}, Radni dokument br. 23, [[Cold War International History Project]], Washington, D.C., rujan 1998., objavljeno i u časopisu ''[[Europe-Asia Studies]]'', vol. 51, br. 2 (ožujak 1999), str. 189–211.</ref> Akcija, ipak, nikada nije aktivirana jer su Sovjeti odlučili podržati Jaruzelskog u uvođenju izvanrednog stanja, što je bio prvi put u historiji Hladnog rata da Sovjetski Savez nije vojno intervenirao pri direktnoj ugrozi jednog od svojih satelitskih režima;<ref name="mastny"/><ref name="kramer">[http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACF56F.PDF Soviet deliberations during the Polish Crisis, 1980–1981] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620225230/http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACF56F.PDF |date=2010-06-20 }}. Uredio, preveo i uvod napisao Mark Kramer. Posebni radni dokument br. 1, [[Cold War International History Project]], Washington, D.C., travanj 1999.</ref> bio je to efektivni kraj [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljeve doktrine]].<ref>Wilfried Lotth, "Moscow, Prague and Warsaw: Overcoming the Brezhnev Doctrine", ''[[Cold War History (časopis)|Cold War History]]'' 1, br. 2 (2001): 103–118.</ref> [[File:00595309(Andropov&Jaruzelski).jpeg|thumb|left|300px|[[Jurij Andropov]] (lijevo) i [[Wojciech Jaruzelski]] (desno) na sastanku [[1982.]] godine. Ne želeći vojno intervenirati, sovjetske vlasti su pružile svesrdnu podršku generalu Jaruzelskom i poduprle njegovu odluku o uvođenju [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanrednog stanja]] u [[Poljska|Poljskoj]].]] I dok je Brežnjevljev nasljednik, [[Jurij Andropov]], pružio podršku Jaruzelskom, izvanredno stanje u Poljskoj ukinuto je već [[1983.]] godine, mada dobar dio političkih zatvorenika nije bio pušten sve do opće amnestije tri godine kasnije. === Vojni i ekonomski problemi u Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Državama === {{main|Period stagnacije|Strateška obrambena inicijativa}} Tokom godina Hladnoga rata, Moskva je izgradila vojsku koja je crpila gotovo 25% sovjetskog [[Bruto društveni proizvod|BDP]]-a i to nauštrb konzumerističkih dobara i investicija u civilnim sektorima.<ref name="LaFeber 2002, p. 332">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=332}}</ref> Sovjetsko trošenje na [[utrka u naoružanju|utrku u naoružanju]] i ostale hladnoratovske obveze je i uzrokovalo i pogoršalo duboko ukorijenjene strukturalne probleme u sovjetskom sustavu,<ref>{{cite book |last1=Towle |first1=Philip |title=The Oxford History of Modern War |page=159}}</ref> koji su doveli do najmanje jednog desetljeća [[Period stagnacije|ekonomske stagnacije]] tokom kasnih Brežnjevljevih godina. [[File:U.S. girl Samantha Smith in Artek cropped.jpg|thumb|220px|Američka osnovnoškolka [[Samantha Smith]] poslala je [[1982.]] godine pismo novom sovjetskom vođi, [[Jurij Andropov|Juriju Andropovu]], u kojem je izrazila svoj strah od nuklearnog rata. Andropov joj je odgovorio, naglašavajući kako nijedan čovjek u Sovjetskom Savezu ne želi rat i kako oni čine sve kako bi se izbjegao taj scenarij, te ju je čak i pozvao u Sovjetski Savez; posjet je realiziran sljedeće godine.]] Sovjetska ulaganja u obrambeni sektor nisu bila uvjetovana vojnom nužnošću, već interesima [[Nomenklatura (komunizam)|masivne državne i partijske birokracije]], koja je ovisila o tom sektoru zbog vlastitih ciljeva i privilegija.<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=335}}</ref> [[Oružane snage Sovjetskog Saveza]] su postale vodeće u svijetu u po broju i tipovima oružja koje su posjedovale, broju trupa i po čistoj veličini svoje vojno-industrijske infrastrukture.<ref name="Odom">{{Harvnb|Odom|2000|p=1}}</ref> Ipak, te su kvantitativne prednosti često bile samo krinka koja je skrivala ona područja u kojima su vojske Istočnog bloka osjetno zaostajale za Zapadom.<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=340}}</ref> Do početka 80-ih godina, Sovjetski Savez je izgradio vojsku i arsenal koji je nadmašivao onaj Sjedinjenih Država. Ubrzo nakon sovjetske invazije [[Afganistan]]a, predsjednik Carter je započeo na masivno jačanje američke vojske. Taj se proces dodatno pojačao tokom Reaganove administracije, kada je su vojni troškovi sa 5.3% BDP-a iz [[1981.]] godine skočili na 6.5% tokom [[1986.]] godine,<ref>{{cite book|editor1-last=Carliner|editor1-first=Geoffrey |editor2-last=Alesina |editor2-first=Alberto |title=Politics and Economics in the Eighties |publisher=University of Chicago Press |year=1991 |page=6 |isbn=0-226-01281-6}}</ref> što je bilo najveće mirnodopsko jačanje vojske u američkoj historiji.<ref>{{cite news|work=The Boston Globe|publisher=Boston.com|accessdate=28. 5. 2014|date=29. 3. 2006|title=Caspar W. Weinberger, 88; Architect of Massive Pentagon Buildup|url=http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2006/03/29/caspar_w_weinberger_88_architect_of_massive_pentagon_buildup/|author=[[Mark Feeney|Feeney, Mark]]}}</ref> Tenzije su ponovno narasle početkom 80-ih, kada je Reagan obnovio od strane Cartera otkazani [[B-1 Lancer]] program, proizveo [[LGM-118 Peacekeeper]] rakete,<ref>{{cite web|url=https://fas.org/nuke/guide/usa/icbm/lgm-118.htm|title=LGM-118A Peacekeeper|accessdate=10. 4. 2007|date=15. 8. 2000|publisher=Federation of American Scientists|archive-date=2007-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20070415175256/http://www.fas.org/nuke/guide/usa/icbm/lgm-118.htm}}</ref> postavio američke projektile u Europi i najavio eksperimentalnu [[Strateško obrambena inicijativa|strateško obrambenu inicijativu]], koju su mediji nazvali "''Star Wars''", obrambeni program koji je za cilj imao uništavanje projektila usred leta.<ref name="ShieldSpace?">Lakoff, str. 263</ref> Potaknut pozadinskim poratsom tenzija na relaciji Sjedinjene Države-Sovjetski Savez, ali i postavljanjem sovjetskih [[SS-20 Saber|RSD-10]] balističkih projektila usmjerenih prema Zapadnoj Europi, [[NATO]] je na Carterov poticaj odlučio rasporediti [[MGM-31 Pershing]] rakete po Europi, ponajviše Zapadnoj Njemačkoj.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=202}}</ref> Taj čin bi značio da je NATO imao rakete koje su u manje od 10 minuta mogle pogoditi Moskvu.<ref>Garthoff, str. 88</ref> Nakon što je Reagan jačao vojsku, Sovjeti nisu odgovorili na isti način zbog velikih troškova koji su,<ref>{{cite news|url= https://www.theatlantic.com/past/politics/foreign/reagrus.htm|title=Reagan and the Russians|date=1994|work=The Atlantic|author=[[Richard Ned Lebow|Lebow, Richard Ned]] i [[Janice Gross Stein]]|accessdate=28. 5. 2010}}</ref> zajedno s neučinkovitom [[Plansko gospodarstvo|planskom ekonomijom]] i [[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu|kolektiviziranom poljoprivredom]], bili prevelik teret za sovjetsku ekonomiju.<ref name="Gaidar, Yegor"/> Istovremeno je [[Saudijska Arabija]] povećala proizvodnju nafte,<ref>{{cite web|url=http://www.iet.ru/files/persona/gaidar/un_en.htm|title=Public Expectations and Trust towards the Government: Post-Revolution Stabilization and its Discontents|accessdate=15. 3. 2008|author=Gaidar, Yegor|authorlink=Yegor Gaidar |publisher=The Institute for the Economy in Transition}}</ref> iako su i druge zemlje, koje nisu bile članice [[OPEC]]-a, učinile isto.<ref name="EIA">"[http://www.eia.doe.gov/emeu/international/contents.html Službene energetske statistike Sjedinjenih Država]", EIA&nbsp;— IEDA. Preuzeto 4. srpnja 2008.</ref> Ovi događaji doveli su do [[Naftna kriza 1980-ih|naftne krize]] koja je uvelike pogodila Sovjetski Savez, čiji je najunosniji izvozni proizvod bila upravo nafta.<ref name="LaFeber 2002, p. 332"/><ref name="Gaidar, Yegor"/> Problemi s komandnim gospodarstvom,<ref name="hardt1">{{Harvnb|Hardt|Kaufman|1995|p=1}}</ref> krah cijena nafte i veliki vojni troškovi doveli su do velike stagnacije u sovjetskoj ekonomiji.<ref name="Gaidar, Yegor">Gaidar 2007, str. 190–205</ref> Dana [[1. rujna]] [[1983.]] godine, Sovjetski Savez je srušio [[Korean Air Lines let 007]], [[Boeing 747]] s 269 ljudi, među kojima je bio i kongresnik [[Larry McDonald]], nakon što je ovaj ušao u sovjetski zračni prostor nedaleko od zapadne obale [[Sahalin]]a, u blizini [[Moneron (otok)|otoka Monerona]]; Reagan je ovaj čin opisao kao "masakr", a uzrokovao je novo pogoršavanje odnosa i još jednu veliku hladnoratovsku krizu. Incident je za posljedicu imao i porast antisovjetskog sentimenta, što je Reaganu omogućilo sticanje velike podrške za jačanje vojske, što je politika koja je ostala na snazi sve do kasnijih sporazuma između Reagana i [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]].<ref name="DoernerFive">{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926169-5,00.html |title=Atrocity in the skies |work=Time |date=12. 9. 1983 |accessdate=8. 6. 2008 |first1=Strobe |last1=Talbott |first2=Jerry |last2=Hannifin |first3=Ed |last3=Magnuson |first4=William R. |last4=Doerner |first5=Joseph J. |last5=Kane |archive-date=2013-05-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521063516/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926169-5,00.html |dead-url=yes }}</ref> U studenom [[1983.]] godine, [[NATO]] je organizirao vojnu vježbu [[Able Archer 83]], realnu situaciju koordiniranog nuklearnog napada, koja je bila gotovo jednako opasna kao i [[Kubanska raketna kriza]], a sovjetsko se vodstvo bojalo kako bi nuklearni napad mogao biti neizbježan.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=228}}</ref> S druge strane, Reagan je imao problem pridobiti podršku javnosti za strane intervencije, s obzirom na skepsu koja je vladala još od [[Vijetnamski rat|Vijetnama]].<ref name="LaFeber323">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=323}}</ref> Kako bi ipak djelovali, Reagan i njegova administracija su naglašeno koristili brze i jeftine operacije kako bi intervenirale u stranim zemljama.<ref name="LaFeber323" /> Tokom 80-ih godina, Reaganova administracija je intervenirala u [[Libanonski građanski rat|Libanonskom građanskom ratu]], [[Operacija Urgent Fury|izvršila invaziju]] [[Grenada|Grenade]] (u kojoj je svrgnula od strane [[Kuba|Kube]] podržavanog [[Hudson Austin|Hudsona Austina]], koji je formirao vojnu vlast nakon ubojstva premijera [[Maurice Bishop|Mauricea Bishopa]]), [[Operacija El Dorado Canyon|bombardirala]] [[Libija|Libiju]] (pri čemu je došlo do ozbiljnih problema s [[Muammar Gaddafi|Gaddafijem]]) i pružila podršku centralnoameričkim [[Contras|kontrašima]], antikomunističkim revolucionarima koji su htjeli svrhnuti prosovjetsku [[sandinisti]]čku vlast u [[Nikaragva|Nikaragvi]].<ref name="Gaddis 2005, p. 212"/> I dok je javnost podržala intervencije na Grenadi i u Libiji, pružanje podrške kontrašima bilo je [[Iran-Kontra afera|izrazito kontroverzno]].<ref name="Reagan">{{cite book|author=Reagan, Ronald|editor=[[Eric Foner|Foner, Eric]] |editor2=[[John A. Garraty|Garraty, John Arthur]]|title=The Reader's companion to American history|url=https://books.google.com/?id=KrWDw-_devcC|accessdate=16. 6. 2008|year=1991|publisher=Houghton Mifflin Books|isbn=0-395-51372-3}}</ref> Sovjeti su, istovremeno, trpjeli velike troškove zbog vlastitih intervencija. Iako je Brežnjev bio uvjeren da će [[Afgansko-sovjetski rat|intervencija u Afganistanu]] biti kratka, muslimanski gerilci, koji su uživali veliku stranu podršku, pružali su žestoki otpor invaziji.<ref name="LaFeber314">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=314}}</ref> Moskva je u Afganistan poslala gotovo 100,000 trupa kako bi podržale satelitski režim u [[Kabul]]u, što je dovelo do toga da je sukob u medijima prozvan "sovjetskim Vijetnamom".<ref name="LaFeber314" /> == Posljednje godine (1985–91) == {{main|Hladni rat (1985–1991)}} === Gorbačovljeve reforme === {{main|Glasnost|Perestrojka}} [[File:RIAN archive 850809 General Secretary of the CPSU CC M. Gorbachev (crop).jpg|250px|thumb|left|[[Mihail Gorbačov]] je po dolasku na vlast [[1985.]] godine započeo seriju reformi koje će uvelike modernizirati [[Sovjetski Savez]], ali ultimetivno dovesti do njegova kraha. ''[[Perestrojka]]'' je reformirala sovjetsko gospodarstvo, dok je ''[[glasnost]]'' povećala slobodu medija i transparentnost rada državnih institucija.]] Nakon što je [[1984.]], nakon samo dvije godine na vlasti, preminuo [[Jurij Andropov]], a [[1985.]] godine i [[Konstantin Černjenko]], koji je vlast obnašao nešto više od godine dana, na čelo [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] došao ja, za njihove kriterije, prilično mladi [[Mihail Gorbačov]], koji je u vrijeme preuzimanja čelne pozicije imao nešto više od 50 godina.<ref name="Gaddis 2005, p. 197"/> Gorbačova je po dolasku na vlast dočekala stagnirajuća ekonomija i drastičan pad prihoda u stranim valutama, što je bila direktna posljedica kraha cijene nafte u svijetu.<ref name="LaFeber331" /> Shvativši težinu situacije koja je započela još za vrijeme Brežnjeva, Gorbačov je odlučio istražiti ju kako bi mogao provesti mjere koje bi oživjele propadajuće gospodarstvo Sovjetskog Saveza.<ref name="LaFeber331">{{Harvnb|LaFeber|2002|pp=331–333}}</ref> Inicijalne mjere, poput one o suzbijanju [[alkoholizam|alkoholizma]], pokazale su se prilično neefikasnima, dapače, gotovo devastirajućima, što je dovelo do zaključka da su potrebne dublje, strukturalne promjene kako bi se oživjelo sovjetsko gospodarstvo. U lipnju [[1987.]] godine, Mihail Gorbačov je najavio ''[[perestrojka|perestrojku]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] restrukturiranje), paket ekonomskih reformi koji je za cilj imao provođenje temeljitih promjena u sovjetskom gospodarstvu.<ref name="Gaddis231">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=231–233}}</ref> ''Perestrojka'' je dovela do olakšica u sustavu [[Proizvodna kvota|proizvodnih kvota]], omogućila je privatno vlasništvo nad gospodarskim subjektima te otvorila put stranim investicijama. Krajnji rezultat ovih mjera trebalo je biti preusmjeravanje državnih resursa s velikih hladnoratovskih vojnih troškova na produktivnija područja u civilnom sektoru.<ref name="Gaddis231" /> Međutim, ''perestrojka'' je bila samo dio značajnih reformi koje je Gorbačov inicirao. Naime, unatoč izvornoj skepsi Zapada, novi sovjetski vođa je istinski bio posvećen rješavanju sovjetskih gospodarskih problema, pri čemu je utkra u naoružanju sa Zapadom uvelike zanemarena.<ref name="Palmowski" /><ref name="LaFeber2002">{{Harvnb|LaFeber|2002|pp=300–340}}</ref> Isto vremeno kada i ''perestrojku'', Gorbačov je predstavio i ''[[glasnost]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] otvorenost), politiku koja je povećala slobodu medija i transparentnost rada državnih institucija;<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=7}}</ref> osim zbog same reformske ideje, ''glasnost'' je djelomično bila motivirana i Gorbačovljevom željom da se izbori protiv stranačke opozicije njegovim reformama. Glavni cilj ''glasnosti'' bilo je smanjivanje korumpiranosti vrha [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]] i kontrola nad zloporabom moći od strane [[Centralni komitet Komunističke partije Sovjetskog Saveza|Centralnog komiteta]].<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=33}}</ref> Uz to, ''glasnost'' je dovela i do veće otvorenosti sovjetskih građana prema Zapadu, posebice [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što je dodatno ubrzalo novoobnovljeni [[detant]] između dvaju sila.<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=61}}</ref> === Zatopljenje odnosa === {{main|Sastanak u Reykjavíku|INF sporazum|START I|Sporazum o konačnom dogovoru po pitanju Njemačke}} {{multiple image|align=right| perrow = 2 |total_width=400 | image1 = Reagan Gorbachev negotiate outside Reykjavik Summit.jpg|width1=750|height1=518 | image2 = ReaganBerlinWall.jpg|width2=2846|height2=2009 | image3 = Thefalloftheberlinwall1989.JPG|width3=661|height3=498 | image4 = George Bush and Mikhail Gorbachev sign the START 1991.jpg|width4=600|height4=399 | image5 = Tiananmen 1989.jpg|width5=1600|height5=1039 | image6 = RIAN archive 644460 First stage in the Soviet troop withdrawal from Afghanistan.jpg|width6=1024|height6=674 | footer = Unatoč kratkom vremenskom periodu, druga polovica 80-ih bila je prepuna događanja koja će imati presudan značaj za okončanje Hladnog rata. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br>{{bullet}} Iako je sam po sebi bio neuspjeh, [[Sastanak u Reykjavíku|sastanak]] između [[Ronald Reagan|Reagana]] i [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] u kući [[Höfði]] u [[Reykjavík]]u imat će značajan utjecaj na kasnije susrete;<br>{{bullet}} Govorom "[[Srušite ovaj zid!]]" iz [[1987.]] godine, Reagan je izvršio dodatni pritisak na Gorbačova da prihvati ideju o [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciji Njemačke]];<br>{{bullet}} Njemački narod okuplja se na [[Berlinski zid|Berlinskom zidu]], nekoliko dana prije njegova rušenja;<br>{{bullet}} Iako je njegova izrada trajala gotovo 10 godina, [[START I]] pokazao se kao izrazito važan sporazum u pogledu daljnjeg ograničavanja naoružanja;<br>{{bullet}} Kinez privremeno blokira put tenkovima, koji su dan ranije prisilno uklonili [[Protesti na trgu Tiananmen|prosvjednike s trga Tiananmen]], u jednoj od najikonskijih fotografija ovog događaja.;<br>{{bullet}} Sovjetske trupe [[Sovjetsko povlačenje iz Afganistana|napuštaju Afganistan]] tokom [[1989.]] godine, nakon višegodišnjeg rata koji je gotovo uništio sovjetsku ekonomiju.}} }} Kao odgovor na političke i vojne koncesije što ih je [[Kremlj]] uradio nakon dolaska Gorbačova na vlast, Reagan je pristao ponovo pokrenuti razgovore o ekonomskim pitanjima, kao i o usporavanju utrke u naoružanju.<ref name="Gaddis229">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=229–230}}</ref> Prvi sastanak dvojice čelnika održan je [[1985.]] godine u [[Ženeva|Ženevi]], u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref name="Gaddis229" /> U jednoj fazi sastanka, njih su se dvojica, u pratnji prevoditelja, neformalno dogovorili kako će smanjiti svoje nuklearne arsenale za čak 50%.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/21/newsid_2549000/2549897.stm 1985: "Superpowers aim for 'safer world'"], BBC News, 21. studenog 1985. Preuzeto 4. srpnja 2008.</ref> [[Sastanak u Reykjavíku|Drugi sastanak]] dogodio se u listopadu [[1986.]] godine u [[Reykjavík]]u, na [[Island]]u. Razgovori su tekli iznimno dobro sve dok se kao tema nije otvorila Reaganova [[strateška obrambena inicijativa]], čije je ukidanje Gorbačov zahtijevao; Reagan je odbio.<ref>{{cite news|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE0DA1F3BF93AA15756C0A96E948260|title=Toward the Summit; Previous Reagan-Gorbachev Summits|work=The New York Times|accessdate=21. 6. 2008|date=29. 5. 1988}}</ref> Sastanak je propao, međutim nova runda razgovora tokom [[1987.]] dovela je do velikog napretka u vidu potpisivanja [[INF sporazum]]a. INF je propisivao uklanjanje svih zemljanih nuklearnih balističkih i krstarećih projektila s dometom između 500 i 5,500 kilometara, kao i njihove infrastrukture.<ref name="fas">{{cite web|url=https://fas.org/nuke/control/inf/index.html|title=Intermediate-Range Nuclear Forces|accessdate=21. 6. 2008|publisher=Federation of American Scientists|archive-date=2008-07-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20080724134840/http://www.fas.org/nuke/control/inf/index.html|url-status=dead}}</ref> Tenzije između Istoka i Zapada su naglo padale od sredine prema kraju 80-ih godina, a kulminirale su posljednjim susretom u [[Moskva|Moskvi]] [[1989.]] godine, gdje su Gorbačov i [[George H.W. Bush]], Reaganov nasljednik, potpisali [[START I]] sporazum o ograničavanju naoružanja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=255}}</ref> Sovjeti su tokom naredne godine shvatili da subvencije za naftu i troškovi održavanja velikog broja trupa predstavljaju crne rupe za sovjetsku ekonomiju.<ref name="Shearman76"/> Uz to, sigurnosne prednosti održavanja tampon zone u Europi postale su irelevantne tako da je Moskva [[Sinatrina doktrina|službeno objavila]] kako nema namjeru petljati se u unutarnje odnose svojih saveznika u Centralnoj i Istočnoj Europi.<ref name="Gaddis248">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=248}}</ref> Tokom [[1989.]], [[Sovjetsko povlačenje iz Afganistana|sovjetske trupe povukle su se iz Afganistana]],<ref name="Gaddis 2005, pp. 235–236">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=235–236}}</ref> a Gorbačov je ubrzo [[Sporazum o konačnom dogovoru po pitanju Njemačke|pristao]] i na [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Njemačke]],<ref name="Shearman76">{{Harvnb|Shearman|1995|p=76}}</ref> shvativši kako bi išta drugo dovelo do scenarija sličnog onom na [[Protesti na trgu Tiananmen|trgu Tiananmen]] u [[NR Kina|Kini]],<ref>{{Harvnb|Shearman|1995|p=74}}</ref> gdje su studentski prosvjedi pretvoreni u masakr od strane države. Iako je reunifikacija Njemačke još i ranije postajala sve aktualnija tema, pritisak se u jeku poboljšanih odnosa dodatno povećao nakon Reaganovog govore u [[Berlin]]u tokom [[1987.]] godine, gdje je pozvao Gorbačova da "[[Srušute ovaj zid!|sruši [ovaj] zid]]". Rušenje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], koje je označilo simboličnu reunifikaciju, dogodilo se tokom [[1989.]] godine, a nakon istoga je Gorbačovljeva ideja o "[[Zajednički europski dom|zajedničkom europskom domu]]" postala sve aktualnijom.<ref>{{cite web|url=http://www.ena.lu/?doc=11160 |title=Address given by Mikhail Gorbachev to the Council of Europe |publisher=[[European NAvigator|Centre Virtuel de la Connaissance sur l'Europe]] |date=6. 7. 1989 |accessdate=11. 2. 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927220033/http://www.ena.lu/?doc=11160 |archivedate=2007-09-27 }}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[1989.]], Gorbačov i Bush su na [[Sastanak na Malti|malteškom sastanku]] službeno objavili kako je Hladni rat završen,<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/3/newsid_4119000/4119950.stm Malta summit ends Cold War], BBC News, 3. prosinca 1989. Preuzeto 11. lipnja 2008.</ref> mada je njegov faktički kraj uslijedio par godina kasnije. Dvije sile su tokom naredne godine bili saveznice u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]].<ref>Goodby, str. 26</ref> === Jesen naroda === {{main|Jesen naroda}} Kao što je rečeno, krajem 80-ih godina, [[Sovjetski Savez]] je, u jeku zatopljenja hladnoratovskih odnosa, osjetno promijenio politiku prema zemljama [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Isti je zbog toga bio na rubu propasti, a komunistički čelnici Centralne i Istočne Europe su bez sovjetske vojne podrške počeli gubiti na snazi.<ref name="Gaddis 2005, pp. 235–236"/> Nije to, dakako, bilo ništa novo, s obzirom da je opozicija postojala još od početka Hladnoga rata, međutim sada su okolnosti bile tako posložene da je rušenje komunizma u tim zemljama bila izgledna budućnost. Tzv. [[grassroots inicijative|''grassroots'' inicijative]], poput [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnosti]] u [[Poljska|Poljskoj]], počele su dobivati na snazi u svojim matičnim zemljama. [[File:Proclamation of the Republic of Hungary.jpg|thumb|left|220px|Iako je komunistička vlast u [[Narodna Republika Mađarska|Mađarskoj]] bila jedna od najrigoroznijih u Varšavskom paktu, tranzicija prema demokraciji u toj zemlji izvedena je brzo i nenasilno, uz rehabilitaciju svih sudionika [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije iz 1956.]] godine.]] Komunističke vlasti u [[Mađarska Narodna Republika|Mađarskoj]] i [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] bile su prve koje su dogovorile organiziranje slobodnih izbora. Pod pritiskom Solidarnosti, komunističke vlasti u Poljskoj su početkom [[1989.]] godine organizirale [[Poljski razgovori za okruglim stolom|seriju formalnih razgovora]] s opozicijskim strankama, koji su dovele do organiziranja [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1989.|prvih višestranačkih i djelomično slobodnih izbora]] u toj zemlji od dolaska komunista na vlast. Iako su komunisti [[Wojciech Jaruzelski|Jaruzelskog]] osvojili tijesnu većinu, Solidarnost je ta koja je uspjela sastaviti koaliciju i organizirati vladu, na čijem je čelu bio [[Tadeusz Mazowiecki]]. [[Ugovorni Sejm]] je u prosincu iste godine formalno promijenio ustav i vratio [[demokracija|demokraciju]] u zemlji, što je bila priprema za predsjedničke (naime, na čelu demokratske Poljske je, formalno, još uvijek bio Jaruzelski) i parlamentarne izbore. Nakon što je krajem [[1990.]] godine [[Lech Wałęsa]] postao prvi predsjednik postkomunističke Poljske,<ref name = "PWN_historia">{{Citation | language = pl | contribution-url = http://encyklopedia.pwn.pl/haslo.php?id=4575043 | contribution = Polska. Historia | title = [[Internetowa encyklopedia PWN]] | trans_title = PWN Internet Encyklopedia | accessdate = 11. 7. 2005 | archive-date = 2006-10-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20061001084717/http://encyklopedia.pwn.pl/haslo.php?id=4575043 | dead-url = yes }}.</ref> sljedeće godine organizirani su [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1991.|prvi potpuno slobodni parlamentarni izbori]], na kojima je sudjelovalo više od stotinu stranaka; formirana je koalicijska vlada na čijem je čelu bio [[Jan Olszewski]]. Poljska je tako uspješno izvršila tranziciju prema demokraciji, a sljedeća zemlja bila je Mađarska. Iako su Mađari uspjeli ostvariti određeni gospodarski napredak i ograničene političke slobode, stvarne promjene dogodile su se tek nakon što je [[János Kádár]] uklonjen s vlasti.<ref>{{cite news| url=https://www.nytimes.com/1988/05/23/world/hungarian-party-replaces-kadar-with-his-premier.html?scp=135&sq=Hungary&st=nyt&gwh=E283E53C9144CEB5DC839A7740A35E80 | work=The New York Times | first=Henry | last=Kamm | title=Hungarian Party replace Kadar with his premier | date= 1988-05-23}}</ref> Novi generalni sekretar postao je [[Károly Grósz]], a ubrzo nakon njega je za premijera imenovan [[Miklós Németh]]. Parlament je ubrzo izglasao "demokratski paket" zakona, koji su uvelike modernizirali zemlju,<ref>{{cite news| url = https://www.nytimes.com/1989/01/12/world/hungary-eases-dissent-curbs.html?scp=432&sq=Hungary&st=nyt&gwh=92733275AEC8E1D4866E0147173B702E | work=The New York Times | title=Hungary Eases Dissent Curbs | date=1989-01-12}}</ref> a došlo je i do rehabilitacije sudionika [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije 1956.]], među njima i [[Imre Nagy|Imrea Nagyja]].<ref>{{cite news | url=https://www.nytimes.com/1989/01/29/world/hungary-in-turnabout-declares-56-rebellion-a-popular-uprising.html?scp=461&sq=Hungary&st=nyt&gwh=4FAE12DBE2835A0221C2EB3EBE50910D | work=The New York Times | title=Hungary, in Turnabout, Declares '56 Rebellion a Popular Uprising | date= 1989-01-29}}</ref><ref>{{cite news| url=https://www.nytimes.com/1989/06/01/world/hungarian-party-assails-nagy-s-execution.html?scp=654&sq=Hungary&st=nyt&gwh=AB4FDDAFE5F0111C9B81EEA7B377A93F | work=The New York Times | title = Hungarian Party Assails Nagy's Execution | date=1989-06-01}}</ref><ref>{{cite news| url = https://www.nytimes.com/1989/06/17/world/hungarian-who-led-56-revolt-is-buried-as-a-hero.html?scp=678&sq=Hungary&st=nyt&gwh=1CA5680B13F144C9AD6C2CA30484B16C | work=The New York Times | first=Henry | last=Kamm | title=Hungarian Who Led '56 Revolt Is Buried as a Hero | date=1989-06-17}}</ref> Po uzoru na Poljsku, komunističke vlasti su ubrzo organizirale [[Mađarski pregovori za okruglim stolom|pregovore s opozicijom]], koji su doveli do [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 1990.|slobodnih izbora]] o užujku [[1990.]] godine, na kojima je za premijera izabran [[József Antall]]. Tranzicija prema demokraciji je tako izvedena prilično mirno, a do ljeta [[1991.]] godine, posljednje sovjetske trupe, koje su tamo boravile od kraja Drugog svjetskog rata, napustile su zemlju. [[File:Prague November89 - Wenceslas Monument.jpg|thumb|350px|Prosvjednici na [[Prag|praškom]] trgu [[Václavské náměstí]] tokom [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] [[1989.]] godine. Mirni [[raspad Čehoslovačke]] ostat će zabilježen u hladnoratovskoj historiji kao jedan od najbenignijih primjera rušenja nekog komunističkog sustava u Europi.]] Druga skupina zemalja obuhvaća [[Istočna Njemačka|Istočnu Njemačku]] i [[ČSSR|Čehoslovačku]], gdje su masovni narodni prosvjedi svrgnuli komunističku garnituru. Nakon što je Mađarska, u jeku demokratizacije, uklonila bodljikave žice sa svoje granice, došlo je do nastanka velike rupe u "[[Željezna zavjesa|željeznoj zavjesi]]", što je potaknulo novi val emigracije iz Istočne Njemačke i Čehoslovačke.<ref>{{Citation | last = Stokes | first = G | title = The Walls Came Tumbling Down | page = 131 | publisher = [[Oxford University Press]] | year = 1993}}.</ref> Uz to, u Istočnoj Njemačkoj je [[4. rujna]] [[1989.]] godine došlo do prvog u nizu [[Montagsdemonstrationen|masovnih prosvjeda]] koji su se održavali svakog ponedjeljka, a započeli su [[Leipzig]]u, odakle su se spontano širili prema ostalim gradovima. Broj prosvjednika je s vremenom rastao, na što je [[Erich Honecker]] reagirao zakulisnom mobilizacijom koja je najavljivala masakr poput onog na Tiananmenu u Kini.<ref name = "Pritchard">{{cite book|title=Reconstructing education: East German schools and universities after unification| first = Rosalind MO | last = Pritchard|page =10}}</ref><ref>{{cite book|title=History of Germany, 1918–2000: the divided nation| first =Mary | last = Fulbrook|page = 256}}</ref> Odgovor države odgođen je nakon Gorbačovljeva posjeta Honeckeru, međutim istočnonjemački vođa je odbio popustiti te je čekao, nadajući se da će Moskva intervenirati sukladno odredbama Varšavskog pakta. Kada je u Moskvi došlo do službene [[Sinatrina doktrina|promjene politike]], SED je smijenio Honeckera i postavio [[Egon Krenz|Egona Krenza]] na čelnu poziciju; ipak, prosvjedi nisu jenjavali. U međuvremenu je došlo do rušenja Berlinskog zida i bilo je očito kako će "[[Die Wende|Preokret]]", odnosno [[Mirna revolucija]], biti uspješna. Krajem [[1989.]], [[Willi Stoph]] i njegova vlada podnose ostavku, a na novi premijer postaje umjerenjak [[Hans Modrow]]. Ubrzo dolazi do razgovora s opozicijom po uzoru na one u Poljskoj i Mađarskoj, a sve je kulminiralo višestranačkim izborima na kojima su komunisti doživjeli težak poraz. Izabrani premijer, [[Lothar de Maizière]], ubrzo je postavio platformu za [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Istoka i Zapada]], što je formalizirano krajem [[1990.]] godine. Slična situacija odvijala se i u Čehoslovačkoj, gdje je iskra koja je potaknula masovne prosvjede bilo policijsko gušenje mirnog studentskog prosvjeda u studenom [[1989.]] godine. Narod se okupljao u narednim danima, a sve je kulminiralo kada se u [[Prag]]u skupilo čak 800,000 ljudi.<ref>{{Citation | url = http://www.denik.cz/z_domova/demonstrace-na-letne-pred-25-lety-urychlily-kapitulaci-komunistu-20141123.html | title = Demonstrace na letne pred 25 lety urychlily kapitulaci komunistu | language = cs| place = [[Czhec|CZ]] | newspaper = Denik}}.</ref> Cjelokupni vrh Komunističke partije podnio je ostavku, a ubrzo je partija, potaknuta događanjima u ostalim komunističkim zemljama, objavila kako će ukinuti jednopartijski sustav i odreći se vlasti u zemlji; predsjednik [[Gustáv Husák]] imenovao je većinski nekomunističku vladu, nakon čega je podnio ostavku. Na čelo zemlje došli su [[Alexander Dubček]], kao predsjednik parlamenta, te [[Václav Havel]], kao predsjednik, a u lipnju [[1990.]] godine je došlo i do organiziranja demokratskih izbora. Iako će [[raspad Čehoslovačke|raskid]] biti formaliziran tek [[1993.]] godine, [[Baršunasta revolucija]] je, isto kao i ona mirna u Istočnoj Njemačkoj, nenasilno dovela do pada komunističkog sustava u toj zemlji. [[File:Nicolae Ceaușescu.jpg|thumb|left|220px|Vladajući zemljom kao diktator od [[1965.]] godine, [[Nicolae Ceaușescu]] je osiromašio Rumunjsku i uništio njezino gospodarstvo, odnijevši tako indirektno velik broj ljudskih života. Nakon hapšenja, suđeno mu je za genocid i sabotažu rumunjske ekonomije, nakon čega ga je strjeljački vod i pogubio. Bio je to jedini slučaj da je komunistički čelnik pogubljen prilikom rušenja sistema.]] Posljednju skupinu bivših sovjetskih saveznica u kojima je došlo do kraha komunizma čine [[Narodna Republika Bugarska|Bugarska]] i [[Socijalistička Republika Rumunjska|Rumunjska]], gdje je rušenje komunizma izazvalo najviše poteškoća. U Bugarskoj je još od [[1954.]] godine na čelu zemlje bio [[Todor Živkov]], neosporivi komunistički vođa i konzervativac koji se oštro protivio Gorbačovljevim reformama u Sovjetskom Savezu. Kada su krajem [[1989.]] godine u [[Sofija|Sofiji]] izbili prosvjedi, Živkov je naredio njihovo gušenje, samo da bi ga Politbiro nakon toga smijenio u potezu koji je dobio odobrenje iz Moskve. Na čelo zemlje došao je osjetno liberalniji [[Petar Mladenov]], koji je proveo seriju reformi koje su oslabile komunističku stegu u zemlji. To je dovelo do nove serije prosvjeda koji su za cilj imali potpuno ukidanje komunističkog režima. Mladenov je ubrzo pristao na ustupke i nakon što su održani razgovoru po uzoru na poljski model, u lipnju [[1990.]] godine održani su parlamentarni izbori, na kojima su pobijedili [[Bugarska socijalistička partija|socijalisti]] (formalno nasljednici [[Bugarska komunistička partija|komunističke partije]]). Ipak, socijalistička vlada nije se dugo zadržala tako da su već tokom [[1991.]] godine održani novi izbori, na kojima je pobijedio [[Savez demokratskih sila]]; NR Bugarska je, u međuvremenu, službeno raspuštena u studenom [[1990.]] godine. Najveća kriza tokom Jeseni naroda zbila se u Rumunjskoj, koja je bila jedina zemlja u kojoj je komunistički režim svrgnut u [[Rumunjska revolucija|nasilnoj revoluciji]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=247}}</ref> [[Nicolae Ceauşescu]], koji je zemljom vladao od [[1965.]] godine, u studenom [[1989.]] godine izabran je na novi, petogodišnji mandat čelnika [[Rumunjska komunitička partija|komunističke partije]], što je bio znak da se rumunjski diktator planira snažno oduprijeti valu antikomunizma koji je zahvatio Europu. Međutim, dok je on boravio na službenom posjetu [[Iran]]u, došlo je do masovnih demonstracija. Po svom povratku, Ceauşescu je pokušao organizirati skup podrške, međutim dogodilo se da da je izviždan od strane okupljene mase. Iako je vojska isprva podržala državni vrh i krenula na prosvjednike, kontroverzna smrt ministra obrane [[Vasile Milea|Vasilea Milee]] dovela je do toga da se vojska pridružila prosvjednicima.<ref>{{cite book|last =Cornel|first =Ban|title=Sovereign Debt, Austerity, and Regime Change: The Case of Nicolae Ceausescu’s Romania|date= studeni 2012|publisher= East European Politics & Societies|page=34|url= http://0-web.a.ebscohost.com.libraries.colorado.edu/ehost/detail/detail?sid=b54ec8d0-8831-43ba-93d1-3f55b98fb916%40sessionmgr4002&vid=0&hid=4112&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#db=aph&AN=83866105 |accessdate=23. 2. 2015}}</ref> Nakon što su tenkovi i narod došli do prostorija Centralnog komiteta, Ceauşescu i njegova supruga [[Elena Ceauşescu|Elena]] pobjegli su iz [[Bukurešt]]a u helikopteru, samo da bi nekoliko dana kasnije bili uhapšeni kao bjegunci. Ceauşescuovi su izvedeni pred prijeki vojni sud i osuđeni na smrt te pogubljeni [[25. prosinca]] [[1989.]] godine; bio je to posljednji čin jedine nasilne revolucije tokom Jeseni naroda. Na čelo zemlje je privremeno došao [[Front narodnog spasa (Rumunjska)|Front narodnog spasa]] na čelu s [[Ion Iliescu|Ionom Iliescuom]], a ubrzo su organizirani i slobodni izbori, na kojima je FNS odnio uvjerljivu pobjedu. Rumunjska revolucija odnijela je ukupno 1,104 života. Osim zemlje Varšavskog pakta, [[Jesen naroda]] zahvatila je i [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]] te [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Albaniju]]. [[Raspad Jugoslavije]] pokazao se kao izrazito problematičan proces tokom kojeg je došlo do nekoliko žestokih oružanih sukoba, dok je u Albaniji tranzicija iz komunizma prema demokraciji izvršena uz poneke probleme; nakon smrti [[Enver Hoxha|Envera Hohxe]] [[1985.]] godine, njegov nasljednik [[Ramiz Alia]] postepeno je uvodio reforme te je u ožujku [[1991.]] godine organizirao demokratske izbore, na kojima su komunisti pobijedili, samo da bi u ožujku [[1992.]] godine bili smijenjeni na sljedećim izborima, kada je i kompletirana tranzicija prema demokraciji. === "Baltički put" === {{main|Raspjevana revolucija|Baltički put}} [[File:BaltskýŘetěz.jpg|300px|thumb|Dio "[[Baltički put|Baltičkog puta]]", preko 600 kilometara dugog ljudskog lanca koji je povezivao sve tri baltičke zemlje tokom [[1989.]] godine. Bio je ovo najdirektniji oblik nenasilnog prosvjeda u tim zemljama, a nevoljkost Moskve da reagira omogućit će baltičkim zemljama da u kratkom periodu realiziraju svoju nezavisnost.]] Kao što je bilo i za očekivati, Gorbačovljeve reforme imale su velik odjek na liberalizaciju komunističkih sustava i njihovo eventualno rušenje u zemljama Varšavskog pakta, međutim ''glasnost'' je snažno utjecala i na sovjetsku unutarnju politiku, oslabivši veze koje su držale sovjetske republike zajedno.<ref name="Gaddis248" /> Sloboda medija koja je došla s ''glasnosti'' omogućila je otvaranje "nacionalnih pitanja" diljem Sovjetskog Saveza, a ista su dovela, i tu u jeku kada je [[raspad Sovjetskog Saveza]] bio praktički izvjestan, toga da se Moskva morala odreći monopola na centraliziranu vlast kojega je držala više od sedamdeset godina.<ref>{{Harvnb|Sakwa|1999|p=460}}</ref> "Nacionalna pitanja" najprije su se odrazila u [[Baltičke zemlje|baltičkim zemljama]],<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=253}}</ref> koje su kroz "[[Raspjevana revolucija|Raspjevanu revoliciju]]" isticale svoje zahtjeve.<ref>{{cite book | last=Thomson | first=Clare | title=The Singing Revolution: A Political Journey through the Baltic States | location=London | publisher=Joseph | year=1992 | isbn=0-7181-3459-1 }}</ref><ref>{{cite journal | last=Ginkel | first=John |date=rujan 2002 | title=Identity Construction in Latvia's "Singing Revolution": Why inter-ethnic conflict failed to occur | url=https://archive.org/details/sim_nationalities-papers_2002-09_30_3/page/403 | journal=Nationalities Papers | volume=30| issue=3| pages=403–433 | doi=10.1080/0090599022000011697}}</ref> Termin je tokom [[1988.]] godine skovao [[Estonija|estonski]] umjetnik i aktivist [[Heinz Valk]], koji ga je iskoristio kako bi opisao masovna, raspjevana okupljanja koja su se još od [[1987.]] godine događala u [[Tallinn]]u.<ref>[https://books.google.com/books?id=nI73PdnqQlcC&pg ''Between Utopia and Disillusionment''', autor Henri Vogt; str. 26] {{ISBN|1-57181-895-2}}</ref> Fenomen se menifesitrao i u [[Latvija|Latviji]] i [[Litva|Litvi]], a na repertoaru bi mahom bile protesne i domoljubne pjesme. Radilo se, zapravo, o formi nenasilnog protesta, a koji će kulminirati [[1989.]] godine sastavljanjem "[[Baltički put|Baltičkog puta]]" [[23. kolovoza]] te godine. "Baltički put" bio je zapravo 675.5 [[kilometar]]a dug ljudski lanac koji se protezao kroz sve tri baltičke zemlje, a bio je prvi direktni i jasni, ali i dalje nenasilni, oblik protesta za nezavisnost tih zemalja. Iako je službena Moskva reagirala snažnom retorikom,<ref name=drei>{{cite book | title=Latvia in Transition |first=Juris |last=Dreifelds |url=https://books.google.com/?id=0d9svpuxozkC&pg=PA34#v=onepage&f=false | publisher=Cambridge University Press |year=1996 |pages=34–35 | isbn=0-521-55537-X}}</ref> nikakvi konkretni potezi nisu poduzeti, iako se liberalnost "Sinatrine doktrine" nije direktno primjenjivala na same sovjetske republike (Moskva je i dalje željela zadržati cjelovitost Sovjetskog Saveza); iskoristivši ovaj prosvjed, nevoljkost Moskve da reagira i revolucionarni val koji je zahvatio cijelu Europu, baltičke zemlje će u samo nekoliko mjeseci nakon "Baltičkog puta" započeti s realizacijom svoje nezavisnosti, što će biti i formalni početak raspada Sovjetskog Saveza. === Raspad Sovjetskog Saveza === {{Main|Januarska događanja|Barikade (Latvija)|Augustovski puč|Raspad Sovjetskog Saveza|Zajednica nezavisnih država}} [[File:Boris Yeltsin 22 August 1991-1.jpg|thumb|320px|left|Čelnik [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]] i kasniji prvi predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]], [[Boris Jeljcin]], slavi pobjedu demokracije na samom kraju [[Augustovski puč|Kolovoškog puča]]. Taj će puč biti udarac od kojega se [[Sovjetski Savez]] neće oporaviti.]] I dok se Gorbačovljeva "[[Sinatrina doktrina]]" bez problema primjenjivala u zemljama Varšavskog pakta, popustljiv stav se nije odnosio i na sovjetske republike, unatoč nenasilnim prosvjedima diljem [[Baltičke zemlje|Baltika]], gdje su tri sovjetske republike već započele s poduzimanjem konkretnih poteza prema nezavisnosti. U [[Litva|Litvi]] je početkom siječnja [[1990.]] godine došlo do [[Januarska događanja|incidenta]], kada je sovjetska vojska po Gorbačovljevom naređenju vojno intervenirala u [[Vilnius]]u kako bi ugušila prosvjednike, pri čemu je 14 civila ubijeno, a njih 702 ozlijeđeno.<ref name=bbc-onthisday>{{cite web|title=On This Day 13 January, 1991: Bloodshed at Lithuanian TV station|publisher=[[BBC News]]|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/13/newsid_4059000/4059959.stm|accessdate=13. 9. 2011}}</ref> Shvativši da bi ih mogla očekivati ista sudbina, ljudi su u [[Latvija|Latviji]] započeli s izgradnjom [[Barikade (Latvija)|barikada]] u glavnim gradskim središtima s ciljem sprječavanja sovjetske vojne intervencije; sovjetska vojska je na koncu intervenirala tokom druge polovice siječnja, pri čemu je ubijeno šestero ljudi. Ovi incidenti su uvelike umanjili sovjetski ugled na međunarodnoj sceni, a američki predsjednik [[George H.W. Bush|Bush]] je čak neformalno zaprijetio zamrzavanjem ekonomskih odnosa ukoliko se nasilje nastavi.<ref>Goldgeier, str. 27</ref> Situacija se nije smirivala, a nakon još jednog oružanog incidenta u [[Litva|Litvi]] tokom srpnja [[1991.]] godine, kriza u Sovjetskom Savezu dosegla je svoj vrhunac kada je skupina konzervativnih reformirsta [[19. kolovoza]] iste godine [[Augustovski puč|pokušala preuzeti kontrolu nad državom]] od Gorbačova, koji je ranije najavio reforme s ciljem decentralizacije državne vlasti. Gorbačov je zadržan u kućnom pritvotu na [[Krim]]u, a pučisti su nastojali preuzeti vlast i spriječiti reforme. Iako je dio naroda podržao puč, kritična masa bila je protiv i ubrzo je došlo do masovnih demonstracija; građani [[Moskva|Moskve]] su izašli pred tenkove, a među predvodnicima je bio tadašnji čelnik [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]], [[Boris Jeljcin]]. Loše organiziran i suočen s izostankom podrške naroda, puč je ultimativno krahirao nakon samo tri dana; Gorbačov je vraćen na vlast, mada s osjetno manje moći nego ranije, a Sovjetski Savez je pretrpio, kako se ispostavilo, udarac od kojega se nije mogao oporaviti. [[File:USSR Map timeline.gif|300px|thumb|Interaktivna mapa s prikazom najvažnijih događaja tokom [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]].]] Samo nekoliko dana nakon puča, Gorbačov je raspustio Centralni komitet, a pet dana kasnije, Vrhovni sovjet je suspendirao svu aktivnost na sovjetskom teritoriju, što je značio efektivni kraj komunističke vlasti u zemlji. [[Raspad Sovjetskog Saveza]] odvijao se enormnom brzinom, pri čemu je od kolovoza do prosinca [[1991.]] godine čak deset zemalja proglasilo nezavisnost; Gorbačov je ostao bez efektivne vlasti izvan Moskve, a čak je i tu bio suočen s otporom u liku Borisa Jeljcina, koji je započeo preuzimanje vlasti u Rusiji. Dana [[21. prosinca]] [[1991.]] godine, kreirana je [[Zajednica nezavisnih država]], formalno nasljednica Sovjetskog Saveza, mada faktički, prema riječima ruskih dužnosnika, samo sredstvo koje je imalo "dozvoliti civilizirani razvod" među sovjetskim republikama; ZND je imala formu labave [[konfederacija|konfederacije]].<ref>[http://rferl.org/featuresarticle/2006/12/14b6b499-9eb2-4dee-b96c-784ec918969a.html Soviet Leaders Recall 'Inevitable' Breakup Of Soviet Union], [[Radio Slobodna Europa]], 8. prosinca 2006. Preuzeto 20. svibnja 2008.</ref> Samo nekoliko dana kasnije, [[26. prosinca]], [[Sovjetski Savez]] je i formalno raspušten.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=256–257}}</ref> Američki predsjednik Bush tom je prilikom izjavio: "''Najveća stvar koja se dogodila u svijetu za mog života, za naših života, je ova: milošću Božjom, Amerika je pobijedila u Hladnom ratu.''"<ref>Navedeno u djelu: Stephen E., Ambrose & Douglas G., Brinkley, ''Rise to Globalism: American Foreign Policy since 1938'', (New York: Penguin Books, 1997), str XVI.</ref> == Posljedice == {{main|Posljedice Hladnog rata|Zamrznuti sukob|Postsovjetske države|Postsovjetski sukobi|Jugoslavenski ratovi}} [[File:Spetsnaz troopers during the 1992 Tajik war.jpg|320px|thumb|left|Vojnici [[Specnaz]]a tokom [[Tadžikistanski građanski rat|Tadžikistanskog građanskog rata]] [[1992.]] godine. Građanski rat u Tadžikistanu bio je samo jedan od brojnih sukoba u postsovjetskim državama.]] Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], novonastala [[Ruska Federacija]] je drastično smanjila troškove vojske, a restrukturiranje ekonomije dovelo je do toga da su milijuni ljudi izgubili svoje poslove.<ref name="Aslund">Åslund, str. 49</ref> Kapitalističke reforme kroz koje je gospodarstvo prolazilo rezultirale su, tokom ranih 90-ih, snažnom [[recesija|recesijom]], čije su se posljedice u Rusiji osjetile jače nego one [[Velika depresija|Velike depresije]] u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Weimarska Republika|Njemačkoj]].<ref name="Nolan">Nolan, str. 17–18</ref> Unatoč formalnom i faktičkom završetku, Hladni rat i danas ima snažan utjecaj na međunarodne odnose. Nakon njegovoga završetka, [[Sjedinjene Države]] su dugo godina držale monopol na svjetskoj političkoj sceni kao jedina preostala [[velesila]],<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1217752.stm "Country profile: United States of America"]. [[BBC News]]. Preuzeto 11. ožujka 2007.</ref><ref>Nye, str. 157</ref><ref>{{Harvnb|Blum|2006|p=87}}</ref> mada se tokom godina koje su uslijedile postepeno uspostavljao balans. Sjedinjene Države su iskoristile krah Istočnoga bloka i sklopile vojna savezništva s čak 50 zemalja te stacionirale čak 526,000 svojih vojnika diljem svijeta.<ref name=Frontline>{{cite web |title=U.S. Military Deployment 1969 to the present |publisher=[[PBS]] |date=2004-10-26 | url = http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/pentagon/maps/5.html |accessdate=30. 11. 2010}}</ref> S druge strane, zemlje Istočnoga bloka su, većinom, mnogo teže podnijele krah komunističkog sustava i velik dio njih je prošao kroz tranzicijski period koji je ostavio velikog traga na gospodarstvu, ali i političkim sustavima. [[Postsovjetske države]] se nisu uspjele potpuno distancirati od hladnoratovskog etatizma, tako da su mnoge od njih tek formalno razvile [[demokracija|demokratske]] sustave, u kojima je faktičku vlast izvršavala jedna osoba (''p.e.'' [[Aleksandar Lukašenko]] u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Islam Karimov]] u [[Uzbekistan]]u), a dio njih je prošao i kroz interne sukobe kako bi se posthladnoratovska vlast uopće konsolidirala; ovdje se posebno ističu [[Tadžikistan]] (gdje se pet godina vodio [[Tadžikistanski građanski rat|građanski rat]]), [[Gruzija]] (koja je također prošla kroz [[Gruzijski građanski rat|građanski rat]], ali i granične konflikte) te [[Rusija]] (gdje je centralna vlast u dva navrata ratovala protiv pobunjenika u [[Čečenija|Čečeniji]]). Značajne posljedice dogodile su se i na području [[SFRJ|bivše SFR Jugoslavije]], gdje su se također vodili [[Jugoslavenski ratovi|brojni konflikti]]. Iako se dvije hladnoratovske velesile nikada nisu direktno sukobile, Hladni rat je odnio na milijune žrtava, što profesionalnih vojnika, što civilnih žrtava koje su stradale kroz brojne [[surogat rat]]ove, pri čemu se posebno ističe jugoistočna Azija.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=266}}</ref> Doduše, većina surogat ratova i sličnih lokalnih sukoba je završena zajedno s Hladnim ratom; nakon završetka globalnog sukoba, broj lokalnih, međudržavnih i etničkih sukoba je drastično opao.<ref name="Marshall">Monty G. Marshall i Ted Gurr, {{cite web |url=http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |archivedate=2008-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624210152/http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |title=Peace and Conflict |deadurl=yes |accessdate=1. 6. 2016 }}, Center for Systemic Peace (2006). Preuzeto 14. lipnja 2008. {{cite web |url=http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |archivedate=2008-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624210152/http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |title=Peace and Conflict |deadurl=yes |accessdate=1. 6. 2016}}</ref> Ipak, u konačnici, posljedice Hladnoga rata nisu još uvijek u potpunosti izbrisane, što nije niti lako postići, mahom zato što su mnoge tenzije nastale kao sredstva hladnoratovskih sukoba u zemljama Trećeg svijeta i danas aktualne. Što se europskih zemalja tiče, uz spomenutu tranziciju u brojnim zemljama na istoku kontinenta, zemlje centralne Europe su prelaskom na kapitalizam doživjele značajan ekonomski uspon; s druge strane, neke zemlje Trećeg svijeta, poput [[Afganistan]]a, toliko su destabilizirane tokom Hladnog rata i to kao kolateralne žrtve, da se u njima razvila [[propala država]].<ref name="Halliday" /> === Popularna kultura === {{main|Kultura tokom Hladnog rata}} {{multiple image | direction=vertical | width=220 | header= | image1=Dr. Strangelove - Group Captain Lionel Mandrake.png|caption1={{center|Satnik Mandrake}} | image2=Dr. Strangelove - President Merkin Muffley.png|caption2={{center|Predsjednik Merkin Muffley}} | image3=Dr. Strangelove.png|caption3={{center|Dr. Strangelove}} ---- [[Peter Sellers]] je u Kubrickovom filmu ''[[Dr. Strangelove]]'' tumačio čak tri različita lika, što je ostalo zabilježeno u historiji kinematografije, isto kao i sam film, koji ostaje jedan od najupečatljivijih hladnoratovskih filmova, poznat i po tome što je bio prekretnica u karijeri [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]]. }} Iako u sjeni političkih konflikata i naglašene propagande, [[kultura tokom Hladnog rata]] manifestirala se kroz sva umjetnička područja i zaslužna je za nastanak nekih od najznačajnijih popkulturnih fenomena suvremenog doba. Iako je pluralitet tema bio izražen, dvije najdominantnije bile su [[nuklearni rat]] i [[špijunaža]]. Špijunaža je bila posebno česta tema u književnosti; romani i priče [[Ian Fleming|Iana Fleminga]] o slavnom tajnom agentu [[James Bond|Jamesu Bondu]] često su, kao negativce, sadržavali sovjetske agente (mada to nije preneseno i na filmsko platno, gdje su isti uglavnom bili sporedni negativci), dok se temom špijunaže ekstenzivno bavio i britanski pisac [[John le Carré]], posebice u romanu ''[[The Spy Who Came in from the Cold]]'', ali i u romanima o [[George Smiley|Georgeu Smileyju]] i njegovom sovjetskom rivalu, [[Karla (lik)|Karli]]; sovjetski pandan Jamesu Bondu bio je agent [[Stierlitz]], koji se pojavljivao u djelima [[Julijan Semjonov|Julijana Semjonova]]. Značajan književni trag u sklopu hladnoratovske tematike ostavili su i [[Kurt Vonnegut]], [[Frederick Forsyth]] i [[Tom Clancy]], adaptacije čijih se djela (''p.e.'' ''[[The Hunt for Red October (film)|Lov na Crveni oktobar]]'') koriste u sklopu kurikuluma na fakultetima, na kolegijima u kojima se uči o Hladnom ratu.<ref>{{cite journal |url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/15512169.2013.835561 |title=Movies to the Rescue: Keeping the Cold War Relevant for Twenty-First-Century Students |author=Gokcek, Gigi & Howard, Alison |journal=Journal of Political Science Education |year=2013 |volume=9 |issue=4 |page=436 |doi=10.1080/15512169.2013.835561|last2=Howard}}</ref> S obzirom na to da je u ovom periodu došlo do masovnog širenja filmske i televizijske kulture, nije neobično da su audiovizualni materijali bili jedna od okosnica hladnoratovske kulture.<ref>Anthony Shaw i Denise Youngblood, ''Cinematic Cold War: The American and Soviet struggle for hearts and minds'' (University Press of Kansas, 2010), poglavlje 1.</ref> Međutim, osim očito propagandnih uradaka s obaju strana, brojni su filmovi tematizirali različite hladnoratovske teme, pristupajući im pri tom na raznovrsne načine, od didaktičke serioznosti pa do očite satire. [[Stanley Kubrick|Kubrickov]] ''[[Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb|Dr. Strangelove]]'', koji satirizira hladnoratovske odnose i strah od nuklearnog rata, ostao je jedan od najupečatljivijih filmova iz ovog perioda, slično kao i ''[[The Third Man]]'' [[Carol Reed|Carola Reeda]], kultni ''[[film noir]]'' koji tematizira hladnoratovsku problematiku. Surogat ratovi prikazani su kroz kultrne ratne filmove ''[[Full Metal Jacket]]'' Stanleyja Kubricka i ''[[Apocalypse Now]]'' [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]], dok jedna od najpoznatijih komedija o ovoj tematici ostaje film ''[[The Russians Are Coming, the Russians Are Coming]]''. Hladni rat kao propagandno sredstvo korišten je u filmu ''[[Rocky IV]]'', gdje se [[Rocky Balboa|naslovni junak]] bori protiv iznimno snažnog sovjetskog boksača, [[Ivan Drago|Ivana Drage]]. Tema je bila prisutna i u brojnim televizijskim serijama, među kojima su ''[[The A-Team]]'', ''[[Danger Man]]'', ''[[MacGyver]]'' i ''[[The Man from U.N.C.L.E.]]'' == Historiografija == {{main|Historiografija Hladnog rata}} Čim je termin "Hladni rat" stekao popularnost kako bi se opisale poslijeratne tenzije između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, interpretacija njegovih korijena i tijeka bila je izvor žustre debate među historičarima, politolozima i novinarima.<ref name="Nashel">{{cite encyclopedia|author=Nashel, Jonathan|editor=Whiteclay Chambers, John|encyclopedia=The Oxford Companion to American Military History|title=Cold War (1945–91): Changing Interpretations (cijelo poglavlje)|url=https://books.google.com/books?id=xtMKHgAACAAJ&dq=The+Oxford+Companion+to+American+Military+History|accessdate=16. 6. 2008|year=1999|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-507198-0|ref=harv}}</ref> Konkretno, historičari su se žustro sukobljavali oko toga tko je zapravo kriv za krah odnosa između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata te oko toga da li je konflikt između dvije velesile bio neminovan, ili se mogao izbjeći.<ref name="Brinkley">Brinkley, str. 798–799</ref> Nesuglasice su postojale i oko same definicije Hladnoga rata, izvora samog konflikta te kako raspetljati šablone akcija i reakcija između dvaju strana.<ref name="Halliday" /> Iako su objašnjenja o uzrocima sukoba u akademskim raspravama izrazito kompleksna i raznovrsna, postoji nekoliko jasno određenih idejnih struja po tom pitanju. Historičari uglavnom govore o tri glavne struje u pristupu Hladnom ratu: "ortodoksnim" izvještajima, "revizionizmu" i "postrevizionizmu".<ref name="Calhoun">{{cite book|author=Calhoun, Craig|authorlink=Craig Calhoun|title=Cold War|url=https://books.google.com/books?id=SvSZHgAACAAJ&dq=Dictionary+of+the+Social+Sciences|work=Dictionary of the Social Sciences|year=2002|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-512371-9|ref=harv}}</ref> "Ortodoksna" struja uzroke konflikta vidi u Sovjetskom Savezu i njegovoj daljnjoj ekspanziji po Europi.<ref name="Calhoun" /> "Revizionisti" veći teret krivnje za izbijanje sukoba prebacuju na Sjedinjene Države, optužujući ih za pokušaj izoliranja i sukobljavanja sa Sovjetima još i prije kraja Drugog svjetskog rata.<ref name="Calhoun" /> "Postervizionisti" u svom pristupu nastoje pronaći balans.<ref name="Calhoun" /> Većina historiografije o Hladnom ratu kombinira dvije, čak i sve tri, navedene struje.<ref name="Byrd" /> == Povezano == {{main|Pregled Hladnog rata}} {{div col|colwidth=25em}} * [[Američka špijunaža u Sovjetskom Savezu]] * [[Cold War (TV serija)|''Cold War'' (TV serija)]] * [[Dunavska konferencija iz 1948.]] * [[Ekonomska ekspanzija nakon Drugog svjetskog rata]] * [[Hladni rat II]] * [[Kronologija događaja Hladnog rata]] * [[Kultura tokom Hladnog rata]] * [[Makartizam]] * [[Osigurano uzajamno uništenje]] * [[SFR Jugoslavija u Hladnom ratu]] * [[Sovjetska špijunaža u Sjedinjenim Državama]] * [[Sovjetski Imperij]] * [[Spisak članaka povezanih uz Sovjetski Savez]] * [[Spisak susreta između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza]] * [[Treći svjetski rat]] {{div col end}} == Reference == <div style="height: 355px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> {{reflist|20em}} </div> == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite book| last=Applebaum| first=Anne| authorlink=Anne Applebaum| title=Iron Curtain: The Crushing of Eastern Europe, 1944–1956| url=https://archive.org/details/ironcurtaincrush00appl_0| publisher=Doubleday| year=2012| isbn=0-385-51569-3}} * Bronson, Rachel. ''Thicker than Oil: Oil:America's Uneasy Partnership with Saudi Arabia''. Oxford University Press, 2006. {{ISBN|978-0-19-516743-6}} * {{Cite book |last= Cadbury |first= Deborah |title= Space Race: The Epic Battle Between America and the Soviet Union for Dominance of Space |url= https://archive.org/details/spaceraceepicbat00cadb |year= 2006 |publisher= Harper Collins Publishers |location= New York |isbn= 978-0-06-084553-7 }} * ''The Cambridge History of the Cold War'' (3 toma, 2010) [http://universitypublishingonline.org/cambridge/histories/subject_title_list.jsf?subjectCode=15&heading=Warfare&tSort=title+closed&aSort=author+default_list&ySort=year+default_list online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160820160141/http://universitypublishingonline.org/cambridge/histories/subject_title_list.jsf?subjectCode=15&heading=Warfare&tSort=title+closed&aSort=author+default_list&ySort=year+default_list |date=2016-08-20 }} * {{cite book| last = Carlson| first = Peter| year = 2009| title = [[K Blows Top]]: A Cold War Comic Interlude Starring Nikita Khrushchev, America's Most Unlikely Tourist| publisher = PublicAffairs| isbn = 978-1-58648-497-2}} * {{Cite book | last =Chaikin | first = Andrew |title= A Man on the Moon: The Triumphant Story of the Apollo Space Program |url= |year=1994|publisher= [[Penguin Books]]|location= New York|isbn= 0140272011}} * Davis, Simon i Smith, Joseph, ''The A to Z of the Cold War'' (Scarecrow, 2005), enciklopedija fokusirana na vojne aspekte * {{cite book| last=Dominguez| first=Jorge I.| authorlink=Jorge I. Domínguez| title=To Make a World Safe for Revolution: Cuba's Foreign Policy| url=https://archive.org/details/tomakeworldsafef0000domi| publisher=Harvard University Press| year=1989| isbn=978-0-674-89325-2}} *{{cite book |last=Dunham |first=George R. |last2=Quinlan |first2=David A. |title=U.S. Marines in Vietnam: The Bitter End, 1973–1975 |url=https://archive.org/details/usmarinesinvietn00geor |publisher=History and Museums Division, Headquarters, U.S. Marine Corps |year=1990 }} * {{cite book|title=Russian Image on the Western Screen: Trends, Stereotypes, Myths, Illusions|last=Fedorov|first=Aleksandar|year=2011|publisher=Lambert Academic Publishing, |isbn=978-3-8433-9330-0}} * Frankel, Benjamin, ''The Cold War 1945-1991. Vol. 2, Leaders and other important figures in the Soviet Union, Eastern Europe, China, and the Third World'' (1992), 379 stranica biografija * {{cite book| last=Friedman| first=Norman| authorlink=Norman Friedman| title=The Fifty-Year War: Conflict and Strategy in the Cold War| url=https://archive.org/details/fiftyyearwarconf0000frie| publisher=Naval Institute Press| year=2007| isbn=1-59114-287-3}} * {{cite book|title=Russia, the Soviet Union and the United States. An Interpretative History|url=https://archive.org/details/russiasovietunio00gadd|last=Gaddis|first=John Lewis|authorlink=John Lewis Gaddis|year=1990|publisher=McGraw-Hill|isbn=0-07-557258-3|ref=harv}} * {{cite book|title=We Now Know: Rethinking Cold War History|url=https://archive.org/details/wenowknowrethink0000gadd|author=Gaddis, John Lewis|year=1997|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-878070-2}} * {{cite book|title=The Cold War: A New History|url=https://archive.org/details/coldwarnewhistor00gadd|last=Gaddis|first=John Lewis|year=2005|publisher=Penguin Press|isbn=1-59420-062-9|ref=harv}} * {{cite book|last=Garthoff|first=Raymond|authorlink=Raymond L. Garthoff |title=Détente and Confrontation: American-Soviet Relations from Nixon to Reagan|url=https://archive.org/details/detenteconfronta0000gart|year=1994|publisher=Brookings Institution Press|isbn=0-8157-3041-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Gilbert|first=Martin|title=Routledge Atlas of Russian History|url=https://archive.org/details/routledgeatlasof0000gilb_g3j0|year=2007|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-39483-3|ref=harv}} * {{cite book|title= The Rocket Men: Vostok & Voskhod, The First Soviet Manned Spaceflights|last= Hall|first= Rex|author2= David J. Shayler|year= 2001|publisher= [[Springer Science+Business Media|Springer–Praxis Books]]|location= New York|isbn= 1-85233-391-X|url= https://books.google.com/?id=zndYLKa26wAC&printsec=frontcover&dq=isbn=185233391X&cd=1#v=onepage&q}} * [[Fred Halliday|Halliday, Fred]], ''The Making of the Second Cold War'' (1983, Verso, London). * Haslam, Jonathan, ''Russia's Cold War: From the October Revolution to the Fall of the Wall'' (Yale University Press; 2011) 512 str. * Heller, Henry (2006), ''The Cold War and the New Imperialism: A Global History, 1945–2005.'' New York: Monthly Review Press. {{ISBN|1-58367-139-0}} * {{cite book |title= The Space Shuttle Decision: NASA's Search for a Reusable Space Vehicle |last= Hepplewhite |first= T.A. |edition= |year= 1999 |publisher= NASA |location= Washington, DC |isbn= |url= http://history.nasa.gov/SP-4221/sp4221.htm }} * [[David E. Hoffman|Hoffman, David E.]] ''[[The Dead Hand: The Untold Story of the Cold War Arms Race and Its Dangerous Legacy]]'' (2010) * House, Jonathan, ''A Military History of the Cold War, 1944–1962'' (2012) * Hunt, Lynn, "The Making of the West: Peoples and Cultures." Bedford/St. Martin's, Boston i London. 2009. * Immerman, Richard H. i Goode, Petra (ur.), ''The Oxford Handbook of the Cold War'' (2013) [https://www.amazon.com/dp/0199236968/ izvadak] * Judge, Edward H., ''The Cold War: A Global History With Documents'' (2012) * {{cite book| last=Kalinovski| first=Artemij M.| title=A Long Goodbye: The Soviet Withdrawal from Afghanistan| url=https://archive.org/details/longgoodbyesovie0000kali| publisher=Harvard University Press| year=2011| isbn=978-0-674-05866-8}} * {{cite book| last = Kenney| first = Charles| year = 2000| title = John F. Kennedy: The Presidential Portfolio| url = https://archive.org/details/johnfkennedypre00kenn| publisher = PublicAffairs| isbn = 978-1-891620-36-2| ref = harv}} * {{cite book|last=Kinsella|first=Warren|authorlink=Warren Kinsella|title=Unholy Alliances|url=https://archive.org/details/unholyalliancest0000kins|publisher=Lester Publishing|year=1992|isbn=1895555248|ref=harv}} * {{cite book|last=LaFeber|first=Walter|authorlink=Walter LaFeber|title=America, Russia, and the Cold War, 1945–1992|url=https://archive.org/details/americarussiacol0000lafe_u5l4|publisher=McGraw-Hill|year=1993|isbn=0-07-035853-2|ref=harv}} * {{cite book|last=LaFeber| first=Walter|title=America, Russia, and the Cold War, 1945–2002|url=https://archive.org/details/americarussiacol0000lafe_v6a4|publisher=McGraw-Hill |year=2002|isbn=0-07-284903-7|ref=harv}} * {{cite book|last=Leffler|first=Melvyn|authorlink=Melvyn P. Leffler|title=A Preponderance of Power: National Security, the Truman Administration, and the Cold War|url=https://archive.org/details/preponderanceofp0000leff|publisher=Stanford University Press|year=1992|isbn=0-8047-2218-8|ref=harv}} * Leffler, Melvyn P. i [[Odd Arne Westad|Westad, Odd Arne]] (ur.), ''The Cambridge History of the Cold War'' (3 toma, 2010) 2,000 str.; zbirka eseja * {{cite book|last=Lewkowicz| first=Nicolas| title=The German Question and the International Order, 1943–48|url=https://archive.org/details/germanquestionin0000lewk|publisher=Palgrave Macmillan| year=2010|isbn=978-0-230-24812-0|ref=harv}} * {{cite book|author=[[Geir Lundestad|Lundestad, Geir]]|title=East, West, North, South: Major Developments in International Politics since 1945|year=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=1-4129-0748-9}} * {{cite book| last=Lüthi| first=Lorenz M.| title=The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World|publisher=Princeton University Press| year=2008|isbn=0-691-13590-8}} * {{cite book|last=Malkasian|first=Carter|title=The Korean War: Essential Histories|url=https://archive.org/details/koreanwar0000malk|publisher=Osprey Publishing|year=2001|isbn=1-84176-282-2|ref=harv}} * [[Vojtech Mastny|Mastny, Vojtech]]. ''The Cold War and Soviet Insecurity: The Stalin Years'' (1996) [http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/text-idx?c=acls;cc=acls;view=toc;idno=heb00281.0001.001 online izdanje] * {{cite book|last=McMahon|first=Robert|authorlink=Robert J. McMahon|title=The Cold War: A Very Short Introduction|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-280178-3|year=2003}} * {{cite book| last=Meher| first=Jagmohan| title=America's Afghanistan War: The Success that Failed|publisher=Gyan Books| year=2004|isbn=81-7835-262-1}} * Miglietta, John P., ''American Alliance Policy in the Middle East, 1945–1992: Iran, Israel, and Saudi Arabia''. Lanham, MD: Lexington Books, 2002. {{ISBN|978-0-7391-0304-3}} * {{cite book|last=Miller|first=Roger Gene|title=To Save a City: The Berlin Airlift, 1948–1949|url=https://archive.org/details/tosavecityberlin0000mill_b0n4|publisher=Texas A&M University Press|year=2000|isbn=0-89096-967-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Njølstad|first=Olav| authorlink=Olav Njølstad |title=The Last Decade of the Cold War|publisher=Routledge| year=2004|isbn=0-7146-8371-X|ref=harv}} * {{cite book|last=Nolan|first=Peter|authorlink=Peter Nolan|title=China's Rise, Russia's Fall|year=1995|publisher=St. Martin's Press|isbn=0-312-12714-6}} * {{cite book|last=Pearson|first=Raymond|title=The Rise and Fall of the Soviet Empire|publisher=Macmillan|year=1998|isbn=0-312-17407-1|ref=harv}} * {{cite book| last=Porter| first=Bruce| author2=Karsh, Efraim| title=The USSR in Third World Conflicts: Soviet Arms and Diplomacy in Local Wars| url=https://archive.org/details/ussrinthirdworld0000port_d7u1| publisher=Cambridge University Press| year=1984| isbn=0-521-31064-4}} * {{cite book|last=Puddington|first=Arch| title=Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty|publisher=University Press of Kentucky|year=2003|isbn=0-8131-9045-2|ref=harv}} * {{cite book| last = Reeves| first = Richard| authorlink = Richard Reeves (američki pisac)| year = 1993| title = President Kennedy: Profile of Power| url = https://archive.org/details/presidentkennedy00reev_0| publisher = Simon & Schuster| location = New York| isbn = 978-0-671-64879-4| ref = harv}} * {{cite book|last=Roberts|first=Geoffrey|authorlink=Geoffrey Roberts|title=Stalin's Wars: From World War to Cold War, 1939–1953|url=https://archive.org/details/stalinswarsfromw0000robe|publisher=Yale University Press|year=2006|isbn=0-300-11204-1|ref=harv}} * {{cite book |title= The Race: The uncensored story of how America beat Russia to the Moon |last= Schefter |first= James |year= 1999 |publisher= [[Doubleday (izdavačka kuća)|Doubleday]] |location= New York |isbn= 0-385-49253-7 |url= https://books.google.com/?id=Y7m6edRkG2EC&dq=isbn%3A0385492537 }} * {{cite book|ref=harv|last1=Schlesinger|first1=Stephen|last2=Kinzer|first2=Stephen|author2-link=Stephen Kinzer|title=Bitter Fruit: The Story of the American Coup in Guatemala|url=https://archive.org/details/bitterfruitstory0000schl|year=1999|publisher=David Rockefeller Center series on Latin American studies, Harvard University|isbn=978-0-674-01930-0}} * {{cite book|last=Service|first=Robert|authorlink=Robert Service|title=The End of the Cold War: 1985-1991|url=https://archive.org/details/endofcoldwar19850000serv|publisher=Macmillan|year=2015|isbn=978-1-61039-499-4|ref=harv}} * {{cite book|last=Starr|first=S. Frederick|authorlink=S. Frederick Starr|title=Xinjiang: China's Muslim Borderland |publisher=M E Sharpe Inc |year=2004 |isbn=0765613182|ref=harv}} * {{cite book|last=Stone|first=Norman|authorlink=Norman Stone|title=The Atlantic and Its Enemies: A History of the Cold War|url=https://archive.org/details/atlanticitsenemi0000ston_z5m0|publisher=Basic Books Press|year=2010|isbn=0-465-02043-7}} * {{Cite book |last1=Swenson |first1=Loyd S. |authorlink1= |last2=Grimwood |first2=James M. |last3=Alexander |first3=Charles C. |year=1966 |title=This New Ocean: A History of Project Mercury |url=https://archive.org/details/thisnewoceanhist0000swen |location=Washington, DC |publisher=National Aeronautics and Space Administration |isbn= |oclc=569889 }} * {{cite book|last=Taubman|first=William|authorlink=William Taubman|title=[[Khrushchev: The Man and His Era]]|year=2003|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=0-393-32484-2|ref=harv|editor-link=Khrushchev: The Man and His Era}}; Pulitzerova nagrada * [[Spencer C. Tucker|Tucker, Spencer]] (ur.), ''Encyclopedia of the Cold War: A Political, Social, and Military History'' (5 tomova, 2008.) * {{citation| publisher = United Press International| year = 1959| title = 1959 Year in Review; Nixon visits Russia| url = http://www.upi.com/Audio/Year_in_Review/Events-of-1959/Nixon-visits-Russia/12295509433704-7/| accessdate = 31. 12. 2011| ref = {{sfnRef|UPI 1959 Year in Review}}}} * {{cite book |last= van der Eyden |first= Ton |title= Public management of society: rediscovering French institutional engineering in the European context |volume= 1 |publisher= IOS Press |year= 2003 |isbn= 1-58603-291-7 |url= https://books.google.com/books?id=QJyHlwgWnGQC&pg=PA104 |ref= harv }} * [[Martin Walker (novinar)|Walker, Martin]], ''The Cold War: A History'' (1995), britanska perspektiva * {{cite book|last=Westad|first=Odd Arne|title=Restless Empire: China and the World Since 1750|url=https://archive.org/details/restlessempirech0000west|publisher=Basic Books|year=2012|isbn=0-4650-2936-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Wettig|first=Gerhard|title=Stalin and the Cold War in Europe|publisher=Rowman & Littlefield|year=2008|isbn=0-7425-5542-9|ref=harv}} * {{cite book| last = Whitman| first = Alden| title = Khrushchev's human dimensions brought him to power and to his downfall| periodical = The New York Times| date = 12. 9. 1971| url = http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F30B1FF7355B137A93C0A81782D85F458785F9| accessdate = 25. 9. 2009}} * {{cite book|author=Wilson, James Graham|title=The Triumph of Improvisation: Gorbachev's Adaptability, Reagan's Engagement, and the End of the Cold War|url=http://www.cornellpress.cornell.edu/book/?GCOI=80140100037580|location=Ithaca|publisher=Cornell University Press|year=2014|isbn=0801452295}} * {{cite book|last=Zubok|first=Vladislav|author2=Pleshakov, Constantine|title=Inside the Kremlin's Cold War: From Stalin to Khrushchev|url=https://archive.org/details/insidekremlinsco00zubo|publisher=Harvard University Press|year=1996|isbn=0-674-45531-2|ref=harv}} * Zubok, Vladislav M., ''A Failed Empire: The Soviet Union in the Cold War from Stalin to Gorbachev'' (2008.) === Historiografija i memoari === * Hopkins, Michael F. "Continuing Debate and New Approaches in Cold War History," ''Historical Journal'', prosinac 2007., vol. 50, br. 4, str. 913–934, * Isaac, Joel, and Duncan Bell (ur.) ''Uncertain Empire: American History and the Idea of the Cold War'' (2012) * Johnston, Gordon. "Revisiting the cultural Cold War," ''Social History,'' kolovoz 2010., vol. 35, br. 3, str. 290–307 * Kirkendall, Andrew J. [https://networks.h-net.org/system/files/contributed-files/e119.pdf "Cold War Latin America: The State of the Field"], ''H-Diplo Essay No. 119: An H-Diplo State of the Field Essay'' (studeni 2014.) * Nuti, Leopoldo, et al., (ur.) ''Europe and the End of the Cold War: A Reappraisal'' (2012) * Wiener, Jon. ''How We Forgot the Cold War: A Historical Journey across America'' (2012) === Primarni izvori === * {{cite book| author=[[Christopher Andrew (historičar)|Andrew, Christopher]]|author2=Mitrohin, Vasilij |authorlink2=Vasilij Mitrohin | title=The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB|publisher=Basic Books| year=2000|isbn=0-585-41828-4}} * {{cite book|author=Cardona, Luis|title= Cold War KFA|publisher=Routledge|year=2007|ref=harv}} * {{cite book|last=Dobrinin|first=Anatolij|authorlink=Anatolij Dobrinin|title=In Confidence: Moscow's Ambassador to Six Cold War Presidents|url=https://archive.org/details/inconfidencemosc0000dobr_d2k5|publisher=University of Washington Press|year=2001|isbn=0-295-98081-8|ref=harv}} * [[Jussi Hanhimäki|Hanhimäki, Jussi]] i Odd Arne Westad (ur.) ''The Cold War: A History in Documents and Eyewitness Accounts'' (Oxford University Press, 2003). {{ISBN|0-19-927280-8}}. * {{cite book|author=Sakwa, Richard|authorlink=Richard Sakwa|title=The Rise and Fall of the Soviet Union, 1917–1991|url=https://archive.org/details/risefallofsoviet0000sakw|publisher=Routledge|year=1999|isbn=0-415-12290-2|ref=harv}} * [http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/Forums.aspx?f=2009 "Predsjedništvo u nuklearnom dobu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618021017/http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/Forums.aspx?f=2009 |date=2013-06-18 }}, konferencija i forum na [[Predsjednikčka biblioteka i muzej Johna F. Kennedyja|JFK Library]], Boston, 12. listopada 2009. Četiri panela: "Utrka u izradi bombe i odluka o njezinom korištenju", "Kubanska raketna kriza i prvi sporazum o zabrani nuklearnog testiranja", "Hladni rat i utrka u nuklearnom naoružanju" i "Nuklearno oružje, terorizam i predsjetništvo". ([https://web.archive.org/web/20130117035929/http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/~/media/assets/Education%20and%20Public%20Programs/Forum%20Transcripts/Cold%20War%20and%20Nuclear%20Arms%20Race.pdf transkript panela "Hladni rat i utrka u nuklearnom naoružanju"]) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Cold War}} ;Arhivi * [https://web.archive.org/web/20081222065026/http://www.cybertrn.demon.co.uk/ Arhiv materijala britanske civilne zaštite] * [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552679 Posthladnoratovska svjetska ekonomija] na projektu [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494 Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives] * [http://www.conelrad.com/ CONELRAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200729202943/http://www.conelrad.com/ |date=2020-07-29 }} * [http://www.cbc.ca/archives/categories/war-conflict/cold-war/cold-war-culture-the-nuclear-fear-of-the-1950s-and-1960s/topic---cold-war-culture-the-nuclear-fear-of-the-1950s-and-1960s.html CBC Digital Archives{{spaced ndash}}Kultura Hladnog rata: Nuklearni strah 1950ih i 1960ih] * [http://www.wilsoncenter.org/program/cold-war-international-history-project CWIHP] * [https://web.archive.org/web/20080918203432/http://coldwarfiles.org/ ''The Cold War Files''] * [http://eisenhower.archives.gov/research/online_documents/aerial_intelligence.html Online dostupni dokumenti o zračnoj špijunaži tokom Hladnog rata, Predsjednička biblioteka Dwighta D. Eisenhowera] * [https://persuasivemaps.library.cornell.edu/browse-subject Izabrati vrijednost "Communism & Cold War" za pregledavanje mapa u periodu 1933-1982 na projektu Persuasive Cartography, The PJ Mode Collection], [[Cornell University Library]] ;Bibliografije * [http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=issues/Arms+Race Anotirana bibliografija za utrku u naoružanju na projektu Alsos Digital Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060203121815/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=issues%2FArms+Race |date=2006-02-03 }} ;Vijesti * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/themes/world_politics/cold_war/default.stm Video i audio reportaže iz perioda Hladnog rata] ;Edukativni izvori * [https://web.archive.org/web/20080503183113/http://www.nps.gov/history/nr/twhp/wwwlps/lessons/128mimi/ ''Minuteman Missile National Historic Site: Protecting a Legacy of the Cold War'', plan predavanja u sklopu projekta National Park Service Teaching with Historic Places (TwHP)] * [http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/ ''Electronic Briefing Books''] u Arhivi nacionalne sigurnosti, Univerzitet Georgea Washintgona {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Hladni rat| ]] [[Kategorija:20. vijek]] [[Kategorija:Najnovije doba]] [[Kategorija:Ratovi]] su4m791z2ln23li1cmufhcccj71t27m 42579450 42579433 2026-04-09T00:41:12Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-21717-40|~2026-21717-40]] ([[User talk:~2026-21717-40|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42578612 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = John_F._Kennedy,_Nikita_Khruchchev_1961.jpg | caption1 = Američki predsjednik [[John F. Kennedy]] i sovjetski vođa [[Nikita Hruščov]] na samitu u [[Beč]]u, [[4. lipnja]] [[1961.]] godine. | image2 = Berlin_Wall_1979_02.jpg | caption2 = Fotografija [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] pred [[Brandenburška vrata|Brandenburškim vratima]]. Zid je izgrađen [[1961.]] godine kako bi spriječio bijeg stanovnika [[DDR|Istočne Njemačke]] i zaustavio potencijalno katastrofalne ekonomske migracije. Zid je bio simbol Hladnoga rata i njegovo rušenje [[1989.]] je najavilo njegov kraj. | image3 = Jawaharlal Nehru, Nasser and Tito at the Conference of Non-Aligned Nations held in Belgrade.jpg | caption3 = [[Pokret nesvrstanih]], čije su glavne ličnosti dugo godina bili [[Gamal Abdel Nasser]], [[Josip Broz Tito]] i [[Džavaharlal Nehru]], predstavljao je "treći put" u periodu snažnih blokovskih podjela. | image4 = Redwing_Dakota.jpg | caption4 = Tokom Hladnog rata, [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] su provele oko 1,054 službenih [[Testiranje nuklearnog oružja|nuklearnih testova]], između [[1945.]] i [[1992.]] godine. [[Sovjetski Savez]] ih je službeno proveo oko 715, u periodu od [[1949.]] do [[1990.]] godine. | image5 = Sputnik_asm.jpg | caption5 = Sovjetski Savez je [[4. listopada]] [[1957.]] godine u [[Zemlja (planet)|Zemljinu]] orbitu lansirao prvi svjetski [[umjetni satelit]]: ''[[Sputnjik 1]]''. }} '''Hladni rat''' je naziv za period vojnih i političkih tenzija nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] između zemalja [[Istočni blok|Istočnog]] ([[Sovjetski Savez]] i njegovi saveznici) i [[Zapadni blok|Zapadnog bloka]] ([[Sjedinjene Države]], [[NATO]] i ostali saveznici). Historičari danas nisu potpuno složni oko točnog trajanja Hladnog rata, mada se kao početak najčešće uzimaju [[1945.]] ili [[1947.]] godina (kada je donesena [[Trumanova doktrina]] o ograničavanju sovjetskog ekspanzionizma), a kao kraj [[1991.]] godina, kada se [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspao]] [[Sovjetski Savez]]. Termin "hladni" se koristi zato što dvije sukobljene strane nikada nisu povele oružani sukob velikih razmjera, međutim su (in)direktno sudjelovale u cijeloj seriji manjih i većih regionalnih sukoba, koji se nazivaju [[Rat preko posrednika|surogat ratovima]]. Hladni rat je formalno dokinuo savezništvo protiv [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tako da su [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Države]] postale dvije sukobljene velesile s dijametralno suprotnim političkim i ekonomskim načelima. Sovjetski Savez je bio [[marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinistička]], jednopartijska država na čelu s [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističkom partijom]] i prisutnom tajnom policijom, a koju je u prvim godinama vodio diktator ([[Staljin]]), a kasnije mala skupina političkih moćnika ([[Politbiro]]). Sve do posljednjih godina Hladnoga rata, partija je u Sovjetskom Savezu kontrolirala gotovo sve aspekte javnog života, uključujući medije, vojsku, gospodarstvo i organizacije. Uz to je izvršavala indirektnu kontrolu u ostalim zemljama Istočnog bloka i uvelike financirala komunističke partije diljem svijeta; ponekad joj je konkurencija bila [[NR Kina]], a posebice nakon [[Kinesko-sovjetski raskol|Kinesko-sovjetskog raskola]] iz [[1960-e|60-ih]] godina. Opozicija sustavu bio je Zapadni blok, kojeg su dominantno sačinjavale [[kapitalizam|kapitalističke]] zemlje s razvijenom [[demokracija|demokracijom]], slobodnim medijima i nezavisnim organizacijama. S godinama se isprofilirala i treća strana, [[Pokret nesvrstanih]], kojoj su pripadale neutralne zemlje čiji je cilj bilo održavanje dobrih odnosa s obama stranama. Iako se dvije velesile nikada nisu direktno sukobile, bile su izrazito dobro naoružane i spremne za mogući, totalni nuklearni svjetski rat. Postojale su nuklearne strategije čiji je cilj bilo obeshrabrivanje suprotne strane od napada, s obzirom da je postojala prijetnja da će napadač, u slučaju nuklearnog napada, biti potpuno uništen; ta je strategija poznata kao [[osigurano uzajamno uništenje]]. Osim preko [[utrka u nuklearnom naoružanju|ekstenzivnog razvoja nuklearnog oružja]] i jačanja vojnih snaga, dvije sukobljene strane su težnju za dominacijom izražavale kroz razne surogat sukobe diljem svijeta, [[psihološko ratovanje]], kampanje masovne propagande i [[špijunaža|špijunažu]], rivalstvo u sportu i tehnološkim natjecanjima poput [[svemirska utrka|svemirske utrke]]. [[Hladni rat (1947–1953)|Prva faza Hladnog rata]] započela je u prve dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata [[1945.]] godine. Sovjetski Savez je konsolidirao svoj utjecaj u zemljama Istočnog bloka, dok su Sjedinjene Države započele globalnu politiku [[Zadržavanje|zadržavanja]] kako bi osporili sovjetsku moć, davale su vojnu i financijsku pomoć europskim zemljama (primjerice, podrška antikomunistima u [[Grčki građanski rat|Grčkom građanskom ratu]]) te su formirale [[NATO]] savez. [[Berlinska blokada]] (1948–49) je bila prva velika kriza Hladnoga rata. Pobjedom komunista u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] i izbijanjem [[Korejski rat|Korejskog rata]] (1950–53), sukob se proširio. Sovjetski Savez i Sjedinjene Države su se natjecale oko dominacije u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] te u zemljama [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]] koje su prolazile kroz proces [[dekolonizacija|dekolonizacije]]. Sovjeti su, u međuvremenu, tenkovima ugušili [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarsku revoluciju]] iz [[1956.]] godine. Širenje i eskalacija sukoba doveli su do novih kriznih situacija diljem svijeta, poput [[Sueska kriza|Sueske krize]] ([[1956.]]), [[Berlinska kriza 1961.|Berlinske krize]] ([[1961.]]) i [[Kubanska raketna kriza|Kubanske raketne krize]] ([[1962.]]). Nakon potonje, Hladni rat je ušao u [[Hladni rat (1962–1979)|novu fazu]] u kojoj je svijet vidio [[Kinesko-sovjetski raskol]], koji je zakomplicirao odnose u komunističkom svijetu, ali i sve veću autonomiju američkih saveznika, poput [[Francuska|Francuske]]. Sovjeti su [[1968.]] godine, ponovno tenkovima, ugušili [[Praško proljeće]], pokušaj liberalizacije komunizma u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], dok je od Amerike podržavani [[Južni Vijetnam]] teško poražen u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] (1955–75), što je bio fijasko koji je zahtijevao promjenu politike u Sjedinjenim Državama. Do [[1970-e|70-ih]] godina, obje su strane pokazale interes za prilagodbe s ciljem stvaranja stabilnijeg i predvidljivijeg međunarodnog sustava, što je dovelo do primjene politike [[detant]]a, [[Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|pregovora o ograničenju strateškog naoružanja]] (SALT) i [[Nixonov posjet Kini 1972.|ostvaranje odnosa]] između Sjedinjenih Država i NR Kine s ciljem kontriranja Sovjetskom Savezu. Početkom [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetsko-afganistanskog rata]] [[1979.]] godine, politika detanta je krahirala. [[Hladni rat (1979–1985)|Rane 80-e]] dovele su do nove eskalacije odnosa tokom koje su Sovjeti oborili [[Korean Air Lines let 007|KAL-ov let 007]], a NATO organzirao vojne vježbe [[Able Archer 83]] ([[1983.]]). Sjedinjene Države su pojačale [[Reaganova doktrina|diplomatski, vojni i ekonomski pritisak]] na Sovjetski Savez i to u periodu kada je komunistička velesila već patila od [[Period stagnacije|ekonomske stagnacije]]. [[Hladni rat (1985–1991)|Sredinom 80-ih]], novopostavljeni sovjetski vođa, [[Mihail Gorbačov]], predstavio je liberalne reforme znane kao ''[[glasnost]]'' i ''[[perestrojka]]'' te zaključio sovjetski rat u [[Afganistan]]u. Istovremeno, diljem [[Istočna Europa|Istočne Europe]] dolazi do pojačanih zahtjeva za autonomijom, posebice u [[Poljska|Poljskoj]]. Gorbačov je, s druge strane, odbio slati [[Crvena armija|Crvenu armiju]] u zemlje [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], kao što je Sovjetski Savez radio u prošlosti. Posljedica toga bio je [[Jesen naroda|val revolucija]] u kojima su mirno svrgnuti komunistički sistemi u Istočnoj Europi; jedini izuzetak bila je [[Rumunjska revolucija]]. Komunistička partija Sovjetskog Saveza je ubrzo izgubila političku moć te je ubrzo i zabranjena nakon [[Augustovski puč|neuspjelog puča]] u kolovozu [[1991.]] godine. Sve to dovelo je do formalnog [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] u prosincu [[1991.]] godine, što je izazvalo domino efekt i dovelo do pada komunizma u zemljama poput [[Mongolija|Mongolije]], [[Kambodža|Kambodže]] i [[Južni Jemen|Južnog Jemena]]. Hladni rat i sva događanja iz tog perioda ostavili su neizbrisivu ostavštinu. Na njega se često referiralo u [[Kultura tokom Hladnog rata|popularnoj kulturi]], posebice u špijunski orijentiranim djelima (poput globalno popularnog serijala o tajnom agentu [[James Bond|Jamesu Bondu]]) i onima koja su tematizirala nuklearno ratovanje. == Nastanak termina == {{main|Hladni rat (termin)}} {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=George Orwell press photo.jpg|image2=Bernardbaruch.jpg|width1=191|width2=205|footer=I dok je pisac [[George Orwell]] (lijevo) zaslužan za opći termin "hladni rat", američki politički savjetnik [[Bernard Baruch]] (desno) prvi je primijenio taj termin u kontekstu u kojem se koristi danas.}} Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[engleska|engleski]] pisac [[George Orwell]], koji se proslavio antiutopijskim romanom ''[[Nineteen Eighty-Four|1984.]]'' i satiričnim romanom ''[[Animal Farm|Životinjska farma]]'', u svom eseju "You and the Atomic Bomb" ([[srpskohrvatski|sh.]] "Vi i atomska bomba"), objavljenom [[19. listopada]] [[1945.]] godine u ''[[Tribune (časopis)|Tribuneu]]'', koristi termin ''hladni rat'' u općem smislu. Razmišljajući o svijetu koji živi u sjeni prijetnje od nuklearnog rata, Orwell se referirao na ideju o polariziranom svijetu američkog teoretičara [[James Burnham|Jamesa Burnhama]], pišući: {{izdvojeni citat|Gledajući na svijet u cjelini, smjer u kojem idemo desetljećima ne vodi prema anarhiji, nego prema ponovnom nametanju ropstva.... Teorija Jamesa Burnhama je bila jako aktualna, ali samo mali broj ljudi je dosad razmatrao njezine ideološke implikacije — to jest, kakav bi pogled na svijet, kakva uvjerenja i kakva društvena struktura bi vjerojatno prevladali u državi koja bi u startu bila neosvojiva i u permanentnom stanju "'''hladnog rata'''" sa svojim susjedima.|[[George Orwell]], "You and the Atomic Bomb"<ref>Orwell, "[http://orwell.ru/library/articles/ABomb/english/e_abomb You and the Atomic Bomb]", ''Tribune'', 19. listopada 1945.</ref>}} Dana [[10. ožujka]] [[1946.]], Orwell je u ''The Observeru'' napisao: "''nakon moskovske konferencije prošlog prosinca, Rusija je započela voditi 'hladni rat' protiv Britanije i Britanskog Imperija''".<ref>Orwell, George, ''The Observer'', 10. 3. 1946.</ref> Prvo korištenje ovog termina s ciljem opisivanja specifičnog, poslijeratnog geopolitičkog sukoba između [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]] dogodilo se [[16. travnja]] [[1947.]] godine u govoru [[Bernard Baruch|Bernarda Barucha]], utjecajnog savjetnika [[Demokratska stranka (SAD)|demokratskih]] predsjednika.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=54}}</ref> U govori, kojeg je napisao novinar [[Herbert Bayard Swope]],<ref>{{cite news|first=William|last=Safire|authorlink=William Safire|url=http://www.nytimes.com/2006/10/01/opinion/01iht-edsafire.2988871.html|title=Islamofascism Anyone?|work=The New York Times|date=1 October 2006}}</ref> Baruch govori: "''Nemojmo se zavaravati: nalazimo se usred hladnog rata''".<ref>{{cite web|author1=History.com Staff|title=This Day on History - April 16, 1947: Bernard Baruch coins the term “Cold War”|url=http://www.history.com/this-day-in-history/bernard-baruch-coins-the-term-cold-war|publisher=A+E Networks|accessdate=23. 8. 2016|date=2009}}</ref> [[Kolumna|Kolumnist]] [[Walter Lippmann]] je popularizirao termin svojom knjigom, ''The Cold War''; kada je [[1947.]] godine upitan za izvor termina, Lippman je rekao da ga je preuzeo iz francuskog termina, ''la guerre froide'', koji je nastao tokom [[1930-e|30-ih]] godina.<ref>[[Strobe Talbott]], ''The Great Experiment: The Story of Ancient Empires, Modern States, and the Quest for a Global Nation'' (2009) p.441 n.3; Lippmann's own book is {{cite book|url=https://books.google.com/?id=Ydc3AAAAIAAJ&q=walter+lippmann+cold+war&dq=walter+lippmann+cold+war|author=Lippmann, Walter|title=The Cold War|publisher=Harper|year=1947}}</ref> == Pozadina == {{main|Korijeni Hladnog rata}} [[File:Wladiwostok Parade 1918.jpg|280px|thumb|left|Savezničke trupe u [[Vladivostok]]u u kolovozu [[1918.]] godine, tokom [[Saveznička intervencija u Ruskom građanskom ratu|savezničke intervencije]] u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]].]] Postoji nesloga među historičarima oko točnog početka Hladnog rata. I dok većina njih tvrdi da je isti započeo u periodu neposredno nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], određena skupina tvrdi kako je isti započeo još [[1917.]] godine, kada su [[boljševici]] u [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]] preuzeli vlast u [[Rusija|Rusiji]].<ref name="Gaddis"/> Vođa revolucije, [[Vladimir Lenjin]], izjavio je kako je novonastali [[Sovjetski Savez]] okružen "neprijateljskim, kapitalističkim okruženjem", a diplomaciju je smatrao oružjem koje bi Sovjetski Savez trebao koristiti da bi stvarao podjele među svojim neprijateljima, što je započelo s osnivanjem [[Komunistička internacionala|Kominterne]], koja je pozivala na revolucije diljem svijeta.<ref name="Palmieri34">{{Harvnb|Palmieri|1989|p=62}}</ref> Njegov nasljednik, [[Josif Staljin]], smatrao je Sovjetski Savez "socijalističkim otokom", tvrdeći da se on mora pobrinuti da se "postojeće kapitalističko okruženje zamijeni socijalističkim okruženjem".<ref name="tucker46">{{Harvnb|Tucker|1992|p=46}}</ref> Brojni događaji prije izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] demonstrirali su veliku količinu uzajamnog nepovjerenja između Zapda i Sovjetskog Saveza, a to se nije odnosilo samo na ideološku opoziciju koju je [[komunizam]] predstavljao u odnosu na [[kapitalizam]].<ref name = "Halliday">{{Harvnb|Halliday|2001|p=2e}}</ref> Primjeri toga su podrška Zapada antisovjetskim [[Bijela armija|bjelogardejcima]] u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]],<ref name = "Gaddis">{{Harvnb|Gaddis|1990|p=57}}</ref> sovjetsko financiranje [[Opći štrajk u Ujedinjenom Kraljevstvu 1926.|britanskog općeg štrajka]] iz [[1926.]] godine, što je dovelo do britanskog raskida odnosa sa Sovjetima,<ref name="tucker74">{{Harvnb|Tucker|1992|p=74}}</ref> pa Staljinova objava iz [[1927.]] godine kako mirna koegzistencija s kapitalističkim silama "odlazi u prošlost",<ref name="tucker75">{{Harvnb|Tucker|1992|p=75}}</ref> urotničke optužbe iznesene tokom montiranog [[Šahtijski proces|Šahtijskog procesa]] iz [[1928.]] godine o navodnom britansko-francuskom planiranom puču,<ref name="tucker98">{{Harvnb|Tucker|1992|p=98}}</ref> odbijanje Sjedinjenih Država da priznaju Sovjetski Savez sve do [[1933.]] godine<ref name = "Lafeber 1993">{{Harvnb|LaFeber|1993|pp=194–197}}</ref> te [[Staljinizam|staljinistički]] organizirani montirani [[Moskovski procesi]] tokom [[Velika čistka|Velike čistke]], tokom kojih su izronile optužbe o špijunaži od strane Britanije, Francuske, Japana i Trećeg Reicha.<ref>{{cite book |author=Tim Tzouliadis| title=The Forsaken |year=2008|url=https://archive.org/details/forsakenamerican00tzou|publisher=The Penguin Press |isbn=978-1-59420-168-4}}</ref> Međutim, i Sovjetski Savez i Sjedinjene Države su se u međuratnom periodu uglavnom držali [[izolacionizam|izolacionističke]] politike.<ref>Heller, str. 19. "No, do [[1924.]] godine, Sovjetski Savez, sada pod vodstvom Josifa Staljina, napušta ovu politiku kako bi promovirao svjetsku revoluciju. Iscrpljena ratovima kako protiv unutarnjih, tako i vanjskih neprijatelja, sovjetska se vlada odlučila u bliskoj budućnosti koncentrirati na vlastitu ekonomsku obnovu i razvoj.&nbsp;(...) Sjedinjene Države su također bile izolacionistički nastrojene u međuratnom periodu."</ref> U kolovozu [[1939.]] godine, Sovjetski Savez i [[Treći Reich]] potpisuju zloglasni [[pakt Ribbentrop-Molotov]] o višegodišnjem, međusobnom nenapadanju, ali i o podjeli interesnih sfera na istoku Europe. Međutim, kada su Nijemci u lipnju [[1941.]] godine [[Operacija Barbarossa|napali Sovjetski Savez]], a [[Japan]] u prosincu iste godine [[Napad na Pearl Harbor|bombardirao luku Pearl Harbor]], Sovjetski Savez se pridružio [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]] i tako je nastao savez međusobne koristi. Britanija će ubrzo potpisati sporazum o formalnom formiranju saveza, dok će Sjedinjene Države dati neformalnu suglasnost. Tokom samog rata, Sjedinjene Države će pomagati i Britaniji i Sovjetima kroz svoj svoj [[Zakon o zajmu i najmu|program zajma i najma]].<ref>George C. Herring Jr., ''Aid to Russia, 1941–1946: Strategy, Diplomacy, the Origins of the Cold War'' (Columbia University Press, 1973).</ref> Ipak, Staljin je cijelo vrijeme bio sumnjičav, vjerujući kako su se Britanija i Amerika urotile kako bi prepustile njima većinski teret borbe protiv [[Adolf Hitler|Hitlera]] u Europi. Prema ovoj teoriji, zapadni saveznici su namjerno odugovlačili s otvaranjem drugog protunjemačkog fronta kako bi uskočili u posljednjem trenutku i imali presudan utjecaj u mirovnim sporazumima. Upravo je zbog toga, još za vrijeme rata, postojala snažno, mada latentno nepovjerenje između Saveznika.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|pp=151–153}}</ref> == Kraj Drugog svjetskog rata (1945–47) == === Ratne konferencije o poslijeratnoj Europi === {{main|Teheranska konferencija|Konferencija u Jalti}} [[File:Yalta Conference 1945 Churchill, Stalin, Roosevelt.jpg|320px|thumb|"Velika trojka" na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]]: [[Winston Churchill]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]), [[Franklin Delano Roosevelt]] ([[SAD]]) i [[Josif Staljin]] ([[SSSR]]).]] Saveznici se nisu mogli usuglasiti oko toga kako kako će izgladati poslijeratna [[Europa]] te gdje će se i kako povlačiti granice.<ref name="Gaddis13-23">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=13–23}}</ref> S druge strane, sve su strane dijelile slična mišljenja oko uspostave i održavanja poslijeratne sigurnosti.<ref name="Gaddis13-23" /> Zapadni saveznici su priželjkivali sigurnosni sustav koji je uključivao uspostavu demokratskih sustava na što većem području te bi dozvoljavao zemljama da mirno riješe međusobne sporove kroz međunarodne organizacije.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=156}}</ref> S druge strane, Sovjeti su htjeli dominirati unutarnjom politikom susjednih zemalja.<ref name="Gaddis13-23" /><ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=176}}</ref> Još za vrijeme rata, Staljin je formirao posebne kampove za obuku za komuniste iz različitih zemalja kako bi oni kasnije mogli uspostaviti tajnu policiju lojalnu [[Moskva|Moskvi]] čim [[Crvena armija]] preuzme kontrolu. Sovjetski agenti su ubzro preuzeli kontrolu nad medijima, a posebice radiom; ubrzo je došlo do maltretiranja i zabrane djelovanja svim građanskim institucijama, od omladinskih organizacija do škola, preko crkava pa sve do političke opozicije.<ref>[[Max Frankel]], "Stalin's Shadow," [http://www.nytimes.com/2012/11/25/books/review/iron-curtain-by-anne-applebaum.html?pagewanted=all&_r=0 ''New York Times'', 21. studenog 2012.], u kritici knjige Anne Applebaum, ''Iron Curtain: The Crushing of Eastern Europe, 1944–1956'' (2012), vidi uvod, tekst nakon reference 26 te poglavlja 3, 7, 8 i 9</ref> Staljin je također priželjkivao nastavak mira s Britanijom i Sjedinjenim Državama, nadajući se kako će se moći posvetiti internoj rekonstrukciji i ekonomskom rastu.<ref>Heller, str. 27. "Iz sovjetske perspektive, poslijeratni period mira i obnove bio je neprocjenjivo važan. Stoga, nastavak suradnje i mirnih odnosa s ratnim saveznicima, Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom, bio je izrazito poželjan."</ref> Zapadni saveznici su, pak, također bili podijeljeni oko svojih vizija poslijeratne Europe. [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltovi]] ciljevi – vojna pobjeda u Europi i Aziji, realizacija globalne američke ekonomske nadmoći nad [[Britanski Imperij|Britanskim Imperijem]] i stvaranje svjetske mirovne organizacije – bili su globalniji od onih [[Winston Churchill|Churchillovih]], koji su se bazirali na uspostavu kontrole nad [[Mediteran]]om, opstanak Britanskog Imperija te nezavisnost srednjo- i istočnoeuropskih država, koje bi figurirale kao [[tampon država|tampon zona]] između Sovjeta i Britanije.<ref Name=Plokhy>{{Harvnb|Plokhy|2010|p=}}</ref> [[File:Map-Germany-1945.svg|220px|left|thumb|Poslijeratne [[Saveznička okupacija Njemačke|okupacijske zone u Njemačkoj]].]] Iz američke perspektive, Staljin se činio kao potencijalni saveznik u ostvarivanju njihovih ciljeva, dok su ga Britanci smatrali najvećom prijetnjom ostvarivanju svojih. Kako su Sovjeti već bili okupirali dobar dio srednje i istočne Europe, Staljin je imao ključnu prednost, što je dovelo do situacije da se Britanci i Amerikanci natječu za ostvarivanje prednosti. Razlike između Roosevelta i Churchilla dovele su do serije pojedinačnih sporazuma sa Sovjetima. Tako je, u listopadu [[1944.]] godine, Churchill otputovao u Moskvu i dogovorio podjelu [[Balkan]]a na interesne sfere, dok je u [[Jalta|Jalti]] Roosevelt potpisao identičan sporazum sa Staljinom po pitanju Azije te je odbio podržati Churchilla po pitanju [[Poljska|Poljske]] i reparacija.<ref Name=Plokhy/> Daljnji pregovori među Saveznicima o poslijeratnoj ravnoteži moći u Europi nastavljeni su na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]] u veljači [[1945.]], međutim Churchill, Roosevelt i Staljin ponovno nisu uspjeli postići čvrsti konsenzus oko situacije u poslijeratnoj Europi.<ref name="Gaddis21">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=21}}</ref> U travnju [[1945.]], Roosevelt umire, a nasljeđuje ga [[Harry S. Truman]], dotadašnji potpredsjednik, koji nije vjerovao Staljinu te je odlučio potražiti savjet [[The Wise Men|elitne skupine]] vanjskopolitičkih intelektualaca. Konačno pronašavši čvrstog saveznika, Churchill je zajedno s Trumanom oštro prigovarao, između ostalog, sovjetskoj odluci da podrži [[Poljski komitet narodnog oslobođenja|Lublinsku vladu]] ispred [[Poljska vlada u egzilu|Poljske vlade u egzilu]] u [[London]]u, koja je već ranije prekinula sve odnose sa Sovjetima.<ref>{{Harvnb|Zubok|1996|p=94}}</ref> Nakon savezničke [[Kraj Drugog svjetskog rata u Europi|pobjede u Europi]], Sovjetski Savez je faktički izvršio okupaciju cijele srednje i istočne Europe,<ref name="Gaddis21" /> dok su snažne zapadne snage ostale stacionirane u zapadnoj Europi. U [[Saveznička okupacija Njemačke|od saveznika okupiranoj Njemačkoj]], četiri velesile ([[Francuska]], [[Sjedinjene Države]], [[Sovjetski Savez]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) uspostavile su okupacijske zone i dogovorile labavu podjelu vlasti na četiri dijela.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=22}}</ref> [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Savezička konferencija u San Franciscu]] iz [[1945.]] godine dovela je do formiranja međunarodne organizacije [[UN|Ujedinjenih nacija]], zadužene za svjetski mir, međutim [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] je ubrzo ostalo bez realnog utjecaja zbog prava članica na korištenje veta.<ref>{{Harvnb|Bourantonis|1996|p=130}}</ref> Sve je to, dakako, dovelo do toga da Ujedinjene nacije u jednom periodu postanu tek neaktivni forum za razmjenu polemičke retorike, na kojeg su Sovjeti gledali isključivo kao na propagandnu tribinu.<ref>{{Harvnb|Garthoff|1994|p=401}}</ref> === Potsdamska konferencija i kapitulacija Japana === {{main|Potsdamska konferencija|Kapitulacija Japana}} [[File:Potsdam conference 1945-8.jpg|thumb|280px|Posljednji sastav "Velike trojke" na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]: [[Clement Attlee]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]), [[Harry S. Truman]] ([[SAD]]) i [[Josif Staljin]] ([[SSSR]]). Sovjetski lider je bio jedini član "Velike trojke" koji je kontinuirano sudjelovao na svim konferencijama.]] Velika trojka ponovno se sastala u srpnju [[1945.]] godine, nakon njemačke kapitulacije, u [[Potsdam]]u; Truman i Staljin su ostali za cijelog trajanja konferencije, dok je Churchilla usred iste zamijenio [[Clement Attlee]], koji je u međuvremenu postao novi britanski premijer. Na toj su se konferenciji konačno iskristalizirale ozbiljne razlike u gledištima oko budućnosti Njemačke te ostatka srednje i istočne Europe.<ref name = "Byrd">{{cite encyclopedia|author=Byrd, Peter|editor1=McLean, Iain |editor2=McMillan, Alistair |encyclopedia=The concise Oxford dictionary of politics|title=Cold War (entire chapter)|url=https://books.google.com/?id=xLbEHQAACAAJ|accessdate=16. 6. 2008|year=2003|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-280276-3|ref=harv}}</ref> Uz sve to, rastući animozitet među sudionicima i ratoborni tonovi poslužili su kao dokaz njihovih međusobnih sumnji u neprijateljske namjere onih drugih i povod za još snažnije zauzimanje svojih stavova.<ref>Alan Wood, p. 62</ref> Na ovoj je konferenciji Truman informirao Staljina kako Sjedinjene Države posjeduju [[atomska bomba|novo, moćno oružje]].<ref name="Gaddis25" /> Staljin je, doduše, itekako bio svjestan da Amerikanci rade atomsku bombu te je, kako je i sovjetski program bio u punom pogonu, mirno reagirao na te vijesti. Čak je rekao da je zadovoljan tim vijestima te kako se nada da će bomba biti upotrebljena protiv [[Japan]]a.<ref name="Gaddis25">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=25–26}}</ref> Tjedan dana nakon konferencije, Sjedinjene Države su [[Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija|bacile atomsku bombu]] na japanske gradove [[Hiroshima|Hiroshimu]] i [[Nagasaki]]; Japan je ubrzo kapitulirao. Nedugo nakon bombardiranja, Staljin se žalio američkim dužnosnicima jer je Truman Sovjetima ponudio malo realnog utjecaja u [[Okupacija Japana|okupiranom Japanu]].<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=28}}</ref> === Nastanak Istočnog bloka === {{main|Istočni blok}} [[File:EasternBloc BorderChange38-48.svg|left|thumb|Poslijeratne promjene u Europi i formiranje Istočnog bloka, odnosno prikaz ''[[Željezna zavjesa|željezne zavjese]]''.]] Još za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sovjetski Savez je postavio temelje za nastanak [[Istočni blok|Istočnog bloka]] tako što je izvršio invaziju, a onda i aneksiju nekoliko nezavisnih država (ili dijelova istih) u formi [[Sovjetske socijalističke republike|sovjetskih socijalističkih republika]]; sve je to bilo u skladu s kontroverznim [[Pakt Ribbentrop-Molotov|paktom Ribbentrop-Molotov]]. Među navedene države spadaju [[Poljska]] (koja je postala dio [[Sovjetska okupacija poljskih zemalja (1939–1941)|dvaju SSR-ova]]),<ref name="stalinswars43">{{Harvnb|Roberts|2006|p=43}}</ref> [[Latvija]] (koja je postala [[Latvijska SSR]]),<ref name="wettig20">{{Harvnb|Wettig|2008|p=21}}</ref><ref name="senn">[[Alfred E. Senn|Senn, Alfred Erich]], ''Lithuania 1940 : revolution from above'', Amsterdam, New York, Rodopi, 2007 {{ISBN|978-90-420-2225-6}}</ref> [[Litva]] (koja je postala [[Litvanska SSR]]),<ref name="wettig20"/><ref name="senn"/> [[Estonija]] (koja je postala [[Estonska SSR]]),<ref name="wettig20"/><ref name="senn"/> dio istočne [[Finska|Finske]] (koji je postao [[Karelo-Finska SSR]]) te istočna [[Rumunjska]] (koja je postala [[Moldavska SSR]]).<ref name="stalinswars55">{{Harvnb|Roberts|2006|p=55}}</ref><ref name="shirer794">{{Harvnb|Shirer|1990|p=794}}</ref> Srednjo- i istočnoeuropske države oslobođene od [[Nacizam|nacista]] i okupirane od strane sovjetskih trupa kasnije su pretvorene u [[satelitska država|satelitske države]],<ref name = "Schmitz" /> poput [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]],<ref name="wettig96">{{Harvnb|Wettig|2008|pp=96–100}}</ref> [[Narodna Republika Poljska|Narodne Republike Poljske]], [[Narodna Republika Bugarska|Narodne Republike Bugarske]], [[Narodna Republika Mađarska|Mađarske Narodne Republike]],<ref name="dijk">van Dijk, Ruud, ''Encyclopedia of the Cold War, Volume 1'', p. 200. Taylor & Francis, 2008. {{ISBN|0-415-97515-8}}</ref> [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke Socijalističke Republike]],<ref>{{Harvnb|Grenville|2005|pp=370–71}}</ref> [[Narodna Republika Rumunjska|Narodne Republike Rumunjske]] i [[Narodna Republika Albanija|Narodne Republike Albanije]].<ref name="cook17">{{Harvnb|Cook|2001|p=17}}</ref> Prosovjetski režimi koji su se razvili u ovim zemljama nisu sami replicirali sovjetsko [[planska ekonomija|komandno gospodarstvo]], već su usvojile i brutalne metode koje su primjenjivali Staljin i njegova tajna policija kako bi ugušili stvarne i potencijalne protivnike.<ref name="roht83">{{Harvnb|Roht-Arriaza|1995|p=83}}</ref> U Aziji, [[Crvena armija]] je pregazila [[Mandžurija|Mandžuriju]] u posljednjem mjesecu rata, a ubrzo je i preuzela dobar dio [[Koreja|Koreje]], sjeverno od 38. paralele.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=40}}</ref> U sklopu konsolidacije Staljinove moći u Istočnom bloku, [[NKVD]], pod vodstvom [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]], nadzirao je osnivanje prosovjetske tajne policije u zemljama Bloka, a čiji je cilj bilo gušenje antikomunističke opozicije.<ref name="Gaddis 2005, p. 34"/> Kada bi se u zemljama Bloka pojavio ikakav trag mogućeg zahtjeva za većom autonomijom, Staljin se s tim osobama obračunavao kao i sa svojim predratnim oponentima: bili bi uklonjeni s vlasti, bilo bi im suđeno, a nakon čega bi bili zatvoreni ili, pak, pogubljeni;<ref name="Gaddis 2005, p. 100">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=100}}</ref> najeklatantniji primjer ovoga je bugarski vođa [[Georgij Dimitrov]]. U ovom je periodu ponovno izabrani britanski premijer, [[Winston Churchill]], imao bojazan kako Sovjetski Savez, a sve zbog velikog broja sovjetskih trupa stacioniranih diljem Europe nakon rata i percepcije o nepouzdanosti Josifa Staljina, predstavlja ozbiljnu opasnost [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]].<ref name="Telegraph">Fenton, Ben.{{cite web|url=http://webarchiveproject.org/26299/ |title="The secret strategy to launch attack on Red Army" |accessdate=12. 4. 2016|deadurl=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080528222149/http://webarchiveproject.org/26299/ |archivedate=28. 5. 2008}}, telegraph.co.uk, 1. 10. 1998. Pristupljeno 23. 7. 2008.</ref> === Pripreme za "novi rat" === {{main|Članak X|Željezna zavjesa|Govor nade}} [[File:Čížov (Zaisa) - preserved part of Iron curtain.JPG|280px|thumb|Sačuvani ostaci ''[[željezna zavjesa|željezne zavjese]]'' na teritoriju današnje [[češka|Češke]].]] U jeku rastućih tenzija, u veljači [[1946.]] godine, zamjenik [[SAD|američkog]] ambasadora u [[Moskva|Moskvi]], [[George F. Kennan]], poslao je iz sovjetskog glavnog grada "[[Članak X|Dugi telegram]]" u kojem je oštro kritizirao sovjetsku politiku i odbacio svaku mogućnost [[mirna koegzistencija|mirne koegzistencije]], smatrajući kako su odnosi sa Sovjetskim Savezom "nesumnjivo najveći izazov s kojim se naša diplomacija ikad suočila i vjerojatno najveći s kojim će se ikada suočiti". Izvještaj o tobožnjoj prijetnju koju je sovjetski komunizam predstavljao američkom načinu života poslužio je Sjedinjenim Državama da jasno artikuliraju svoj snažno izraženi animozitet prema Sovjetima te je bio osnova za cjelokupnu američku politiku prema Sovjetskom Savezu za trajanja Hladnog rata.<ref>{{Harvnb|Schecter|2003|pp=152–154}}</ref> U rujnu iste godine, Sovjeti su naručili vlastitu inačicu telegtama, [[Nikolaj Vasiljevič Novikov|Novikovljev]] telegram, tobože poslan od strane tadašnjeg sovjetskog ambasadora u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], a zapravo naručen i "koautoriziran" od strane [[Vjačeslav Molotov|Vjačeslava Molotova]], sovjetskog ministra vanjskih poslova. U istom tonu kao i onaj Kennanov, Novikovljev telegram je iznosio teške i prenapuhane optužbe protiv Sjedinjenih Država, optužujući ih da su monopolistički kapitalisti koji vojnom silom žele izazvati novi rat i ostvariti dominaciju u svijetu.<ref>{{Harvnb|Kydd|2005|p=107}}</ref> Dana [[6. rujna]] [[1946.]] godine, američki [[Državni tajnik SAD|državni tajnik]] [[James F. Byrnes]] je u [[Stuttgart]]u održao [[Govor nade|poznati govor]] u kojemu je javno obznanio da Sjedinjene Države odustaju od ranije predloženog [[Morgenthauov plan|Morgenthauovog plana]] (o podjeli i deindustrijalizaciji poslijeratne Njemačke) i upozorio Sovjete da Amerika namjerava zadržavi vojnu prisusnost na tlu Europe do daljnjega.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=30}}</ref> Da se ovdje radilo o jednom od prvih javnih napada i jednoj od prvih otvorenih eskalacija u odnosima Zapada i Istoka, potvrdio je i sam Byrnes mjesec dana kasnije, kada je rekao: "''Suština našeg programa bila je pridobiti njemački narod... bila je to bitka nas i Rusa za umove...''".<ref>{{cite web|url=http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html|title=Southern Partnership: James F. Byrnes, Lucius D. Clay and Germany, 1945–1947|first=Curtis F|last=Morgan|accessdate=9. 6. 2008|publisher=James F. Byrnes Institute|archive-date=2008-07-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20080705193541/http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html|dead-url=yes}}</ref> Vraćajući se natrag, samo par tjedana nakon Kennanovog telegrama, britanski premijer Churchill, inače jedan od najžešćih oponenata Sovjetskog Saveza, na sveučilištu u gradu [[Fulton, Missouri|Fultonu]], [[Missouri]], održao je svoj slavni govor "[[Mišićje mira]]", u kojem je prvi put upotrijebio termin ''[[željezna zavjesa]]'', koji će u narednim godinama postati jedan od najvažnijih političkih fenomena Hladnog rata.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=94}}</ref> U tom je govoru Churchill pozvao na angloameričku alijansu protiv Sovjeta, koje je optužio da su uspostavili "željeznu zavjesu" od "[[Szczecin]]a na [[Baltik]]u do [[Trst]]a na [[Jadran]]u". U periodu kada su posljedice Drugog svjetskog rata bile itekako prisutne u društvenoj svijesti, ovo su bili sve otvorenije naznake novog sukoba globalne prirode.<ref name = "Schmitz">{{cite encyclopedia|author=Schmitz, David F.|authorlink=David F. Schmitz|editor=Whiteclay Chambers, John|encyclopedia=The Oxford Companion to American Military History|title=Cold War (1945–91): Causes [entire chapter]|url=https://books.google.com/books?id=xtMKHgAACAAJ&dq=The+Oxford+Companion+to+American+Military+History|accessdate=16. 6. 2008|year=1999|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-507198-0|ref=harv}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.winstonchurchill.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=711 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071015163941/http://winstonchurchill.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=711 |archivedate=15 October 2007 |title=Churchill and&nbsp;... Politics: The True Meaning of the Iron Curtain Speech |author=Harriman, Pamela C. |authorlink=Pamela Harriman |accessdate=22. 6. 2008 |publisher=Winston Churchill Centre |date=Winter 1987–1988 |deadurl=yes |df=dmy }}</ref> == Početna faza Hladnog rata (1947–53) == {{main|Hladni rat (1947–1953)}} === Informbiro i raskol Tito–Staljin === {{main|Informbiro|Raskol Tito-Staljin}} {{multiple image | header = | header_align = center<!-- left/right/ --> | header_background = #CCCCFF |align=right |direction=horizontal |image2=Josip Broz Tito 1949.jpg |caption2=[[Josip Broz Tito]], vođa [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], bio je jedini čelnik iz Istočnog bloka koji se otvoreno i uspješno suprpostavio Staljinovom pokušaju realizacije potpune dominacije. |width2=143 |image1= JStalin Secretary general CCCP 1942.jpg |caption1=[[Josif Staljin]], vođa [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], proglasio je Tita i Jugoslaviju izdajnicima komunističkih ideala nakon raskola [[1948.]] godine, što je dovelo do potpunog zahlađenja odnosa između dvaju komunističkih sila. |width1=141 }} U rujnu [[1947.]] godine, pod utjecajem [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], u [[Poljska|Poljskoj]] dolazi do osnivanja [[Informbiro]]a, međunarodne organizacije zadužene za koordinaciju rada komunističkih i radničkih partija, čije je sjedište bilo u [[Beograd]]u. Ta nasljednica [[Kominterna|Kominterne]], čija je funkcija trebala biti koordinacija rada komunističkih partija, pretvorila se u platformu preko koje je Sovjetski Savez provodio ortodoksnost u međunarodnom komunističkom pokretu i jačao kontrolu nad svojim satelitima u Istočnom bloku.<ref name="Gaddis32" /> Ipak, cjelokupna ideja Informbiroa doživjela je gotovo sramotni udarac kada se [[SFRJ|jugoslavenski]] vođa [[Josip Broz Tito]] suprostavio Staljinovom pokušaju uspostave dominacije, što je dovelo do toga da je [[SFR Jugoslavija]] isključena iz Informbiroa [[1948.]] godine;<ref>{{Harvnb|Carabott|Sfikas|2004|p=66}}</ref> sjedište je tada preseljeno u [[Bukurešt]]. Potez kojeg su Sovjeti tumačili kao nelojalnost Jugoslavije komunističkim idealima, a u Jugoslaviji kao Titovo hrabro pokazivanje nacionlnog ponosa i suprostavljanje Staljinovoj hegemoniji, doveo je do drastičnog pogoršanja odnosa između dvaju komunističkih zemalja i približavanja Jugoslavije ideji nesvrstanosti. U pozadini priče svakako je stajao i konflikt između Jugoslavije i [[NR Bugarska|Bugarske]] oko utjecaja na Balkanu, a koji je Staljinu bio smetnja u realizaciji potpune dominacije nad Istočnim blokom;<ref>Jeronim Perović, "The Tito–Stalin Split: A Reassessment in Light of New Evidence." ''Journal of Cold War Studies'' (proljeće 2007.) 9#2 str. 32-63</ref><ref name="books.google.com">{{cite book|title=Outcast Europe: The Balkans, 1789-1989, from the Ottomans to Milošević|author=Gallagher, T.|date=2001|publisher=Routledge|isbn=9780415270892|url=https://books.google.co.uk/books?id=Tu2W_Pz_jjwC&pg=PA181|page=181|accessdate=13. 9. 2015}}</ref> u siječnju [[1948.]], prije [[raskol Tito-Staljin|raskola između Tita i Staljina]], Tito je bio pozvan u [[Moskva|Moskvu]] zajedno s [[Georgij Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]], bugarskim vođom, međutim odbio je poziv i poslao [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]]. U međuvremenu je došlo do prekida odnosa, a Georgij Dimitrov je [[1949.]] godine naglo umro u [[Moskva|Moskvi]] pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima.<ref name="books.google.com"/><ref name="google">{{cite book|title=The History of Bulgaria|author=Chary, F.B.|date=2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=9780313384479|url=https://books.google.co.uk/books?id=ME2wkYh-qAUC&pg=PA131|page=131|accessdate=13. 9. 2015}}</ref> Period rezolucije Informbiroa obilježit će jugoslavensku politiku u godinama nakon raskola [[1948.]], ali i balans snaga u Istočnom bloku, odnosno jačanje Jugoslavije kao nezavisne komunističke sile, što će kasnije biti potvrđeno kroz njezinu značajnu ulogu u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]]. Odnosi sa Sovjetskim Savezom obnovljeni su [[1955.]] godine u jeku procesa [[destaljnizacija|destaljinizacije]], a godinu dana kasnije je Informbiro i službeno raspušten. === Zadržavanje i Trumanova doktrina === {{main|Zadržavanje|Trumanova doktrina}} [[File:Special Message to Congress on Greece and Turkey The Truman Doctrine.jpg|thumb|250px|left|Predsjednik [[Harry S. Truman]] se [[12. ožujka]] [[1947.]] godine obratio [[Kongres SAD|Kongresu]] s pozivom na dodjeljivanje financijske pomoći grčkim monarhistima i predstavio [[Trumanova doktrina|svoju doktrinu]] o zaustavljanju širenja komunizma.]] Istovremeno dok je Staljin jačao svoju vlast u [[Europa|Europi]], savjetnici [[Predsjednik SAD|američkog predsjednika]] [[Harry S. Truman|Harryja S. Trumana]] su ga, još tokom [[1947.]] godine, instruirali da poduzme konkretne korake protiv sovjetske ekspanzije, navodeći Staljinove tobožnje pokušaje (u jeku poslijeratnog kraha i konfuzije) da podrije Sjedinjene Države stvaranjem rivalstava među kapitalističkim silama, što bi moglo dovesti do novog rata.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=27}}</ref> Posebna žarišna točka u tom periodu bila je [[Grčka]], gdje se vodio žestoki [[Grčki građanski rat|građanski rat]] između prozapadnih monarhista, podržavanih od strane Sjedinjenih Država i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], i komunističkih pobunjenika, podržavanih od strane Sovjeta. U veljači [[1947.]], britanska je vlada objavila kako ne može više financijski pomagati monarhistima u građanskom ratu, što je dalo značajnu prednost komunistima. Američka reakcija na ovakav tijek događaja bila je politika [[Zadržavanje|zadržavanja]],<ref name="Gaddis28">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=28–29}}</ref> čiji je glavni cilj bio zaustavljanje širenja komunizma. U ožujku iste godine, Truman je održao govor u kojemu je pozvao na dodjelu ukupno [[Američki dolar|$]]400,000,000 ratne pomoći Grcima te je predstavio [[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]], koja je grčki rat predstavila kao sukob između slobodnih ljudi i totalitarnih režima.<ref name="Gaddis28" /> Iako je pobunjenicima u tom periodu pomagala i [[Josip Broz Tito|Titova]] [[SFRJ|Jugoslavija]],<ref name="Lafeber 1993" /> američka politika je optužila jedino i isključivo Sovjete da su se urotili protiv grčkih monarhista s ciljem [[Domino teorija|ekspanzije]] svog utjecaja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=38}}</ref> Trumanova doktrina je označila prekretnicu u američkoj politici, a za posljedicu je imala ujedinjenje [[Republikanska stranka (SAD)|republikanaca]] i [[Demokratska stranka (SAD)|demokrata]] s ciljem vođenja zajedničke, dvostranačke obrambene i vanjske politike usmjerene na zadržavanje i [[Teorija odvraćanja|odvraćanje]], koja je doduše oslabila za vrijeme [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]], ali je ultimativno izdržala i nakon istog.<ref>{{Harvnb|Hahn|1993|p=6}}</ref><ref>{{Harvnb|Higgs|2006|p=137}}</ref> Umjerenjaci i konzervativci u Europi, kao i socijaldemokrati, pružili su praktički bezuvjetnu podršku zapadnom savezu,<ref>{{Harvnb|Moschonas|Elliott|2002|p=21}}</ref> dok su [[eurokomunizam|europski]] i [[Američki komunizam|američki]] komunisti, financirani od strane [[KGB]]-a i sudionici njegovih obvještajnih operacija, podržavali [[Moskva|Moskvu]], iako su se [[disidenti]] počeli pojavljivati već oko [[1956.]] godine.<ref>{{cite book| last=Andrew| first=Christopher | authorlink=Christopher Andrew (historičar)|author2=Mitrohin, Vasilij |title=The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB| url=https://archive.org/details/swordshieldmitro0000andr_q5i4|publisher=[[Basic Books]]| year=2000|page=[https://archive.org/details/swordshieldmitro0000andr_q5i4/page/276 276]| authorlink2=Vasilij Mitrohin}}</ref> U kasnijim periodima, politika konsenzusa je naišla na kritike [[Opozicija američkoj intervenciji u Vijetnamskom ratu|oponenata američke intervencije u Vijetnamu]], [[Kampanja za nuklearno razoružanje|Kampanje za nuklearno razoružanje]] i [[Antinuklearni pokret|antinuklearnog pokreta]].<ref>{{Harvnb|Crocker|Hampson|Aall|2007|p=55}}</ref> === Marshallov plan i puč u Čehoslovačkoj === {{main|Marshallov plan|Zapadni blok|Čehoslovački puč 1948.}} [[File:Marshall Plan.png|250px|thumb|Mapa koja prikazuje odnos sredstava dodijeljenih pojedinim europskim zemljama u sklopu [[Marshallov plan|Marshallovog plana]].]] Ekonomska pitanja bila su izrazito bitna u početnoj fazi Hladnoga rata. Još početkom [[1947.]] godine, [[UK|Britanija]], [[Francuska]] i [[Sjedinjene Države]] pokušale su postići dogovor sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]] oko plana za ekonomski samodostatnu [[Njemačka|Njemačku]], koji bi uključivao i detaljnu papirologiju o industrijskim postrojenjima, dobrima i infrastrukturu već uklonjenoj od strane Sovjeta.<ref name="miller16">{{Harvnb|Miller|2000|p=16}}</ref> Plan je, naravno, propao. U lipnju iste godine, a sukladno ranije donesenoj [[Trumanova doktrina|Trumanovoj doktrini]], Sjedinjene Države su izglasale [[Marshallov plan]], plan financijske pomoći za sve europske zemlje koje su bile voljne sudjelovati, uključujući i Sovjetski Savez.<ref name="miller16"/> Idejni začetnik i tvorac plana bio je general [[George Marshall]], Trumanov [[Državni tajnik SAD|državni tajnik]], kojemu će [[1953.]] godine zbog tih napora biti uručena [[Nobelova nagrada za mir]]. Ovaj će program kasnije dovesti do osnivanja [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD). Glavni cilj Marshallovog plana bila je obnova demokratskih i ekonomskih sustava u Europi, ali i borba protiv presumiranih prijetnji balansu moći na kontinentu, poput komunističkih partija koje su kroz revolucije ili izbore dolazile na vlast u europskim državama.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=186}}</ref> Plan je također navodio da europski prosperitet ovisi o ekonomskom oporavku Njemačke.<ref>{{cite news|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html|title=Pas de Pagaille!|work=[[Time (časopis)|Time]]|date=28. 7. 1947|accessdate=2. 5. 2008|archive-date=2013-08-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20130828025646/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html|dead-url=yes}}</ref> Mjesec dana kasnije, Truman je potpisao [[Zakon o nacionalnoj sigurnosti (1947.)|Zakon o nacionalnoj sigurnosti]], osnovajući tako [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvo obrane]], [[CIA]]-ju i [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Američkih Država|Vijeće za nacionalnu sigurnost]]. Ove će agencije i organizacije postati temeljma birokracija američke politike za vrijeme Hladnog rata.<ref name="Karabell" >{{Harvnb|Karabell|1999|p=916}}</ref> {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Gottwald & Stalin.jpg|image2=Demise ministru.jpg|width=250|caption1=Portreti [[Klement Gottwald|Klementa Gottwalda]], čelnika čehoslovačkih komunista, i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], na sastanku [[Komunistička partija Čehoslovačke|KP Čehoslovačke]] iz [[1947.]] godine. Njih su dvojica bili ključne osobe u provedbi i realizaciji [[Čehoslovački puč 1948.|državnog udara 1948.]] godine.|caption2=Ostavka nekomunističkih ministara u vladi Klementa Gottwalda u veljači [[1948.]] bio je jedan od ključnih događaja u padu demokratskog sustava u Čehoslovačkoj i uspostavi potpune komunističke kontrole.}} Sovjeti su, ipak, bili spektični; Staljin je vjerovao da bi ekonomska integracija sa Zapadom omogućila zemljama [[Istočni blok|Istočnog bloka]] da izmaknu sovjetskoj kontroli te da Sjedinjene Države pokušavaju kupiti prozapadni balans moći na kontinentu.<ref name="Gaddis32">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=32}}</ref> Zbog toga je, dakle, spriječio zemlje Istočnog bloka da primaju ikakvu pomoć u sklopu Marshallovog plana.<ref name="Gaddis32" /> Naravno, ubrzo je došlo do razvoja sovjetske alternative američkom planu, koja je uključivala sovjetske subvencije i trgovinu sa srednjom i istočnom Europom, a koja je dobila naziv [[Molotovljev plan]], po Staljinovom ministru vanjskih poslova, mada je nakon institucionalizacije u siječnju [[1949.]] godine dobila naziv [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć]] (SEV).<ref name="Lafeber 1993" /> Također, Staljin se izrazito bojao ekonomski obnovljene Njemačke; njegova vizija poslijeratne Europe uključivala je Njemačku koja ni na koji način ne može biti prijetnja Sovjetskom Savezu.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=105–106}}</ref> Početak [[1948.]] godine donio je prvu značajnu političku promjenu na europskom tlu. Naime, nakon niza izvještaja o jačanju "reakcionarskih elemenata", u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], dotad jedinoj zemlji Istočnog bloka kojoj su Sovjeti dozvolili očuvanje demokratskih institucija,<ref name="wettig86">{{Harvnb|Wettig|2008|p=86}}</ref><ref>{{Harvnb|Patterson|1997|p=132}}</ref> domaći komunisti potpomognuti sovjetskim operativcima izvode [[Čehoslovački puč 1948.|državni udar]], svrgavaju demokratsku vladu [[Edvard Beneš|Edvarda Beneša]] i uspostavljaju [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|komunističku vlast]] u zemlji, na čelu s [[Klement Gottwald|Klementom Gottwaldom]]. Javna brutalnost samoga puča, žrtva koje je bio i ugledni diplomat i političar [[Jan Masaryk]], koji je u ožujku iste godine umro pod sumnjivim okolnostima, šokirala je Zapad kao nijedan događaj do tada, izazvala kratkotraji val panike i razuvjerila čak i one malobrojne oponente Marshallovog plana o njegovoj nužnosti.<ref name="miller19">{{Harvnb|Miller|2000|p=19}}</ref> Politika Trumanove doktrina i Marshallovog plana dovela je do slanja milijardi dolara ekonomske i vojne pomoći zemljama Zapadne Europe, ali i [[Grčka|Grčkoj]] i [[Turska|Turskoj]] te [[Skandinavija|Skandinaviji]], koje su također bile obuhvaćene planom. Uz američku podršku, Grci će u narednoj godini [[Grčki građanski rat|poraziti komunističke pobunjenike]] u građanskom ratu.<ref name="Karabell" /> U [[Italija|Italiji]], [[Kršćanska demokracija (Italija)|Kršćanska demokracija]] [[Alcide De Gasperi|Alcidea De Gasperija]] uspjela je poraziti iznimno snažnu komunističko-socijalističku koaliciju na [[Opći izbori u Italiji 1948.|općim izborima 1948.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=162}}</ref> Istovremeno, dolazi do naglašenog porasta špijunaže, [[Emigracija i bjegovi iz Istočnog bloka|bjegova iz Istočnog bloka]] i diplomatskih incidenata.<ref>{{Harvnb|Cowley|1996|p=157}}</ref> === Berlinska blokada i podjela Njemačke === {{Main|Berlinska blokada}} [[File:C-54 landing at Tempelhof.jpg|250px|thumb|Stanovnici [[Berlin]]a promatraju slijetanje američkog aviona [[Douglas C-54 Skymaster]] na [[Aerodrom Berlin-Tempelhof|aerodrom Tempelhof]] u jeku [[Berlinska blokada|blokade]].]] {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = Flag of Germany.svg | caption1 = Prozapadna [[Zapadna Njemačka]] nastala je ujedinjenjem zapadnih okupacijskih zona, a bila je temeljena na demokratskom sustavu, višestranačju i slobodnim izborima te je bila nosioc ekonomske obnove poslijeratne Njemačke. Središte je bilo u [[Bonn]]u. | image2 = Flag of East Germany.svg | caption2 = Prosovjetska [[Istočna Njemačka]] nastala je na području sovjetske okupacijske zone i bila je jednopartijska, socijalistička država pod sovjetskom kontrolom. Iako je [[SED]] formalno kontrolirala situaciju, ovisnost o [[Moskva|Moskvi]] bila je gotovo potpuna. Središte je bilo u [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]]. }} Kao što je bilo i za očekivati, [[Saveznička okupacija Njemačke|okupirana Njemačka]] se pokazala kao posebno opasna žarišna točka. Tenzije su eskalirale kada su, [[1. siječnja]] [[1947.]] godine, Britanija i Sjedinjene Države ujedinile svoje okupacijske zone u "[[Bizona|Bizonu]]", odnosno jedinstvenu zonu sastavljenu od dvaju prijašnjih, a koja će u travnju [[1949.]] postati "Trizona", kada je i francuska zona pripojena ovim dvjema.<ref name="miller13">{{Harvnb|Miller|2000|p=13}}</ref> U sklopu plana za ekonomsku obnovu Njemačke, početkom [[1948.]] godine, predstavnici nekolicine zapadnoeuropskih vlada i Sjedinjenih Država su objavili kako planiraju objediniti zapadne okupacijske zone u jedinstveni, savezni sistem.<ref name="miller18">{{Harvnb|Miller|2000|p=18}}</ref> Uz to, a sve sukladno [[Marshallov plan|Marshallovom planu]], započeli su proces reindustrijalizacije i obnove njemačke ekonomije, uključujući i uvođenje nove [[Njemačka marka|njemačke marke]], koja bi zamijenila staru, od Sovjeta devalviranu [[reichsmarka|reichsmarku]].<ref name="miller31">{{Harvnb|Miller|2000|p=31}}</ref> Ne gubeći vremena, Staljin je već [[24. lipnja]] [[1948.]] godine uveo [[Berlinska blokada|Berlinsku blokadu]], jednu od prvih velikih kriza Hladnoga rata, a koja je onemogućila dotok hrane, materijala i potrepština u [[Zapadni Berlin]] sve do [[12. svibnja]] [[1949.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=33}}</ref> Ta je odluka izazvala promptnu reakciju zapadnih saveznika, među kojima su bili [[Sjedinjene Države]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]] i drugi, koji su ubrzo započeli masivni "berlinski zračni most", koji je omogućio opskrbu Zapadnog Berlina.<ref>{{Harvnb|Miller|2000|pp=65–70}}</ref> Sovjeti su započeli agresivnu propagandnu kampanju protiv takve politike. Komunisti iz [[Istočni Berlin|Istočnog Berlina]] su ponovno pokušali opstruirati općinske izbore (kao što su uradili [[1946.]] godine),<ref name="miller13"/> koji su održani [[5. prosinca]] [[1948.]] godine uz izlaznost od 86.3% i uvjerljivu pobjedu nekomunističkih kandidata.<ref>[[Henry Ashby Turner|Turner, Henry Ashby]], ''The Two Germanies Since 1945: East and West'', Yale University Press, 1987., {{ISBN|0-300-03865-8}}, str. 29</ref> Ti su izbori efektivno podijelili grad na istočni i zapadni dio. Oko 300,000 stanovnika Berlina je prosvjedovalo i zahtijevalo nastavak provedbe "zračnog mosta",<ref>Fritsch-Bournazel, Renata, ''Confronting the German Question: Germans on the East-West Divide'', Berg Publishers, 1990., {{ISBN|0-85496-684-6}}, str. 143</ref> a američki pilot [[Gail Halvorsen]] je pokrenuo [[Operacija Vittles|Operaciju ''Vittles'']], koja je uključivala transport slatkiša za njemačku djecu.<ref name="miller26">{{Harvnb|Miller|2000|p=26}}</ref> U svibnju [[1949.]] godine, Staljin se konačno povukao i prekinuo blokadu.<ref name="Gaddis 2005, p. 34">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=34}}</ref><ref>{{Harvnb|Miller|2000|pp=180–81}}</ref> Takav rasplet događaja omogućio je Zapadu da provede ranije najavljeni plan, tako da je [[23. svibnja]] [[1949.]] godine formalno osnovana [[Savezna Republika Njemačka]] (Zapadna Njemačka), koja je nastala ujedinjenjem triju zapadnih okupacijskih zona i bila je izgrađena na demokratskim načelima; prvi kancelar postao je [[Konrad Adenauer]], dok je prvi predsjednik bio [[Theodor Heuss]]. Niti pola godine kasnije, kao reakciju na potez Zapada, Staljin je na teritoriju sovjetske okupacijske zone osnovao [[Istočna Njemačka|Njemačku Demokratsku Republiku]] (Istočna Njemačka), prosovjetsku, jednopartijsku [[Socijalistička država|socijalističku državu]]; prvi čelnik Istočne Njemačke bio je [[Wilhelm Pieck]], a prvi šef vlade [[Otto Grotewohl]]. Tako je, nakon prve velike krize i već ranije najavljenih poteza od strane velikih sila, poslijeratna Njemačka i formalno podijeljena između Zapadnog i Istočnog bloka. Međutim, to je bio samo početak krize na tom području. Doduše, Staljin je [[1952.]] godine [[Staljinova nota|opetovano predlagao plan za unifikaciju Zapadne i Istočne Njemačke u jednu državu]] s demokratski izabranom vladom i pod nadzorom [[UN|Ujedinjenih naroda]], ali samo pod uvjetom da nova Njemačka ne bude član nijednog zapadnog vojnog saveza. Iako je sovjetski vođa poslao ukupno četiri note, Zapad ih je sve odbio, a neki historičari danas sumnjaju u iskrenost samog prijedloga.<ref>Van Dijk, Rudd. [http://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/ACFB54.pdf The 1952 Stalin Note Debate: Myth or Missed Opportunity for German Reunification?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190502194421/http://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/ACFB54.pdf |date=2019-05-02 }} Woodrow Wilson International Center for Scholars. Cold War International History Project, Radni materijal 14. 5. 1996.</ref> === Počeci NATO-a i Radio Slobodna Europa === {{main|NATO|Radio Slobodna Europa|Mediji i propaganda u Istočnom bloku}} {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Truman signing North Atlantic Treaty.jpg|image2=Flag of NATO.svg|width=250|caption1=Predsjednik [[Harry S. Truman]] potpisuje [[Sjevernoatlantski ugovor]], kojim je osnovan i danas postojeći [[NATO]] savez, a koji je služio kao glavna obrambena uzdanica Zapada.|caption2=Zastava [[NATO]] pakta, koji danas predstavlja najznačajniji vojni savez na svijetu.}} Dana [[4. travnja]] [[1949.]] godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Države]], [[Kanada]] i još osam zapadnih sila potpisale su [[Sjevernoatlantski ugovor]], kojim je osnovana [[Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora]] (NATO).<ref name="Gaddis 2005, p. 34"/> U kolovozu iste godine, [[Sovjetski Savez]] detonirao je [[RDS-1|svoju prvu nuklearnu bombu]] nedaleko od [[Semej|Semipalatinska]], u tadašnjoj [[Kazaška SSR|Kazaškoj SSR]].<ref name="Lafeber 1993" /> Detonacija je iznenadila Zapad, koji nije očekivao tako brz razvoj sovjetskog nuklearnog oružja (Amerikanci su predviđali da takvo što neće biti do [[1953.]], a Britanci čak do [[1954.]]),<ref name="aldrich199807">{{cite journal | title=British Intelligence and the Anglo-American 'Special Relationship' during the Cold War | url=https://archive.org/details/sim_review-of-international-studies_1998-07_24_3/page/331 | last=Aldrich|first= Richard J. | journal=Review of International Studies |date=srpanj 1998 | volume=24 | issue=3 | pages=331–351 | jstor=20097530 | doi=10.1017/S0260210598003313 | issn=0260-2105}}</ref> tako da je predsjednik Truman u rujnu objavio kako postoje čvrsti dokazi o tome da su Sovjeti testirali nuklearno oružje;<ref name="Truman">{{cite web |url=http://www.trumanlibrary.org/chron/49chron2.htm |title=The Truman Administration During 1949: A Chronology |editor-first=Raymond H. |editor-last=Geselbracht |location=Harry S. Truman Library |accessdate=13. 8. 2016 |archive-date=2010-06-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100626220210/http://www.trumanlibrary.org/chron/49chron2.htm |dead-url=yes }}</ref> ova je izjava vrlo vjerojatno iznenadila Sovjete, koji su planirali dada pokus ostane tajan, a za posljedicu je imala pojačan pritisak za što brži završetak [[hidrogenska bomba|hidrogenske bombe]] i na Zapadu i na Istoku.<ref name="Truman" /> Sve se ovo, zanimljivo, događalo u jeku podjele Njemačke na Zapadnu i Istočnu, tako da je bilo evidentno da tenzije između dvaju sila ubrzano rastu.<ref name="Byrd" /><ref name="miller18"/><ref name="turner23">{{Harvnb|Turner|1987|p=23}}</ref><ref>Heike Bungert, "A New Perspective on French-American Relations during the Occupation of Germany, 1945–1948: Behind-the-Scenes Diplomatic Bargaining and the Zonal Merger." ''Diplomatic History'' (1994) 18#3 str: 333–352.</ref> Propagandna kampanja se u ovom periodu također zahuktavala. Situacija na [[Istočni blok|Istočnom bloku]] je bila takva da su [[Mediji i propaganda u Istočnom bloku|mediji zapravo bili organ države, potpuno ovisni o odlukama i informacijama koje su stizale iz vladajućih komunističkih partija]]. Radijske i televizijske organizacije bile su u vlasništvu države, dok su političke grupacije, a najčešće su to bile lokalne komunističke partije, kontrolirale tisak.<ref name="oneil15">{{cite book|last=O'Neil|first=Patrick|title=Post-communism and the Media in Eastern Europe|publisher=Routledge|year=1997|isbn=0-7146-4765-9|pages=15–25}}</ref> Sovjetska propaganda koristila je [[marksizam]] kako bi napadala [[kapitalizam]], pozivajući se na eksploataciju radnika i ratnohuškački imperijalizam kao inherentne odlike tog sustava.<ref>James Wood, str. 111</ref> S druge strane, najznačajniju, inicijalnu, zapadnu propagandu forsirali su [[BBC]] i ''[[Glas Amerike]]'' za područje središnje i istočne Europe,<ref>{{Harvnb|Puddington|2003|p=131}}</ref> međutim [[1949.]] godine došlo je do osnivanja [[Radio Slobodna Europa|Radija Slobodna Europa/Radija Sloboda]], propagandne medijske organizacije čiji je jedini cilj bilo mirno rušenje komunizma u Istočnom bloku.<ref name="Puddington9" /> Radio Slobodna Europa je ovaj cilj želio ostvariti tako što je bio surogat radio stanica, odnosno alternativa partijski i državno dominiranim medijima.<ref name="Puddington9">{{Harvnb|Puddington|2003|p=9}}</ref> Bio je to projekt nekih od najznačajnijih arhitekata rane američke hladnoratovske politike, posebice onih koji su vjerovali kako će Hladni rat na koncu postati politički, ne vojni sukob, poput [[George F. Kennan|Georgea F. Kennana]] i [[John Foster Dulles|Johna Fostera Dullesa]].<ref name="Puddington7">{{Harvnb|Puddington|2003|p=7}}</ref> Američki političari, među kojima su bili i Kennan i Dulles, uviđali su da je Hladni rat u svojoj biti sukob ideja.<ref name=Puddington7 /> Sjedinjene Države su, kroz djelovanje [[CIA]]-je, financirale cijelu seriju propagandnih projekata kako bi se borili protiv simpatija koje su različiti intelektualci u Europi i Trećem svijetu imali prema komunizmu.<ref>{{Harvnb|Puddington|2003|p=10}}</ref> CIA je također pokrenula i tajnu, domaću propagandnu akciju znanu kao [[Križarski pohod za slobodu]].<ref>{{cite book|last=Cummings|first=Richard H.|title=Radio Free Europe's "Crusade for freedom": Rallying Americans behind Cold War Broadcasting, 1950–1960|year=2010|publisher=McFarland & Co|location=Jefferson, N.C.|isbn=978-0-7864-4410-6|url=https://books.google.com/books?id=BO78hXsRebkC}}</ref> Početkom 50-ih godina, Sjedinjene Države su radile na ponovnom naoružanju Zapadne Njemačke te su, [[1955.]] godine, osigurale njezino primanje u [[NATO]].<ref name="Byrd" /> U svibnju [[1953.]] godine, [[Lavrentij Berija|Berija]], koji je tada imao visoku funkciju u vladi, ponovno je predlagao unifikaciju Njemačke u neutralnu državu, sukladno ranijoj [[Staljinova nota|Staljinovoj noti]], a sve kako bi spriječio neizbježno pristupanje Zapadne Njemačke NATO paktu.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=105}}</ref> === Kineski građanski rat i SEATO === {{main|Kineski građanski rat|Kineska revolucija (1949)|SEATO}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=1945 Mao and Chiang.jpg|image2=1949 Mao and Stalin.jpg|width=250|caption2=Iako su [[Mao Zedong|Mao]] (lijevo) i [[Chiang Kai-shek]] (desno) bili saveznici u [[Drugi kinesko-japanski rat|ratu protiv Japana]] (gornja slika), prvi je nakon pobjede u [[Kineski građanski rat|građanskom ratu]] ekspresno pristao na ponudu o savezništvu koja je stigla iz [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] (donja slika).}} U isto vrijeme kada se Europa suočavala sa sve izraženijom blokovskom podjelom, krajnji istok [[Azija|Azije]] je postao novo krizno žarište. Iako su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sklopili savezništvo kako bi porazili [[Japan]], [[Mao Zedong]] i [[Chiang Kai-shek]] su još [[1946.]] godine nastavili [[Kineski građanski rat|građanski rat]], koji je bio započeo još [[1927.]] godine,<ref name="Nanchang">{{cite book |title = China at War: An Encyclopedia |year = 2012 |page = 295 |url = https://books.google.com/books?id=jhPyvsdymU8C&pg=PA295#v=onepage&q&f=false}}</ref> uz prekid [[1936.]] godine zbog rata s Japanom.<ref>{{cite web |url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/111803/China |title = China |publisher = Encyclopædia Britannica, Inc. |work = Encyclopædia Britannica |date = 15 November 2012}}</ref> Kada je sukob nastavljen nakon rata, radilo se o otvorenom konfliktu Maovih [[Komunistička partija Kine|komunista]] i Chiangovih [[Koumintang|nacionalista]] za prevlast na teritoriju [[Kina|Kine]]. Godine [[1949.]], Maova [[Narodnooslobodilačka armija Kine|Narodnooslobodilačka armija]] nanijela je odlučujuće poraze od Sjedinjenih Država podržavanoj vladi [[Kuomintang]]a te promptno, [[1. listopada]] [[1949.]] godine, proglasila osnivanje [[NR Kina|Narodne Republike Kine]]; shvativši značaj ovog poteza, [[Sovjetski Savez]] je brzo reagirao i sklopio savez s novom komunističkom državom.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=39}}</ref> Prema norveškom historičaru [[Odd Arne Westad|Oddu Arneu Westadu]], komunisti su pobijedili u građanskom ratu zato što su napravili manje vojnih pogrešaka od nacionalista i zato što je Chiang u svojoj potrazi za snažnom, centraliziranom upravom antagonizirao previše interesnih grupacija u Kini. Uz to, nacionalisti su pretrpjeli znatno više štete tokom [[Drugi kinesko-japanski rat|rata s Japanom]]. S druge strane, komunisti su vješto manipulirali različitim društvenim skupinama, poput seljaka, govoreći im točno ono što su oni htjeli čuti i skrivajući se iza fasade [[Kineski nacionalizam|kineskog nacionalizma]].<ref>{{Harvnb|Westad|2012|p=291}}</ref> Nakon vojnih poraza, Chiang i njegova vlada povlače se na otok [[Tajvan (otok)|Tajvan]], gdje uspostavljaju [[Republika Kina|Republiku Kinu]]. Suočena s [[Kineska revolucija (1949)|komunističkom revolucijom u Kini]] i [[Sovjetski atomski projekt|prekidom monopola nad atomskim oružjem]] tokom [[1949.]] godine, Trumanova administracija je započela brzu ekspanziju svoje politike [[Zadržavanje|zadržavanja]].<ref name="Lafeber 1993" /> U tajnom dokumentu iz [[1950.]] godine, znanom kao [[NSC-68]],<ref name="Gaddis 2005, p. 164">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=164}}</ref> Vijeće za nacionalnu sigurnost je predložilo dodatno jačanje prozapadnih savezništava i učetverostručenje troškova obrane.<ref name="Lafeber 1993" /> Sjedinjene Države su tako, početkom 50-ih godina, započele s agresivnom primjenom politike zadržavanja na zemlje [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]], s ciljem borbe protiv revolucionarnih pokreta, najčešće vođenih od strane komunističkih partija koje je financirao Sovjetski Savez, koji su se borili protiv obnove europskih kolonijalnih imperija diljem svijeta.<ref name="Gaddis 2005, p. 212">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=212}}</ref> Istovremeno, Sjedinjene Države su formalizirale seriju sporazuma s [[Japan]]om, [[Australija|Australijom]], [[Novi Zeland|Novim Zelandom]], [[Tajland]]om i [[Filipini]]ma (među kojima se posebno ističu [[ANZUS]] iz [[1951.]] i [[SEATO]] iz [[1954.]]), koji su Amerikancima garantirali dugoročno korištenje brojnih vojnih baza.<ref name="Byrd" /> Zbog serije sporazuma nastalih u ovom periodu, isti se često naziva "[[paktomanija]]". === Korejski rat === {{main|Korejski rat}} [[File:Korean war 1950-1953.gif|thumb|left|Teritorijalne promjene za vrijeme [[Korejski rat|Korejskog rata]] u periodu od [[1950.]] godine do primirja [[1953.]] godine. Kao što je vidljivo, rana faza rata donijela je brojne teritorijalne promjene, dok tokom [[1951.]] godine nije došlo do stabilizacije.<br />{{bullet}}<span style="color:#d45444;">Snage Sjeverne Koreje i saveznika</span><br />{{bullet}}<span style="color:#4cd444">Snage Južne Koreje i Ujedinjenih nacija</span>]] Posljednja velika kriza u prvoj fazi Hladnog rata, a koja je ujedno bila direktna posljedica američke politike zadržavanja, bilo je izbijanje [[Korejski rat|Korejskog rata]] [[1950.]] godine. Naime, nakon pobjede nad [[Japan]]om i završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], na teritoriju [[Korejski poluotok|Korejskog poluotoka]] uspostavljena je [[Narodna Republika Koreja]], privremena uprava u kojoj su se za prevlast borili [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Države]]. S obzirom na takav razvoj situacije, [[Ujedinjeni narodi]] su predložili podjelu uprave nad poluotokom na sovjetski sjever i američki jug, s granicom na [[38. paralela (sjever)|38. paraleli]]. Nakon uspostave privremenih vlada na podijeljenom poluotoku, godine [[1948.]] godine došlo je do proglašenja samostalnih država; [[Kim Il-sung]] je na sjeveru zemlje proglasio [[Sjeverna Koreja|Demokratsku Narodnu Republiku Koreju]] (Sjeverna Koreja), komunističku državu s izgrađenim [[kult ličnosti|kultom ličnosti]] oko "vječnog vođe", dok je na jugu poluotoka proglašena [[Južna Koreja|Republika Koreja]] (Južna Koreja), demokratska republika pod američkom zaštitom. No, za razliku od podjele Njemačke, [[podjela Koreje]] nije prošla bez posljedica. Niti dvije godine kasnije, Kimova [[Korejska narodna armija]] izvršila je [[Operacija Pokpoong|invaziju na Južnu Koreju]], posljedica koje je bio početak [[Korejski rat|Korejskog rata]].<ref name="Stokesbury1990">{{cite book |title=A Short History of the Korean War|url=https://archive.org/details/shorthistoryofko00unse|last=Stokesbury |first=James L|year=1990|publisher=Harper Perennial |location=New York|isbn=0-688-09513-5|page=[https://archive.org/details/shorthistoryofko00unse/page/14 14]}}</ref> Idejni začetnik invazije bio je glavni Kimov saveznik, [[Josif Staljin]], koji je "isplanirao, pripremio i inicirao" istu,<ref>[[David Dallin]], ''Soviet Foreign Policy After Stalin'' (J. B. Lippincott, 1961), str. 60.</ref> izradivši "detaljne [ratne] planove", koji su preneseni u [[Pjongjang]].<ref>Douglas J. Macdonald, "Communist Bloc Expansion in the Early Cold War," ''International Security'', zima 1995–6, str. 180.</ref><ref>John Lewis Gaddis, ''We Know Now: Rethinking Cold War History'' (Oxford University Press, 1997), str. 71.</ref><ref>Sergej N. Gončarov, John W. Lewis i Xue Litai, ''Uncertain Partners: Stalin, Mao and the Korean War'' (Stanford University Press, 1993),str. 213</ref><ref>William Stueck, ''The Korean War: An International History'' (Princeton University Press, 1995), str. 69.</ref> No, na Staljinovo iznenađenje,<ref name="Lafeber 1993" /> [[Ujedinjeni narodi]] su otvoreno podržali obranu Južne Koreje, iako su Sovjeti u tom periodu bojkotirali sjednice zato što je [[Tajvan]], namjesto [[NR Kina|NR Kine]], imao stalno mjesto u Vijeću.<ref>{{Harvnb|Malkasian|2001|p=16}}</ref> Ubrzo je došlo do formiranja [[Komanda Ujedinjenih nacija|zajedničke komande]] u kojoj su sudjelovali časnici iz [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Turska|Turske]], [[Kanada|Kanade]], [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Australija|Australije]], [[Francuska|Francuske]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], [[Filipini|Filipina]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Belgija|Belgije]] i [[novi Zeland|Novog Zelanda]], a sve s ciljem zaustavljanja sjevernokorejske invazije.<ref>[[T. R. Fehrenbach|Fehrenbach, T. R.]], ''This Kind of War: The Classic Korean War History'', Brasseys, 2001, {{ISBN|1-57488-334-8}}, str. 305</ref> Na čelu zajedničke komande bio je proslavljeni američki general, [[Douglas MacArthur]]. Iako su do kraja ljeta [[1950.]] godine Kimove trupe rapidno osvojile gotovo cijeli poluotok, uključujući i [[Seoul]], poraz [[Bitka za Incheon|kod Incheona]] u rujnu iste godine označio je kraj sjevernokorejske dominacije i početak povlačenja (u jednom su trenutku i snage Ujedinjenih nacija imale kontrolu nad gotovo cijelim poluotokom). Sjeverna Koreja je, uz snažnu [[NR Kina|kinesku]] i pozadinsku [[SSSR|sovjetsku]] podršku, uspijevala donekle parirati Ujedinjenim nacijama do [[1952.]] godine, međutim ratnovanje je uzelo svoj danak i dvije azijske zemlje su već do kraja iste godine bile spremne okončati rat, međutim Staljin je inzistirao da se borbe nastave;<ref name = "Byrd" /> u međuvremenu je među snagama UN-a došlo do ozbiljnog raskola između generala MacArthura i predsjednika Trumana oko načina vođenja sukoba (MacArthur je predlagao žestoki napad na Kinu, što je Truman odbio, plašeći se da bi to moglo dovesti do otvorenog koflikta sa Sovjetima; Truman je kasnije čak tvrdio da je MacArthur predlagao korištenje nuklearnog oružja, što je ovaj kasnije demantirao), što je dovelo do toga da je Truman razriješio MacArthura s mjesta vrhovnog komandanta zajedničke komande. Situacija je ubrzo došla do mrtve točke, koja je potrajala sve do Staljinove smrti [[1953.]] godine, nakon koje su se planovi o prekidu vatre počeli ozbiljnije razmatrati.<ref name = "Byrd" /> Dana [[27. srpnja]] [[1953.]] godine, u selu [[P'anmunjŏm]]u, potpisan je [[Korejski sporazum o primirju|sporazum o prekidu vatre]], koji je faktički dokinuo Korejski rat, iako dvije strane nikada nisu formalno potpisale mirovni sporazum. Iako kratkotrajan i bez jasnih direktnih posljedica, Korejski sukob imao je dalekosežan utjecaj. Što se tiče Zapada, sukob je direktno utjecao na [[NATO]] da krene s razvijanjem vojne infrastrukture.<ref>{{Harvnb|Isby|Kamps|1985|pp=13–14}}</ref> Snažne podjele bile su i u javnosti na Zapadu, posebice u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], gdje je dobar dio javnosti bio protiv konflikta, bojeći se eskalacije rata s komunističkom Kinom te možebitnog nuklearnog rata. Britanski političari su se, stoga, zalagali za brzo razrješenje sukoba i ponovno ujedinjenje Koreje pod kontrolom Ujedinjenih nacija, uz odlazak svih stranih trupa s poluotoka.<ref>{{Cite book|last=Cotton|first=James|title=The Korean war in history|publisher=Manchester University Press ND|year=1989|page=[https://archive.org/details/koreanwarinhisto0000unse/page/100 100]|url=https://archive.org/details/koreanwarinhisto0000unse|id=|isbn=0-7190-2984-8}}</ref> Ovakva situacija imala je negativne posljedice na [[Odnosi Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država|angloameričke odnose]]. S druge strane, Istok se našao u vrlo zanimljivoj situaciji s obzirom da je pred sam kraj rata umro Staljin, što je bio početak znakovitih promjena u politici Sovjetskog Saveza, ali i odnosima Istoka i Zapada. [[File:Kim Il Sung Portrait-3.jpg|thumb|250px|Sjevernokorejski diktator [[Kim Il-sung]] je zaslužan za nastanak i razvoj suvremene Sjeverne Koreje. Vođena njegovom ideologijom, ''[[Juche]]'', Sjeverna Koreja je danas najzatvorenija zemlja svijeta, a na njezinom čelu su i dalje Kimovi potomci.]] Što se same Koreje tiče, ona je nakon sporazuma o primirju ostala podijeljena na sjever i jug, uz granicu na 38. paraleli; uspostavljena je i posebna [[Korejska demilitarizirana zona|demilitarizirana zona]]. Sjevernom Korejom vladao je diktator [[Kim Il-sung]], koji je izgradio snažan [[kult ličnosti]] i osigurao da njegovi potomci nastavljaju voditi državu po dinastičkom sistemu i uz neograničenu moć;<ref>[[Don Oberdorfer|Oberdorfer, Don]], ''The Two Koreas: A Contemporary History'', Basic Books, 2001, {{ISBN|0-465-05162-6}}, str.&nbsp;10–11</ref><ref>[[No Kum-sok|No, Kum-Sok]] i J. Roger Osterholm, ''A MiG-15 to Freedom: Memoir of the Wartime North Korean Defector who First Delivered the Secret Fighter Jet to the Americans in 1953'', McFarland, 1996, {{ISBN|0-7864-0210-5}}</ref> držeći se Kimove ideologije, ''[[Juche]]'', Sjeverna Koreja je u prvim godinama Hladnog rata doživjela snažan gospodarski rast te je bila daleko ispred ratom opustošenog i gospodarski nerazvijenog juga, međutim zatvorenost prema svijetu i politika autarkije dovele su do gospodarske stagnacije u kasnijim desetljećima, posljedice koje će se osjećati godinama kasnije. S druge strane, na čelu [[Prva Korejska Republika|prve republike]] na jugu našao se [[I Seungman]], predsjednik koji je uživao veliku podršku Sjedinjenih Država i čiji je režim, iako autoritativan, bio znatno manje brutalan nego onaj na sjeveru, ali obojan korupcijom, koja će biti glavno razlog za njegovo svrgavanje [[1960.]] godine.<ref>{{cite book |last=Hastings |first=Max | authorlink = Max Hastings|title=The Korean War |publisher=Simon & Schuster |year=1988 |location=New York |pages=89–90 |url=https://books.google.com/books?id=wvOMegzEi3AC |isbn=0-671-66834-X}}</ref> Nakon tog incidenta, Južna Koreja je u roku od godine dana potpala pod vojnu diktaturu koja je, uz brojne promjene na vlasti i političku nestabilnost, opstala sve do kraja [[1980-e|80-ih]] godina, kada je u zemlju vraćeno višestranačje. == Kriza i eskalacija (1953–62) == {{main|Hladni rat (1953–1962)}} === Hruščov, Eisenhower i destaljinizacija === {{main|Destaljinizacija}} Godina [[1953.]] bila je prva značajna prekretnica u tijeku Hladnog rata, početak njegove druge faze, a sve zbog promjene u dinamici odnosa dvaju blokova izazvane promjenama na čelnim pozicijama u dvama velesilama.<ref name=autogenerated1>Karabell, str. 916</ref> Naime, u siječnju iste godine, [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski]] kandidat i bivši general, [[Dwight D. Eisenhower]], zamijenio je Trumana na mjestu [[Predsjednik SAD|predsjednika Sjedinjenih Država]], što je dovelo do promjene u političkom pristupu Hladnom ratu. Naime, proračun za obranu se u posljednjih 18 mjeseci Trumanove administracije učetverostručio, što je Eisenhower smatrao pretjeranim te je želio smanjiti troškove obrane za jednu trećinu, a da pritom nastavi učinkovito voditi svoju zemlju u Hladnom ratu.<ref name="Lafeber 1993" /> [[File:Bundesarchiv Bild 183-B0628-0015-035, Nikita S. Chruschtschow.jpg|thumb|left|250px|Izašavši kao pobjednik u borbi za Staljinova nasljednika, [[Nikita Hruščov]] je napravio vrlo snažan, ali raznovrstan zaokret u sovjetskoj politici. Njegovi će potezi uvelike utjecati na razvoj politike Istočnog bloka, ali i na odnos sa Sjedinjenim Državama.]] S druge strane, u ožujku iste godine od posljedica teškog [[moždani udar|moždanog udara]] umire sovjetski vođa, [[Josif Staljin]]. Ovaj je događaj ostavio dubok trag na odnose unutar Istočnog bloka, ali i na sovjetsku političku scenu, koja se suočila s novom bitkom za vlast. Iako je Staljina nakratko naslijedio [[Georgij Maljenkov]], na koncu je u borbi za vlast pobijedio [[Nikita Hruščov]], koji je postupku eliminirao Maljenkova, [[Vjačeslav Molotov|Molotova]] i uspješno organizirao montirani proces i pogubljenje [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]]. I iako se očekivalo da će Hruščov nastaviti sa Staljinovom politikom, dana [[25. veljače]] [[1956.]] godine, novokonsolidirani sovjetski vođa je iznenadio delegate na 20. kongresu [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KP Sovjetskog Saveza]] održavši "tajni govor", u kojemu je [[O kultu ličnosti i njegovim posljedicama|popisao i denuncirao Staljinove zločine]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=107}}</ref> Bilo je to prvi put u sovjetskoj povijesti da je neki visoki partijski dužnosnik javno nazvao Staljina zločincem i osudio ga zbog toga, a što je naznačilo promjenu u smjeru sovjetske politike. Hruščov je inicirao dugotrajni i kompleksni proces [[destaljinizacija|destaljinizacije]], tvrdeći da je jedini način da se Sovjetski Savez reformira i napreduje tako da prizna i odrekne se pogrešaka učinjenih u prošlosti.<ref name = "Karabell" /> Ovakva je politika imala odraza na odnose kako u Istočnom bloku, tako i prema Zapadu. Zaokret u sovjetskoj politici bio je prilično evidentan. Tako je Hruščov [[18. studenog]] [[1956.]] godine, prilikom obraćanja zapadnim ambasadorima tokom domjenka u poljskoj ambasadi u [[Moskva|Moskvi]], izrekao svoju slavnu rečenicu, kojom je šokirao sve prisutne: "''Sviđalo se to vama ili na, povijest je na našoj strani. Pokopat ćemo vas!''"<ref>"[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867329,00.html We Will Bury You!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130824033318/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867329,00.html |date=2013-08-24 }}", ''[[Time (časopis)|Time]]'', 26. studenog 1956. Pristupljeno: 26. lipnja 2008.</ref> Kasnije je tvrdio kako nije referirao na nuklearni rat, već na povijesno predodređenu pobjedu komunizma nad kapitalizmom.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=84}}</ref> Istovremeno, Hruščov je rehabilitirao antistaljinističke političke zatvorenike, objavljivao romane [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicima]] i drugih, tada, kontroverznih pisaca i obnavljao odnose sa [[SFRJ|SFR Jugoslavijom]], dok su tokom iste godine sovjetski tenkovi krvavo gušili [[Mađarska revolucija 1956.|antikomunistički ustanak u Mađarskoj]], a Hruščov [[Hruščovljevo lupanje cipelom|lupao cipelom]] u znak protesta na sastanku [[UN|Ujedinjenih nacija]] [[1960.]] godine. Tokom [[1961.]] godine, Hruščov je izjavio da će, iako su Sjedinjene Države trenutno ispred Sovjetskog Saveza, manjak stanova biti eliminiran, konzumeristička dobra postati suvišna i da će, kroz dva desetljeća, "izgradnja komunističkog društva" u Sovjetskom Savezu biti gotova "u glavnini".<ref>{{Harvnb|Tompson|1997|pp=237–239}}</ref> Kao odgovor na promjenu politike na Istoku, Eisenhowerov državni tajnik, [[John Foster Dulles]], inicirao je politiku "[[Novi pogled (politika)|Novog pogleda]]" na Trumanovo zadržavanje, smatrajući kako se Sjedinjene Države moraju više oslanjati na nuklearno oružje u konfrontaciji s neprijateljima.<ref name="Karabell" /> Dulles je predstavio i doktrinu "masovne osvete", prijeteći agresivnim američkim odgovorom na eventualnu sovjetsku agresiju. Nuklearna superiornost u tom trenutku omogućila je, primjerice, Eisenhoweru da lako riješi probleme oko sovjetske intervencije tokom [[Sueska kriza|Sueske krize]] [[1956.]] godine.<ref name="Lafeber 1993" /> Američki planovi za nuklearni rat krajem 50-ih godina uključivali su "sistemsko uništenje" čak 1,200 urbanih središta u Istočnom bloku i Kini, uključujući [[Moskva|Moskvu]], [[Istočni Berlin]] i [[Peking]], a glavni cilj napada bilo bi civilno stanovništvo.<ref>Eric Bradner (23. prosinca 2015.). [http://www.cnn.com/2015/12/23/politics/cold-war-u-s-nuclear-target-list/ Newly released documents reveal U.S. Cold War nuclear target list]. ''CNN.'' Pristupljeno: 27. prosinca 2015. Vidi i: [http://nsarchive.gwu.edu/nukevault/ebb538-Cold-War-Nuclear-Target-List-Declassified-First-Ever/ U.S. Cold War Nuclear Target Lists Declassified for First Time]. [[National Security Archive]]. 22. prosinca 2015.</ref> === Varšavski pakt i Mađarska revolucija === {{main|Varšavski pakt|Poznanjski jun|Poljski oktobar|Mađarska revolucija 1956.}} [[File:Warsaw Pact Logo.svg|220px|thumb|Nakon što je [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|NSR Albanija]] napustila pakt [[1968.]], njezina je zastava uklonjena sa službenog grba te organizacije, čije je geslo bilo "Savez mira i socijalizma".]] Iako je Staljinova smrt [[1953.]] godine uvelike smanjila tenzije, situacija u [[Europa|Europi]] je i dalje bila vrlo napeta i zapravo se radilo o vrlo neugodnom primirju,<ref name="Palmowski">{{Harvnb|Palmowski|year=2004}}</ref> što se iskristaliziralo [[1955.]] godine. Naime, iako je [[Sovjetski Savez]] već do [[1949.]] godine bio sklopio pojedinačne sporazume o međusobnoj pomoći sa svim zemljama Istočnog bloka,<ref>Feldbrugge, str. 818</ref> te je godine došlo do sklapanja multilateralnog Sporazuma o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći između osam zemalja Istočnog bloka ([[Albanija]] će [[1968.]] godine formalno napustiti pakt); sporazum će u povijest ući kao [[Varšavski pakt]].<ref name="Byrd" /> Varšavski pakt figurirao je, zapravo, kao alternativa [[NATO]] paktu, a nastao je kao posljedica odbijanja prijedloga za reunifikaciju Njemačke te ponovnog naoružavanja i primanja [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] u NATO; iako je formalno imao puno širi kontekst, Varšavski pakt je faktički djelovao, primarno, kao vojni savez. Zbog činjenice da je Sovjetski Savez već imao pojedinačne sporazume sa svim članicama pakta, Zapad je njegovo sklapanje smatrao suvišnim.<ref>The Warsaw Pact Reconsidered: International Relations in Eastern Europe, 1955–1969, Laurien Crump Routledge, str. 17, 11.02.2015</ref> No, tokom naredne godine, unatoč promjeni politike, Istočni blok je doživio snažan udarac, za kojeg su mnogi kasniji komentatori tvrdili da je napravio nepopravljivu štetu. Prvo je u lipnju [[1956.]] godine došlo do [[Poznanjski jun|nasilnog radničkog ustanka]] u [[Poljska|poljskom]] [[Poznań]]u, u kojem su ustanici tražili bolje uvjete za radnike u državi koja je i tri godine nakon njegove smrti, još uvijek provodila [[staljinizam|staljinističku]] politiku pod [[Bolesław Bierut|Bolesławom Bierutom]] i [[Edward Ochab|Edwardom Ochabom]], koji je tokom svog kratkotrajnog mandata odobrio nasilno gušenje ustanka u kojemu je stradao velik broj ljudi.<ref name="Paczkowski">{{pl icon}} [[Andrzej Paczkowski]], ''Pół wieku dziejów Polski'', Wydawnictwo Naukowe PWN, Warszawa 2005, {{ISBN|83-01-14487-4}}, str. 203</ref><ref name="Z perspektywy">{{pl icon}} [http://www.tnpolonia.com/poznan56.html ''"Z perspektywy historyka i w świetle dokumentów…"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506121817/http://www.tnpolonia.com/poznan56.html |date=2016-05-06 }}'' – dr. Łukasz Jastrząb, intervju</ref> Ipak, bilo je evidentno kako je u Poljskoj proces poststaljinističkog "otapanja" bio u tijeku i kako su promjene neizbježne. [[Władysław Gomułka]] se ubrzo isprofilirao kao umjerenjak koji je uspješno ispregovarao sa Hruščovim brojne povlastice za Poljsku, iskoristivši situaciju u kojoj se Sovjetski Savez nalazio (destaljinizacija i opća osuda Staljina kao vođe) kako bi uveo brojne liberalne reforme u Poljskoj. Međutim, iako je staljinizam u Poljskoj došao do svog kraja, a [[Poljski oktobar|Gomułkine reforme]] su imale značajnog utjecaja, početkom 60-ih je upravo Gomułka zaustavio liberalizaciju i provodio znatno konzervativniju politiku, mada i dalje blažu od one svojih prethodnika. Međutim, Poljska nije bila tako znakovito krizno žarište, kao što je bila [[Mađarska]]. {{multiple image|align=left| perrow = 2/1/2 |total_width=350 | image1 = 1956 a budapesti Sztálin-szobor elgurult feje fortepan 93004.jpg |width1=8320|height1=5886 | image2 = II. János Pál pápa (Köztársaság) tér, a pártház ostromakor kivégzett védő holtteste. Fortepan 24462.jpg |width2=4674 |height2=2974 | image3 = II. János Pál pápa (Köztársaság) tér a Vay Ádám utca felől a Népszínház utca felé nézve. Fortepan 23577 cropped.jpg |width3=3600|height3=2700 | image4 = Károlyi kert, szemben a Magyar utca - Henszlmann Imre utca sarok. Fortepan 23592.jpg|width4=5433|height4=3724 | image5 = Szent István körút a Falk Miksa (Néphadsereg) utca felől a Honvéd utca felé nézve. A szovjet csapatok ideiglenes kivonulása 1956. október 31-én. Fortepan 24787.jpg|width5=4570|height5=3146 | footer = [[Mađarska revolucija 1956.]] ostavila je velik trag u Istočnom bloku i pokazala do kojih granica su velesile bile spremne ići kako bi sačuvale svoj politički utjecaj. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br>{{bullet}} Ostatak [[Spomenik Staljinu (Budimpešta)|srušenog, devetmetarskog spomenika Staljinu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]];<br>{{bullet}} Ubijeni stražar ispred središta Komunističke partije;<br>{{bullet}} Službene zastave mađarskih revolucionara na gradskim ulicama; iste su napravljene tako da je iz sredine izrezan komunistički grb;<br>{{bullet}} Grob poginuloj žrtvi revolucije u parku Karlovi vrtovi;<br>{{bullet}} Sovjetski [[T-34]] tenkovi na ulicama Budimpešte.}} }} Nakon rata, [[Mađarska]] je postala [[Mađarska Narodna Republika|komunistička zemlja]]<ref>{{Cite journal| title = 1949. évi XX. törvény. A Magyar Népköztársaság Alkotmánya.| trans-title = | journal = Magyar Közlöny| publisher = Állami Lapkiadó Nemzeti Vállalat | location = Budimpešta| volume = 4 | issue = 174 | page = 1361| language = mađarski| date = 20. 8. 1949}}</ref><ref>{{Cite journal| title = 1989. évi XXXI. törvény az Alkotmány módosításáról| journal = Magyar Közlöny| publisher = Pallas Lap- és Könyvkiadó Vállalat | location = Budimpešta| volume = 44 | issue = 74 | page = 1219| language = mađarski| date = 23. 10. 1989}}</ref> na čelu s [[Mátyás Rákosi|Mátyásom Rákosijem]], koji je bio zloglasni diktator, lojalan staljinist i advokat sovjetske politike.<ref name="Rao, B. V. 2006">Rao, B. V. (2006), ''History of Modern Europe Ad 1789-2002: A.D. 1789-2002'', Sterling Publishers Pvt. Ltd.</ref><ref>[http://www.britannica.com/eb/article-34819 Hungary :: The Revolution of 1956 – Britannica Online Encyclopedia<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>{{cite news| url=https://www.theguardian.com/obituaries/story/0,,1960064,00.html | work=The Guardian | location=London | title=Gyorgy Litvan | date=30. 11. 2006 | accessdate=12. 5. 2010 | first=George | last=Gomori}}</ref> Međutim, po uzoru na svog mentora (čijim se "najboljim učenikom" sam prozvao), Rákosi je provodio represivnu politiku koja je Mađarsku dovela u ozbiljne probleme, kako društvene<ref>Johanna Granville, [https://www.academia.edu/23951275/The_First_Domino_International_Decision_making_during_the_Hungarian_Revolution_of_1956 ''The First Domino: International Decision Making During the Hungarian Crisis of 1956"''], Texas A & M University Press, 2004. {{ISBN|1-58544-298-4}}.</ref> tako i ekonomske,<ref name="Pető-Szakács 1985">Pető-Szakács: A hazai gazdaság négy évtizedének története 1945–1985. I. köt. Budapest, 1985, KJK</ref> a situacija se, dakako, pogoršala nakon [[Informbiro|rezolucije Informbiroa]] i [[Raskol Tito-Staljin|raskola između Tita i Staljina]]. Međutim, nakon što je Staljin umro, a Hruščov započeo s provođenjem destaljinizacije, Rákosi se ubrzo našao u nemilosti novog sovjetskog vodstva te je bio prisiljen podnijeti ostavku (službeno je napustio zemlju "zbog medicinskih razloga"); naslijedio ga je njegov zamjenik, [[Ernő Gerő]], koji je kratko vladao zemljom (tek par mjeseci) u periodu znanom kao Gerőv interregnum. Ponukani poljskim primjerom, Mađari su također htjeli uvesti liberalne reforme u dotadašnji staljinistički sistem i situacija je ubrzo eskalirala krajem listopada [[1956.]] godine, kada je došlo do [[Mađarska revolucija 1956.|revolucionarnog ustanka]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/4/newsid_2739000/2739039.stm|title=Soviet troops overrun Hungary|publisher=BBC News|date=4 November 1956|accessdate=11. 6. 2008}}</ref> Nedugo nakon prvih ispaljenih hitaca i znamenitog [[Spomenik Staljinu (Budimpešta)|rušenja devetmetarskog spomenika Staljinu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]], situacija je eskalirala i ubrzo je došlo do pada vlade<ref>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Chapter II.F, para 65 (str. 22) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> - Gerő i premijer [[András Hegedüs|Hegedüs]] pobjegli su u Sovjetski Savez, a na čelo države došli su reformist i jedan od vođa revolucije, [[Imre Nagy]], kao premijer, i [[János Kádár]], kao [[Mađarska socijalistička radnička partija|partijski]] čelnik.<ref>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Glava XII.B, para 565 (str. 174) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> Ponukana narodnim zahtijevanjima,<ref>Video: [http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html Revolt in Hungary] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }} {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }} Narator: [[Walter Cronkite]], producent: CBS (1956) – Fond 306, Audiovizualni materijali vezani uz Mađarsku revoluciju 1956., OSA Archivum, Budimpešta, Mađarska, ID: HU OSA 306-0-1:40 {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }}</ref> nova mađarska vlast je raspustila tajnu policiju, izrazila kako namjerava napustiti Varšavski pakt i ponovno organizirati slobodne izbore; unatoč odobravanju poljskih liberalnih reformi, Moskva nije bila spremna pristati na ovakve zahtjeve, koji su faktički značili dokidanje sovjetskog utjecaja u toj zemlji i bili su neupitno revolucionarni u povijestnom kontekstu. Nakon što je Nagyjeva vlada izgubila podršku Moskve, [[Sovjetska armija]] je u kratkom periodu izvršila vojnu invaziju na Mađarsku<ref name=troops>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Chapter IV. E (Logistical deployment of new Soviet troops), para 181 (str. 56) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> i tako izazvala oštru kritiku međunarodne zajednice, ali bez konkretnih poteza.<ref>{{cite journal | author = Csaba Békés | title = The Hungarian Question on the UN Agenda: Secret Negotiations by the Western Great Powers 26 October–4 November 1956. (British Foreign Office Documents) | journal = Hungarian Quarterly | date = proljeće 2000 | url = http://www.rev.hu/portal/page/portal/rev/tanulmanyok/1956/hungquest | accessdate = 7. 12. 2008 | archive-date = 2011-07-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110716155414/http://www.rev.hu/portal/page/portal/rev/tanulmanyok/1956/hungquest }}</ref> U jeku progona revolucionara, tisuće Mađara je uhapšeno, zatvoreno i deportirano u Sovjetski Savez,<ref>{{cite web |title=Report by Soviet Deputy Interior Minister M. N. Holodkov to Interior Minister N. P. Dudorov (15. 11. 1956) |work=The 1956 Hungarian Revolution, A History in Documents |publisher=George Washington University: The National Security Archive |date=4. 11. 2002 |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB76/doc8.pdf |format=PDF |accessdate =2. 9. 2006}}</ref> a oko 200,000 Mađara je tokom općeg kaosa napustilo zemlju;<ref name="Cseresneyes">{{cite journal |last=Cseresnyés |first=Ferenc |title=The '56 Exodus to Austria |journal=The Hungarian Quarterly |volume=XL |issue=154 |pages=86–101 |publisher=Society of the Hungarian Quarterly |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041127172402/http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |url=http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |archivedate=27. 11. 2004 |date=ljeto 1999 |accessdate=9. 10. 2006 |ref=harv |archive-date=2004-11-27 |access-date=2017-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041127172402/http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |url-status=dead }}</ref> Nagy i ostali revolucionarni vođe su, nakon tajnih i montiranih procesa, osuđeni za izdaju i pogubljeni u narednom periodu.<ref name="BBCJune16">[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/16/ "Na današnji dan - 16. lipnja 1989.: Mađarska organizirala ponovni pogreb za palog heroja, Imru Nagyja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425235008/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/16/ |date=2009-04-25 }} British Broadcasting Corporation (BBC) izvještava o pogrebu Imrea Nagyja s punim počastima. Preuzeto: 13. listopada 2006.</ref> Revolucija je, tako, krvavo ugušena [[10. studenog]], nakon manje od mjesec dana, a na čelu zemlje ostao je Kádár, čiji će "[[gulaš komunizam]]" u naredim desetljećima ipak donijeti značajna poboljšanja, posebice na ekonomskom planu. {{multiple image|align=right| perrow = 2 |total_width=350 | image1 = Rákosi 1962. augusztus 21.jpg |width1=1956|height1=2430 | image2 = Gerő Ernő 1955.jpg |width2=1281 |height2=1536 | image3 = János Kádár 1962.jpg |width3=1380|height3=1908 | image4 = Nagy Imre igazolványkép.jpg|width4=479|height4=581 | footer = Ključne ličnosti [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije 1956.]], u smjeru kazaljke na satu: [[Mátyás Rákosi]], staljinistički diktator Mađarske smijenjen od strane Moskve; [[Ernő Gerő]], čelnik Mađarske tokom kratkog interregnuma; [[Imre Nagy]], mađarski premijer i jedan od vođa revolucije; i [[János Kádár]], postrevolucionarni čelnik Mađarske i reformator tamošnjeg komunizma. }} Mađarska revolucija i posljedična sovjetska vojna intervencija izazvala je značajne ideološke podjele među europskim komunistima, posebice na Zapadu, gdje su komunističke partije naglo gubile na članstvu jer su mnogi zapadni komunisti smatrali kako su Sovjeti brutalnom vojnom intervencijom izdali svoje ideale;<ref name=Lendvai196>{{cite book|last=Lendvai|first=Paul|authorlink=Paul Lendvai|title=One Day that Shook the Communist World: The 1956 Hungarian Uprising and Its Legacy|url=https://archive.org/details/onedaythatshookc0000lend|publisher=Princeton University Press|year=2008|page=[https://archive.org/details/onedaythatshookc0000lend/page/196 196]|isbn=0-691-13282-8}}</ref> značajni istupi dogodili su se u [[Italija|Italiji]], [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Francuska|Francuskoj]], gdje su i [[Albert Camus]] (u otvorenom pismu, nakon kojega je raskinuo s komunizmom) i [[Jean-Paul Sartre]] (u posebnom članku, iako je i dalje ostao predani komunist)<ref>Sartre, Jean-Paul (1956), [http://www.humanite.presse.fr/journal/2005-06-21/2005-06-21-809020 L'intellectuel et les communistes français {{fr icon}}] Le Web de l'Humanite, 21. lipnja 2005. Preuzeto: 24. listopada 2006.</ref> oštro kritizirali intervenciju. Zapadne komunističke partije se nikada nisu oporavile od ovog udarca i nikada nisu povratile svoje članove, što je bio proces kojeg su već tada uočili različiti komentatori, među kojima je bio i jugoslavenski komunist i kasniji disident, [[Milovan Đilas]], koji je rekao: "''Rana koju je Mađarska revolucija nanijela komunizmu nikada neće moći potpuno zacijeliti.''"<ref name=Lendvai196/> Konsolidacija Hruščovljeve i Eisenhowerove vlasti u njihovim zemljama dovela je do nešto izraženijeg i otvorenijeg ideološkog sukoba krajem 50-ih i početkom 60-ih godina. U periodu od [[1957.]] do [[1961.]], Hruščov je nekoliko puta zaprijetio Americi nuklearnim uništenjem, pozivajući se na superiornost sovjetskih raketa i tvrdeći da bi one mogle potpuno izbrisati bilo koji europski ili američki grad. Međutim, isti taj Hruščov je otvoreno odbacio Staljinovu ideju o neizbježnosti rata i smatrao kako je "[[mirna koegzistencija]]" moguća i nužna.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=70}}</ref> Ovakav stav je uvelike promijenio staljinističku ideju o klasnoj borbi koja dovodi do neizbježnog sukoba u kojem komunizam pobjeđuje u globalnom ratu; sada, mirna koegzistencija bi dozvolila kapitalizmu da se sam uruši,<ref>{{Harvnb|Perlmutter|1997|p=145}}</ref> ali i dala Sovjetima vremena da se vojno ojačaju.<ref>{{Harvnb|Njolstad|2004|p=136}}</ref> Takva ideologija vladala je na Istoku sve do [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]], čija je nova politika uvidjela kako je mirna koegzistencija kraj sam po sebi, a ne samo oblik klasne borbe.<ref>Breslauer, str. 72</ref> S druge strane, američka ideološka propaganda temeljila se na isticanju uspjeha liberalnog kapitalizma i jačanje američke pozicije u vanjskoj politici.<ref>Joshel, str. 128</ref> Ipak, kao što se dogodilo i na Istoku, čak je i ta politika postepeno popuštala do kraja 60-ih godina tako da je "borba za ljudske umove", o kojoj je [[John F. Kennedy|Kennedy]] govorio još [[1961.]], izmađu dvaju suprostavljenih sustava uglavnom bila završila, a Hladni rat je zapravo postao bojno polje geopolitičkih interesa, a ne ideologija.<ref>Rycroft, str. 7</ref> Najžešća opozicija ovakvom raspletu u američkoj politici bio je [[makartizam]] (znan i kao "Druga crvena pošast"), a koji je svoj vrhunac imao u prvoj polovici 50-ih godina. Radilo se zapravo o praksi "lova na vještice", odnosno snažnom antikomunističkom sentimentu koji se odražavao na različite aspekte i stvarao nezdrav animozitet među Amerikancima prema komunistima; njezin glavni proponent, po kojemu je i dobila ime, bio je republikanski senator iz [[Wisconsin]]a, [[Joseph McCarthy]]. Makartizam se ogledao kroz korištenje različitih taktika, ali mahom se radilo o demagoškim i propagandnim tehnikama te zastrašivanjem nepostojećim neprijateljima, ali i lažnim optuživanjima, osuđivanjem bez dokaza i sličnim tehnikama, čiji je krajnji cilj bilo stvaranje lažne slike o nepostojećoj komunističkoj prijetnji američkom načinu života.<ref name="authentichistory">{{cite web|title=The Cold War Home Front: McCarthyism|url=http://www.authentichistory.com/1946-1960/4-cwhomefront/1-mccarthyism/|website=AuthenticHistory.com|publisher=AuthenticHistory.com|accessdate=21. 5. 2016|ref=authentichistory}}</ref> Jedna od direktnih posljedica makartističke politike bio je i naglašeni progon (navodnih) simpatizera komunista u američkoj zabavnoj industriji te stvaranje zloglasne [[Holivudska crna lista|Holivudske crne liste]]. === Berlinski ultimatum i europske integracije === {{main|Berlinski ultimatum|U-2 incident iz 1960.|Europske integrcije}} [[File:Francis Gary Powers U2 at Moscow.jpg|thumb|320px|left|Kraj 50-ih godina donio je osjetno poboljšanje odnosa između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. U srpnju [[1959.]] godine, potpredsjednik [[Richard Nixon|Nixon]] posjetio je Sovjetski Savez, a u rujnu iste godine, [[Nikita Hruščov]] posjetio je Sjedinjene Države, uz dogovoreni uzvratni posjet predsjednika [[Dwight Eisenhower|Eisenhowera]] Moskvi sljedeće godine. Ipak, sav napredak pao je u vodu nakon [[U-2 incident iz 1960.|incidenta s obaranjem američkog špijunskog aviona]] [[1960.]] iznad Sovjetskog Saveza, što je bio sramotan incident za Sjedinjene Države koji je osjetno pogoršao odnose. Na slici vidimo dijelove olupine oborenog aviona, izložene u [[Moskva|Moskvi]].]] U studenom [[1958.]], Njemačka je ponovno postala krizno žarište kada je Hruščov Zapadu dao [[ultimatum]] da u roku od šest mjeseci uklone svoje trupe iz okupacijskih sektora [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]] ili će pristupna i komunikacijska prava na zapadni dio predati u ruke [[DDR|Istočnoj Njemačkoj]], što je značilo da će Zapad moći pristupiti gradu samo ako istočnonjemačke vlasti to dozvole. Ultimatum je bio posljedica Hruščovljeve želje da [[Berlin]] pretvori u jedinstveni, nezavisni i demilitarizirani "slobodni grad"; Hruščov je, ranije, [[Mao Zedong]]u rekao kako je "''Berlin muda Zapada. Svaki put kada poželim da Zapad vrišti, samo stisnem Berlin''".<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=71}}</ref> [[NATO]] je sredinom prosinca formalno odbio ultimatum,<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/ops/berlin.htm|title=Berlin Crisis|last=|first=|date=|website=GlobalSecurity.org|publisher=|accessdate=23. 9. 2016}}</ref> a Hruščov ga je formalno povukao u svibnju [[1959.]] godine, pristavši na zajedničku konferenciju četiriju sila o njemačkom pitanju u [[Ženeva|Ženevi]].<ref>Glees, str. 126–27</ref> Pregovori su tekli dobro i u rujnu iste godine, a nakon što je u srpnju [[Potpredsjednik SAD|američki potpredsjednik]] [[Richard Nixon]] posjetio [[Moskva|Moskvu]] (tokom posjeta se održala i slavna [[kuhinjska debata]], u kojoj su Nixon i Hruščov, usred montirane kuhinje na [[Američka nacionalna izložba|Američkoj izložbi]], žustro raspravljali o pogodnostima komunizma u odnosu na kapitalizam i ''vice versa''),{{sfn|UPI 1959 Year in Review}}{{sfn|Whitman|1971}} Hruščov je s obitelji (što je bilo neuobičajeno u to doba){{sfn|Taubman|2003|pp=421–22}} posjetio [[Sjedinjene Države]] i susreo se s Eisenhowerom, s kojim je imao vrlo iskren razgovor; iako je Hruščov posjetio cijelu seriju američkih gradova,{{sfn|Carlson|2009|p=63}} zanimljiva je anegdota kako mu je odlazak u [[Disneyland]] zabranjen iz sigurnosnih razloga, što je sovjetskog vođu jako naljutilo.{{sfn|Carlson|2009|pp=155–59}} Dvojica čelnika su otvoreno razgovarali o razoružanju i njemačkom problemu, zaključivši kako ultimatumi i sukobi nisu prihvatljivo rješenje.<ref name=":0" />{{sfn|Carlson|2009|pp=226–27}} Pregovori su za posljedicu imali planirani [[Pariz|pariški]] samit između Eisenhowera, Hruščova, [[Charles de Gaulle|de Gaullea]] i [[Harold Macmillan|Macmillana]], zakazan za svibanj [[1960.]] godine,<ref name="BBC 'On this Day' May 17th">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/17/newsid_2512000/2512335.stm |title=1960: East-West summit in tatters after spy plane row |deadurl=no |accessdate=22. 5. 2013 |work=BBC News |date=17. 5. 1960}}</ref><ref name="Walter Cronkite: History Lessons">{{cite web |url=http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4653988 |title=Loss of Spy Plane Sabotaged 1960 Summit |deadurl=no |accessdate=22. 5. 2013}}</ref> međutim isti je propao i prije početka zbog [[U-2 incident iz 1960.|incidenta s obaranjem američkog špijunskog aviona U-2]] nedaleko od [[Sverdlovsk]]a, u sovjetskom zračnom prostoru.<ref>{{citation | url = http://vpk-news.ru/articles/8590 | title = Загадка первомая 1960 года – часть I | trans-title = Zagonetka Prvog maja 1960. – Dio I. | first = Boris | last = Samojlov | work = Военно-промышленный курьер (VPK) | language = ruski | issue = 4 (421) | date = 1. 2. 2012 | access-date = 21. 5. 2013 | archive-date = 2020-07-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200725025600/https://vpk-news.ru/articles/8590 | dead-url = yes }}</ref> [[CIA]]-jin pilot, [[Francis Gary Powers]], prelijetao je nad sovjetskim teritorijem kako s ciljem [[zračno izviđanje|izrade tajnih fotografija]], ali je oboren i uhapšen od strane Sovjeta. Iako su Amerikanci isprva planirali prikriti pravu namjenu Powersova leta, kasnije su morali priznati istinu, što je dovelo do otkazivanja samita i velike sramote za Sjedinjene Države,<ref name="us news">{{cite news |title= Presidential Lies and Deceptions |last= Walsh |first= Kenneth T. |date=6. 6. 2008 |publisher=US News and World Report |url=http://www.usnews.com/articles/news/politics/2008/06/06/presidential-lies-and-deceptions.html}}</ref> ali i osjetnog pogoršanja sovjetsko-američkih odnosa. Powers je osuđen na tri godine zatvora i sedam godina teškog rada zbog špijunaže, ali je na kraju pušten već [[1962.]] godine, nakon što su obje strane uspješno ispregovarale razmjenu zatvorenika, koja se odvila u [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]]; Sovjeti su, u zamjenu za Powersa, dobili svog špijuna, [[Rudolf Abel|Rudolfa Abela]], u pregovorima koje je vodio odvjetnik [[James B. Donovan]].<ref name="Russian officer">{{cite web|last=Orlov |first=Alexander |url=https://www.cia.gov/csi/studies/winter98_99/art02.html |title=The U-2 Program: A Russian Officer Remembers |accessdate=8. 1. 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060713154414/http://www.cia.gov/csi/studies/winter98_99/art02.html |archivedate=13. 7. 2006 |deadurl=no |df=dmy }}</ref> [[File:EC-EU-enlargement animation.gif|thumb|280px|Interaktivni prikaz širenja i razvoja [[Europske integracije|europskih integracija]] od početaka tokom 50-ih godina pa sve do suvremenog doba.]] Još jedan važan fenomen iz 50-ih godina bile su i [[europske integracije]], koje su zapravo bile direktan nusprodukt Hladnoga rata i proces kojeg su Truman i Eisenhower snažno promovirali, dok su kasniji američki čelnici izražavali određenu dozu skepse, bojeći se da bi ujedinjena Europa postala toliko snažan politički faktor da bi mogla voditi samostalnu politiku prema Sovjetima, nezavisnu od Amerike.<ref>Cameron, str. 156</ref> Ideja o integraciji započela je [[1951.]] godine, kada je [[Pariški ugovor (1951)|Pariškim ugovorom]] formulirano osnivanje [[Evropska zajednica za ugljen i čelik|Europske zajednice za ugljen i čelik]], koja je isprva brojila tek šest članica ([[Belgija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]] i [[Zapadna Njemačka]]) i bila je gospodarskog karaktera. [[Rimski ugovori]] iz [[1957.]] godine doveli su do osnivanja [[Evropska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]] i [[Euratom]]a, što se smatra formalnim početkom kasnije [[EU|Europske unije]]. Iako isprva gospodarskog karaktera, različite europske organizacije dobivat će i na političkom, ali i mirotvornom značaju u kasnijim godinama Hladnog rata, posebice kada su započeli valovi proširenja prema ostalim zemljama Zapadne Europe. === Treći svijet === {{main|Dekolonizacija|Narodnooslobodilački ratovi|Državni udar u Iranu 1953.|Državni udar u Gvatemali 1954.|Kongoanska kriza|Operacija Cóndor}} Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], brojne zemlje [[Treći svijet|Trećeg svijeta]] bile su zahvaćene valom [[dekolonizacija|dekolonizacije]], što je u narednim godinama i desetljećima dovelo do kraha velikih kolonijalnih imperija, ali i rastućim brojem nacionalističkih pokreta, koji su za cilj imali veću nezavisnost pojedinih zemalja od velikih sila. Ove su pojavnosti bile posebno evidentne u [[Afrika|Africi]] (gdje se dekolonizacija odvijala u valovima kroz nekoliko desetljeća), [[Azija|Aziji]] (posebice [[Indokina|Indokini]] i srednjoj Aziji) te [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] (uz nešto izraženije pojave u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]]).<ref name="Karabell" /> Promatrajući te procese, dvije velike sile nastojale su ili ojačati ili zaštititi svoje interese u tim interesnim zonama.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=121–124}}</ref> additionally, the Soviets saw continuing losses by imperial powers as presaging the eventual victory of their ideology.<ref name="Edelheit, p. 382">Edelheit, p. 382</ref> S jedne strane, [[Sjedinjene Države]] su nacionalističke i dekolonizacijske pokrete automatski percipirale kao komuniste, ili pak komunističke simpatizere, neovisno o stvarnom stanju, dok su, s druge strane, [[SSSR|Sovjeti]] na te pokrete gledali kao na krah kapitalističke politike i dokaz pobjede komunizma, želeći to iskoristiti kako bi pojačali svoj utjecaj;<ref name="Edelheit, p. 382"/> obje strane su prodavale oružje po Trećem svijetu kako bi ostvarili jači utjecaj.<ref>{{cite book |last1=Towle |first1=Philip |title=The Oxford History of Modern War |url=https://archive.org/details/oxfordhistoryofm00town |chapter=Cold War |editors=Charles Townshend |publisher=Oxford University Press |year=2000 |location=New York, USA |page=[https://archive.org/details/oxfordhistoryofm00town/page/160 160] |isbn=0-19-285373-2}}</ref> Ipak, ostaje činjenica da je realnost u velikom broju slučajeva bila potpuno drugačija i da su mnogi pokreti bili potpuno nezavisni od dvaju velikih ideoloških blokova, tako da su intervencije potonjih dovele do cijele serije kriznih situacija u daljnjem tijeku Hladnoga rata. {{multiple image|align=left| perrow = 2/1/2 |total_width=350 | image1 = Declaration of State of Israel 1948.jpg|width1=1280|height1=870 | image2 = Indonesia declaration of independence 17 August 1945.jpg|width2=1600|height2=1066 | image3 = Victory in Battle of Dien Bien Phu.jpg|width3=405|height3=305 | image4 = Gandhi and Nehru 1942.jpg|width4=1200|height4=1276 | image5 = Mossadegh Trial 28 Amordad 1332.jpg|width5=232|height5=262 | footer = [[Azija]] je tokom cijelog Hladnog rata bilo jednog od glavnih kriznih žarišta i jedna od najvažnijih lokacija na kojima su dvije blokovsle velesile demonstrirale silu. Uz to, na tlu azijskog kontinenta odvijali su se događaji koji će uvelike utjecati na kasnije događaje u Hladnom ratu. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br> {{bullet}} [[David Ben Gurion]], prvi premijer [[Izrael]]a, objavljuje [[Deklaracija o nezavisnosti Izraela|Izraelsku deklaraciju nezavisnosti]] u [[Tel Aviv]]u, [[14. svibnja]] [[1948.]] godine;<br> {{bullet}} [[Sukarno]] u pratnji [[Mohammad Hatta|Mohammada Hatte]] objavljuje [[Deklaracija o nezavisnosti Indonezije|nezavisnost Indonezije]] u [[Jakarta|Jakarti]], [[17. kolovoza]] [[1945.]] godine;<br> {{bullet}} Borci [[Việt Minh]]a polažu svoju zastavu na osvojeno središte francuskih trupa nakon pobjede u [[Bitka za Điện Biên Phủ|bitci za Điện Biên Phủ]];<br> {{bullet}} [[Džavaharlal Nehru]] i [[Mahatma Gandhi]] su bili glavni proponenti za nezavisnost [[Indija|Indije]] te su utjecali na njezinu, ali i svjetsku politiku u ranim fazama Hladnog rata;<br> {{bullet}} Svrgnuti [[iran]]ski premijer [[Mohamed Mosadek]] tokom suđenja na kojemu ga je [[Muhamed-Reza Pahlavi|Pahlavijev]] režim osudio prvo na zatvor, a onda i na doživotni kućni pritvor.}} }} Val dekolonizacije prvo je zahvatio [[Azija|Aziju]], još pred kraj 40-ih godina, i to specifično [[Britanski Imperij|britanske kolonije]], uz izuzetak [[Nizozemske Istočne Indije|Nizozemskih Istočnih Indija]] [[1949.]] godine. Pod utjecajem [[Mahatma Gandhi|Gandhijevog]] aktivizma i sukladno ranijim dogovorima s [[London]]om, [[Britanska Indija|Britanski Radž]] se tokom [[1947.]] godine raspao, pri čemu su, isprva u formi [[dominion]]a, a kasnije i kao nezavisne zemlje, nastale [[Indija]], [[Pakistan]] i [[Burma]]. Indija će pod vodstvom [[Džavaharlal Nehru|Džavaharlala Nehrua]] ubrzo nastaviti s provođenjem gandijevske politike, nakon što je ovoga u [[atentat]]u [[1948.]] godine ubio [[Nathuram Godse]], te će postati jedan od vodećih aktera u Trećem svijetu, posebice nakon Nehruova približavanja [[Josip Broz Tito|Titu]] i [[Gamal Abdel Nasser|Nasseru]] te formiranja [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Tokom [[1948.]], [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatna Palestina]] je rasformirana, a na njenom je mjestu uspostavljen [[Izrael]], što će biti glavni okidač za još uvijek aktualni [[Arapsko-izraelski sukob]], dok će iste godine kolonijalna vlast na [[Šri Lanka|Cejlonu]] također biti ukinuta. [[Nizozemske Istočne Indije]] rasformirane su [[1949.]] godine, iako su nacionalistički vođe [[Mohammad Hatta]] i [[Sukarno]] još [[1945.]] godine proglasili nezavisnost [[Indonezija|Indonezije]]. Na čelu s generalom Sukarnom, Indonezija je započela s provođenjem politike nesvrstanih te je bila jedna od inicijatora osnivanja [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]; [[Bandunška konferencija]] iz [[1955.]] godine danas se smatra ključnim okidačem za nastanak tog pokreta, koji se zalagao za "treći put" i odbijao blokovsko svrstavanje.<ref name="Karabell" /><ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=126}}</ref> Osim Sukarna i već spomenutih Tita, Nassera i Nehrua, važnu ulogu imao je i [[Gana|ganski]] predsjednik [[Kwame Nkrumah]]. Iako je Pokret nesvrstanih po broju članica daleko premašivao oba bloka zajedno, njihov realni utjecaj na krojenje hladnoratovske politike bio je vrlo malen. Istovremeno dok su se ti temelji postavljali, Sukarnova politika nesvrstanosti naišla je na ozbiljne prijetnje unutar same Indonezije. Naime, [[1956.]] godine, dio regionalnih vlastodržaca je podigao ustanak, tražeći potpunu autonomiju od [[Jakarta|Jakarte]]. Nakon što su pokušaji mirenja propali, Sukarno je poduzeo poteze kako bi uklonio pobunjenike s pozicije. Ipak, u veljači [[1958.]] godine, disidentski vojni zapovjednici sa [[Sumatra|Sumatre]] (Ahmad Hussein) i [[Sulawesi]]ja (Ventje Sumual) proglasili su [[Revolucionarna vlada Republike Indonezije|Revolucionarnu vladu Republike Indonezije]], koja je za cilj imala svrgnuti legitimnu vladu u Jakarti. Pobunjenicima su se ubrzo pridružili i neki civilni vođe iz stranke [[Masyumi (politička stranka)|Masyumi]], među kojima je bio i [[Sjafruddin Prawiranegara]], koji su se oštro protivili rastućem utjecaju [[Komunistička partija Indonezije|KP Indonezije]]. S obzirom na antikomunistički karakter pobune, [[Sjedinjene Države]] su vidjele priliku te su, preko [[CIA]]-je, koja je igrala važnu ulogu u zakulisnim operacijama tokom Hladnog rata, slale oružuje pobunjenicima, mada je ta praksa zaključena već u travnju [[1958.]] godine, kada je američki pilot [[Allen Lawrence Pope]] oboren u bombardiranju [[Ambon, Indonezija|Ambona]], koji je bio pod vladinom kontrolom. Vlada je odgovorila tako što je pokrenula zračne i pomorske napade na pobunjeničke baze u [[Padang]]u i [[Manado|Manadu]]. Pobuna je efektivno ugušena do kraja [[1958.]] godine, a formalna predaja posljednjih pobunjenika dogodila se u kolovozu [[1961.]] godine.<ref>{{cite book|last=Roadnight |first=Andrew |title=United States Policy towards Indonesia in the Truman and Eisenhower Years |publisher=Palgrave Macmillan|year=2002 |location=New York |pages=|url=|isbn=0-333-79315-3}}</ref> Azija se pokazala kao izrazito krizno žarište u ovom periodu, mahom zato što su različite nacionalističke i nesvrstane grupacije bile trn u oku Zapadu. Sjedinjene Države su u ovom slučajevima često računale na pomoć CIA-je, koja je pokretala različite operacije s ciljem pružanja podrške njima sklonim grupacijama u zemljama Trećeg svijeta.<ref name="Karabell" /> Jedan od prvih takvih slučaja bio je [[Iran]], gdje je u travnju [[1951.]] godine za premijera postavljen demokratski izabrani kandidat [[Muhamed Mosadek]]. Mosadek je bio strogi zagovornik politike nesvrstanosti i proveo je cijelu seriju društveno-političkih reformi koje su modernizirale Iran i unaprijedile standard građana. Ipak, kada je, kao strogi protivnik bilo kakvog stranog utjecaja na iransku politiku, Mosadek nacionalizirao [[Anglo-perzijska naftna kompanija|Anglo-iransku naftnu kompaniju]] i odbio dozvoliti Britancima kontrolu nad iranskom naftom,<ref name="Milani Shah">{{cite book|last=Milani|first=Abbas|title=The Shah|url=https://books.google.com/books/about/The_Shah.html?id=8V1UhqWhKRwC|isbn=9780230115620|date=2011-01-04}}</ref> došlo je do ozbiljnog sukoba s [[UK|Britanijom]], koji je ubrzo eskalirao.<ref>Mary Ann Heiss u knjizi ''Mohammad Mosaddeq and the 1953 Coup in Iran'', str. 178–200</ref> Nedugo nakon što je [[Winston Churchill]] predsjedniku Eisenhoweru rekao da se Mosadek "ozbiljno okreće prema komunizmu",<ref>[[Mark J. Gasiorowski]] i Malcolm Byrne ''Mohammad Mosaddegh and the 1953 Coup in Iran'', Syracuse University Press, svibanj 2004. {{ISBN|0-8156-3018-2}}, p. 125.</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran521120.pdf|format=PDF|title=United States policy regarding the current situation in Iran|publisher=George Washington University|date=20. 11. 1952|author=James S. Lay, Jr.|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv}} Izjava o prijedlogu Vijeća za nacionalnu sigurnost</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530320.pdf|format=PDF|title=First Progress Report on Paragraph 5-1 of NSC 136/1, "U.S. Policy Regarding the Current Situation in Iran"|publisher=George Washington University|date=20. 3. 1953|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv|author1=Walter B. Smith|authorlink1=Walter Bedell Smith}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530300.pdf|publisher=George Washington University|title=Measures which the United States Government Might Take in Support of a Successor Government to Mosaddegh|date=1953|format=PDF|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv}}</ref> CIA je pokrenula [[Operacija Ajax|Operaciju ''Ajax'']] (u Britaniji znanu kao Operacija ''Boot''),<ref>''CLANDESTINE SERVICE HISTORY: OVERTHROW OF PREMIER MOSSADEQ OF IRAN'', ožujak 1954: str. iii.</ref><ref name="CN-IC-01">{{cite book|title=Ends of British Imperialism: The Scramble for Empire, Suez, and Decolonization|year=2007|publisher=I.B.Tauris|isbn=9781845113476|pages=775 of 1082|url=https://books.google.com/books?id=NQnpQNKeKKAC&pg=PA775&lpg=PA775}}</ref><ref name="FP 2013">{{Cite journal|title=CIA Admits It Was Behind Iran's Coup |first=Malcolm|last=Bryne |date=18. 8. 2013|journal=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/articles/2013/08/18/cia_admits_it_was_behind_irans_coup}}</ref><ref>CIA-jina povijest Iranskog puča iz 1953. sastoji se od sljedećih dokumenata: bilješke historičara, uvoda, dugog izvještaja što ga je napisao Dr. Donald N. Wilber i, u svojstvu dodataka, pet dokumenata o planiranju koje je priložio. Objavio ''New York Times'', 18. lipnja 2000. https://www.nytimes.com/library/world/mideast/041600iran-cia-index.html</ref> čiji je glavni cilj bilo svrgavanje Mosadeka i uspostava prozapadne vlasti. Pažljivo orkestrirani državni udar zaključen je nakon pet dana i to uspješnim svrgavanjem Mosadeka u kolovozu [[1953.]] godine, nakon čega je [[šah (titula)|šah]] [[Muhamed-Reza Pahlavi]] preuzeo potpunu kontrolu u državi i imenovao generala [[Fazlollah Zahedi|Fazlollaha Zahedija]] novim premijerom.<ref name="Afkhami2009">{{cite book|author=Gholam Reza Afkhami|title=The Life and Times of the Shah|url=https://books.google.com/books?id=pTVSPmyvtkAC&pg=PA161|date=12 January 2009|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-94216-5|page=161}}</ref><ref>{{cite book |last=Watson |first=Cynthia A. |title=U.S. National Security: A Reference Handbook |publisher=ABL-CLIO |year=2002 |location=Santa Barbara, California |page=118 |url=https://books.google.com/books?id=Nj2monE0y4cC |id=|isbn=978-1-57607-598-2}}</ref><ref>{{cite book|last=Parsa|first=Misagh|year=1989|title=Social Origins of the Iranian Revolution|url=https://archive.org/details/socialoriginsofi0000pars|publisher=Rutgers University Press|isbn=9780230115620|page=[https://archive.org/details/socialoriginsofi0000pars/page/160 160]}}</ref><ref>{{cite book|last=Samad|first=Yunas|last2=Sen|first2=Kasturi|year=2007|title=Islam in the European Union: Transnationalism, Youth and the War on Terror|url=https://archive.org/details/isbn_9780195472516|publisher=Oxford University Press|isbn=0195472519|page=[https://archive.org/details/isbn_9780195472516/page/86 86]}}</ref> Pahlavi je, kao prozapadni vladar,<ref>''U.S. foreign policy in perspective: clients, enemies and empire''. David Sylvan, Stephen Majeski, str. 121.</ref> ojačao ulogu monarha u odnosu na parlament i ojačao antikomunistički sentiment, što je ubrzo dovelo do zabrane djelovanja [[Tudeh (politička stranka)|stranke ''Tudeh'']] i progananja disidenata od strane [[SAVAK]]-a, šahove obavještajne i sigurnosne službe, formirane [[1957.]] godine. Ovaj događaj imao je dalekosežne političke posljedice i izazvao je oštre podjele među iranskim pukom, koje će u narednim desetljećima dovesti do nove krize. Posljednje krizno žarište na ovom kontinentu bila je [[Indokina]], gdje se još od [[1946.]] godine vodio [[Prvi indokineski rat|rat za nezavisnost]] nekoliko zemalja od dotadašnjeg kolonizatora, [[Francuska|Francuske]]. Iako su u sukobu sudjelovali i pobunjenici iz [[Laos]]a te [[Kambodža|Kambodže]], [[vijetnam]]ski [[Việt Minh]] je bio glavna okosnica u protufrancuskom ratu. I dok su [[Sjedinjene Države]] podržavale svog zapadnog saveznika, indokineski pobunjenici su uživali podršku [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. Više od sedam godina gerliskog ratovanja i odlučujuća pobjeda [[Việt Minh]]a [[Bitka za Điện Biên Phủ|u bitci za Điện Biên Phủ]] [[1954.]] godine, prisilili su Francusku da pristane na pregovore o odricanju kontrole nad Indokinom. Mirovni sporazum potpisan je na [[Ženevska konferencija (1954.)|Ženevskoj konferenciji]] tokom iste godine, a osim formiranja [[Laos]]a i [[Kambodža|Kambodže]], [[Vijetnam]] je službeno lišen francuske kolonijalne uprave, mada je ostao podijeljen na [[Sjeverni Vijetnam|prosovjetski sjever]] i [[Južni Vijetnam|proamerički jug]] i to po [[17. paralela (sjever)|17. paraleli]]. Azija se pokazala kao strateški izrazito važno područje u početnoj fazi Hladnoga rata. I dok je Eisenhower sve do [[1961.]] godine slao financijsku pomoć Južnom Vijetnamu kako bi ojačao prozapadni režim i destabilizirao komunistički utjecaj,<ref name="Lafeber 1993"/> Hruščov je odlučio ojačati veze s nesvrstanim zemljama, posebice [[Indija|Indijom]].<ref name = "Lafeber 1993" /> {{multiple image|align=right| perrow = 4 |total_width=450 | image1 = Kwame Nkrumah 1961-03-08.jpg|width1=269|height1=349 | image2 = Anefo 910-9740 De Congolese2.jpg|width2=304|height2=440 | image3 = Stevan Kragujevic, Gamal Abdel Naser u Beogradu, 1962.jpg|width3=2155|height3=2818 | image4 = Ahmed Sékou Touré usgov-83-08641.jpg|width4=1588|height4=1846 | image5 = Léopold Senghor, Pic, 5.jpg|width5=2394|height5=3600 | image6 = Houphouet-Boigny.jpg|width6=209|height6=323 | image7 = Léon M'ba 1964.jpg|width7=1228|height7=1712 | image8 = Kenneth David Kaunda detail DF-SC-84-01864.jpg|width8=1090|height8=1200 | image9 = Julius Nyerere cropped.jpg|width9=307|height9=461 | image10 = Jomo Kenyatta 1966-06-15.jpg|width10=610|height10=760 | image11 = Sylvanus Olympio.jpg|width11=444|height11=516 | image12 = Portrait officiel Bourguiba.png|width12=340|height12=514 | footer = Najznačajnije ličnosti prve faze [[Dekolonizacija Afrike|dekolonizacije Afrike]] i njezine rane hladnoratovske povijesti. S lijeva na desno, po redovima:{{small|<br>[[Kwame Nkrumah]] ([[Gana|GAN]]), [[Patrice Lumumba]] ([[DR Kongo|KON]]), [[Gamal Abdel Nasser]] ([[Egipat|EGI]]), [[Ahmed Sékou Touré]] ([[Gvineja|GVI]]), [[Léopold Sédar Senghor]] ([[Senegal|SEN]]), [[Félix Houphouët-Boigny]] ([[Obala Bjelokosti|CIV]]), [[Léon M'ba]] ([[Gabon|GAB]]), [[Kenneth Kaunda]] ([[Zambija|ZAM]]), [[Julius Nyerere]] ([[Tanzanija|TAN]]), [[Jomo Kenyatta]] ([[Kenija|KEN]]), [[Sylvanus Olympio]] ([[Togo|TOG]]) i [[Habib Bourguiba]] ([[Tunis|TUN]]). }} }} [[Afrika]] je tokom [[Dekolonizacija Afrike|procesa dekolonizacije]] pokazala brojne specifičnosti, što zbog činjenice da je bila gotovo cijela podijeljena između velikog broja kolonijalnih sila (do [[1945.]] godine, tek je malen broj afričkih zemalja uživao samostalnost), što zbog činjenice da je proces stjecanja nezavisnosti bio dugotrajan i prilično turbulentan, tako da su neke zemlje morale prolaziti faze značajne političke nestabilnosti prije nego su konsolidirale situaciju. Do sredine 60-ih, velik broj afričkih zemalja stekao je nezavisnot, mada su mnoge prošle kroz nekoliko prijelaznih državnih uređenja prije nego su uspostavile stabilne režime, mada je čak i unutar takvih sustava politički kaos, izazvan čestim državnim udarima, bio gotovo svakodnevnica. Tako su, primjerice, [[Libija]] i [[Tunis]] prethodno prošle kroz kratkotrajno monarhijsko uređenje prije nego je došlo do uspostave republike, dok se slična situacija dogodila i u [[Egipat|Egiptu]], gdje su vojni časnici, predvođeni [[Muhammad Naguib|Naguibom]] i [[Gamal Abdel Nasser|Nasserom]], u [[Egipatska revolucija iz 1952.|revoluciji 1952.]] godine svrgnuli monarhiju (koja je postojala od [[1952.]] godine) i formirali republiku. Egipat će ubrzo postati jedna od predvodnica Pokreta nesvrstanih, a značajan utjecaj u pokretu imat će i [[Gana]] (koja je do [[1957.]] bila [[Zlatna Obala (britanska kolonija)|Zlatna Obala]]). Iako su krize u afričkoj politici bile uglavnom internog karaktera, barem u ranom razdoblju, [[Kongoanska kriza]] iz [[1960.]] godine imala je globalne razdoblje i čak je potaknula američku intervenciju. Naime, [[Belgija]] je [[1960.]] godine raspustila [[Belgijski Kongo|dotadašnju koloniju]], na čijem je mjestu formirana [[Kongo-Léopoldville|Republika Kongo]]. Prvi predsjednik nove države bio je proamerički političar [[Joseph Kasa-Vubu]], dok je premijer postao [[Patrice Lumumba]]. Nakon što je Belgija podržala [[secesionizam|secesioniste]] iz [[Država Katanga|Katange]] i [[Južni Kasaï|Južnog Kasaïja]], koje su predvodili [[Moïse Tshombe]] i [[Albert Kalonji]], došlo je do ozbiljne političke krize. Lumumba je upitio apel Sjedinjenim Državama i [[UN|Ujedinjenim nacijama]] za pomoć, a kada je odbijen, okrenuo se [[SSSR|Sovjetskom Savezu]]. Taj potez doveo je do raskola s Kasom-Vubuom i do još veće eskalacije ionako ozbiljne krize. U jeku međusobnih optužbi između premijera i predsjednika,<ref name="Schraeder 1994, 57">{{cite book |last=Schraeder |first=Peter J. |title=United States Foreign Policy Toward Africa: Incrementalism, Crisis, and Change |publisher=Cambridge University Press |year=1994 |location=Cambridge |page=57 |url=https://books.google.com/books?id=goKxyUia-7UC |id=|isbn=978-0-521-46677-6}}</ref> [[CIA]] je tajno intervenirala i pružila podršku pukovniku [[Joseph-Désiré Mobutu|Josephu-Désiréu Mobutuu]], koji je uz pomoć vojske preuzeo vlast u Kongu kao vojni diktator prozapadne afilijacije;<ref name="Schraeder 1994, 57"/> Lumumba je, u međuvremenu, bio uhapšen i strijeljan od strane pobunjenika u Katangi. Sjedinjene Države su posebno promatrale situaciju u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], mahom zbog blizine tih zemalja njihovom teritoriju. Kada je početkom 50-ih godina [[Jacobo Árbenz Guzmán]] izabran za novog predsjednika [[Gvatemala|Gvatemale]], Sjedinjene Države su pomno pratile kapitalistički orijentiranu, reformsku politiku novog predsjednika. Ipak, kada se Árbenz Guzmán sukobio s američkom kompanijom [[United Fruit Company]] oko nacionalizacije, potonja je započela značajno lobiranje protiv njega,{{sfn|Schlesinger|Kinzer|1999|pp=72–77}}{{sfn|Schlesinger|Kinzer|1999|pp=90–97}} što je, konsekventno, dovelo do američke intervencije; dakako da je cjelokupna politička atmosfera Hladnoga rata kao i strah da su gvatemalsku vlast infiltrirali komunisti,{{sfn|Gaddis|1997|p=177}} doprinijela ovakvom raspletu, ali kriza s UFC-om je svakako bila okidač. Slično kao i u Iranu godinu ranije, [[CIA]] je [[1954.]] godine pokrenula [[Državni udar u Gvatemali 1954.|Operaciju ''PBSUCCESS'']], tokom koje je, u samo deset dana, Árbenz Guzmán svrgnut s vlasti,<ref>Stone, ''The Atlantic and Its Enemies'' (2010) str. 199, 256</ref> a na čelo zemlje je došla proamerička [[vojna hunta]] na čijem je čelu bio [[Carlos Castillo Armas]]. Castillo Armas je zaustavio zemljišnu reformu koju je inicirao njegov prethodnik, denacionalizirao [[United Fruit Company]], organizirao [[Nacionalni odbor za borbu protiv komunizma]] i donio [[Preventivni kazneni zakon protiv komunizma]], sve to na direktan zahtjev Sjedinjenih Država.<ref>{{cite book |last=Bulmer-Thomas |first=Victor | authorlink = Victor Bulmer-Thomas |title=The Political Economy of Central America since 1920 |publisher=Cambridge University Press |year=1987 |location=Cambridge |page=142 |url=https://books.google.com/books?id=zHE5AAAAIAAJ |isbn=978-0-521-34284-1}}</ref> Ostale zemlje Centralne Amerike nisu bila, barem globalno gledajući, krizna žarišta; dio njih je bio izložen stalnim političkim turbulencijama i čestim smjenama vlasti ([[Salvador]], [[Honduras]], [[Panama]]), [[obitelj Somoza]] je držala apsolutnu vlast u [[Nikaragva|Nikaragvi]] uz američku podršku, [[Britanski Honduras|Belize]] je i dalje bio pod britanskom upravom, a jedino je [[Kostarika]], pod [[José Figueres Ferrer|Joséom Figueresom Ferrerom]], ostvarila nekakav značajniji gospodarski i politički napredak. Svakako, sve su ove zemlje mahom provodile ili bile u skladu s američkom politikom, tako da značajnijih intervencija nije bilo. S druge strane, uvjerljiva pobjeda [[Cheddi Jagan|Cheddija Jagana]] i njegove [[Narodna progresivna stranka (Gvajana)|Narodne progresivne stranke]] (PPP) na kolonijalnim izborima u [[Britanska Gvajana|Britanskoj Gvajani]] posramila je kolonijalnu vlast u [[London]]u, koja je istoga ubrzo prisilila na ostavku, odbijajući priznati ustav još uvijek nezavisne zemlje.<ref name="Rose 2002, 167">{{cite book |last=Rose |first=Euclid A. |title=Dependency and Socialism in the Modern Caribbean: Superpower Intervention in Guyana, Jamaica, and Grenada, 1970–1985 |publisher=Lexington Books |year=2002 |location=Lanham |page=57 |url=https://books.google.com/books?id=KkPb3-krfQgC |isbn=978-0-7391-0448-4}}</ref> Kruna je na Jagana gledala kao na prosovjetskog komunista, što nije bila potpuna istina, te je ubrzo orkestrirala krah u PPP-u kako bi oslabila Jagana,<ref name="Mars & Young 2004, xviii">Mars, Perry & Alma H. Young (2004). [https://books.google.com/books?id=F4lJBFU-k1wC ''Caribbean Labor and Politics: Legacies of Cheddi Jagan and Michael Manley'']. Detroit: Wayne State University Press. str. xviii. {{ISBN|978-0-8143-3211-5}}.</ref> međutim ovaj je nanovo pobijedio na izborima [[1957.]] i [[1961.]] godine; službeni London je u to vrijeme ublažio svoj stav prema Jaganu, međutim na američki je zahtjev odlučio odgoditi priznanje nezavisnosti [[Gvajana|Gvajane]] do trenutka u kojem bi se pronašla umjerenija alternativa Jaganu.<ref>{{cite book |last=Palmer |first=Colin A. |title=Cheddi Jagan and the Politics of Power: British Guiana's Struggle for Independence |publisher=University of North Carolina Press |year=2010 |location=Chapel Hill |pages=247–248 |url=https://books.google.com/books?id=NHd1sxVg4XwC |isbn=978-0-8078-3416-9}}</ref> [[Južna Amerika]] je u ovom periodu bila, slično kao i većina Centralne, mala prijetnja za američku politiku, s tim da će se to u narednim desetljećima značajno promijeniti. === Kinesko–sovjetski raskol === {{main|Kinesko-sovjetski raskol}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Mao Tsé-toung, portrait en buste, assis, faisant face à Nikita Khrouchtchev, pendant la visite du chef russe 1958 à Pékin.jpg|image2=Sino-Soviet split (1980).png|width=320|caption1=Nekadašnji saveznici, [[Mao Zedong]] i [[Nikita Hruščov]] su se oštro sukobili oko nacionalnih interesa i ideoloških postavki, što je do [[1961.]] godine potpuno uništilo odnose njihovih zemalja. Mao je Hruščova nazvao "površnim skorojevićem", na što mu je ovaj uzvratio nazvavši ga "luđakom na tronu".|caption2=Jedna od glavnih posljedica raskola bila je i pojačana borba dvaju sila za prevlast u komunističkom svijetu, u kojoj su Sovjeti ipak bili osjetno uspješniji: {{small|{{legend|#dd0000|Sovjetski Savez i prosovjetske komunističke države}} {{legend|#FCC200|NR Kina i prokineske komunističke države}} {{legend|#000000|Neutralne komunističke države ([[Sjeverna Koreja]] i [[SFR Jugoslavija]])}} {{legend|#e0e0e0|Nekomunističke države}}}}}} Iako je [[Nikita Hruščov|Hruščovljev]] raskid sa [[Staljinizam|staljinizmom]] načelno bio dobar potez, taj događaj iz [[1956.]] godine imao je ozbiljne posljedice po sovjetske odnose s [[Mao Zedong|Maovom]] [[Kina|NR Kinom]]; Sovjetski Savez i NR Kina su u to vrijeme bile dvije najveće komunističke zemlje na svijetu. Sam raskol započeo je u trenutku kada je Mao otvoreno stao u Staljinovu obranu, suprostavivši se tako Hruščovu i njegovom procesu destaljinizacije. Kineski vođa je optužio sovjetskog kolegu da je izgubio svoj revolucionarni duh te ga je nazvao površnim skorojevićem,<ref name="Gaddis142" /> na što je ovaj Maoa opisao kao "luđaka na tronu",<ref>{{cite book|last=Kempe|first=Frederick|authorlink=Frederick Kempe |title=Berlin 1961|url=https://archive.org/details/berlin1961kenned0000kemp|year=2011|publisher=Penguin Group (USA)|isbn=0-399-15729-8|page=[https://archive.org/details/berlin1961kenned0000kemp/page/42 42]}}</ref> mahom se referirajući na njegov proratni stav prema Zapadnom bloku. Sam [[Kinesko-sovjetski raskol|raskol]] bio je posljedica dvaju velikih faktora, a to su bili nacionalni interesi obaju zemalja, ali i njihove različite interpretacije [[komunizam|komunističke ideologije]]. Ovo potonje se najbolje manifestiralo kroz doktrinu [[mirna koegzistencija|mirne koegzistencije]]; dok je Maova Kina, po uzoru na Staljina, imala proratni stav prema Zapadu, odbijajući mirnu egzistenciju kao revizionizam,<ref name="World History 2000. p. 769">''Chambers Dictionary of World History'', B.P. Lenman, T. Anderson editors, Chambers: Edinburgh:2000. str. 769.</ref> jedna od osnovnih postavki Hruščovljeve vlasti bila je upravo ta doktrina. Razlike su s vremenom postajale sve očitije tako da je do [[1961.]] godine, kada je raskol bio potpun, postalo jasno da se dvije zemlje ideološki ne mogu približiti; [[Komunistička partija Kine]] je Sovjete tada nazvala "revizionističkim izdajicama".<ref name="World History 2000. p. 769"/> Hruščov je u narednom periodu pokušao poboljšati odnose, međutim svaki njegov pokušaj je tvrdoglavo i bez razmišljanja odbijen od strane Kineza.<ref name="Gaddis142">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=142}}</ref> Takav rasplet doveo je do oštrog propagandnog rata između dvaju sila,<ref>Lüthi, str. 273–276</ref> ali i zaoštrene borbe za globalnu prevlast unutar komunističkog svijeta,<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=140–142}}</ref> u kojoj su Sovjeti ipak ostvarivali značajnu prednost. Također, raskol je za posljedicu imao zbližavanje Kine i Sjedinjenih Država tokom [[1970e|70-ih]] godina, a odnosi između Kine i Sovjeta su ostali loši sve do samoga kraja Hladnog rata. Historičar Lorenz M. Lüthi je situaciju opisao na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Kinesko-sovjetski raskol je bio jedan od ključnih događaja Hladnoga rata, jednako važan kao i izgradnja Berlinskog zida, Kubanska raketna kriza, drugi Vijetnamski rat i približavanje Kine i Sjedinjenih Država. Raskol je pomogao u određivanju generalnih okvira Drugog Hladnog rata, a posebno je utjecao na tijek drugog Vijetnamskog rata.|[[Lorenz M. Lüthi]], ''[[The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World]]''<ref>{{cite book|author=Lorenz M. Lüthi|title=The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World|url=https://books.google.com/books?id=dl4TRDxqexMC|year=2010|publisher=Princeton UP|page=1|isbn=1400837626}}</ref>}} === Svemirska utrka === {{main|Svemirska utrka}} Kao što je već rečeno, Hladni rat nije bio samo ideološko-političko-vojni sukob - bio je to sukob za prevlast u svim aspektima života, sukob dvaju velesila oko toga čiji će ''[[modus vivendi]]'' postati dominantan. Osim [[Utrka u nuklearnom naoružanju|utrke u nuklearnom naoružanju]],<ref name = "Byrd" /><ref>Lackey, str. 49</ref> dvije sile su se u početnoj fazi natjecale i u [[svemirska utrka|svemirskoj utrci]], koja je zapravo bila demonstracija sile dvaju blokova po pitanju letova u i istraživanja [[svemir]]a. {{multiple image|align=left| perrow = 2 |total_width=300 | image1 = Yuri Gagarin in Sweden, 1964 (cropped).jpg|width1=895|height1=1178 | image2 = German Titov.JPG|width2=728|height2=1000 | image4 = RIAN archive 612748 Valentina Tereshkova.jpg|width4=1014|height4=1024 | image3 = Aleksey Leonov ASTP - cropped.jpg|width3=2635|height3=3288 | footer = Pioniri sovjetskog svemirskog programa, u smjeru kazaljke na satu: [[Jurij Gagarin]], prvi čovjek u svemiru; [[German Titov]], drugi kozmonaut u svemiru; [[Valentina Tereškova]], prva žena u svemiru; i [[Aleksej Leonov]], prvi čovjek koji je hodao svemirom. }} Svemirska utrka formalno je započela [[2. kolovoza]] [[1955.]] godine, kada je Sovjetski Savez reagirao na američku objavu o slanju umjetnog satelita u svemir, koja je stigla četiri dana ranije, vlastitom objavom kako i oni namjeravaju lansirati umjetni satelit "u bliskoj budućnosti". Kako se ispostavilo, Sovjeti su bili brži u realizaciji svojih planova te su [[4. listopada]] [[1957.]] godine s [[Bajkonur|kozmodroma Bajkonur]] lansirali u svemir umjetni satelit ''[[Sputnjik 1]]'',<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/4/newsid_2685000/2685115.stm|title=Sputnik satellite blasts into space|publisher=BBC News|date=4. 10. 1957|accessdate=11. 6. 2008}}</ref> što je bio šok za Sjedinjene Države i doveo je do naglog ubrzanja svemirske utrke;<ref name="test">[http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2010/4/2010_4_88.shtml Walter A. McDougall]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} "Shooting the Moon," ''American Heritage'', Winter 2010.</ref><ref>Swenson, ''et al'', str. 71.</ref> ovaj događaj izazvao je i svojevrsnu [[Sputnjikova kriza|krizu i paniku]] u Sjedinjenim Državama zbog činjenice da su Sovjeti uspjeli u lansiranju umjetnog satelita, dok Amerikanci nisu (jedna od posljedica krize bilo je i osnivanje [[NASA]]-e).<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.astro.uiuc.edu/department/history.shtml |title=Some History of the Department of Astronomy|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070504130814/http://www.astro.uiuc.edu/department/history.shtml|archivedate=4. 5. 2007|website=University of Illinois at Urbana-Champaign}}</ref> Sovjeti su, doduše, bili generalno uspješniji u inicijalnoj fazi ove utrke. Nakon uspješnog slanja životinja u svemir, među kojima su naznačaniji psi [[Lajka]] te [[Belka i Strelka]], Sovjetski Savez je [[12. travnja]] [[1961.]] godine u letjelici ''[[Vostok 1]]'' u svemir poslao [[Jurij Gagarin|Jurija Gagarina]], koji je tako postao prvi čovjek u svemiru, što je bio novi šok za Amerikance.<ref name="HallGagarin">Hall (2001), str. 149–157</ref> Amerikanci su u međuvremenu uspjeli poslati [[Alan Shepard|Alana Sheparda]]<ref>Schefter (1999), str. 138–143</ref> i [[Gus Grissom|Gusa Grissoma]] u prvi suborbitalni let, međutim taj događaj nije imao velikog odjeka; već u kolovozu iste godine, [[German Titov]] je postao drugi Sovjet u svemiru. Tokom [[1963.]], Sovjetski Savez je u svemir poslao i prvu ženu, [[Valentina Terješkova|Valentinu Terješkovu]],<ref name="Hall194-218">Hall (2001), str. 194–218</ref> a početkom [[1965.]] godine i [[Aleksej Leonov|Alekseja Leonova]], koji je napustio kapsulu letjelice ''[[Voshod 2]]'' i 12 minuta šetao svemirom.<ref name="NYT650319">{{cite news| title = Russian Floats in Space for 10 Minutes; Leaves Orbiting Craft With a Lifeline; Moscow Says Moon Trip Is 'Target Now'| first = Henry| last = Tanner| url = https://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/big/0318.html?scp=2&sq=Voskhod%202&st=cse| newspaper = [[The New York Times]]| location = New York| date = 19. 3. 1965| page = 1}}</ref> {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = Apollo 11.jpg | caption1 = Posada [[Apollo 11|Apolla 11]], s lijeva na desno: [[Neil Armstrong]], [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Edwin Aldrin]]. | image2 = Buzz Aldrin and the U.S. flag on the Moon - GPN-2001-000012.jpg | caption2 = [[Edwin Aldrin|"Buzz" Aldrin]] i [[zastava SAD|američka zastava]] na [[Mjesec]]u, [[1969.]] godine. Fotografiju je izradio [[Neil Armstrong]]. }} Ipak, unatoč ranim sovjetskim uspjesima, vrhunac svemirske utrke uslijedio je [[20. srpnja]] [[1969.]] godine, kada su Amerikanci u [[Apollo 11|Apollu 11]] poslali prve ljude na [[Mjesec]]. Još nakon Gagarinova odlaska u svemir, američki predsjednik [[John F. Kennedy|Kennedy]] je svemursku utrku "preusmjerio" prema Mjesecu te je ubrzo uspio dobiti podršku za [[Apollo program|program Apollo]]; Kennedy je, ranije, čak predložio i zajednički sovjetsko-američki svemirski program, što je Hruščov bio inicijalno odbio.<ref name="spacedaily">{{cite web|last=Sietzen|first=Frank|title=Soviets Planned to Accept JFK's Joint Lunar Mission Offer|url=http://www.spacedaily.com/news/russia-97h.html|work="SpaceCast News Service" Washington DC -|date=2. 10. 1997 |accessdate=1. 2. 2011}}</ref> Tokom [[1967.]] godine, velik broj zemalja potpisao je [[Sporazum o svemiru]] u okviru djelovanja [[UN|Ujedinjenih nacija]], kojim su definirana prava i obveze zemelja po pitanju svemira i njegova istraživanja. Iako Kennedy nije dočekao aktivniji razvoj lunarnog programa, krajem 60-ih su i Sovjeti i Amerikanci aktivno radili na programu slijetanja na Mjesec; sovjetski program je u jednoj fazi upao u ozbiljne probleme, što Amerikanci nisu znali.<ref name="Cadbury318-19">Cadbury (2006), str. 318–319</ref> Nakon nekoliko probnih letova i misija, letjelica [[Apollo 11]] je konačno trebala sletjeti na mjesec, što se i dogodilo [[20. srpnja]] [[1969.]] godine. Posadu Apolla 11 sačinjavali su [[Neil Armstrong]], [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Edwin Aldrin|Edwin "Buzz" Aldrin]], koji su tako u povijesnom trenutku postali prvi ljudi na [[Mjesec]]u.<ref>Chaikin (1994), str. 138</ref> Misija Apolla 11, koju je astronaut [[Frank Borman]] kasnije nazvao "samo još jednom bitkom Hladnog rata",<ref>{{cite web|title=To Boldly Go|author=Klesius, Michael|work=Air & Space|url=https://www.smithsonianmag.com/air-space-magazine/to-boldly-go-133005480/|accessdate=5. 11. 2022.|date=19. 12. 2008}}</ref> bila je uspjeh, međutim, kako se ispostavilo, i vrhunac svemirske utrke. S jedne strane, Amerikanci su odnijeli pobjedu u ovoj utrci i ostvarili svoj cilj,<ref>Schefter (1999), str. 288</ref> što je praktički dokinulo potrebu za daljnjim, revolucionarnim potezima, čega je [[NASA]] bila itekako svjesna;<ref>Hepplewhite, str. 186</ref> s druge strane, Sovjeti su bili svjesni svog poraza te su se odlučili koncentrirati na svemirske postaje. No, unatoč daljnjim napretcima u istraživanju svemira, sama svemirska utrka je nakon američkog slijetana na Mjesec ''da facto'' završila. === Kubanska revolucija i Zaljev svinja === {{main|Kubanska revolucija|Invazija u Zaljevu svinja}} [[File:CheyFidel.jpg|220px|thumb|left|[[Che Guevara]] i [[Fidel Castro]] na fotografiji [[Alberto Korda|Alberta Korde]] iz [[1961.]] godine. Njih su dvojica bili ključne ličnosti [[Kubanska revolucija|Kubanske revolucije]], njezini idejni začetnici i glavni realizatori, ali i vrlo bliski prijatelji i suradnici.]] Iako su Sjedinjene Države bile mahom uspješne u "tjeranju" komunizma od svoje interesne zone, krajem 50-ih godina, [[Kuba]] se pokazala kao žarište koje je komunizam dovelo, praktički, pred njihova vrata. Naime, Kubom je u tom periodu vladao [[Fulgencio Batista]], vojni diktator čija je vladavina postajala sve nepopularnija u narodu, mahom zbog njegovih veza s organiziranim kriminalom i dopuštanja Amerikancima da dominiraju kubanskim tržištem. Iako je [[Komunistička partija Kube]] inicijalno podržavala Batistu, [[Fidel Castro]], tada mladi odvjetnik i aktivist, već je [[1952.]] godine pokrenuo peticiju za njegovu smjenu; kada je shvatio da se Batista neće moći ukloniti legalnim sredstvima, Castro se odlučio za drugi put. Zajedno s bratom [[Raúl Castro|Raúlom]], Castro je organizirao revolucionarni ''[[Movimiento 26 de Julio]]'', koji je u srpnju [[1953.]] godine izveo iznenadni [[Kasarne Moncada|napad na kasarne Moncada]], koji je, doduše, završio neuspjehom, ali je potaknuo revolucionare na reorganizaciju pokreta u [[Meksiko|Meksiku]]. Uz braću Castro, pokret su predvodili ugledni revolucionar [[Che Guevara]] te [[Camilo Cienfuegos]]; nakon reorganizacije, pokret se odlučio za [[gerila|gerilsko ratovanje]], što se, na koncu, pokazalo uspješnim. Nakon nekoliko godina gerilskog ratovanja, tokom kojih je [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowerova]] administracija odbijala slati oružje Kubi, Batistina vlast postepeno je slabila i nakon kraha njegove velike ofenzive, Castro i revolucionari su krenuli u direktni napad i tokom [[1959.]] godine uspješno oborili Batistu s vlasti, uspostavivši tako komunistički režim vrlo blizu američkog teritorija.<ref>{{cite book |last=Blumberg |first=Arnold |title=Great Leaders, Great Tyrants?: Contemporary Views of World Rulers Who Made History |publisher=Greenwood Press |year=1995 |location=Westport, Connecticut |url=https://books.google.com/books?id=nofUu5tvJ18C |isbn=978-0-313-28751-0 |pages=23–24}}</ref> Iako su Amerikanci još neko vrijeme održavali diplomatske odnose s Castrovom Kubom, Eisenhower je namjerno napustio [[Washington, D.C.|Washington]] kako bi izbjegao susret s Castrom u travnju, tako da se ovaj sastao s potpredsjednikom [[Richard Nixon|Nixonom]].<ref>{{Cite book |last=Lechuga Hevia |first=Carlos |title=Cuba and the Missile Crisis |publisher=Ocean Press |year=2001 |location=Melbourne, Australia |page=142 |url=https://books.google.com/books?id=aKLrYxcDg2wC |isbn=978-1-876175-34-4}}</ref> Već u ožujku [[1960.]] godine, Castro je započeo pregovore o kupnji oružja sa zemljama Istočnog bloka.<ref>{{Harvnb|Dominguez|1989|p=22}}</ref> Castrovi potezi zabrinuli su Eisenhowera, koji je ubrzo, preko [[CIA]]-je, započeo s izradom plana za njegovo svrgavanje; netom prije napuštanja [[Bijela kuća|Bijele kuće]] u siječnju [[1961.]] godine, Eisenhower je prekinuo diplomatske odnose s Kubom. CIA je nastavila s izradom plana, a u travnju iste godine, novoizabrani predsjednik, [[John F. Kennedy]], odobrio je realizaciju plana, koji se zapravo sastojao od vojne [[Invazija u Zaljevu svinja|invazije u Zaljevu svinja]], koja je za cilj imala svrgavanje Castra, uz dodatnu pomoć kubanskih antirevolucionara. Unatoč inicijalnom uspjehu, jer invazija je iznenadila Kubance, američke snage su ubrzo ostale bez planirane podrške jer je Kennedy odustao od zračne potpore kada je svijet saznao za invaziju;<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-13066561 |title=Archived copy |accessdate=17. 5. 2016|deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160213152510/http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-13066561 |archivedate=13 February 2016 |df=dmy }}</ref> pod Castrovim vodstvom, kubanske snage su bez većih problema odbile invaziju, što je bio veliki neuspjeh za Amerikance. Ova pobjeda dodatno je učvrstila Castrovu poziciju i od njega učinila narodnog heroja, ali je bila i veliki udarac i nova javna sramota za Sjedinjene Države.<ref name="Smith 1998, 95">{{cite book |last=Smith |first=Joseph |title=The Cold War 1945–1991 |publisher=Blackwell |year=1998 |location=Oxford |page=95 |url=https://books.google.com/books?id=FnnF9NKMJdkC |isbn=978-0-631-19138-4}}</ref> Nakon ovoga, Castro je osjetno ojačao odnose sa Sovjetskim Savezom, koji se obvezao na dodatnu pomoć njegovu režimu,<ref name="Smith 1998, 95"/> na što Amerikanci nisu gledali blagonaklono. Iako se tako činilo, Kuba nije prestala biti krizno žrtište i ubrzo će upravo ona biti okosnica jedne od najvećih hladnoratovskih kriza. === Berlinska kriza iz 1961. === {{main|Berlinska kriza (1961.)|Berlinski zid|Emigracija i dezerterstvo iz Istočnog bloka}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Berlin Wall 1961-11-20.jpg|image2=East Berlin Death Strip seen from Axel Springer Building 1984.jpg|width=230|caption1=Fotografija izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], [[20. studenog]] [[1961.]] godine.|caption2=Fotografija Berlinskog zida iz [[1984.]] godine, koja prikazuje "pojas smrti", koji je onemogućavao prijelaz preko zida.}} Kao što je rečeno, [[Berlinska blokada]] i podjela Njemačke na [[Zapadna Njemačka|Zapadnu]] i [[Istočna Njemačka|Istočnu]] te [[Berlinski ultimatum]] iz [[1958.]] godine bili su tek uvod u u veliku krizu koja je taj grad i tu podijeljenu državu zahvatila tokom [[1961.]] godine; ipak, to je bila posljednja velika politička kriza koja je zadesila to područje i koja se, generalno, ticala poslijeratne sudbine podijeljene Njemačke. Nova kriza bila je vezana uz [[emigracija|emigraciju]], a bila je direktna posljedica proširenja [[Emigracija i dezerterstvo iz Istočnog bloka|restriktivne sovjetske emigracijske politike]] na ostale zemlje Istočnog bloka tokom ranih 50-ih godina.<ref name="dowty114">{{Harvnb|Dowty|1989|p=114}}</ref> Kako je [[Istočna Njemačka]] bila pod izrazito snažnim sovjetskim utjecajem zbog svoje specifične pozicije i situacije, ta se politika posebno odrazila na kontrolu kretanja ljudi iz [[Istočni Berlin|Istočnog]] u [[Zapadni Berlin]], odnosno iz Istočne u Zapadnu Njemačku. Ipak, upravo je Berlin bio krizna točka, odnosno "rupa" kroz koju je stotine tisuća stanovnika Istočne Njemačke godišnje bježalo s Istoka na Zapad, a sve zbog činjenice da su čak četiri strane vojske nadzirale kretanja u gradu.<ref name="harrison99">{{Harvnb|Harrison|2003|p=99}}</ref> Nakon što je Hruščov dao i povukao ultimatum, a kriza s avionom U-2 otkazala sastanak svjetskih vođa u [[Pariz]]u, Hruščov je u lipnju [[1961.]] godine na samitu u [[Beč]]u dao novi [[ultimatum]] [[John F. Kennedy|Kennedyju]],<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=114}}</ref> koji se, za razliku od svoga prethodnika, ipak ogradio od bilo kakvog konflikta; istovremeno, Istočna Njemačka prolazila je kroz masivni "[[odljev mozgova]]" i do [[1961.]] godine, gotovo je 20% stanovnika Istočne Njemačke emigriralo na Zapad.<ref name="dowty122">{{Harvnb|Dowty|1989|p=122}}</ref> Nakon što je ultimatum odbijen, vlasti Istočne Njemačke, na čijem je čelu bio [[Walter Ulbricht]], započele su s postavljanjem visoke bodljikave žice duž granice Istočnog i Zapadnog Berlina, što je bio samo preludij za izgradnju [[zid]]a. Iako su se radovi, kao i sakupljanje građevinskog materijala, odvijali u relativnoj tajnosti, većina tamošnjih stanovnika bila je svjesna tih zbivanja. Tokom lipnja [[1961.]] godine, Ulbricht je na međunarodnoj novinskoj konferenciji izjavio: "''Niemand hat die Absicht, eine Mauer zu errichten!''" ([[srpskohrvatski]]: "''Nitko nema namjeru graditi nikakav zid!"''); bio je to prvi put da se termin "zid" koristio u kontekstu ograđivanja i izoliranja Istočnog Berlina od ostatka grada. Nekoliko mjeseci kasnije, točnije [[12. kolovoza]] [[1961.]] godine, na vrtnoj zabavi čelnika Istočne Njemačke, Ulbricht je potpisao dokument kojim je odobrio izgradnju zida; do sljedećeg jutra, granica za Zapadni Berlin je zatvorena, a započela je izgradnja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].<ref name="pearson75">{{Harvnb|Pearson|1998|p=75}}</ref> Zid je u potpunosti ogradio Istočni Berlin i onemogućio normalan tranzit prema Zapadu, a između zida i stambenih kuća je ostavljen visoko osigurani "pojas smrti", gdje su istočnonjemački stražari strogo pazili na moguće dezertere. Kako je ova odluka direktno kršila ranije dogovore između velikih sila, Zapad nije blagonaklono gledao na ovaj potez, posebice jer je onemogućio slobodan tranzit kroz grada. Situacija je umalo eskalirala u listipadu [[1961.]] godine, kada su istočnonjemački granični časnici zaustavili američkog generala, koji je išao u teatar, na slavnom [[Checkpoint Charlie]]ju te su mu onemogućili prolazak. Amerikanci su tada uperili svoje tenkove prema Istočnom Berlinu, na što su Sovjeti uzvratili istom mjerom. Ipak, do izmjene vatre nije došlo i tenkovi su se ubrzo povukli. === Kubanska raketna kriza i Hruščovljev pad === {{main|Kubanski projekt|Kubanska raketna kriza}} [[File:U2 Image of Cuban Missile Crisis.jpg|thumb|left|270px|Zračna fotografija američkog [[U-2]] špijunskog aviona iz [[1962.]] godine, koja prikazuje sovjetske rakete na [[Kuba|Kubi]], što je bio okidač za [[Kubanska raketna kriza|raketnu krizu]].]] Nakon neuspjeha u [[Zaljev svinja|Zaljevu svinja]], Sjedinjene Države su nastavile svoje pokušaje da svrgnu [[Fidel Castro|Castra]] s vlasti na [[Kuba|Kubi]]. Kennedyjeva administracija je koristila različite metode, ovoga puta mahom subverzivne, kako bi ostvarila svoj cilj, a najviše nade se polagalo u tajni vladin plan, nazvan [[Kubanski projekt]] (ili [[Operacija Mongoose]]), kojeg je uz odobrenje predsjednika od [[1961.]] godine vodila i organizirala [[CIA]]. Ultimativni cilj ove operacije bilo je, dakle, svrgavanje Castra, međutim preko serije tajnih operacija i poticanja Castrovih protivnika na pobunu, za razliku od ranijeg pokušaja vojne invazije; američka vojna intervencija nije, doduše, bila isključena, ali samo u slučaju realne potrebe - ona više nije bila u primarnom fokusu. U veljači [[1962.]], [[Nikita Hruščov]], koji je u međuvremenu učvrstio odnose s Castrom, saznao je za ovaj američki plan kao i za još jedan od strane Kennedyja organizirani [[Pokušaji atentata na Fidela Castra|pokušaj atentata na Castra]] (navodno ih je bilo ukupno 638).<ref name="Zubok 1994, 158-159">Zubok, Vladislav M. (1994). "Unwrapping the Enigma: What Was Behind the Soviet Challenge in the 1960s?". In Diane B. Kunz (Ed.), ''[https://books.google.com/books?id=SiVTA31wrzEC The Diplomacy of the Crucial Decade: American Foreign Relations During the 1960s]''. New York: Columbia University Press. str.&nbsp;158–159. {{ISBN|978-0-231-08177-1}}.</ref><ref name=nydaily>Brown, Stephen Rex (26. studenog 2016.) [http://www.nydailynews.com/news/world/fidel-castro-survived-600-assassination-attempts-article-1.2888111 Fidel Castro survived over 600 assassination attempts, Cuban spy chief said]. ''NY Daily News''</ref><ref>Escalante Font, Fabián (2006). ''Executive Action: 634 Ways to Kill Fidel Castro''. Melbourne: Ocean Press. {{ISBN|1920888721}}.</ref> Svjesni rastućeg američkog utjecaja, kao i pretpostavljene američke prednosti u [[Utrka u nuklearnom naoružanju|utrci u nuklearnom naoružanju]], Sovjeti su izradili tajni plan, [[Operacija Andir|Operaciju Anadir]], kako bi uspostavili balans.<ref name="Zubok 1994, 158-159"/> Cilj plana bilo je slanje sovjetskih nuklearnih raketa na Kubu bez američkog znanja, međutim Sovjeti su bili informirani da Castro neće tako lako pristati na takav rasplet.<ref>{{cite web|last=Aleksejev|first=Aleksandar |title=Intervju |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB400/docs/Interview%20with%20Alekseev.pdf|accessdate=30. 3. 2013}}</ref> Nakon sastanka sa sovjetskim nuklearnim stručnjacima, Castro je na koncu ipak pristao na primanje nuklearnog oružja<ref name="gwu">{{cite web|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB393/ |title=The Soviet Cuban Missile Crisis: Castro, Mikoyan, Kennedy, Khruschev, and the Missiles of November |publisher=The national security archive |date=2012-10-10}}</ref> i konkretan plan s Hruščovim dogovoren je u svibnju [[1962.]] godine. Iako su sovjeti uspjeli transportirati dio oružja do Kube, Amerikanci su ubrzo saznali za taj plan te su hitro obavijestili Kennedyja, koji je razmatrao nekoliko mogućih solucija - od potpune pasivnosti, preko vojne invazije, do blokade otoka;<ref>{{cite book |last=Allison |first=Graham T.| authorlink=Graham T. Allison |author2=Zelikow, Philip D.| title=[[Essence of Decision|Essence of Decision: Explaining the Cuban Missile Crisis]] |publisher=Addison Wesley Longman |location=New York| pages=[https://archive.org/details/essenceofdecisio00alli_0/page/111 111]–116 |isbn=978-0-321-01349-1 |year=1999|edition=2.|origyear=1971}}</ref> na kraju se odlučio za potonju, uz slanje ultimatuma Sovjetima. {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=John F. Kennedy, White House photo portrait, looking up.jpg|image2=Fidel Castro 1950s.jpg|image3=Nikita Khrouchtchev NASA.jpg|width1=180|width2=155|width3=147|footer=Glavni akteri [[Kubanska raketna kriza|Kubanske raketne krize]], s lijeva na desno: [[John F. Kennedy]], predsjednik Sjedinjenih Država; [[Fidel Castro]], vođa Kube; i [[Nikita Hruščov]], vođa Sovjetskog Saveza. I dok će Kennedyju popularnost nakon krize osjetno porasti, Hruščov će u mirnom puču biti uklonjen s vlasti; Castro se i nakon krize, prilično zaštićen, zadržao na vlasti na Kubi, čiji su se odnosi sa Sovjetskim Savezom osjetno pogoršali.}} [[Kubanska raketna kriza]] postala je tako, do tada, najveća kriza Hladnoga rata i prvi otvoreni sukob s prijetnjom vojne eskalacije između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. S obzirom da su u pitanju bile nuklearne sile, prijetnja je bila itekako velika, a svijet je bio bliže [[nuklearni rat|nuklearnom ratu]] nego ikada u svojoj povijesti.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=82}}</ref> Iako nitko nije povlačio konkretne poteze, obje strane bile su spremne na rat do uništenja, a Castro je čak, kasnije, priznao: "''Ja bih pristao na korištenje nuklearnog oružja... ionako smo uzeli zdravo za gotovo da će se ovo pretvoriti u nuklearni rat i da ćemo mi potpuno nestati.''"<ref>James G. Blight (2002), ''Cuba on the Brink: Castro, the Missile Crisis, and the Soviet Collapse'', Rowman & Littlefield, str. 252.</ref> Ipak, ni Hruščov ni Kennedy nisu bili apsolutno voljni pokrenuti takav sukob tako da su se, u jeku napetosti i neizvjesnosti, odvijali tajni pregovori u kojima je Hruščov Kennedyju ponudio potpuno povlačenje sovjetskih brodova, uz uvjet da se Amerikanci obvežu da neće izvršiti vojnu invaziju na Kubu, niti će podržati ikakvu invaziju od strane druge zemlje;<ref name=chrono28sep26oct>{{cite web|title=Chronology 1: September 28, 1962 to October 26, 1962|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/nsa/cuba_mis_cri/620928_621025%20Chronology%201.pdf|work=The Cuban Missile Crisis, 1962|publisher=The National Security Archive|accessdate=9. 4. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Department of State Telegram Transmitting Letter From Chairman Khrushchev to President Kennedy|url=http://microsites.jfklibrary.org/cmc/oct26/doc4.html|work=The Cuban Missile Crisis, October 1962|publisher=John F. Kennedy Presidential Library and Museum|accessdate=9. 4. 2011|date=26. 10. 1962}}</ref> uz to, tajno je dogovoreno da će Amerikanci ukloniti svoje oružje iz [[Italija|Italije]] i [[Turska|Turske]], ako Sovjeti uklone svoje iz Kube. Svjesni kako je to jedini način da izbjegnu potpunu katastrofu, vođe su pristali na ovaj dogovor i kriza je, tako, prekinuta, uz potpuno poštivanje javnih i tajnih stipulacija samog dogovora.<ref>{{cite book |last=Jones |first=Howard |title=Crucible of Power: A History of American Foreign Relations from 1945 |publisher=Rowman & Littlefield |year=2009 |location=Lanham |page=122 |url=https://books.google.com/books?id=WwEu5Yv9KiUC |isbn=978-0-7425-6454-1}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/nsa/cuba_mis_cri/moment.htm|title=Anatomy of a Controversy:Anatoly F. Dobrynin's Meeting With Robert F. Kennedy, Saturday, 27 October 1962|date=1995|issue=5|author=Jim Hershberg|accessdate=29. 5. 2012}}</ref> Kubanska raketna kriza ostavila je velikog traga na buduća zbivanja. U kontekstu utrke u nuklearom naoružanju, kriza je izrodila prve napore za ograničavanje nuklearnog naoružanja i poboljšanje međunarodnih odnosa,<ref name="Palmowski" /> iako je prvi takav sporazum, [[Antarktički sporazum]], stupio na snagu još [[1961.]] godine.<ref>Odbor Nacionalno vijeća za istraživanje o antarktičkoj politici i nauci, str. 33</ref> Uz to, raketna kriza je dovela do uspostave [[Linija Moskva–Washington|direktne telefonske linije između Moskve i Washingtona]] (tzv. "crveni telefon"), s ciljem bržeg rješavanja eventualnih sporova kroz direktnu komunikaciju dvaju svjetskih vođa.<ref name=Stone>{{cite news |last1=Stone |first1=Webster |date=1988-09-18 |title=Moscow's Still Holding |url=https://www.nytimes.com/1988/09/18/magazine/moscow-s-still-holding.html?pagewanted=all&pagewanted=print |newspaper=[[New York Times]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171017094019/http://www.nytimes.com/1988/09/18/magazine/moscow-s-still-holding.html?pagewanted=all&pagewanted=print |archivedate=2017-10-17 |accessdate=28. 10. 2014 |dead-url=yes }}</ref> Kriza je, također, imala snažnog utjecaja i na sudbinu Kennedyja i Hruščova, čija je "humanost" ultimativno dovela do mirnog rješavanja krize.{{sfn|Kenney|2000|p=189}} I dok je Kennedyju popularnost rekordno porasla,{{sfn|Reeves|1993|p=425}} uz mišljenje kako su se Sjedinjene Države postavile čvrsto i hrabro riješile situaciju, Hruščov je bio na izlaznim vratima. Naime, Sjedinjene Države su bile "pobjednice" u ovoj krizi, pokazavši čvrstu volju i nespremnost na popuštanje zahtjevima s Istoka, što je bio ideološki ''boost'' koji je Zapadu bio itekako koristan; s druge strane, novi Hruščovljev "poraz" je od strane [[Politbiro]]a i službene Moskve gledan kao međunarodna sramota neviđenih razmjera i situacija u kojoj su se Sovjeti kukavički povukli iz problema kojeg su sami zakuhali (naravno, treba istaknuti kako je uklanjanje raketa iz Turske i Italije, pri čemu je Hruščov pokazao veliku smjelost, ostalo tajno čak i za Politbiro). Uz to, Castro je na ovakav rasplet gledao kao na sovjetsku izdaju, što je dovelo do osjetnog pogoršanja sovjetsko-kubanskih odnosa u narednom periodu, unatoč činjenici da je Hruščov isposlovao i osigurao zaštitu Kube od invazije Zapada. Kada se ovomu doda i sramota kojoj je Hruščov bio izložen nakon odobrenja izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] (kojeg se smatralo javnom sramotom cijelog komunizma),<ref name="Gaddis119" /> bilo je jasno da je njegovoj karijeri na čelu Sovjetskog Saveza došao kraj. Optužen za oholost i nesposobnost, uništavanje sovjetske poljoprivrede i dovođenje svijeta na rub nuklearnog rata,<ref name="Gaddis119" /> Hruščov je smijenjen u listopadu [[1964.]] godine u mirnom puču kojega je organizirao njegov nasljednik, [[Leonid Brežnjev]].{{sfn|Taubman|2003|p=615}}{{sfn|Taubman|2003|p=617}} Nakon što se vratio u Moskvu s putovanja, Hruščov je informiran o smjeni te je zamoljen da se ne opire, što je ovaj i prihvatio, osiguravši si tako, barem, mirno umirovljenje<ref name="Gaddis119">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=119–120}}</ref> dok su pučisti na čelu s Brežnjevom preuzeli vlast. == Sukobi u periodu detanta (1962–79) == {{main|Hladni rat (1962–1979)}} Tokom [[1960e|60-ih]] i [[1970e|70-ih]], sudionici Hladnoga rata nastojali su izgraditi novi, kompliciraniji sustav međunarodnih odnosa u kojem svijet više ne bi bio podijeljen na dva očito suprostavljena bloka.<ref name = "Karabell" /> Od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Zapadna Europa]] i [[Japan]] su se brzo oporavili od ratne destrukcije te su tokom 50-ih i 60-ih godina ostvarili značajan ekonomski rast ([[BDP]] ''per capita'' im se čak približio onom američkom), dok su gospodarstva zemalja Istočnog Bloka stagnirala.<ref name="Karabell" /><ref name="hardt16">{{Harvnb|Hardt|Kaufman|1995|p=16}}</ref> Zbog [[Naftna kriza iz 1973.|naftne krize iz 1973.]] godine, ali i rastućeg utjecaja različitih organizacija Trećeg svijeta poput [[OPEC]]-a i [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], slabije zemlje uspjele su se izboriti za svoju nezavisnost te su se u velikom broju slučajeva pokazale potpuno otpore na pritiske s obaju strana.<ref name="Gaddis 2005, p. 212"/> U međuvremenu, službena [[Moskva]] morala se okrenuti prema domaćoj politici, mahom zbog duboko ukorijenjenih problema u sovjetskom gospodarstvu.<ref name = "Karabell" /> U ovom su periodu sovjetski vođe, poput [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] i [[Aleksej Kosigin|Alekseja Kosigina]], prihvatili ideju [[detant]]a.<ref name = "Karabell" /> === Francuska napušta NATO === [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F010324-0002, Flughafen Köln-Bonn, Adenauer, de Gaulle-cropped.jpg|thumb|220px|left|Želeći veći utjecaj Francuske unutar [[NATO]] saveza, [[Charles de Gaulle]] se otvoreno usprotivio Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Shvativši da dvije sile neće popustiti njegovi zahtjevima, de Gaulle je izazvao krizu tako što je povukao sve francuske trupe iz NATO-a i potjerao strane trupe s francuskog tla.]] Iako se tako nije činilo, [[NATO]] je vrlo rano u svojoj historiji suočio s ozbiljnom krizom, čiji je uzrok bila [[Francuska]].<ref>Garret Martin, "The 1967 withdrawal from NATO – a cornerstone of de Gaulle's grand strategy?" ''[[Journal of Transatlantic Studies]]'' (2011) 9#3 str. 232–243. {{doi|10.1080/14794012.2011.593819}}</ref> Naime, [[Charles de Gaulle]] se, otkako je [[1958.]] godine bio na čelu Francuske (prvo kao premijer, a onda i kao predsjednik), oštro protivio [[SAD|američkoj]] dominaciji u sklopu saveza, ali i onome što je on percipirao kao poseban odnos između Sjedinjenih Država i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]; uz to, de Gaulle se oštro protivio da francusku vojsku i nuklearno oružje prepusti na upravljanje NATO-u. Dana [[17. rujna]] [[1958.]], de Gaulle je poslao memorandum američkom predsjedniku [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhoweru]] i britanskom premijeru [[Harold Macmillan|Macmillanu]], tražeći osnivanje tripartitnog direktorija u kojem bi Francuska bila jednaka sa Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Kraljevstvom, ali i širenje NATO-va djelovanja na geografske zone od francuskog interesa, primarno [[Francuski Alžir]], gdje je Francuska još od [[1954.]] godine bila suočena sa [[Alžirski rat|sukobom]] protiv alžirskih pobunjenika, koji su se borili za nezavisnost.<ref name=deGuaulle>{{cite book|last=Menon |first=Anand | authorlink = Anand Menon |title=France, NATO, and the limits of independence, 1981–97: the politics of ambivalence |publisher=Palgrave Macmillan|year=2000 |page=11 |url=|id=|isbn=0-312-22931-3}}</ref> Nezadovoljan odgovorom, de Gaulle je započeo na formiranju obrambenih snaga bez sudjelovanja NATO-a; naime, francuski predsjednik je želio, u slučaju da [[Istočna Njemačka]] napadne [[Zapadna Njemačka|Zapadnu]], imati prostor da sklopi samostalni mirovni sporazum s Istočnim blokom i izbjegne sudjelovanje u velikom ratu između NATO-a i Varšavskog pakta.<ref>{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/2100-215_162-3334439.html |title=Not Enough NATO In Afghanistan |publisher=[[CBS News]] |date=22. 9. 2009 |accessdate=4. 9. 2013 |first=Alan |last=Dowd}}</ref> U veljači [[1959.]], de Gaulle je povukao francusku mediteransku flotu iz NATO-ve komande, a kasnije je zabranio stacioniranje stranog nuklearnog oružja na francuskom tlu. Iako je Francuska pokazala solidarnost tokom [[Kubanska raketna kriza|raketne krize]] [[1962.]] godine, de Gaulle je nastavio s izgradnjom nezavisne vojske tako što je i atlantsku te kanalsku flotu povukao iz NATO-ve kontrole.{{sfn|van der Eyden|2003|pp=104–106}} Cijela situacija svoj je vrhunac dosegla [[1966.]] godine, kada je de Gaulle u potpunosti povukao francuske trupe iz NATO-a i potjerao sve strane trupe s francuskog teritorija.<ref>Crawley str. 431</ref> Francuska je, doduše, ostala članica NATO-a i ostala je pri odluci o zajedničkoj obrani u slučaju napada Varšavskog pakta, međutim povlačenje francuskih trupa bio je velik udarac za Zapad i za NATO te jedna od većih kriza u odnosima među zemljama Zapadnog bloka; Francuska je u potpunosti obnovila svoje članstvo tek [[2009.]] godine. === Invazija Čehoslovačke === {{main|Praško proljeće|Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku}} {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = IICCR G539 Ceausescu Dubcek Svoboda.jpg | caption1 = [[Alexander Dubček]] (lijevo) i [[Ludvík Svoboda]] (u sredini) bili su glavni vođe i inicijatori reformskog pokreta znanog kao [[Praško proljeće]], koji je Čehoslovačkoj i svijetu trebao predstaviti "[[socijalizam s ljudskim licem]]". Na fotografiji iz kolovoza [[1968.]] je i rumunjski diktator [[Nicolae Ceaușescu]] (desno), koji je tokom istog mjeseca [[Ceaușescuov govor od 21. augusta 1968.|oštro osudio invaziju]]. | image2 = 10 Soviet Invasion of Czechoslovakia - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg | caption2 = Nenasilni otpor [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnoj invaziji iz 1968.]] godine bio je masovan, dok su ispadi nasilja bili sporadični i izrazito rijetki. Na slici su prikazani čehoslovački pobunjenici kako vijore [[Zastava Čehoslovačke|državnu zastavu]] na ulici, pored gorućeg sovjetskog tenka. }} Nakon [[Mađarska|Mađarske]] [[1956.]] godine, [[Čehoslovačka]] je tokom [[1968.]] godine postala novo krizno žarište unutar [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Sve je započelo u siječnju te godine, kada je na čelo Čehoslovačke došao [[Alexander Dubček]], slovački komunist koji je, uz podršku predsjednika [[Ludvík Svoboda|Ludvíka Svobode]], za cilj imao provesti brojne reforme s ciljem liberalizacije [[komunizam|komunističkog]] sustava u Čehoslovačkoj i davanja većih prava njezinim građanima; cijela ideja postala je poznata kao "[[socijalizam s ljudskim licem]]".<ref>{{cite web|publisher=Library of Congress|url=http://www.country-studies.com/czech-republic/the-prague-spring,-1968.html|title=The Prague Spring, 1968|accessdate=5. 1. 2008}}</ref> Njegov paket reformi, "[[Akcijski plan (1968.)|Akcijski plan]]", bio je početak događaja znanog kao [[Praško proljeće]], a koji je snažno utjecao na čehoslovačku svakodnevnicu. Dubček je uvelike ojačao [[sloboda medija|slobodu medija]], [[sloboda govora|slobodu govora]] i [[sloboda kretanja|slobodu kretanja]]. Uz to, provedene su i brojne upravne i gospodarske reforme, razgovaralo se o uvođenju višestranačja, ograničavanju djelovanja tajne policije,<ref>Ello (ur.), Paul (travanj 1968.). Kontrolni komitet Komunističke partije Čehoslovačke, "Akcijski plan Komunističke partije Čehoslovačke (Prag, travanj 1968.)", navedeno u djelu ''Dubcek's Blueprint for Freedom: His original documents leading to the invasion of Czechoslovakia.'' William Kimber & Co. 1968, str. 32, 54</ref><ref>{{cite web |last=Von Geldern |first=James |last2=Siegelbaum |first2=Lewis|publisher=Soviethistory.org|title=The Soviet-led Intervention in Czechoslovakia|url=http://soviethistory.org/index.php?action=L2&SubjectID=1968czechoslovakia&Year=1968|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090817200255/http://soviethistory.org/index.php?action=L2&SubjectID=1968czechoslovakia&Year=1968|archivedate=2009-08-17|accessdate=7. 3. 2008}}</ref> a čak i o mogućem povlačenju iz [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]].<ref name="Gaddis 2005, p. 150">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=150}}</ref> Naravno, vlast u Moskvi, predvođena [[Leonid Brežnjev|Brežnjevom]], nije blagonaklono gledala na ovaj val liberalizacije, smatrajući kako je isti potencijalno opasan za cjelokupni komunistički sustav. Ubrzo su započeli pregovori između Čehoslovačke i ostalih zemalja Varšavskog pakta, koji su se ultimativno pokazali neuspješnima, što je značilo da je Sovjetski Savez morao pripremiti alternativni plan. Pred kraj kolovoza [[1968.]] godine, kao odgovor na Praško proljeće, Sovjetski Savez i druge zemlje Varšavskog pakta izvršavaju [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnu invaziju Čehoslovačke]]; oko 250,000 trupa je inicijalno krenulo prema Čehoslovačkoj. Sovjete su podržale [[Narodna Republika Poljska|Poljska]], [[Narodna Republika Bugarska|Bugarska]] i [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]], dok se [[Istočna Njemačka]] povukla u posljednji trenutak; s druge strane, Čehoslovačkoj su podršku pružile [[SFR Jugoslavija]], [[Socijalistička Republika Rumunjska|Rumunjska]] (vidi [[Ceaușescuov govor od 21. augusta 1968.|Ceaușescuov govor iz 1968.]]) te [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Albanija]], koja je u znak protesta čak i napustila Varšavski pakt te godine. Invaziju su osudile i zapadne komunističke partije te [[NR Kina|Kina]].<ref name="Gaddis 2005, p. 154">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=154}}</ref> Vojno nadmoćniji, Varšavski pakt je bio očiti pobjednik u ovom konfliktu, međutim vojna invazija je imala mnogo dalekosežnije posljedice kako u Čehoslovačkoj, tako i izvan nje. S jedne strane, u Čehoslovačkoj je potaknut val emigracije koji je na svom vrhuncu obuhvatio gotovo 300,000 ljudi,<ref>{{cite web |last=Čulík|first=Jan|authorlink=Jan Čulík |title=Den, kdy tanky zlikvidovaly české sny Pražského jara| url=http://www.britskelisty.cz/9808/19980821h.html| publisher=Britské Listy| accessdate=23. 1. 2008}}</ref> među kojima je bio i slavni pisac, [[Milan Kundera]], čije je djelo ''[[Nepodnošljiva lakoća postojanja]]'' inspirirano ovim događanjima. Uz to, došlo je i do enormnog vala nenasilnih protesta u Čehoslovačkoj, koji se ogledao kroz različite diverzantske aktivnosti (poput prebojavanja ili mijenjanja prometnih znakova) i kršenja pravila; nasilje je bilo tek sporadično i iznimno rijetko, a bilo je i nekoliko istaknutih slučajeva protestnog samospaljivanja, među kojima je najpoznatiji primjer [[Jan Palach|Jana Palacha]] iz [[1969.]] godine. Invazija je formalno okončana tek u travnju [[1969.]] godine, što je bilo osjetno više nego što su Sovjeti planirali. Dubček je smijenjen, a zemlja je ušla u period "[[Normalizacija (Čehoslovačka)|normalizacije]]", a što je zapravo bilo poništavanje svih Dubčekovih reformi i ponovna uspostava komunističke stege u Čehoslovačkoj; njegov nasljednik, [[Gustáv Husák]], osobno je predvodio postupak poništavanja reformi svog prethodnika. Unatoč neuspjelom pokušaju liberalizacije i činjenici da je Čehoslovačka sve do [[1989.]] godine ostala pod sovjetskom kontrolom, Praško proljeće je imalo velik utjecaj na daljnji rasplet događaja u komunističkom svijetu. === Brežnjevljeva doktrina === {{main|Brežnjevljeva doktrina}} [[File:Soviet Leader Leonid Brezhnev - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|230px|thumb|left|[[Leonid Brežnjev]] je svojom [[Brežnjevljeva doktrina|doktrinom]] omogućio direktnu ugrozu suvereniteta drugih socijalističkih zemalja, međutim, kako se kasnije ispostavilo, izuzev čehoslovačkog slučaja, doktrina više neće biti direktno korištena.]] Dana [[26. rujna]] [[1968.]] godine, u sovjetskom časopisu ''[[Pravda (časopis)|Pravda]]'' izašao je članak naslova "Suverenitet i međunarodne obveze socijalističkih zemalja", u kojem je javnosti prvi put prezentirana politika koja će ubrzo dobiti naziv [[Brežnjevljeva doktrina]]. U svom govoru na 5. kongresu [[Poljska ujedinjena radnička partija|Poljske ujedinjene radničke partije]] u studenom iste godine, Brežnjev je osobno prezentirao svoju doktrinu, kazavši:<ref name="Gaddis 2005, p. 150"/> {{izdvojeni citat|Kada sile koje su neprijateljski orijentirane prema socijalizmu pokušaju okrenuti razvoj neke socijalističke zemlje prema kapitalizmu, to postaje problem ne samo te zemlje, već zajednički problem i briga svih socijalističkih zemalja.|[[Leonid Brežnjev]], [[13. studenog]] [[1968.]] godine}} Doktrina se suštinski sastojala od načela da [[Sovjetski Savez]] (formalno [[Varšavski pakt]]) ima pravo ugroziti [[suverenitet]] bilo koje socijalističke zemlje u kojoj je socijalizam ugrožen. Svoje korijene imala je u neuspjehu socijalističkih zemalja poput [[Narodna Republika Poljska|Poljske]], [[Narodna Republika Mađarska|Mađarske]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], koje su se suočavale s ozbiljnim siromaštvom i padom životnog standarda u odnosu na Zapad,<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=153}}</ref> međutim glavni okidač njezinog donošenja bila je [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazija Čehoslovačke]] nekoliko mjeseci ranije, koju je ova doktrina retroaktivno opravdavala. Poučen [[Mađarska revolucija 1956.|mađarskim incidentom]] i [[Praško proljeće|Praškim proljećem]], Brežnjev je shvatio da je nužna promjena u odnosu na politiku njegova prethodnika,<ref>{{Cite book|title=The Rise and Fall of the Brezhnev Doctrine in Soviet Foreign Policy|url=https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim|last=Ouimet|first=Matthew J.|publisher=The University of North Carolina Press|year=2003|isbn=0-8078-2740-1|location=Chapel Hill and London|pages=[https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim/page/60 60]–61}}</ref> a uz to si je i, barem fiktivno i nominalno, dao legitimitet za već provedenu, nelegitimnu vojnu invaziju suverene zemlje. Unatoč načelnoj snazi, Brežnjevljeva doktrina nije pretjerano zaživjela u praksi i njezina najdirektnija primjena ostala je upravo invazija Čehoslovačke, zbog koje je i donesena. Kasnije je korištena i kao opravdavanje za uplitanje u politiku [[Afganistan]]a tokom 70-ih godina, ali i za indirektne pritiske prema Poljskoj početkom 80-ih godina.<ref>{{Cite book|title=The Rise and Fall of the Brezhnev Doctrine in Soviet Foreign Policy|url=https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim|last=Ouimet|first=Matthew J.|publisher=The University of North Carolina Press|year=2003|isbn=0-8078-2740-1|location=Chapel Hill and London|pages=[https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim/page/88 88]–97}}</ref> Politika je službeno napuštena [[1989.]] godine, kada je [[Mihail Gorbačov]] odbio upotrijebiti vojsku kako bi spriječio slobodne izbore u Poljskoj,<ref>Hunt 2009, str. 945</ref> a naslijedila ju je "[[Sinatrina doktrina]]" (aluzija na pjesmu "[[My Way]]"), koja je socijalističkim zemljama omogućavala da same izaberu svoj put.<ref>LAT, "'Sinatra Doctrine' at Work in Warsaw Pact, Soviet Says", ''[[Los Angeles Times]]'', 1989-10-25.</ref> === Eskalacije u Trećem svijetu === {{main|Dominikanski građanski rat|Vijetnamski rat|Državni udar u Čileu 1973.|Državni udar u Argentini 1976.|Šestodnevni rat|Jomkipurski rat|Ogadenski rat|Angolski građanski rat|Indonezijska invazija Istočnog Timora|Paradoks stabilnosti i nestabilnosti}} [[File:Johnson Kosygin Glassboro Meeting.jpg|thumb|250px|I dok su i [[Sovjetski Savez]] ([[Brežnjevljeva doktrina]]) i [[Sjedinjene Države]] ([[Johnsonova doktrina]]) provodili vlastite hegemonističke politike u svojim interesnim zonama, [[Aleksej Kosigin]], sovjetski premijer, i [[Lyndon B. Johnson]], američki predsjednik, [[Sastanak u Glassborou|sastali]] su se u [[Glassboro, New Jersey|Glassborou]], [[New Jersey|NJ]], kako bi raspravljali o sovjetsko-američkim odnosima.]] Kao što je već ranije rečeno, [[Treći svijet]] je tokom kasnijeg perioda Hladnog rata postao još veće krizno žarište, ali i bojno polje na kojemu su nove administracije dvaju velesila demonstrirale svoju moć. Početkom 60-ih godina, [[Leonid Brežnjev]] je u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] još uvijek konsolidirao svoju moć, dok je [[atentat na Johna F. Kennedyja]] iz [[1963.]] godine donio neočekivanu promjenu vlasti u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]; iako je Kennedyjev nasljednik, [[Lyndon B. Johnson]], uživao snažnu podršku u jeku krize izazvane atentatom, demonstracija američke sile u zemljama Trećeg svijeta bila je imperativ za jačanje Johnsonove političke pozicije. S druge strane, Sovjetski Savez i Sjedinjene Države, s obzirom da su oboje posjedovali [[nuklearno oružje]] (ali i poučeni [[Kubanska raketna kriza|ranijom krizom]]), nisu bile sklone direktnom sukobu, tako da su svoju dominaciju i moć demonstrirale kroz indirektne sukobe, pri čemu se Treći svijet pokazao kao idalno bojno polje; ova politička doktrina poznata je kao [[paradoks stabilnosti i nestabilnosti]]. [[File:Humanitarian G.I.'s. Firefight where G.I. pushes little kid under jeep for protection, Santo Domingo, May 5., 1965 - NARA - 541806 (cropped).jpg|thumb|left|220px|Američka intervencija na [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] bila je preventivna radnja s ciljem sprečavanja ponovljenog kubanskog scenarija, ali i demonstracija sile. Na fotografiji, američki vojnici guraju dominikanskog dječaka pod džip kako bi ga zaštitili od pucnjave u [[Santo Domingo|Santo Domingu]] tokom [[1965.]] godine.]] Prva "meta" američke politike bila je, ovoga puta, [[Latinska Amerika]], posebice [[Južna Amerika|Južna]], što je bila promjena u odnosu na preokupaciju [[Centralna Amerika|centralnoameričkim]] političkim krizama tokom 50-ih godina. Početkom ožujka [[1964.]] godine, američki diplomat specijaliziran za Latinsku Ameriku, [[Thomas C. Mann]], održao je tajni govor pred visokim dužnosnicima u kojem je iznio okrive američke politike prema tom području, smatrajući kako Sjedinjene Države trebaju, prije svega, zaštititi svoje ekonomske i političke interese te pružiti podrušku čak i diktatorima koji su bili njihovi simpatizeri, a intervenirati samo u slučaju dolaska komunista na vlast u nekoj od zemalja. Nedugo nakon što je govor procurio i bio objavljen u ''[[New York Times]]u'', isti je nazvan "[[Mannova doktrina|Mannovom doktrinom]]".<ref name="LaFeberGoodNeighbor">Walter LaFeber, "Thomas C. Mann and the Devolution of Latin American Policy: From the Good Neighbor to Military Intervention". In ''Behind the Throne: Servants of Power to Imperial Presidents, 1898–1968'', ur. Thomas J. McCormick i Walter LaFeber. University of Wisconsin Press, 1993. {{ISBN|0-299-13740-6}}</ref> Prva primjena te politike uslijedila je nedugo nakon tajnoga sastanka, kada je Johnsonova administracija podržala [[Državni udar u Brazilu 1964.|desničarske pučiste u Brazilu]], koje su predvodili kasniji diktatori [[Humberto Castelo Branco]] i [[Artur da Costa e Silva]], prilikom svrgavanja ljevičarskog predsjednika [[João Goulart|Joãa Goularta]],<ref name=LaFeberGoodNeighbor /> a nedugo nakon toga i tokom intervencije na [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Karipska država je, nakon [[atentat]]a na diktatora [[Rafael Trujillo|Rafaela Trujilla]], ušla u period izrazite političke nestabilnosti, koju su obilježili konstantni sukobi među različitim frakcijama. Nakon što je konstitucionalistička frakcija [[1963.]] uspjela u dovođenju [[Juan Bosch|Juana Boscha]] na vlast, u zemlji je došlo do iniciranja brojnih socijaldemokratskih reformi, koje nisu bile po volji konzervativnim lojalistima, ali ni Sjedinjenim Državama. Bosch je svrgnut nakon samo nekoliko mjeseci, a konzervativci su na čelo zemlje postavili pravnika [[Donald Reid Cabral|Donalda Reida Cabrala]]. Nedugo nakon tog događaja, u travnju [[1965.]] godine, u zemlji je izbio [[Dominikanski građanski rat|građanski rat]] između lojalista i konstitucionalista; krajem travnja, Sjedinjene Države su poslale oko 22,000 svojih vojnika u pomoć lojalistima, navodeći opasnost od moguće reprize [[Kubanska revolucija|kubanske revolucije]] i uspostave nove komunističke vlasti na njima bliskom teritoriju.<ref name = "Lafeber 1993" /> Trupe su poslane s ciljem izvršavanja jednogodišnje invazije zemlje, u sklopu [[Operacija Power Pack|Operacije ''Power Pack'']], ali i uspješnog eliminiranja socijalističke prijetnje. U rujnu je na čelo zemlje, kao privremeni predsjednik, postavljen [[Héctor García-Godoy]], koji je tokom naredne godine prepustio vlast izabranom predsjedniku, konzervativcu [[Joaquín Balaguer|Joaquínu Balagueru]]; bivši predsjednik [[Juan Bosch]], koji nije vodio nikakvu kampanju, bio je drugi kandidat.<ref name="Itzigsohn 2000, 41-42">{{cite book |last=Itzigsohn |first=José |title=Developing Poverty: The State, Labor Market Deregulation, and the Informal Economy in Costa Rica and the Dominican Republic |publisher=Penn State University Press |year=2000 |location=University Park, Pennsylvania |pages=41–42 |url=https://books.google.com/books?id=b7Jo9GtxMEcC |isbn=978-0-271-02028-0}}</ref> Uspostava konzervativne diktature bila je još jedan uspjeh za Amerikance, ali je za posljedicu imala nasilne progone i maltretiranje Boschovih pristaša na tlu Dominikanske Republike.<ref name="Itzigsohn 2000, 41-42"/> Sjedinjene Države su ovom periodu pokazale izrazito strog stav prema Latinskoj Americi, iniciran "Mannovom doktrinom", a u potpunosti definiran kroz [[Johnsonova doktrina|Johnsonovu doktrinu]], koja je javnosti prezentirana s ciljem opravdavanja američke intervencije na Dominikanskoj Republici (u tom je kontekstu ona figurirala, za američku interesnu zonu, isto kao i [[Brežnjevljeva doktrina]] za komunistički svijet). Istovremeno, u [[Indonezija|Indoneziji]], ranijem kriznom žarištu, situacija je ponovno eskalirala kada je [[Sukarno]]va [[Vođena demokracija u Indoneziji|vođena demokracija]] naišla na ozbiljne probleme, posebice zbog Sukarovnih navodnih simpatija prema komunizmu. Nakon što je [[Pokret 30. septembra|Pokret 30. rujna]] tokom [[1965.]] godine izveo bijedno neuspješni pokušaj [[državni udar|puča]], general [[Suharto]] je, pod izlikom obračuna s pučistima, započeo masovnu kampanju progona komunista i komunističkih simpatizera tokom [[1965.]] i [[1966.]] godine, tokom koje je [[Indonezijski genocid|pobijeno između nekoliko stotina tisuća i par milijuna ljudi]].<ref name="Farid 2007">Farid, Hilmar (2007). "Mass Killings and Capitalist Expansion, 1965–1966". In Kuan-Hsing Chen & Chua Beng Huat (Ed.), ''[The Inter-Asia Cultural Studies Reader]''. London: Routledge. pp. 207–222. {{ISBN|0-415-43134-4}}.</ref> Suharto je iskoristio trenutak i tokom [[1967.]] godine uspio ukloniti Sukarna s vlasti, samo da bi tokom sljedeće godine formalno prisegnuo kao njegov nasljednik. Indonezija je tako ušla u [[Tranzicija prema Novom poretku|tranzicijski period]] prema "[[Novi poredak (Indonezija)|Novom poretku]]", koji će biti obilježen Suhartovom tridesetjednogodišnjom vladavinom. {{multiple image|align=right| perrow = 2/2 |total_width=420 | image1 = Bruce Crandall's UH-1D.jpg |width1=800|height1=557 | image2 = US-Huey-helicopter-spraying-Agent-Orange-in-Vietnam.jpg |width2=850|height2=579 | image3 = My Lai massacre.jpg |width3=714|height3=486 | image4 = CH-53 landing at Defense Attaché Office compound, Operation Frequent Wind.jpg|width4=616|height4=431 | footer = [[Vijetnamski rat]] je bio jedan od najvažijih vojnih sukoba Hladnoga rata i, kako se ispostavilo, velika sramota za [[SAD|Sjedinjene Države]]. Slike iz rata, u smjeru kazaljke na satu:{{small|<br>{{bullet}} Američke trupe tokom važne [[Bitka za la Drang|bitke za la Drang]];<br>{{bullet}} Američki helikopter posipa [[Agent Orange]] tokom Vijetnamskog rata;<br>{{bullet}} Američki vojnici pružaju zaštitu svojim helikopterima tokom [[Pad Saigona|evakuacije iz Saigona]];<br>{{bullet}} Ubijeni vijetnamski civili nakon zvjerskog [[Masakr u Mỹ Laiju|masakra u Mỹ Laiju]].}} }} Šezdesete u Aziji su bile obilježene i novom eskalacijom u [[Vijetnamski rat|vijetnamskom sukobu]], koja je [[1963.]] godine kulminirala [[Zajedničko ratovanje u Južnom Vijetnamu|povećanom američkom intervencijom]] na strani politički nestabilnog [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]], gdje je [[CIA]] krajem [[1963.]] godine pomogla u organiziranju [[Državni udar u Južnom Vijetnamu 1963.|puča]] u kojemu je [[Hapšenje i ubojstvo Ngôa Đìnha Diệma|svrgnut i ubijen]] južnovijetnamski predsjednik, [[Ngô Đình Diệm]]. Iako formalno samo saveznici Južnog Vijetnama u borbi protiv [[Hồ Chí Minh]]ovog [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] i pobunjeničkog [[Việt Cộng]]a na jugu, Amerikanci su ''de facto'' vodili ovaj rat, smatrajući to demonstracijom svoje sile i nastavkom zadržavanja širenja komunizma u svijetu. Ipak, unatoč nekoliko značajnijih operacija i borbi ([[Bitka za la Drang|la Drang]], [[operacija Cedar Falls|''Cedar Falls'']], [[Operacija Junction City|''Junction City'']], [[Bitka za Đắk Tô|Đắk Tô]]), primjeni [[Agent Orange|toksičnog herbicida]] (kako bi stali na kraj gerilskim metodama Vijetnamaca) i ratnim zločinima ([[Masakr u Mỹ Laiju|Mỹ Lai]]), Amerikanci nisu uspijevali ostvariti nikakvu značajniju prednost u ratu tako da su i Johnsonova i, kasnije, [[Richard Nixon|Nixonova]] administracija bili suočeni sa činjenicom sramotnog neuspjeha, ali i sve većom opozicijom u samim Sjedinjenim Državama. Godine [[1973.]], sjevernovijetnamski ministar vanjskih poslova, [[Lê Đức Thọ]], američki državni tajnik, [[Henry Kissinger]], i južnovijetnamski predsjednik, [[Nguyễn Văn Thiệu]], u [[Pariz]]u potpisuju [[Pariški mirovni sporazum|mirovni sporazum]] s kojim je [[Vijetnamski rat]] trebao biti okončan, međutim ratovanje je i dalje nastavljeno. Istovremeno, Nixon se [[1974.]] godine suočio s [[Afera Watergate|aferom Watergate]], koja je dovela do njegove ostavke, dok je njegov nasljednik, [[Gerald Ford]], imao ozbiljnih problema s demokratskim [[Kongres SAD|Kongresom]], koji se oštro protivio ratu. Sjedinjene Države su bile u sve većim problemima, a Sjeverni Vijetnam je sve više napredovao; sve je kulminiralo u travnju [[1975.]] godine, kada su komunističke snage [[Pad Saigona|oslobodile Saigon]],<ref>{{cite web|url=http://www.latimes.com/opinion/op-ed/la-oe-lam-vietnam-liberation-defeat-day-20150430-story.html|title=Is it Liberation Day or Defeat Day in Saigon?|author=Los Angeles Times|date=29 April 2015|work=latimes.com|accessdate=13. 2. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.foreignaffairs.com/reviews/capsule-review/1976-10-01/giai-phong-fall-and-liberation-saigon|title=Giai Phong! The Fall and Liberation of Saigon|work=Foreign Affairs|accessdate=13. 2. 2016}}</ref> glavni grad Južnog Vijetnama, tokom čega su Amerikanci izvršili masovnu evakuaciju svojih trupa u sklopu [[Operacija Frequent Wind|Operacije ''Frequent Wind'']].<ref>Dunham i Quinlan, str. 202.</ref> Sjeverni i Južni Vijetnam su se ubrzo ujedinili u jedinstvenu, [[Vijetnam|socijalističku državu]], a Sjedinjene Države su izvrgnute ruglu i sramoti zbog činjenice da su, kao supersila, pretrpjele sramotan poraz od strane jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta.<ref name="Lafeber 1993" /> Poraz u Vijetnamu je, prema mnogima, bio najveći udarac američkoj hladnoratovskoj vanjskoj politici. [[File:Bridge Crossing.jpg|thumb|270px|left|[[Egipat]]ske trupe prelaze [[Sueski kanal]] tokom [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] [[1973.]] godine. [[Izrael]] je od [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] [[1967.]] godine pod okupacijom držao [[Sinaj]] i [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]], oko kojih se vodio Jomkipurski rat. Iako je vojnu pobjedu odnio Izrael, obje strane su ostvarile političke beneficije, a ultimativna posljedica rata bio je [[sporazum iz Camp Davida]] iz [[1978.]] godine, kojeg su sklopili [[Jimmy Carter]], [[Anwar Sadat]] i [[Menahem Begin]], a doveo je do normalizacije odnosa između Egipta i Izraela.]] U istom periodu kada su Sjedinjene Države pojačale svoju prisutnost u Vijetnamu, [[Bliski istok]] je ponovo postao problematičan. Iako je [[Sueska kriza]] iz [[1956.]] prošla bez većih direktnih posljedica, rastući val arapskog nacionalizma, mahom pod [[Gamal Abdel Nasser|Nasserovim]] utjecajem, te novi sukobi arapskih zemalja s [[Izrael]]om, ponovno su potakli veći interes za tu regiju. [[Sovjetski Savez]] je u tom periodu slao enormnu vojnu i ekonomsku pomoć [[Egipat|Egiptu]] te je, unatoč nevoljkosti, osjećao obvezu da pomogne saveznicima tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] i [[Rat iscrpljivanja|Rata iscrpljivanja]] protiv prozapadnog [[Izrael]]a.<ref>Stone, p. 230</ref> Nasserov utjecaj i prosovjetske afilijacije dovele su, doduše, do nenasilnog konflikta između prozapadnih arapskih zemalja ([[Saudijska Arabija]], [[Libanon]], [[Jordan]], [[Sjeverni Jemen]], ...) i onih prosovjetskih ([[Egipat]], [[Južni Jemen]], [[Irak]], [[Alžir]], ...), znanog kao [[Arapski Hladni rat]], a koji je postepeno jenjavao nakon Nasserove smrti [[1970.]] godine; dobar primjer ovoga bila je podjela na [[Jemen]]a na [[Sjeverni Jemen|Sjeverni]] i [[Južni Jemen|Južni]], koja, unatoč samoj podjeli, nije funkcionirala ni približno rigorozno kao u [[Njemačka|Njemačkoj]] ili [[Koreja|Koreji]]. Sovjeti su, za vrijeme Nasserova mandata, uspjeli sklopiti sporazume s brojnim arapskim zemljama, poput [[Alžir]]a i [[Irak]]a;<ref name="Grenville & Wasserstein 1987, 701"/> iračko priklanjanje Sovjetima (u pitanju je bio petnaestogodišnji sporazum o prijateljstvu i suradnji) bilo je izrazito problematično za Amerikance, toliko da je historičar [[Charles R. H. Tripp]] rekao da je sporazum poremetio "od strane Amerike sponzorirani sigurnosni sustav uspostavljen u sklopu Hladnog rata na Bliskom istoku. Činilo se da je svaki neprijatelj režima u [[Bagdad]]u potencijalni saveznik Sjedinjenih Država".<ref name="Tripp">{{cite book|authorlink=Charles R. H. Tripp|last=Tripp|first=Charles R. H.|title=A History of Iraq |url=https://archive.org/details/historyofiraq0000trip_l9l3|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2002|isbn=978-0-521-87823-4|pp=xii, 211-214}}</ref> Sjedinjene Države su, kasnije, u tajnosti financijski pomagale [[Kurdi|kurdskom]] vođi [[Mustafa Barzani|Mustafi Barzaniju]] tokom [[Drugi iračko-kurdski rat|Drugog iračkog-kurdskog rata]], koji je zaključen iračkom pobjedom i doveo je do prisilnog premještanja stotina tisuća kurdskih civila.<ref name="Tripp" /> Međutim, kada je Nassera u Egiptu naslijedio [[Anwar Sadat]], činilo se kako je dotad najjači sovjetski saveznik na Bliskom istoku promijenio svoju politiku.<ref name="Grenville & Wasserstein 1987, 701">[[John Grenville|Grenville, J.A.S.]] i [[Bernard Wasserstein]] (1987). ''[https://books.google.com/books?id=RYyyAAAAIAAJ Treaties of the Twentieth Century: A History and Guide with Texts]'', Dio 2. London i New York: Methuen. {{ISBN|978-0-416-38080-4}}.</ref> Kada je [[1973.]] godine izbio [[Jomkipurski rat]], glasine o mogućoj sovjetskoj intervenciji na strani Egipta dovele su do masovne mobilizacije u Sjedinjenim Državama, koja nije htjela izgubiti ovako strateški važnog saveznika, a koja je gotovo zaprijetila postojećem [[detant]]u;<ref>Kumaraswamy, p. 127</ref> Jomkipurski rat je, na koncu, vođen bez direktnog uplitanja velikih sila. Značajan sovjetski utjecaj u ovom periodu bilo je i potpomaganje [[Palestina|Palestini]] u borbi protiv Izraela, mahom kroz pružanja podrške [[Jaser Arafat|Jaseru Arafatu]] i njegovom [[PLO]]-u.<ref>Friedman, p. 330</ref> Val dekolonizacije u [[Afrika|Africi]] nastavio se i u ovom periodu, s tim da se u zemljama koje su već ranije stekle nezavisnost političke turbulencije bile česte. Posebice u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]], gdje je korupcija već bila poharala državne institucije, došlo je do serije uzastopnih vojnih udara u [[Gana|Gani]] i [[Burkina Faso|Burkini Faso]], dok su brojne druge afričke zemlje bile zahvaćene krvavim [[građanski rat|građanskim ratovima]]. Tako se od [[1967.]] do [[1970.]] godine u [[Nigerija|Nigeriji]] vodio [[Nigerijski građanski rat|građanski rat]] između države i samoproglašene, nepriznate [[Biafra|Republike Biafre]], koju je vodio vojni časnik [[C. Odumegwu Ojukwu]]. Istovremeno, britanska uprava u [[Rodezija|Rodeziji]] se raspadala u jeku vala dekolonizacije, međutim, dok je [[Sjeverna Rodezija]] bez većih poteškoća izvršila tranziciju prema nezavisnoj [[Zambiji]],<ref>Akt o nezavisnosti Zambije, 1964 (c. 65)</ref> situacija u [[Južna Rodezija|Južnoj Rodeziji]] bila je uvelike problematičnija, mahom zbog [[Rodezijski građanski rat|internog vojnog sukoba]] između kontroverznog premijera [[Ian Smith|Iana Smitha]] i nacionalističkih pobunjenika predvođenih [[Robert Mugabe|Robertom Mugabeom]] i [[Joshua Nkomo|Joshuom Nkomom]]; rat se uz desetke tisuća mrtvih protezao sve do [[1979.]], nakon čega je ukinuta nikad priznata vladavina bjelačke manjine u Rodeziji, koja je ubrzo nakon toga izvršila tranziciju prema nezavisnom [[Zimbabve]]u. Šezdesete godine dovele su i do uspješnog zaključenja [[Alžirski rat|borbe za nezavisnost]] u [[Alžir]]u ([[1962.]]), ali i nezavisnost [[Tanganjika|Tanganjike]] i [[Narodna Republika Zanzibar|Zanzibara]], koje će se [[1964.]] godine ujediniti u [[Tanzanija|Tanzaniju]], čiji će prvi predsjednik postati [[Julius Nyerere]].<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/wipolex/en/details.jsp?id=11127|title=United Republic of Tanzania; Union of Tanganyika and Zanzibar act, 1964|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> Krajem [[1960e|60-ih]] godina, vojska u [[Somalija|Somaliji]], predvođena bivšim policajcem [[Siad Barre|Siadom Barreom]], izvela je državni udar i preuzela vlast u zemlji, koja je nakon toga reformirana kao [[Demokratska Republika Somalija]], socijalistička diktatura kojoj je bezuvjetnu podršku obećao [[Sovjetski Savez]]. {{multiple image|align=right| perrow = 1/4 |total_width=400 | image1 = Photograph of Secretary of State Henry A. Kissinger Using the Telephone in Deputy National Security Advisor Brent... - NARA - 186804.tif |width1=3000|height1=1973 | image2 = Juan Maria Bordaberry.jpg|width2=284|height2=320 | image3 = Salvador Allende Gossens-.jpg |width3=325|height3=421 | image4 = Augusto Pinochet foto oficial.jpg|width4=509|height4=708 | image5 = Jorge Rafael Videla 1976.PNG|width5=318|height5=419 | footer = Američki [[Državni tajnik SAD|Državni tajnik]] [[Henry Kissinger]] bio je glavni ideolog američke vanjske politike tokom velikog dijela Hladnoga rata i gotovo sve američke vojne intervencije u stranim zemljama bile su isplaniranje od strane njega, posebice one u Južnoj Americi. U donjem redu, s lijeva na desno, su: urugvajski predsjednik i pučist [[Juan María Bordaberry]]; svrgnuti, demokratski izabrani predsjednik Čilea, [[Salvador Allende]]; kasniji čileanski diktator, [[Augusto Pinochet]]; i argentinski diktator [[Jorge Rafael Videla]]. }} S dolaskom 70-ih godina, diljem Trećeg svijeta otvorila su se nova krizna žarišta. U [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] je došlo do sve intenzivnije primjene tajne [[Operacija Cóndor|Operacije ''Cóndor'']], koja je aktivirana još [[1968.]] godine, a službeno je pokrenuta [[1975.]] godine. Radilo se, zapravo, o seriji incidenata državnog terora te represije i ubojstava političkih oponenata i komunističkih simpatizera u južnoameričkim zemljama, koje su dobivale tajnu pomoć od [[SAD|Sjedinjenih Država]].<ref name="Industrial Repression">{{cite book|last1=McSherry|first1=J. Patrice|author-link1= J. Patrice McSherry|editor1=Esparza, Marcia |editor2=Henry R. Huttenbach|editor3=Daniel Feierstein|title=State Violence and Genocide in Latin America: The Cold War Years (Critical Terrorism Studies)|chapter=Chapter 5: "Industrial repression" and Operation Condor in Latin America |page=[https://books.google.com/books?id=acGNAgAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA107#v=onepage&q&f=false 107]|publisher=[[Routledge]]|year=2011|isbn=0415664578|url=https://www.routledge.com/State-Violence-and-Genocide-in-Latin-America-The-Cold-War-Years/Esparza-Huttenbach-Feierstein/p/book/9780415496377}}</ref><ref name="Greg Grandin">[[Greg Grandin]] (2011). ''[http://www.press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/L/bo11643711.html The Last Colonial Massacre: Latin America in the Cold War].'' [[University of Chicago Press]]. [https://books.google.com/books?id=6FivSpNY2fkC&lpg=PP1&pg=PA75#v=onepage&q&f=false str. 75]. {{ISBN|9780226306902}}</ref><ref name="p. 223">Walter L. Hixson (2009). ''[http://yalepress.yale.edu/book.asp?isbn=9780300119121 The Myth of American Diplomacy: National Identity and U.S. Foreign Policy].'' [[Yale University Press]]. [https://books.google.com/books?id=DNId6HxkzQwC&lpg=PP1&pg=PA223#v=onepage&q&f=false str. 223]. {{ISBN|0300151314}}</ref> Mozak operacije bio je [[Henry Kissinger]],<ref>[[Greg Grandin]]. ''[https://books.google.com/books?id=a0hsCgAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA151#v=onepage&q&f=false Kissinger's Shadow: The Long Reach of America's Most Controversial Statesman]'' Metropolitan Books, 2015. str. 151. {{ISBN|1627794492}}</ref> a ista je naišla na snažnu podršku u [[Argentina|Argentini]], [[Brazil]]u, [[Bolivija|Boliviji]], [[Čile]]u, [[Paragvaj]]u i [[Urugvaj]]u. Suštinski, operacija se sastojala od američke podrške desničarskim vojnim diktaturama i pučevima, organiziranim s ciljem svrgavanja ili eliminacije ljevičarskih grupacija te uspostavom njima prijateljskih režima u zemljama koje su geopolitički bile izrazito važne.<ref>[http://www.clarin.com/suplementos/especiales/2006/03/24/l-01164353.htm "Los secretos de la guerra sucia continental de la dictadura" (The secrets of the continental dirty war of the dictators)], ''Clarin'', 24. ožujka 2006. {{es icon}}</ref> Tokom 70-ih su se dogodila tri značajna puča tokom kojih je ovakva politika bila prilično evidentna. U lipnju [[1973.]] godine, izabrani predsjednik [[Urugvaj]]a, [[Juan María Bordaberry]], usred značajne krize i gerilske aktivnosti ljevičarskih radikala [[Tupamaros]]a, uz pomoć vojske izvodi [[Državni udar u Urugvaju 1973.|državni udar]] i uvodi diktaturu. Iako je puč službeno izveden zbog suočavanja s Tupamarosima, novoformirana [[Građansko-vojna diktatura u Urugvaju|građansko-vojna diktatura]] nastavila je vladati zemljom sve do sredine 80-ih godina i to uz američku podršku;<ref name=estado>{{Cite book |last = Lessa |first = Alfonso |title = Estado de guerra - de la gestación del golpe del 73 a la caída de Bordaberry |year = 1996 |publisher = Editorial Fin de Siglo}}</ref> Bordaberry je svrgnut [[1976.]], a nakon nekoliko mjeseci [[Alberto Demicheli|Demichelijeve]] vlasti, državu je preuzeo diktator [[Aparicio Méndez]], koji je bio jedan od glavnih "operativaca" Operacije ''Cóndor''. U rujnu [[1973.]], u [[Čile]]u dolazi do sličnog incidenta kada vojska predvođena [[Augusto Pinochet|Augustom Pinochetom]], koji je također postao jedan od predvodnika Operacije ''Cóndor'', u [[Državni udar u Čileu 1973.|puču]] svrgava demokratski izabranog predsjednika, socijalista [[Salvador Allende|Salvadora Allendea]];<ref>[http://www.csmonitor.com/2006/1211/p00s01-woam.html "Controversial legacy of former Chilean dictator Augusto Pinochet ...Gen. Augusto Pinochet, who overthrew Chile's democratically elected Communist government in a 1973 coup ..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516194106/http://www.csmonitor.com/2006/1211/p00s01-woam.html |date=2008-05-16 }}, ''The Christian Science Monitor'', 11. prosinca 2006.</ref><ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,907929,00.html "CHILE: The Bloody End of a Marxist Dream"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080925065855/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,907929,00.html |date=2008-09-25 }}, ''Time Magazine'', Citat: "....Allendeov pad je imao implikacije koje su sezale daleko izvan granica Čilea. On je bio prvi direktno izabrani marksistički čelnik u Latinskoj Americi..."</ref> Allende je [[1970.]] postao prvi demokratski izabrani predsjednik socijalističkog uvjerenja u Latinskoj Americi,<ref name="BBC Allende Profile 2003">{{cite news |title=Profile of Salvador Allende |date=2003-09-08|publisher=BBC |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/3089846.stm |accessdate=25. 1. 2011}}</ref> što je Sjedinjenim Državama bila direktna prijetnja. Kada je Allendeova politika počela ugrožavati američke interese, Nixon je pružio podršku Pinochetu i pučistima,<ref>{{cite web|url=http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB8/nsaebb8i.htm|title=Chile and the United States: Declassified Documents Relating to the Military Coup, September 11, 1973|author=Peter Kornbluh}}</ref><ref name="NSA-2000-9-19">{{cite web|author=Peter Kornbluh|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/news/20000919/|title=CIA Acknowledges Ties to Pinochet's Repression: Report to Congress Reveals U.S. Accountability in Chile|work=Chile Documentation Project|publisher=National Security Archive|date=2000-09-19|access-date=2006-11-26| archiveurl= https://web.archive.org/web/20061128142216/http://www.gwu.edu/~nsarchiv/news/20000919/| archivedate= 2006-11-28<!--DASHBot-->| deadurl= no}}</ref><ref name="Winn 2010 239–275">{{cite encyclopedia|last=Winn|first=Peter|editor-first=Greg & Gilbert|editor-last=Grandin & Joseph|editor-link=|encyclopedia=|title=A Century of Revolution|language=|edition=|date=|year=2010|publisher=Duke University Press|volume=|location=|isbn=|pages=239–275}}</ref> koji su u jednodnevnom puču svrgnuli predsjednika i uspostavili vojnu diktaturu; Allende se tokom puča ubio,<ref>{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/obituaries/hortensia-bussi-de-allende-widow-of-salvador-allende-who-helped-lead-opposition-to-chiles-military-dictatorship-1710766.html|work=The Independent|location=London|title=Hortensia Bussi De Allende: Widow of Salvador Allende who helped lead opposition to Chile's military dictatorship|first=Phil|last=Davison|date=2009-06-20|accessdate=20. 4. 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/theguardian/2009/sep/12/from-the-guardian-archive|work=The Guardian |location=London |title=From the archive: Allende 'dead' as generals seize power|first=Richard|last= Gott|date=12. 9. 2009|accessdate=20. 4. 2010}}</ref> mada njegova smrt i dalje ostaje kontroverzna tema. Pinochet je, uz pomoć [[Vojna hunta u Čileu (1973.)|vojne hunte]], vladao Čileom kao [[Vojna diktatura u Čileu (1973–1990)|diktator]] sve do [[1990.]] godine,<ref>[[Peter Kornbluh]] (11. 9. 2013). ''[[The Pinochet File: A Declassified Dossier on Atrocity and Accountability]]''. [[The New Press]]. {{ISBN|1595589120}} [https://books.google.com/books?id=WHYRBAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PR9#v=onepage&q&f=false str. ix]</ref><ref>Monte Reel i J.Y. Smith (11. prosinca 2006). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/12/10/AR2006121000302.html A Chilean Dictator's Dark Legacy]. ''[[The Washington Post]].'' Pristupljeno 20. ožujka 2015.</ref> prilikom čega se krvavo obračunavao s opozicijom i uvelike gušio ljudska prava. Posljednji značajni incident dogodio se [[1976.]] godine u [[Argentina|Argentini]], kada je vojni časnik [[Jorge Rafael Videla]], uz američku podršku, u [[Državni udar u Argentini 1976.|puču]] svrgnuo [[Isabel Perón]] i uspostavio vojnu diktaturu, što je bio obrazac koji se identično odvijao u svim incidentima. Isabel Perón, prva žena koja je postala predsjednica neke države, vladala je Argentinom od [[1974.]] godine, nakon smrti svog supruga, [[Juan Perón|Juana Peróna]], koji je obilježio argentinsku politiku nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, za razliku od ranijih slučajeva, politička represija pod Isabel Perón je bila stvarnost u Argentini i prije samoga puča, tako da se ovdje nije radilo o ideološki uvjetovanom puču, već o ilegalnom modusu smjene vlasti; Sjedinjene Države su se tek naknadno uključile kao podrška, dok je sam puč bio organiziran i planiran interno.<ref>{{cite web |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB185/19760216%20Military%20Take%20Cognizance%20of%20Human%20Rights%20Issue%2000009FF0.pdf |date=1976-02-16 |title=Military Take Cognizance of Human Rights Issue |work=[[National Security Archive]]}}</ref> Videlina vojna hunta započela je "[[Proces nacionalne reorganizacije]]", što je bio službeni naziv diktature koja je provodila snažnu represiju u narednim godinama, sve do svog pada [[1983.]] godine, kada su organizirani demokratski izbori na kojima je pobijedio [[Raúl Alfonsín]]. Argentina je bila specifična i po tome što se u njoj od [[1974.]] godine pa sve do pada diktature vodio [[Prljavi rat]], odnosno organizirani državni terorizam koji se ogledao kroz snažnu represiju, eliminaciju političkih oponenata te organizirane nestanke i ubojstva argentinskih stanovnika. {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Thảm sát.jpg|image2=Skulls from the killing fields.jpg|width=250|caption1=Serija fotografija koja prikazuje žrtve [[Masakr u Ba Chúcu|masakra u Ba Chúcu]], [[18. travnja]] [[1978.]] godine. [[Pol Pot]]ovi [[Crveni Kmeri]] činili su zvjerske zločine prema pripadnicima vlastitog naroda i počinili jedan od najzloglasnijih [[genocid]]a u suvremenoj historiji.|caption2=Lubanje žrtava Pol Potova režima pronađene na "[[Kambodžanska polja smrti|poljima smrti]]". Ovi zločini bili su tema kritički hvaljenog i višestruko nagrađivanog filma [[The Killing Fields (film)|''Polja smrti'']] iz [[1984.]], sa [[Sam Waterston|Samom Waterstonom]] u glavnoj ulozi.}} Uz još uvijek aktivne ratove u [[Vijetnamski rat|Vijetnamu]] i [[Laoški građanski rat|Laosu]], Azija se krajem 60-ih i kroz dobar dio 70-ih suočila s dvama novim konfliktima, koji su imali značajnijeg odjeka i u svijetu. Prvi od njih bio je u [[Kambodža|Kambodži]], gdje se od [[1967.]] godine vodio žestoki [[Kambodžanski građanski rat|građanski rat]], između državnih vlasti i pobunjeničke, komunističke gerile, [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]]. Situacija je eskalirala kada je u ožujku [[1970.]] godine parlament s vlasti uklonio [[Norodom Sihanouk|Norodoma Sihanouka]], nakon čega si je proamerički premijer [[Lon Nol]] dao izvanredne ovlasti i uveo diktaturu. [[Državni udar u Kambodži 1970.|Državnim udarom]] je ukinuta dotadađnja monarhija, a formirana je [[Kmerska Republika]], koja je nastavila voditi građanski rat protiv komunističke gerile. Tokom iste godine, snage [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] okupirale su dio vojnih baza u Kambodži, što je doprinijelo eskalaciji nasilja; dokumenti otkriveni u sovjetskim arhivima otkrili su kako je okupacija zapravo bila posljedica dogovora između Sjevernog Vijetnama i Crvenih Kmera, kojeg je ispregovarao [[Nuon Chea]].<ref>Dmitry Mosyakov, "The Khmer Rouge and the Vietnamese Communists: A History of Their Relations as Told in the Soviet Archives," u Susan E. Cook (ur.), ''Genocide in Cambodia and Rwanda'' (Yaleov Program studija genocida, monografija br. 1, 2004), str. 54ff. Dostupno na: www.yale.edu/gsp/publications/Mosyakov.doc "U travnju i svibnju 1970., velik broj sjevernovijetnamskih snaga ušao je u Kambodžu zbog poziva za pomoć kojeg je Vijetnamu uputio ne Pol Pot, već njegov zamjenik, Nuon Chea. Nguyễn Cơ Thạch se prisjeća: 'Nuon Chea je tražio pomoć i mi smo oslobodili pet kambodžanskih provincija u deset dana.'"</ref> Amerikanci i Južni Vijetnam su odgovorili [[Operacija Menu|bombardiranjem]] [[Kambodžanska kampanja|kopnenom invazijom]], međutim ostaje upitno koliki je bio doseg tih napada.<ref>[[David P. Chandler|Chandler, David]] 2000, ''Brother Number One: A Political Biography of Pol Pot'', Revised Edition, Chiang Mai, Thailand: Silkworm Books, str.&nbsp;96–7.</ref> Sve u svemu, Crveni Kmeri su postepeno napredovali te su, nakon pada [[Phnom Penh]]a u travnju [[1975.]] godine, u siječnju [[1976.]] godine proglasili osnivanje [[Demokratska Kampučija|Demokratske Kampučije]], komunističke diktature na čijem je čelu bio [[Pol Pot]]. Nakon dolaska na vlast, Pol Pot je započeo brutalnu kampanju tokom koje je na [[Kambodžanska polja smrti|poljima smrti]] pobijeno između jednog i tri milijuna stanovnika zemlje, koja je imala otprilike 8,000,000 ljudi;<ref name="Heuveline, Patrick 2001">Heuveline, Patrick (2001). "The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia." U Forced Migration and Mortality, Holly E. Reed i Charles B. Keely (ur.) Washington, D.C.: National Academy Press. Heuveline sugerira brojku od 1.17–3.42 milijuna žrtava.</ref><ref name="Marek Sliwinski 1995">Marek Sliwinski, Le Génocide Khmer Rouge: Une Analyse Démographique (L'Harmattan, 1995).</ref><ref name="Banister, Judith 1993">Banister, Judith i Paige Johnson (1993). "After the Nightmare: The Population of Cambodia." U Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community, Ben Kiernan (ur.). New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.</ref> velik broj stanovnika je, također, pobjegao ili je bio protjeran. Radilo se tu o zvjerskom [[genocid]]u nad vlastitim narodom, kojega je sociolog [[Martin Shaw (sociolog)|Martin Shaw]] nazvao "najjasnijim genocidom Hladnoga rata".<ref>''Theory of the Global State: Globality as Unfinished Revolution'', [[Martin Shaw (sociolog)|Martin Shaw]], [[Cambridge University Press]], 2000, str. 141, {{ISBN|978-0-521-59730-2}}</ref> Otpor Pol Potovom režimu je rastao i već je tokom [[1977.]] godine došlo do [[vijetnam]]ske invazije zemlje, koja je ubrzo prerasla u [[Kambodžansko-vijetnamski rat|novi rat]]; Vijetnam je imao podršku prebjega Crvenih Kmera, ali i prosovjetskog [[Ujedinjeni narodni front za spas Kampučije|Ujedinjenog narodnog fronta za spas Kampučije]], što ga je predvodio [[Heng Samrin]]. Iako je rat doveo do svrgavanja Pol Pota i njegovog režima, novoformirana zemlja će se boriti s međunarodnim priznanjem izvan sovjetske sfere utjecaja, unatoč činjenici da se Zapad oštro bunio protiv Pol Pota i njegovog zvjerskog režima, te će biti opstruirana od strane gerilaca smještenih uz granicu s [[Tajland]]om. Nakon uklanjanja Crvenih Kmera, nacionalna obnova Kambodže bit će iznimno teška, a Vijetnam će ubrzo biti izložen [[Kinesko-vijetnamski rat|kineskom napadu]], koji će biti zaključen tokom nekoliko mjeseci [[1979.]] godine.<ref name="MSloc">[http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&fid=86522&jid=SEA&volumeId=32&issueId=02&aid=86521&bodyId=&membershipNumber=&societyETOCSession= Slocomb M. "The K5 Gamble: National Defence and Nation Building under the People's Republic of Kampuchea." ''Journal of Southeast Asian Studies,'' 2001;32(02):195–210]</ref><ref name="hu-huong">hu-Huong, Nguyen (1992). Khmer Viet Relations and the Third Indochina Conflict. Jefferson: McFarland. {{ISBN|978-0-89950-717-0}}, str. 139-140</ref> Drugi veći incident zbio se [[1975.]] godine, kada je [[Suharto]]va [[Indonezija]] izvršila [[Indonezijska invazija Istočnog Timora|invaziju]] na [[Istočni Timor]]. Službeno pravdajući invaziju antikolonijalizmom, radilo se zapravo o vojnoj intervenciji protiv ljevičarske stranke [[FRETILIN]]-a, koja je pobijedila na izborima i čiji je čelnik, [[Francisco Xavier do Amaral]], postao predsjednik. Brojčano jača indonezijska vojska nije imala značajnijih problema i ubrzo je [[Indonezijska okupacija Istočnog Timora|okupirala Istočni Timor]], pripojivši ga svom teritoriju. {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Angola 1978.jpg|image2=Bundesarchiv Bild 183-1983-0303-423, Berlin, Margot Honecker, Samora Moises Machel.jpg|width=220|footer=Čelnici novonastalih socijalističkih republika, [[Angola|Angole]] i [[Mozambik]]a, uvelike su ovisili o stranim savezništvima u komunističkom svijetu, što je bio ključan faktor u njihovoj borbi protiv pobunjenika u dvama građanskim ratovima. Na slici gore, angolski predsjednik [[Agostinho Neto]] sastaje se s poljskim predstavnicima, dok je na slici dolje mozambikanski predsjednik [[Samora Machel]] u društvu [[Margot Honecker]], suruge [[DDR|istočnonjemačkog]] čelnika [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]].}} Događaji na Istočnom Timoru bili su usko povezani s tadašnjim događanjima u [[Portugal]]u, koja će imati i značajan utjecaj na [[Afrika|Afriku]]. Naime, [[Portugal]] je [[1974.]] godine pogodila [[Revolucija karanfila]], kojom je svrgnuta diktatorska ''[[Estado Novo]]'', čiji je vođa od [[1932.]] do [[1968.]] godine bio diktator [[António de Oliveira Salazar]]; državu su u vrijeme revolucije vodili premijer [[Marcelo Caetano]] i predsjednik [[Américo Tomás]]. Međutim, svrgavanje diktatorskog režima u Portugalu bilo je izrazito važno i za dotadašnje kolonije, s obzirom da je je nova vlast u Portugalu dokinula [[Portugalski kolonijalni rat|kolonijalni rat]], koji se vodio još od [[1961.]] godine, i priznala nezavisnost tadašnjih kolonija. Iako je tim procesom bio zahvaćen i [[Istočni Timor]], on je imao puno većeg odjeka u [[Afrika|Africi]], gdje su tri nove zemlje ovim procesom stekle nezavisnost. Situacija je najblaža bila u [[Gvineja-Bisao|Gvineji-Bisao]], dotadašnjoj [[Portugalska Gvineja|Portugalskoj Gvineji]], koja je još [[1973.]] godine jednoglasno proglasila nezavisnost, priznatu naredne godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20130208105230/http://diplomaticandconsular.com/index.php?option=com_content&view=article&id=377&catid=123&Itemid=29&act=cp Ambasada Republike Gvineje-Bisau – Profil države]. Diplomaticandconsular.com (12. travnja 2012.). Pristupljeno 22. lipnja 2013.</ref> Na čelo države došao je [[Luís Cabral]], koji je, međutim svrgnut u puču [[1980.]] godine, čiji je predvodnik bio [[João Bernardo Vieira]]; upravo će Vieira imati najznačajniju ulogu u razvoju politike Gvineje-Bisao u narednom periodu. S druge strane, situacija u [[Portugalska Zapadna Afrika|Portugalskoj Zapadnoj Africi]] i [[Portugalski Mozambik|Portugalskom Mozambiku]] bila je osjetno ozbiljnija. Naime, i [[Angolski rat za nezavisnost|Angola]] i [[Mozambikanski rat za nezavisnost|Mozambik]] su mnogo prije nezavisnosti vodile svoje ratove za nezavisnost. Kada je ta nezavisnost konačno priznata, došlo je do internog sukoba koji je i u [[Angolski građanski rat|Angoli]] i u [[Mozambikanski građanski rat|Mozambiku]] rezultirao krvavim i višegodišnjim građanskim ratovima. No, dok je u [[Mozambik]]u, gdje je uspostavljena prosovjetska [[Narodna Republika Mozambik|socijalistička republika]], [[FRELIMO]] samostalno predvodio borbu protiv kolonijalnog imperija, pa je bilo i očekivano da će taj pokret, kojega je predvodio [[Samora Machel]], preuzeti vlast, u [[Angola|Angoli]] su kasnije zaraćene strane zajednički vodile borbu protiv Portugala; na koncu je komunistička [[MPLA]], koju je predvodio [[Agostinho Neto]], preuzela kontrolu u državi i također uspostavila prosovjetsku [[Narodna Republika Angola|socijalističku republiku]], što je izazvalo revolt isključenih grupacija; dvije novoproglašene socijalističke republike bile su izrazito bliske.<ref>[http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-648.html Angola: Komunističke države]</ref> Ti građanski ratovi vodili su se kroz dug vremenski period, uključivali su intervencije stranih sila (značajnu participaciju u imala je [[apartheid]]ska [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]], ali i Kuba u Angoli)<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> nanijele su velik udarac novonastalim državama, a njihova rezolucija uslijedila je tek po završetku Hladnoga rata. Širenje socijalizma po Africi nastavilo se tokom 70-ih godina, kada je radikalna vojna skupina [[Derg]] u državnom udaru [[1974.]] godine [[Etiopsko Carstvo|dokinula monarhiju]] i uspostavila vojno-socijalističku vladu, koju je od [[1977.]] do [[1987.]] godine vodio [[Mengistu Haile Mariam]].<ref name="Erlich 2008, 84-86">{{cite book |last=Erlich |first=Reese | authorlink= Reese Erlich|title=Dateline Havana: The Real Story of U.S. Policy and the Future of Cuba |publisher=PoliPoint Press |year=2008 |location=Sausalito, California |pages=84–86 |url=https://books.google.com/books?id=7q3ibcq_vxQC |isbn=978-0-9815769-7-8}}</ref> Dotadašnji car, [[Haile Selassie]], svrgnut je s vlasti te je nedugo zatim i preminuo.<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> Privremena vojna vlada socijalističke Etiopije izgradila je dobre odnose sa [[Kuba|Kubom]] i [[SSSR|Sovjetskim Savezom]],<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> ali ne i sa susjednom [[Somalija|Somalijom]], koja je također uživala sovjetsku podršku. Kada je [[1977.]] godine između Somalije i Etiopije izbio [[Ogadenski rat]], Sovjeti i Kuba su povukli potporu Barreu i stali uz Derg;<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> Barre se tada okrenuo [[Safari klub]]u, skupini proameričkih obavještajnih službi iz arapskih zemalja, za pomoć oko oružja.<ref>Bronson, ''Thicker than Oil'' (2006), str. 134. "Potaknute Saudijskom Arabijom, članice Safari kluba pistupile su somalskom predsjedniku Siadu Barreu i ponudile da će mu poslati potrebno oružje ako on prestane primati rusku pomoć. Barre je pristao. Egipat je tada Somaliji prodao svoje neželjeno sovjetsko oružje u vrijednosti $75,000,000, s tim da je isplatu obavila Saudijska Arabija."</ref><ref>Miglietta, ''American Alliance Policy'' (2002), str. 78. "Američka vojna dobra osigurali su Egipat i Iran, koji su poslali viškove iz svojih skladišta. Govori se da su američki M-48 tenkovi prodani Iranu poslani u Somaliju preko Omana."</ref> Ipak, podrška koju je i dobio nije bila dovoljna, tako da je Derg nakon manje od godinu dana borbe odnio pobjedu i zadržao upravu nad [[Ogaden|spornom regijom]]. Derg je nastavio vladati Etiopijom do usvajanja ustava [[1987.]] godine, kada je formirana kratkotrajna [[Narodna Demokratska Republika Etiopija|NDR Etiopija]], koja je [[1991.]] godine zahvaćena oštrim [[Etiopski građanski rat|građanskim ratom]], koji će dovesti do pada socijalističkog režima. Bili su ovo posljednji, veliki incidenti u Trećem svijetu tokom Hladnoga rata. I dok će se situacije na većini kontinenata u narednom periodu smirivati, neka krizna žarišta, poput [[Afrika|Afrike]] i [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], zadržat će to svojstvo i u narednom periodu, a neka čak i nakon završetka Hladnoga rata. === Zbližavanje Kine i Sjedinjenih Država === {{main|Nixonov posjet Kini 1972.}} [[File:President_Nixon_meets_with_China%27s_Communist_Party_Leader,_Mao_Tse-_Tung,_02-29-1972_-_NARA_-_194759.tif|thumb|left|250px|[[Mao Zedong]] i američki predsjednik [[Richard Nixon]], tokom posjeta potonjeg NR Kini.]] Vrhunac [[Kinesko-sovjetski raskol|kinesko-sovjetskog raskola]] zbio se tokom [[1969.]] godine, kada je došlo do [[Kinesko-sovjetski granični sukob|sedmomjesečnog oružanog sukoba na granici]] dvaju zemalja; sukob, doduše, nije bio velikih razmjera i završio je [[Status quo ante bellum|bez ikakvih teritorijalnih promjena]], s tim da je formalno zaključen tek [[2004.]] godine, kada su Kina i [[Rusija]] sklopile granični sporazum. Međutim, američki predsjednik [[Richard Nixon]] je odlučio iskoristiti zategnute odnose i sukob među komunističkim silama kako bi balans moći okrenuo u korist Zapada;<ref>[[Robert Dallek|Dallek, Robert]] (2007), p. 144.</ref> Kinezi su, s druge strane, također željeli poboljšati odnose sa Sjedinjenim Državama kako bi ostvarili premoć nad Sovjetskim Savezom. U srpnju [[1971.]], Kissinger je, tokom puta u [[Pakistan]], tajno posjetio [[Peking]] i dogovorio posjet američkog predsjednika Nixona, koji se službeno dogodio u veljači [[1972.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=149–152}}</ref> Nixon je tokom sedam dana posjetio nekoliko kineskih gradova i [[Kineski zid]], a sastao se i s [[Mao Zedong]]om i [[Zhou Enlai]]jem. U vrijeme kada je Nixon posjetio Kinu, Sovjeti su bili izjednačeni sa Sjedinjenim Državama u nuklearnoj utrci, a [[Vijetnamski rat]] je bio toliki problem da je uvelike umanjio američki utjecaj u Trećem svijetu i pogoršao odnose sa zapadnim saveznicima,<ref>Buchanan, pp. 168–169</ref> što ilustrira koliko je ovaj posjet bio značajan za američku vanjsku politiku. Mao i Nixon su raspravljali o brojnim pitanjima, među kojima će biti i status [[Tajvan]]a (Amerikanci će do [[1979.]] godine nastaviti priznavati Tajvan, međutim po uspostavi punih diplomatskih odnosa s NR Kinom, Tajvan je izgubio američku podršku), a jedna od najvažnijih posljedica susreta bio je [[šangajski communiqué]], koji će služiti kao temelj svih kasnijih vanjskopolitičkih odnosa Kine i Sjedinjenih Država. === Nixon, Brežnjev i detant === {{main|Detant|Ostpolitik|Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|Vladivostoški sastanak o kontroli oružja|Helsinški dogovor|OSCE}} [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F031406-0017, Erfurt, Treffen Willy Brandt mit Willi Stoph.jpg|thumb|250px|Susret [[Willy Brandt|Willyja Brandta]] i [[Willi Stoph|Willija Stopha]] u [[Erfurt]]u [[1970.]] godine bio je prvi susret čelnika Zapadne i Istočne Njemačke od podjele, a bio je prekretnica u provođenju Brandtove "[[Ostpolitik]]", koja je dovela do normalizacije odnosa između Istoka i Zapada.]] Nakon svog posjeta Kini, Nixon se sastao s brojnim sovjetskim dužnosnicima, među kojima je bio i [[Leonid Brežnjev]], u [[Moskva|Moskvi]].<ref name="bbc-nb">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/22/newsid_4373000/4373149.stm|title=President Nixon arrives in Moscow|publisher=BBC News|date=22. 5. 1972|accessdate=10. 6. 2008}}</ref> Sastanci su, zapravo, bili [[pregovori o ograničenju strateškog naoružanja]], koji su rezultirali dvama značajnim sporazumima o ograničavanju naoružanja: [[SALT I]], što je bio prvi detaljni sporazuom o ograničavanju potpisan između dvaju velesila, i [[ABM sporazum|ABM]], koji je zabranio izradu sustava dizajniranih za presretanje nadolazećih projektila. Cilj ovih sporazuma bilo je ograničavanje izrade skupih antibalističkih projektila i nuklearnog oružja.<ref name="Karabell" /> Nixon i Brežnjev su nakon sastanaka proglasili novi period "mirne koegzistencije" i uspostavili revolucionarnu politiku [[detant]]a između dvaju velesila. Brežnjev je, u međuvremenu, nastojao oživjeti sovjetsku ekonomiju, koja je bila u značajnim problemima zbog velikih vojnih izdataka. U periodu od [[1972.]] do [[1974.]], dvije velesile su dogovorile bolju ekonomsku suradnju,<ref name="Lafeber 1993" /> uključujući i sporazume o pojačanoj trgovini. Nakon tih značajnih susreta, detant je zamijenio dotadašnju neprijateljsku politiku dvaju zemalja i omogućio da dvije zemlje zajednički opstaju.<ref>Robert S. Litwak, ''Détente and the Nixon doctrine: American foreign policy and the pursuit of stability, 1969-1976'' (Cambridge UP, 1986).</ref> Ovi događaji su se savršeno poklopili s kancelarskim mandatom [[Willy Brandt|Willyja Brandta]] u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], čija je "[[Ostpolitik]]" dovela do normalizacije odonsa u podijeljenoj Njemačkoj;<ref name="Gaddis 2005, p. 154"/> Brandt se [[1970.]] godine u [[Erfurt]]u bio susreo s istočnonjemačkim kolegom, [[Willi Stoph|Willijem Stophom]], što je bio prvi službeni susret čelnika Zapadne i Istočne Njemačke. Europa je, prativši razvoj događanja u svijetu, također radila na vlastitoj stabilizaciji, tako da je u ovom periodu postignut [[Helsinški dogovor]] ([[1975.]]), koji je za posljedicu imao formiranje [[OSCE]]-ja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=188}}</ref> === Pogoršanje odnosa krajem 70-ih === {{main|Iranska revolucija|Nikaragvanska revolucija}} [[File:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|250px|thumb|Povratak [[Ruholah Homeini|imama Homeinija]] u [[Iran]] nakon 14 godina dogodio se usred [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] u kojoj je svrgnuta dinastija Pahlavi i nakon koje je došlo do uspostave republike.]] Iako se činilo da je [[detant]] doveo do značajnog poboljšanja u odnosima između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, situacija je bila daleko od idealne. Tokom 70-ih godina, [[KGB]] je pod vodstvom [[Jurij Andropov|Jurija Andropova]] nastavljao s progonom istaknutih sovjetskih intelektualaca koji su bili kritični prema režimu, a među kojima su bili i nobelovci [[Aleksandar Solženjicin]] i [[Andrej Saharov]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=186}}</ref> Također, a sve unatoč detantu, dvije velesile nastavile su međusobnu konfrontaciju kroz konflikte u Trećem svijetu, kao što je ranije rečeno, a što je najevidentnije bilo na primjerima [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], [[Čile]]a, [[Etiopija|Etiopije]] i [[Angola|Angole]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=178}}</ref> Iako je predsjednik [[Jimmy Carter]] [[1979.]] godine potpisivanjem sporazuma [[SALT II]] nastojao nametnuti nova ograničenja,<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/18/newsid_4508000/4508409.stm|title=Leaders agree arms reduction treaty|publisher=BBC News|date=18. 6. 2008|accessdate=10. 6. 2008}}</ref> njegov je trud uvelike umanjem zbog brojnih kriznih situacija u toku te godine. Najveća od njih dogodila se u [[Iran]]u, kada je proamerički režim [[Šah (titula)|šaha]] [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhameda-Reze Pahlavija]] svrgnut u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]] koju je predvodio konzervativni [[Ruholah Homeini]]; nakon revolucije došlo je do uspostave [[Iran|islamske republike]], čiji su odnosi sa Sjedinjenim Državama u startu bili vrlo napeti. Istovremeno, [[KGB]] je pružio značajnu pomoć ljevičarskim [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|sandinistima]] u [[Nikaragva|Nikaragvi]],<ref>[[Christopher Andrew (historičar)|Christopher Andrew]] i [[Vasilij Mitrohin]], ''The KGB and the World: The Mitrokhin Archive II'' (Penguin, 2006), str. 41, 120–1.</ref> što je dovelo do rušenja proameričkog diktatora [[Anastasio Somoza Debayle|Anastasija Somoze]] u toj zemlji i dolaska na vlast prosovjetske vojne hunte, na čijem je čelu bio [[Daniel Ortega]]; situacija u Nikaragvi se, doduše, nije smirila i ostala je turbulentna i tokom narednih godina. Posljednji veći incident desio se u prosincu [[1979.]], kada je Carter oštro reagirao na početak [[Afgansko-sovjetski rat|sovjetske intervencije u Afganistanu]] te godine.<ref name="Lafeber 1993" /> == "Drugi Hladni rat" (1979–85) == {{main|Hladni rat (1979–1985)}} Termin "Drugi Hladni rat" odnosi se na nagli rast hladnoratovskih tenzija i sukoba koji je zabilježen krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. Tenzije između dvaju velesila naglo su porasle, a obje su strane postale naglašeno militarističke.<ref name="Halliday" /> Profesor historije [[John Patrick Diggins]] rekao je: "''Reagan je učinio sve kako bi vodio drugi Hladni rat, podržavajući pritom kontraustanke u Trećem svijetu.''";<ref>{{cite book|author=John P. Diggins|authorlink=John Patrick Diggins|title=Ronald Reagan: Fate, Freedom, And the Making of History|url=https://books.google.com/books?id=N-bQtjYcy0AC&pg=PA267|year=2007|publisher=W. W. Norton |page=267|isbn=978-0-393-06022-5}}</ref> akademik [[Michael Cox (akademik)|Michael Cox]] je također rekao: "''Intenzitet ovog 'drugog' Hladnog rata bio je toliko jak, koliko je njegovo trajanje bilo kratko.''"<ref>{{cite book|author=Michael Cox|authorlink=Michael Cox (academic)|title=Beyond the Cold War: Superpowers at the Crossroads|url=https://books.google.com/books?id=cUsOYWpQZbAC&pg=PR18|year=1990|publisher=University Press of America|page=18|isbn=978-0-8191-7865-7}}</ref> === Sovjetski rat u Afganistanu === {{main|Sukob u Afganistanu|Afganistansko-sovjetski rat}} [[File:SovietafghanwarTanksHelicopters.jpg|thumb|left|250px|Sovjetski [[helikopter]]i u borbi protiv kopnenih snaga [[mudžahedini|mudžahedina]] tokom [[1984.]] godine.]] Ono što je za [[Sjedinjene Države]] bio [[Vijetnam]], to će krajem 70-ih i tokom 80-ih godina [[Afganistan]] biti za [[Sovjetski Savez]]. Za razliku od susjednih zemalja, [[Afganistan]] sve do kraja 70-ih nije bio toliko značajan u hladnoratovskim odnosima snaga, međutim, kada je [[1978.]] godine u [[Saur revolucija|Saur revoluciji]], [[Narodna demokratska stranka Afganistana]] preuzela vlast u toj zemlji i uspostavila [[Demokratska Republika Afganistan|sovjetski satelitski režim]], situacija se drastično pogoršala. Samo nekoliko mjeseci nakon revolucije, protivnici komunističkog režima podigli su ustanak na istoku zemlje, koji se ubrzo pretvorio u [[Sukob u Afganistanu|iscrpljujući građanski rat]] kojeg su pobunjeni [[mudžahedini]] vodili protiv vladinih snaga diljem Afganistana. Afganistan se tako, u samo nekoliko mjeseci, pretvorio u bojno polje koje je neplanski poslužilo kao još jedan [[surogat rat]] između dvaju velesila; Sovjeti su poslali tisuće vojnih savjetnika članovima vlade DR Afganistana,<ref name="hussain">{{Harvnb|Hussain|2005|pp=108–109}}</ref> dok su mudžahedini dobili vojnu obuku i oružje iz [[Pakistan]]a i [[Kina|Kine]],<ref>{{Harvnb|Starr|2004|pp=157–158}}</ref><ref name=Warren>{{Harvnb|Warren|1992}}</ref> ali i milijarde dolara te oružje od [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[UK|Ujedinejnog Kraljevstva]] i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]].<ref name=Warren/> Problem je bio dodatno pogoršan internim sukobom u vladi DR Afganistana između dominantnog [[Halk (partija)|Halk]]a i umjerenog [[Parčam]]a, koji je rezultirao smjenom Parčamovih ministara i hapešnjem stranci lojalnih časnika pod izgovorom o postojanju lažnog plana za državni udar. Do sredine [[1979.]] godine, Sjedinjene Države su aktivirale tajni plan pružanja pomoći mudžahedinima.<ref>{{Harvnb|Meher|2004|pp=68–69, 94}}</ref> [[File:1980 USSR stamp Olympic mascot.jpg|220px|thumb|Medvjedić [[Miša (maskota)|Miša]] bio je maskota [[Olimpijada 1980|Olimpiskih igara 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]], prvih [[Olimpijada|igara]] održanih u nekoj socijalističkoj zemlji. Igre su, osim po tome, ostale upamćene i po bojkotu zapadnih zemalja, kojega je inicirao [[Jimmy Carter]] kao reakciju na [[Afganistansko-sovjetski rat|sovjetsku intervenciju u Afganistanu]].]] U rujnu [[1979.]] godine, halkist [[Nur Muhammad Taraki]], tadašnji čelnik DR Afganistana, ubijen je u atentatu organiziranom od strane stranačkog kolege [[Hafizullah Amin|Hafizullaha Amina]], koji je preuzeo vlast u zemlji. Međutim, nakon što nije uspio pridobiti povjerenje Moskve, sam Amin je ubijen u atentatu već u prosincu iste godine, nakon čega je uspostavljena parčamistička vlada na čelu s [[Babrak Karmal|Babrakom Karmalom]]; od strane Sovjeta formirana vlada uključivala je članove obavju sukobljenih frakcija. Sovjeti su ubrzo poslali i svoje trupe u državu kako bi pomogli u stabilizaciji Karmalovog režima, međutim bili su uvjereni kako će oni morati odraživati tek manjinu vojnih operacija. Međutim, direktna posljedica toga bila je da se Sovjetski Savez direktno umiješao u sukob koji je dotad bio nacionalnog karaktera.<ref>{{Harvnb|Kalinovsky|2011|pp=25–28}}</ref> I dok su Sovjeti neuspješno ratovali u Afganistanu, gdje će na koncu doživjeti sramotu ravnoj onoj američkoj u Vijetnamu, Sjedinjene Države su odlučile reagirati. [[Jimmy Carter]] je na sovjetsku intervenciju reagirao povlačenjem sporazuma [[SALT II]] iz [[Senat SAD|Senata]], nametanjem embarga na izvoz žita i tehnologije u Sovjetski Savez te traženjem osjetnog povećanja vojnog budžeta; sovjetsku intervenciju opisao je kao "najozbiljniju prijetnju miru nakon Drugog svjetskog rata".<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=211}}</ref> Ovakva politika imala je za posljedicu i [[Bojkot Olimpijade 1980.|bojkot]] [[Olimpijada 1980|Olimpijskih igara 1980.]] u [[Moskva|Moskvi]] od strane velikog broja zapadnih zemalja, a što je, zauzvrat, dovelo [[Bojkot Olimpijade 1984.|bojkota]] [[Olimpijada 1984|Olimpijskih igara 1984.]] u [[Los Angeles]]u od strane većine zemalja Varšavskog pakta. === Reagan i Thatcherova === {{main|Reaganova doktrina|Tačerizam}} U siječnju [[1977.]] godine, bivši guverner [[Kalifornija|Kalifornije]] i neuspjeli kandidat na [[Republikanska stranka (SAD)|republinskim predizborima]] tokom [[1976.]] godine, [[Ronald Reagan]], dao je svoje mišljenje o Hladnom ratu u razgovoru s kolegom [[Richard V. Allen|Richardom V. Allenom]], rekavši: "''Moja ideja o američkoj politici prema Sovjetskom Savezu je jednostavna, neki bi rekli i pojednostavljena. Radi se o ovome: Mi pobjeđujemo, a oni gube. Što kažete na to?''"<ref>{{cite web|last=Allen |first=Richard V.| authorlink = Richard V. Allen |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/7398 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110501052925/http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/7398 |archivedate=2011-05-01 |title=The Man Who Won the Cold War |publisher=Hoover.org |accessdate=3. 11. 2011}}</ref> Tri godine kasnije, Reagan je uvjerljivo pobijedio [[Jimmy Carter|Jimmyja Cartera]] na izborima i postao novi [[predsjednik SAD|predsjednik Sjedinjenih Država]], uz obećanje da će povećati vojni budžet i suprostaviti se Sovjetima bilo gdje. Godinu dana ranije, nakon što je laburističkoj vladi [[James Callaghan|Jamesa Callaghana]] izglasano nepovjerenje, konzervativci su pobijedili na izborima u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], a na čelo vlade je prvi put došla žena, "Željezna lady" [[Margaret Thatcher]]. Ideološki bliski, Reagan i Thatcherova su brzo našli zajednički jezik te su javno odbacili Sovjetski Savez i njegovu ideologiju. Reagan je Sovjetski Savez nazvao "[[Carstvo zla|carstvom zla]]" i predvidio da će komunizam završiti na "[[smetlište historije|smetlištu historije]]".<ref name="Gaddis 2005, p. 197">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=197}}</ref> [[File:Thatcher Reagan Camp David sofa 1984.jpg|thumb|left|300px|[[Ronald Reagan]] i [[Margaret Thatcher]], ovdje na sastanku u [[Camp David]]u tokom [[1984.]] godine, formirali su snažnu antikomunističku politiku tokom 80-ih godina, koja je dovela do novog zaoštravanja odnosa sa Sovjetskim Savezom.]] Do [[1985.]] godine, Reaganov antikomunistički stav se formirao u politiku koja je postala poznata kao [[Reaganova doktrina]], koja je, uz još uvijek aktualno zadržavanje, bila usmjerena prema još snažnijem rušenju postojećih komunističkih sustava.<ref name="Graebner, Burns & Siracusa 2008, 76">Graebner, Norman A., Richard Dean Burns i Joseph M. Siracusa (2008). ''[https://books.google.com/books?id=r71u_AgE7iYC Reagan, Bush, Gorbachev: Revisiting the End of the Cold War].'' Westport, Connecticut: Greenwood Press. str. 76. {{ISBN|978-0-313-35241-6}}.</ref> Osim što je nastavio s Carterovom politikom pružanja pomoći islamskim protivnicima Sovjetskog Saveza i komunističke DR Afganistan, Reagan je preko [[CIA]]-je istu proširio i na podržananje islamističkih pokreta u [[Sovjetska Središnja Azija|sovjetskoj Središnjoj Aziji]].<ref name="Singh 1995, 130">Singh, Bilveer (1995). "Jemaah Islamiyah". U Wilson John & Swati Parashar (ur.) ''[https://books.google.com/books?id=cAE-bxSXayMC Terrorism in Southeast Asia: Implications for South Asia]''. Singapore and Delhi: ORF-Pearson-Longman. str. 130. {{ISBN|978-81-297-0998-1}}.</ref> Uz to, CIA je pružila podrušku antikomunistima u Pakistanu da treniraju muslimane diljem svijeta kako bi se borili u [[džihad]]u protiv Sovjetskog Saveza.<ref name="Singh 1995, 130"/> === Poljska ''Solidarnost'' i izvanredno stanje === {{main|Solidarnost (sindikat)|Izvanredno stanje u Poljskoj|Sovjetska reakcija na krizu u Poljskoj (1980–1981)}} U listopadu [[1978.]] godine, kardinali su nakon preuranjene smrti [[Ivan Pavao I.|Albina Lucianija]], za novog [[Papa|papu]] izabrali Poljaka Karola Wojtyłu, koji je uzeo ime [[Ivan Pavao II.]]; bio je to prvi ikad izabrani slavenski papa, a njegova će moralna doktrina poslužiti kao temelj za [[antikomunizam|antikomunistički]], religiozni i nacionalistički pokret u Poljskoj, koji će značajan zamah dobiti nakon papina posjeta rodnoj zemlji u lipnju [[1979.]] godine. [[File:Solidarity August 1980 gate of Gdańsk Shipyard.jpg|thumb|220px|Sindikalist [[Lech Wałęsa]], predvodnik [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnosti]], drži govor tokom štrajka radnika u [[Brodogradilište u Gdańsku|Lenjinovom brodogradilištu]] u [[Gdańsk]]u, kolovoz [[1980.]] godine. Ovaj će štrajk imati dalekosežne posljedice za Poljsku u narednim godinama.]] [[Narodna Republika Poljska]] je u tom periodu prolazila kroz značajnu krizu, čiji su uzroci osim političke bili i ekonomske prirode - krah nacionalnog gospodarstva, stagniranje plaća i povećanje cijena hrane. Najveći bunt zbog ovakve situacije dolazio je, interesantno, iz redova radničkog pokreta i ilegalnih sindikata. Nakon serije prosvjeda [[1976.]] godine, situacija se donekle smirila do [[1980.]], kada je sindikalna aktivistica [[Anna Walentynowicz]] dobila otkaz u [[Brodogradilište u Gdańsku|Lenjinovom brodogradilištu]] u [[Gdańsk]]u zbog sudjelovanja u radu ilegalnog sindikata, samo pet mjeseci prije umirovljenja. Takva odluka potaknula je reakciju radnika, koji su ubrzo organizirali štrajk. Nakon pregovora i potpisivanja [[Dogovor iz Gdańska|dogovora s vlastima]], štrajk je prekinut, a u Poljskoj se pojavio novi, veliki sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]], koji je formalno registriran u studenom iste godine.<ref name="Encyclopedia">{{pl icon}} [http://encyklopedia.pwn.pl/haslo/3977446/solidarnosc.html Solidarność, wielopłaszczyznowy ruch na rzecz demokratyzacji i głębokich reform ustrojowych PRL] Preuzeto 7. lipnja 2011.</ref> Na čelu pokreta bio je inženjer [[Lech Wałęsa]], a svoje ideološke osnove, a ujedno i naziv, isti je izvlačio iz papine enciklike ''[[Sollicitudo rei socialis]]'', koja se bavila [[solidarnost (katolička teologija)|solidarnošću]] kao teološkim konceptom. Djelovanje Solidarnosti nastavilo se i izvan radničke sfere, tako da je sindikat ubrzo organizirao snažan antisovjetski pokret koji je prijetio stabilnosti tadašnjeg komunističkog režima. General [[Wojciech Jaruzelski]] i [[Vojno vijeće narodnog spasa]] uveli su [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanredno stanje]] kako bi pokušali ugušiti političku opoziciju, tokom koje je tisuće ljudi uhapšeno, a oko stotinjak i ubijeno. [[CIA]] je pružala podršku sindikalistima, dok je Reagan Poljskoj nametnuo sankcije nakon uvođenja izvanrednog stanja.<ref name="Gaddis219" /> Dok se Poljska borila s opozicijom unutar zemlje, u [[Moskva|Moskvi]] je formirana posebna komisija s ciljem donošenja odluke o reakciji na poljsku krizu; komisiju su sačinjavali ideolog [[Mihail Suslov]], šef [[KGB]]-a, [[Jurij Andropov]], ministar vanjskih poslova, [[Andrej Gromiko]], i ministar obrane, [[Dmitrij Ustinov]]. Prisjetivši se krize iz [[1970.]] godine u istoj zemlji, ali i razmatrajući potencijalne sankcije koje bi uništile sovjetsko gospodarstvo, komisija je, a posebno Suslov, bila nevoljka intervenirati u Poljskoj;<ref name="Gaddis219">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=219–222}}</ref> s druge strane, istočnonjemački i čehoslovački čelnici, [[Erich Honecker]] i [[Gustáv Husák]], bili su proponenti vojne intervencije, pri čemu su imali podršku već ostarjelog [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]], tako da je za prosinac [[1980.]] godine organizirana zajednička vojna akcija, Sojuz-80, koja je trebala u Poljskoj učiniti isto što su Sovjeti ranije učinili u Mađarskoj i Čehoslovačkoj.<ref name="mastny">[[Vojtech Mastny]]. [http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACFB35.PDF The Soviet Non-Invasion of Poland in 1980/81 and the End of the Cold War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620223330/http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACFB35.PDF |date=2010-06-20 }}, Radni dokument br. 23, [[Cold War International History Project]], Washington, D.C., rujan 1998., objavljeno i u časopisu ''[[Europe-Asia Studies]]'', vol. 51, br. 2 (ožujak 1999), str. 189–211.</ref> Akcija, ipak, nikada nije aktivirana jer su Sovjeti odlučili podržati Jaruzelskog u uvođenju izvanrednog stanja, što je bio prvi put u historiji Hladnog rata da Sovjetski Savez nije vojno intervenirao pri direktnoj ugrozi jednog od svojih satelitskih režima;<ref name="mastny"/><ref name="kramer">[http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACF56F.PDF Soviet deliberations during the Polish Crisis, 1980–1981] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620225230/http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACF56F.PDF |date=2010-06-20 }}. Uredio, preveo i uvod napisao Mark Kramer. Posebni radni dokument br. 1, [[Cold War International History Project]], Washington, D.C., travanj 1999.</ref> bio je to efektivni kraj [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljeve doktrine]].<ref>Wilfried Lotth, "Moscow, Prague and Warsaw: Overcoming the Brezhnev Doctrine", ''[[Cold War History (časopis)|Cold War History]]'' 1, br. 2 (2001): 103–118.</ref> [[File:00595309(Andropov&Jaruzelski).jpeg|thumb|left|300px|[[Jurij Andropov]] (lijevo) i [[Wojciech Jaruzelski]] (desno) na sastanku [[1982.]] godine. Ne želeći vojno intervenirati, sovjetske vlasti su pružile svesrdnu podršku generalu Jaruzelskom i poduprle njegovu odluku o uvođenju [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanrednog stanja]] u [[Poljska|Poljskoj]].]] I dok je Brežnjevljev nasljednik, [[Jurij Andropov]], pružio podršku Jaruzelskom, izvanredno stanje u Poljskoj ukinuto je već [[1983.]] godine, mada dobar dio političkih zatvorenika nije bio pušten sve do opće amnestije tri godine kasnije. === Vojni i ekonomski problemi u Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Državama === {{main|Period stagnacije|Strateška obrambena inicijativa}} Tokom godina Hladnoga rata, Moskva je izgradila vojsku koja je crpila gotovo 25% sovjetskog [[Bruto društveni proizvod|BDP]]-a i to nauštrb konzumerističkih dobara i investicija u civilnim sektorima.<ref name="LaFeber 2002, p. 332">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=332}}</ref> Sovjetsko trošenje na [[utrka u naoružanju|utrku u naoružanju]] i ostale hladnoratovske obveze je i uzrokovalo i pogoršalo duboko ukorijenjene strukturalne probleme u sovjetskom sustavu,<ref>{{cite book |last1=Towle |first1=Philip |title=The Oxford History of Modern War |page=159}}</ref> koji su doveli do najmanje jednog desetljeća [[Period stagnacije|ekonomske stagnacije]] tokom kasnih Brežnjevljevih godina. [[File:U.S. girl Samantha Smith in Artek cropped.jpg|thumb|220px|Američka osnovnoškolka [[Samantha Smith]] poslala je [[1982.]] godine pismo novom sovjetskom vođi, [[Jurij Andropov|Juriju Andropovu]], u kojem je izrazila svoj strah od nuklearnog rata. Andropov joj je odgovorio, naglašavajući kako nijedan čovjek u Sovjetskom Savezu ne želi rat i kako oni čine sve kako bi se izbjegao taj scenarij, te ju je čak i pozvao u Sovjetski Savez; posjet je realiziran sljedeće godine.]] Sovjetska ulaganja u obrambeni sektor nisu bila uvjetovana vojnom nužnošću, već interesima [[Nomenklatura (komunizam)|masivne državne i partijske birokracije]], koja je ovisila o tom sektoru zbog vlastitih ciljeva i privilegija.<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=335}}</ref> [[Oružane snage Sovjetskog Saveza]] su postale vodeće u svijetu u po broju i tipovima oružja koje su posjedovale, broju trupa i po čistoj veličini svoje vojno-industrijske infrastrukture.<ref name="Odom">{{Harvnb|Odom|2000|p=1}}</ref> Ipak, te su kvantitativne prednosti često bile samo krinka koja je skrivala ona područja u kojima su vojske Istočnog bloka osjetno zaostajale za Zapadom.<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=340}}</ref> Do početka 80-ih godina, Sovjetski Savez je izgradio vojsku i arsenal koji je nadmašivao onaj Sjedinjenih Država. Ubrzo nakon sovjetske invazije [[Afganistan]]a, predsjednik Carter je započeo na masivno jačanje američke vojske. Taj se proces dodatno pojačao tokom Reaganove administracije, kada je su vojni troškovi sa 5.3% BDP-a iz [[1981.]] godine skočili na 6.5% tokom [[1986.]] godine,<ref>{{cite book|editor1-last=Carliner|editor1-first=Geoffrey |editor2-last=Alesina |editor2-first=Alberto |title=Politics and Economics in the Eighties |publisher=University of Chicago Press |year=1991 |page=6 |isbn=0-226-01281-6}}</ref> što je bilo najveće mirnodopsko jačanje vojske u američkoj historiji.<ref>{{cite news|work=The Boston Globe|publisher=Boston.com|accessdate=28. 5. 2014|date=29. 3. 2006|title=Caspar W. Weinberger, 88; Architect of Massive Pentagon Buildup|url=http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2006/03/29/caspar_w_weinberger_88_architect_of_massive_pentagon_buildup/|author=[[Mark Feeney|Feeney, Mark]]}}</ref> Tenzije su ponovno narasle početkom 80-ih, kada je Reagan obnovio od strane Cartera otkazani [[B-1 Lancer]] program, proizveo [[LGM-118 Peacekeeper]] rakete,<ref>{{cite web|url=https://fas.org/nuke/guide/usa/icbm/lgm-118.htm|title=LGM-118A Peacekeeper|accessdate=10. 4. 2007|date=15. 8. 2000|publisher=Federation of American Scientists|archive-date=2007-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20070415175256/http://www.fas.org/nuke/guide/usa/icbm/lgm-118.htm}}</ref> postavio američke projektile u Europi i najavio eksperimentalnu [[Strateško obrambena inicijativa|strateško obrambenu inicijativu]], koju su mediji nazvali "''Star Wars''", obrambeni program koji je za cilj imao uništavanje projektila usred leta.<ref name="ShieldSpace?">Lakoff, str. 263</ref> Potaknut pozadinskim poratsom tenzija na relaciji Sjedinjene Države-Sovjetski Savez, ali i postavljanjem sovjetskih [[SS-20 Saber|RSD-10]] balističkih projektila usmjerenih prema Zapadnoj Europi, [[NATO]] je na Carterov poticaj odlučio rasporediti [[MGM-31 Pershing]] rakete po Europi, ponajviše Zapadnoj Njemačkoj.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=202}}</ref> Taj čin bi značio da je NATO imao rakete koje su u manje od 10 minuta mogle pogoditi Moskvu.<ref>Garthoff, str. 88</ref> Nakon što je Reagan jačao vojsku, Sovjeti nisu odgovorili na isti način zbog velikih troškova koji su,<ref>{{cite news|url= https://www.theatlantic.com/past/politics/foreign/reagrus.htm|title=Reagan and the Russians|date=1994|work=The Atlantic|author=[[Richard Ned Lebow|Lebow, Richard Ned]] i [[Janice Gross Stein]]|accessdate=28. 5. 2010}}</ref> zajedno s neučinkovitom [[Plansko gospodarstvo|planskom ekonomijom]] i [[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu|kolektiviziranom poljoprivredom]], bili prevelik teret za sovjetsku ekonomiju.<ref name="Gaidar, Yegor"/> Istovremeno je [[Saudijska Arabija]] povećala proizvodnju nafte,<ref>{{cite web|url=http://www.iet.ru/files/persona/gaidar/un_en.htm|title=Public Expectations and Trust towards the Government: Post-Revolution Stabilization and its Discontents|accessdate=15. 3. 2008|author=Gaidar, Yegor|authorlink=Yegor Gaidar |publisher=The Institute for the Economy in Transition}}</ref> iako su i druge zemlje, koje nisu bile članice [[OPEC]]-a, učinile isto.<ref name="EIA">"[http://www.eia.doe.gov/emeu/international/contents.html Službene energetske statistike Sjedinjenih Država]", EIA&nbsp;— IEDA. Preuzeto 4. srpnja 2008.</ref> Ovi događaji doveli su do [[Naftna kriza 1980-ih|naftne krize]] koja je uvelike pogodila Sovjetski Savez, čiji je najunosniji izvozni proizvod bila upravo nafta.<ref name="LaFeber 2002, p. 332"/><ref name="Gaidar, Yegor"/> Problemi s komandnim gospodarstvom,<ref name="hardt1">{{Harvnb|Hardt|Kaufman|1995|p=1}}</ref> krah cijena nafte i veliki vojni troškovi doveli su do velike stagnacije u sovjetskoj ekonomiji.<ref name="Gaidar, Yegor">Gaidar 2007, str. 190–205</ref> Dana [[1. rujna]] [[1983.]] godine, Sovjetski Savez je srušio [[Korean Air Lines let 007]], [[Boeing 747]] s 269 ljudi, među kojima je bio i kongresnik [[Larry McDonald]], nakon što je ovaj ušao u sovjetski zračni prostor nedaleko od zapadne obale [[Sahalin]]a, u blizini [[Moneron (otok)|otoka Monerona]]; Reagan je ovaj čin opisao kao "masakr", a uzrokovao je novo pogoršavanje odnosa i još jednu veliku hladnoratovsku krizu. Incident je za posljedicu imao i porast antisovjetskog sentimenta, što je Reaganu omogućilo sticanje velike podrške za jačanje vojske, što je politika koja je ostala na snazi sve do kasnijih sporazuma između Reagana i [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]].<ref name="DoernerFive">{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926169-5,00.html |title=Atrocity in the skies |work=Time |date=12. 9. 1983 |accessdate=8. 6. 2008 |first1=Strobe |last1=Talbott |first2=Jerry |last2=Hannifin |first3=Ed |last3=Magnuson |first4=William R. |last4=Doerner |first5=Joseph J. |last5=Kane |archive-date=2013-05-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521063516/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926169-5,00.html |dead-url=yes }}</ref> U studenom [[1983.]] godine, [[NATO]] je organizirao vojnu vježbu [[Able Archer 83]], realnu situaciju koordiniranog nuklearnog napada, koja je bila gotovo jednako opasna kao i [[Kubanska raketna kriza]], a sovjetsko se vodstvo bojalo kako bi nuklearni napad mogao biti neizbježan.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=228}}</ref> S druge strane, Reagan je imao problem pridobiti podršku javnosti za strane intervencije, s obzirom na skepsu koja je vladala još od [[Vijetnamski rat|Vijetnama]].<ref name="LaFeber323">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=323}}</ref> Kako bi ipak djelovali, Reagan i njegova administracija su naglašeno koristili brze i jeftine operacije kako bi intervenirale u stranim zemljama.<ref name="LaFeber323" /> Tokom 80-ih godina, Reaganova administracija je intervenirala u [[Libanonski građanski rat|Libanonskom građanskom ratu]], [[Operacija Urgent Fury|izvršila invaziju]] [[Grenada|Grenade]] (u kojoj je svrgnula od strane [[Kuba|Kube]] podržavanog [[Hudson Austin|Hudsona Austina]], koji je formirao vojnu vlast nakon ubojstva premijera [[Maurice Bishop|Mauricea Bishopa]]), [[Operacija El Dorado Canyon|bombardirala]] [[Libija|Libiju]] (pri čemu je došlo do ozbiljnih problema s [[Muammar Gaddafi|Gaddafijem]]) i pružila podršku centralnoameričkim [[Contras|kontrašima]], antikomunističkim revolucionarima koji su htjeli svrhnuti prosovjetsku [[sandinisti]]čku vlast u [[Nikaragva|Nikaragvi]].<ref name="Gaddis 2005, p. 212"/> I dok je javnost podržala intervencije na Grenadi i u Libiji, pružanje podrške kontrašima bilo je [[Iran-Kontra afera|izrazito kontroverzno]].<ref name="Reagan">{{cite book|author=Reagan, Ronald|editor=[[Eric Foner|Foner, Eric]] |editor2=[[John A. Garraty|Garraty, John Arthur]]|title=The Reader's companion to American history|url=https://books.google.com/?id=KrWDw-_devcC|accessdate=16. 6. 2008|year=1991|publisher=Houghton Mifflin Books|isbn=0-395-51372-3}}</ref> Sovjeti su, istovremeno, trpjeli velike troškove zbog vlastitih intervencija. Iako je Brežnjev bio uvjeren da će [[Afgansko-sovjetski rat|intervencija u Afganistanu]] biti kratka, muslimanski gerilci, koji su uživali veliku stranu podršku, pružali su žestoki otpor invaziji.<ref name="LaFeber314">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=314}}</ref> Moskva je u Afganistan poslala gotovo 100,000 trupa kako bi podržale satelitski režim u [[Kabul]]u, što je dovelo do toga da je sukob u medijima prozvan "sovjetskim Vijetnamom".<ref name="LaFeber314" /> == Posljednje godine (1985–91) == {{main|Hladni rat (1985–1991)}} === Gorbačovljeve reforme === {{main|Glasnost|Perestrojka}} [[File:RIAN archive 850809 General Secretary of the CPSU CC M. Gorbachev (crop).jpg|250px|thumb|left|[[Mihail Gorbačov]] je po dolasku na vlast [[1985.]] godine započeo seriju reformi koje će uvelike modernizirati [[Sovjetski Savez]], ali ultimetivno dovesti do njegova kraha. ''[[Perestrojka]]'' je reformirala sovjetsko gospodarstvo, dok je ''[[glasnost]]'' povećala slobodu medija i transparentnost rada državnih institucija.]] Nakon što je [[1984.]], nakon samo dvije godine na vlasti, preminuo [[Jurij Andropov]], a [[1985.]] godine i [[Konstantin Černjenko]], koji je vlast obnašao nešto više od godine dana, na čelo [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] došao ja, za njihove kriterije, prilično mladi [[Mihail Gorbačov]], koji je u vrijeme preuzimanja čelne pozicije imao nešto više od 50 godina.<ref name="Gaddis 2005, p. 197"/> Gorbačova je po dolasku na vlast dočekala stagnirajuća ekonomija i drastičan pad prihoda u stranim valutama, što je bila direktna posljedica kraha cijene nafte u svijetu.<ref name="LaFeber331" /> Shvativši težinu situacije koja je započela još za vrijeme Brežnjeva, Gorbačov je odlučio istražiti ju kako bi mogao provesti mjere koje bi oživjele propadajuće gospodarstvo Sovjetskog Saveza.<ref name="LaFeber331">{{Harvnb|LaFeber|2002|pp=331–333}}</ref> Inicijalne mjere, poput one o suzbijanju [[alkoholizam|alkoholizma]], pokazale su se prilično neefikasnima, dapače, gotovo devastirajućima, što je dovelo do zaključka da su potrebne dublje, strukturalne promjene kako bi se oživjelo sovjetsko gospodarstvo. U lipnju [[1987.]] godine, Mihail Gorbačov je najavio ''[[perestrojka|perestrojku]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] restrukturiranje), paket ekonomskih reformi koji je za cilj imao provođenje temeljitih promjena u sovjetskom gospodarstvu.<ref name="Gaddis231">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=231–233}}</ref> ''Perestrojka'' je dovela do olakšica u sustavu [[Proizvodna kvota|proizvodnih kvota]], omogućila je privatno vlasništvo nad gospodarskim subjektima te otvorila put stranim investicijama. Krajnji rezultat ovih mjera trebalo je biti preusmjeravanje državnih resursa s velikih hladnoratovskih vojnih troškova na produktivnija područja u civilnom sektoru.<ref name="Gaddis231" /> Međutim, ''perestrojka'' je bila samo dio značajnih reformi koje je Gorbačov inicirao. Naime, unatoč izvornoj skepsi Zapada, novi sovjetski vođa je istinski bio posvećen rješavanju sovjetskih gospodarskih problema, pri čemu je utkra u naoružanju sa Zapadom uvelike zanemarena.<ref name="Palmowski" /><ref name="LaFeber2002">{{Harvnb|LaFeber|2002|pp=300–340}}</ref> Isto vremeno kada i ''perestrojku'', Gorbačov je predstavio i ''[[glasnost]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] otvorenost), politiku koja je povećala slobodu medija i transparentnost rada državnih institucija;<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=7}}</ref> osim zbog same reformske ideje, ''glasnost'' je djelomično bila motivirana i Gorbačovljevom željom da se izbori protiv stranačke opozicije njegovim reformama. Glavni cilj ''glasnosti'' bilo je smanjivanje korumpiranosti vrha [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]] i kontrola nad zloporabom moći od strane [[Centralni komitet Komunističke partije Sovjetskog Saveza|Centralnog komiteta]].<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=33}}</ref> Uz to, ''glasnost'' je dovela i do veće otvorenosti sovjetskih građana prema Zapadu, posebice [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što je dodatno ubrzalo novoobnovljeni [[detant]] između dvaju sila.<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=61}}</ref> === Zatopljenje odnosa === {{main|Sastanak u Reykjavíku|INF sporazum|START I|Sporazum o konačnom dogovoru po pitanju Njemačke}} {{multiple image|align=right| perrow = 2 |total_width=400 | image1 = Reagan Gorbachev negotiate outside Reykjavik Summit.jpg|width1=750|height1=518 | image2 = ReaganBerlinWall.jpg|width2=2846|height2=2009 | image3 = Thefalloftheberlinwall1989.JPG|width3=661|height3=498 | image4 = George Bush and Mikhail Gorbachev sign the START 1991.jpg|width4=600|height4=399 | image5 = Tiananmen 1989.jpg|width5=1600|height5=1039 | image6 = RIAN archive 644460 First stage in the Soviet troop withdrawal from Afghanistan.jpg|width6=1024|height6=674 | footer = Unatoč kratkom vremenskom periodu, druga polovica 80-ih bila je prepuna događanja koja će imati presudan značaj za okončanje Hladnog rata. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br>{{bullet}} Iako je sam po sebi bio neuspjeh, [[Sastanak u Reykjavíku|sastanak]] između [[Ronald Reagan|Reagana]] i [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] u kući [[Höfði]] u [[Reykjavík]]u imat će značajan utjecaj na kasnije susrete;<br>{{bullet}} Govorom "[[Srušite ovaj zid!]]" iz [[1987.]] godine, Reagan je izvršio dodatni pritisak na Gorbačova da prihvati ideju o [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciji Njemačke]];<br>{{bullet}} Njemački narod okuplja se na [[Berlinski zid|Berlinskom zidu]], nekoliko dana prije njegova rušenja;<br>{{bullet}} Iako je njegova izrada trajala gotovo 10 godina, [[START I]] pokazao se kao izrazito važan sporazum u pogledu daljnjeg ograničavanja naoružanja;<br>{{bullet}} Kinez privremeno blokira put tenkovima, koji su dan ranije prisilno uklonili [[Protesti na trgu Tiananmen|prosvjednike s trga Tiananmen]], u jednoj od najikonskijih fotografija ovog događaja.;<br>{{bullet}} Sovjetske trupe [[Sovjetsko povlačenje iz Afganistana|napuštaju Afganistan]] tokom [[1989.]] godine, nakon višegodišnjeg rata koji je gotovo uništio sovjetsku ekonomiju.}} }} Kao odgovor na političke i vojne koncesije što ih je [[Kremlj]] uradio nakon dolaska Gorbačova na vlast, Reagan je pristao ponovo pokrenuti razgovore o ekonomskim pitanjima, kao i o usporavanju utrke u naoružanju.<ref name="Gaddis229">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=229–230}}</ref> Prvi sastanak dvojice čelnika održan je [[1985.]] godine u [[Ženeva|Ženevi]], u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref name="Gaddis229" /> U jednoj fazi sastanka, njih su se dvojica, u pratnji prevoditelja, neformalno dogovorili kako će smanjiti svoje nuklearne arsenale za čak 50%.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/21/newsid_2549000/2549897.stm 1985: "Superpowers aim for 'safer world'"], BBC News, 21. studenog 1985. Preuzeto 4. srpnja 2008.</ref> [[Sastanak u Reykjavíku|Drugi sastanak]] dogodio se u listopadu [[1986.]] godine u [[Reykjavík]]u, na [[Island]]u. Razgovori su tekli iznimno dobro sve dok se kao tema nije otvorila Reaganova [[strateška obrambena inicijativa]], čije je ukidanje Gorbačov zahtijevao; Reagan je odbio.<ref>{{cite news|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE0DA1F3BF93AA15756C0A96E948260|title=Toward the Summit; Previous Reagan-Gorbachev Summits|work=The New York Times|accessdate=21. 6. 2008|date=29. 5. 1988}}</ref> Sastanak je propao, međutim nova runda razgovora tokom [[1987.]] dovela je do velikog napretka u vidu potpisivanja [[INF sporazum]]a. INF je propisivao uklanjanje svih zemljanih nuklearnih balističkih i krstarećih projektila s dometom između 500 i 5,500 kilometara, kao i njihove infrastrukture.<ref name="fas">{{cite web|url=https://fas.org/nuke/control/inf/index.html|title=Intermediate-Range Nuclear Forces|accessdate=21. 6. 2008|publisher=Federation of American Scientists|archive-date=2008-07-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20080724134840/http://www.fas.org/nuke/control/inf/index.html|url-status=dead}}</ref> Tenzije između Istoka i Zapada su naglo padale od sredine prema kraju 80-ih godina, a kulminirale su posljednjim susretom u [[Moskva|Moskvi]] [[1989.]] godine, gdje su Gorbačov i [[George H.W. Bush]], Reaganov nasljednik, potpisali [[START I]] sporazum o ograničavanju naoružanja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=255}}</ref> Sovjeti su tokom naredne godine shvatili da subvencije za naftu i troškovi održavanja velikog broja trupa predstavljaju crne rupe za sovjetsku ekonomiju.<ref name="Shearman76"/> Uz to, sigurnosne prednosti održavanja tampon zone u Europi postale su irelevantne tako da je Moskva [[Sinatrina doktrina|službeno objavila]] kako nema namjeru petljati se u unutarnje odnose svojih saveznika u Centralnoj i Istočnoj Europi.<ref name="Gaddis248">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=248}}</ref> Tokom [[1989.]], [[Sovjetsko povlačenje iz Afganistana|sovjetske trupe povukle su se iz Afganistana]],<ref name="Gaddis 2005, pp. 235–236">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=235–236}}</ref> a Gorbačov je ubrzo [[Sporazum o konačnom dogovoru po pitanju Njemačke|pristao]] i na [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Njemačke]],<ref name="Shearman76">{{Harvnb|Shearman|1995|p=76}}</ref> shvativši kako bi išta drugo dovelo do scenarija sličnog onom na [[Protesti na trgu Tiananmen|trgu Tiananmen]] u [[NR Kina|Kini]],<ref>{{Harvnb|Shearman|1995|p=74}}</ref> gdje su studentski prosvjedi pretvoreni u masakr od strane države. Iako je reunifikacija Njemačke još i ranije postajala sve aktualnija tema, pritisak se u jeku poboljšanih odnosa dodatno povećao nakon Reaganovog govore u [[Berlin]]u tokom [[1987.]] godine, gdje je pozvao Gorbačova da "[[Srušute ovaj zid!|sruši [ovaj] zid]]". Rušenje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], koje je označilo simboličnu reunifikaciju, dogodilo se tokom [[1989.]] godine, a nakon istoga je Gorbačovljeva ideja o "[[Zajednički europski dom|zajedničkom europskom domu]]" postala sve aktualnijom.<ref>{{cite web|url=http://www.ena.lu/?doc=11160 |title=Address given by Mikhail Gorbachev to the Council of Europe |publisher=[[European NAvigator|Centre Virtuel de la Connaissance sur l'Europe]] |date=6. 7. 1989 |accessdate=11. 2. 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927220033/http://www.ena.lu/?doc=11160 |archivedate=2007-09-27 }}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[1989.]], Gorbačov i Bush su na [[Sastanak na Malti|malteškom sastanku]] službeno objavili kako je Hladni rat završen,<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/3/newsid_4119000/4119950.stm Malta summit ends Cold War], BBC News, 3. prosinca 1989. Preuzeto 11. lipnja 2008.</ref> mada je njegov faktički kraj uslijedio par godina kasnije. Dvije sile su tokom naredne godine bili saveznice u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]].<ref>Goodby, str. 26</ref> === Jesen naroda === {{main|Jesen naroda}} Kao što je rečeno, krajem 80-ih godina, [[Sovjetski Savez]] je, u jeku zatopljenja hladnoratovskih odnosa, osjetno promijenio politiku prema zemljama [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Isti je zbog toga bio na rubu propasti, a komunistički čelnici Centralne i Istočne Europe su bez sovjetske vojne podrške počeli gubiti na snazi.<ref name="Gaddis 2005, pp. 235–236"/> Nije to, dakako, bilo ništa novo, s obzirom da je opozicija postojala još od početka Hladnoga rata, međutim sada su okolnosti bile tako posložene da je rušenje komunizma u tim zemljama bila izgledna budućnost. Tzv. [[grassroots inicijative|''grassroots'' inicijative]], poput [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnosti]] u [[Poljska|Poljskoj]], počele su dobivati na snazi u svojim matičnim zemljama. [[File:Proclamation of the Republic of Hungary.jpg|thumb|left|220px|Iako je komunistička vlast u [[Narodna Republika Mađarska|Mađarskoj]] bila jedna od najrigoroznijih u Varšavskom paktu, tranzicija prema demokraciji u toj zemlji izvedena je brzo i nenasilno, uz rehabilitaciju svih sudionika [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije iz 1956.]] godine.]] Komunističke vlasti u [[Mađarska Narodna Republika|Mađarskoj]] i [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] bile su prve koje su dogovorile organiziranje slobodnih izbora. Pod pritiskom Solidarnosti, komunističke vlasti u Poljskoj su početkom [[1989.]] godine organizirale [[Poljski razgovori za okruglim stolom|seriju formalnih razgovora]] s opozicijskim strankama, koji su dovele do organiziranja [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1989.|prvih višestranačkih i djelomično slobodnih izbora]] u toj zemlji od dolaska komunista na vlast. Iako su komunisti [[Wojciech Jaruzelski|Jaruzelskog]] osvojili tijesnu većinu, Solidarnost je ta koja je uspjela sastaviti koaliciju i organizirati vladu, na čijem je čelu bio [[Tadeusz Mazowiecki]]. [[Ugovorni Sejm]] je u prosincu iste godine formalno promijenio ustav i vratio [[demokracija|demokraciju]] u zemlji, što je bila priprema za predsjedničke (naime, na čelu demokratske Poljske je, formalno, još uvijek bio Jaruzelski) i parlamentarne izbore. Nakon što je krajem [[1990.]] godine [[Lech Wałęsa]] postao prvi predsjednik postkomunističke Poljske,<ref name = "PWN_historia">{{Citation | language = pl | contribution-url = http://encyklopedia.pwn.pl/haslo.php?id=4575043 | contribution = Polska. Historia | title = [[Internetowa encyklopedia PWN]] | trans_title = PWN Internet Encyklopedia | accessdate = 11. 7. 2005 | archive-date = 2006-10-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20061001084717/http://encyklopedia.pwn.pl/haslo.php?id=4575043 | dead-url = yes }}.</ref> sljedeće godine organizirani su [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1991.|prvi potpuno slobodni parlamentarni izbori]], na kojima je sudjelovalo više od stotinu stranaka; formirana je koalicijska vlada na čijem je čelu bio [[Jan Olszewski]]. Poljska je tako uspješno izvršila tranziciju prema demokraciji, a sljedeća zemlja bila je Mađarska. Iako su Mađari uspjeli ostvariti određeni gospodarski napredak i ograničene političke slobode, stvarne promjene dogodile su se tek nakon što je [[János Kádár]] uklonjen s vlasti.<ref>{{cite news| url=https://www.nytimes.com/1988/05/23/world/hungarian-party-replaces-kadar-with-his-premier.html?scp=135&sq=Hungary&st=nyt&gwh=E283E53C9144CEB5DC839A7740A35E80 | work=The New York Times | first=Henry | last=Kamm | title=Hungarian Party replace Kadar with his premier | date= 1988-05-23}}</ref> Novi generalni sekretar postao je [[Károly Grósz]], a ubrzo nakon njega je za premijera imenovan [[Miklós Németh]]. Parlament je ubrzo izglasao "demokratski paket" zakona, koji su uvelike modernizirali zemlju,<ref>{{cite news| url = https://www.nytimes.com/1989/01/12/world/hungary-eases-dissent-curbs.html?scp=432&sq=Hungary&st=nyt&gwh=92733275AEC8E1D4866E0147173B702E | work=The New York Times | title=Hungary Eases Dissent Curbs | date=1989-01-12}}</ref> a došlo je i do rehabilitacije sudionika [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije 1956.]], među njima i [[Imre Nagy|Imrea Nagyja]].<ref>{{cite news | url=https://www.nytimes.com/1989/01/29/world/hungary-in-turnabout-declares-56-rebellion-a-popular-uprising.html?scp=461&sq=Hungary&st=nyt&gwh=4FAE12DBE2835A0221C2EB3EBE50910D | work=The New York Times | title=Hungary, in Turnabout, Declares '56 Rebellion a Popular Uprising | date= 1989-01-29}}</ref><ref>{{cite news| url=https://www.nytimes.com/1989/06/01/world/hungarian-party-assails-nagy-s-execution.html?scp=654&sq=Hungary&st=nyt&gwh=AB4FDDAFE5F0111C9B81EEA7B377A93F | work=The New York Times | title = Hungarian Party Assails Nagy's Execution | date=1989-06-01}}</ref><ref>{{cite news| url = https://www.nytimes.com/1989/06/17/world/hungarian-who-led-56-revolt-is-buried-as-a-hero.html?scp=678&sq=Hungary&st=nyt&gwh=1CA5680B13F144C9AD6C2CA30484B16C | work=The New York Times | first=Henry | last=Kamm | title=Hungarian Who Led '56 Revolt Is Buried as a Hero | date=1989-06-17}}</ref> Po uzoru na Poljsku, komunističke vlasti su ubrzo organizirale [[Mađarski pregovori za okruglim stolom|pregovore s opozicijom]], koji su doveli do [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 1990.|slobodnih izbora]] o užujku [[1990.]] godine, na kojima je za premijera izabran [[József Antall]]. Tranzicija prema demokraciji je tako izvedena prilično mirno, a do ljeta [[1991.]] godine, posljednje sovjetske trupe, koje su tamo boravile od kraja Drugog svjetskog rata, napustile su zemlju. [[File:Prague November89 - Wenceslas Monument.jpg|thumb|350px|Prosvjednici na [[Prag|praškom]] trgu [[Václavské náměstí]] tokom [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] [[1989.]] godine. Mirni [[raspad Čehoslovačke]] ostat će zabilježen u hladnoratovskoj historiji kao jedan od najbenignijih primjera rušenja nekog komunističkog sustava u Europi.]] Druga skupina zemalja obuhvaća [[Istočna Njemačka|Istočnu Njemačku]] i [[ČSSR|Čehoslovačku]], gdje su masovni narodni prosvjedi svrgnuli komunističku garnituru. Nakon što je Mađarska, u jeku demokratizacije, uklonila bodljikave žice sa svoje granice, došlo je do nastanka velike rupe u "[[Željezna zavjesa|željeznoj zavjesi]]", što je potaknulo novi val emigracije iz Istočne Njemačke i Čehoslovačke.<ref>{{Citation | last = Stokes | first = G | title = The Walls Came Tumbling Down | page = 131 | publisher = [[Oxford University Press]] | year = 1993}}.</ref> Uz to, u Istočnoj Njemačkoj je [[4. rujna]] [[1989.]] godine došlo do prvog u nizu [[Montagsdemonstrationen|masovnih prosvjeda]] koji su se održavali svakog ponedjeljka, a započeli su [[Leipzig]]u, odakle su se spontano širili prema ostalim gradovima. Broj prosvjednika je s vremenom rastao, na što je [[Erich Honecker]] reagirao zakulisnom mobilizacijom koja je najavljivala masakr poput onog na Tiananmenu u Kini.<ref name = "Pritchard">{{cite book|title=Reconstructing education: East German schools and universities after unification| first = Rosalind MO | last = Pritchard|page =10}}</ref><ref>{{cite book|title=History of Germany, 1918–2000: the divided nation| first =Mary | last = Fulbrook|page = 256}}</ref> Odgovor države odgođen je nakon Gorbačovljeva posjeta Honeckeru, međutim istočnonjemački vođa je odbio popustiti te je čekao, nadajući se da će Moskva intervenirati sukladno odredbama Varšavskog pakta. Kada je u Moskvi došlo do službene [[Sinatrina doktrina|promjene politike]], SED je smijenio Honeckera i postavio [[Egon Krenz|Egona Krenza]] na čelnu poziciju; ipak, prosvjedi nisu jenjavali. U međuvremenu je došlo do rušenja Berlinskog zida i bilo je očito kako će "[[Die Wende|Preokret]]", odnosno [[Mirna revolucija]], biti uspješna. Krajem [[1989.]], [[Willi Stoph]] i njegova vlada podnose ostavku, a na novi premijer postaje umjerenjak [[Hans Modrow]]. Ubrzo dolazi do razgovora s opozicijom po uzoru na one u Poljskoj i Mađarskoj, a sve je kulminiralo višestranačkim izborima na kojima su komunisti doživjeli težak poraz. Izabrani premijer, [[Lothar de Maizière]], ubrzo je postavio platformu za [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Istoka i Zapada]], što je formalizirano krajem [[1990.]] godine. Slična situacija odvijala se i u Čehoslovačkoj, gdje je iskra koja je potaknula masovne prosvjede bilo policijsko gušenje mirnog studentskog prosvjeda u studenom [[1989.]] godine. Narod se okupljao u narednim danima, a sve je kulminiralo kada se u [[Prag]]u skupilo čak 800,000 ljudi.<ref>{{Citation | url = http://www.denik.cz/z_domova/demonstrace-na-letne-pred-25-lety-urychlily-kapitulaci-komunistu-20141123.html | title = Demonstrace na letne pred 25 lety urychlily kapitulaci komunistu | language = cs| place = [[Czhec|CZ]] | newspaper = Denik}}.</ref> Cjelokupni vrh Komunističke partije podnio je ostavku, a ubrzo je partija, potaknuta događanjima u ostalim komunističkim zemljama, objavila kako će ukinuti jednopartijski sustav i odreći se vlasti u zemlji; predsjednik [[Gustáv Husák]] imenovao je većinski nekomunističku vladu, nakon čega je podnio ostavku. Na čelo zemlje došli su [[Alexander Dubček]], kao predsjednik parlamenta, te [[Václav Havel]], kao predsjednik, a u lipnju [[1990.]] godine je došlo i do organiziranja demokratskih izbora. Iako će [[raspad Čehoslovačke|raskid]] biti formaliziran tek [[1993.]] godine, [[Baršunasta revolucija]] je, isto kao i ona mirna u Istočnoj Njemačkoj, nenasilno dovela do pada komunističkog sustava u toj zemlji. [[File:Nicolae Ceaușescu.jpg|thumb|left|220px|Vladajući zemljom kao diktator od [[1965.]] godine, [[Nicolae Ceaușescu]] je osiromašio Rumunjsku i uništio njezino gospodarstvo, odnijevši tako indirektno velik broj ljudskih života. Nakon hapšenja, suđeno mu je za genocid i sabotažu rumunjske ekonomije, nakon čega ga je strjeljački vod i pogubio. Bio je to jedini slučaj da je komunistički čelnik pogubljen prilikom rušenja sistema.]] Posljednju skupinu bivših sovjetskih saveznica u kojima je došlo do kraha komunizma čine [[Narodna Republika Bugarska|Bugarska]] i [[Socijalistička Republika Rumunjska|Rumunjska]], gdje je rušenje komunizma izazvalo najviše poteškoća. U Bugarskoj je još od [[1954.]] godine na čelu zemlje bio [[Todor Živkov]], neosporivi komunistički vođa i konzervativac koji se oštro protivio Gorbačovljevim reformama u Sovjetskom Savezu. Kada su krajem [[1989.]] godine u [[Sofija|Sofiji]] izbili prosvjedi, Živkov je naredio njihovo gušenje, samo da bi ga Politbiro nakon toga smijenio u potezu koji je dobio odobrenje iz Moskve. Na čelo zemlje došao je osjetno liberalniji [[Petar Mladenov]], koji je proveo seriju reformi koje su oslabile komunističku stegu u zemlji. To je dovelo do nove serije prosvjeda koji su za cilj imali potpuno ukidanje komunističkog režima. Mladenov je ubrzo pristao na ustupke i nakon što su održani razgovoru po uzoru na poljski model, u lipnju [[1990.]] godine održani su parlamentarni izbori, na kojima su pobijedili [[Bugarska socijalistička partija|socijalisti]] (formalno nasljednici [[Bugarska komunistička partija|komunističke partije]]). Ipak, socijalistička vlada nije se dugo zadržala tako da su već tokom [[1991.]] godine održani novi izbori, na kojima je pobijedio [[Savez demokratskih sila]]; NR Bugarska je, u međuvremenu, službeno raspuštena u studenom [[1990.]] godine. Najveća kriza tokom Jeseni naroda zbila se u Rumunjskoj, koja je bila jedina zemlja u kojoj je komunistički režim svrgnut u [[Rumunjska revolucija|nasilnoj revoluciji]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=247}}</ref> [[Nicolae Ceauşescu]], koji je zemljom vladao od [[1965.]] godine, u studenom [[1989.]] godine izabran je na novi, petogodišnji mandat čelnika [[Rumunjska komunitička partija|komunističke partije]], što je bio znak da se rumunjski diktator planira snažno oduprijeti valu antikomunizma koji je zahvatio Europu. Međutim, dok je on boravio na službenom posjetu [[Iran]]u, došlo je do masovnih demonstracija. Po svom povratku, Ceauşescu je pokušao organizirati skup podrške, međutim dogodilo se da da je izviždan od strane okupljene mase. Iako je vojska isprva podržala državni vrh i krenula na prosvjednike, kontroverzna smrt ministra obrane [[Vasile Milea|Vasilea Milee]] dovela je do toga da se vojska pridružila prosvjednicima.<ref>{{cite book|last =Cornel|first =Ban|title=Sovereign Debt, Austerity, and Regime Change: The Case of Nicolae Ceausescu’s Romania|date= studeni 2012|publisher= East European Politics & Societies|page=34|url= http://0-web.a.ebscohost.com.libraries.colorado.edu/ehost/detail/detail?sid=b54ec8d0-8831-43ba-93d1-3f55b98fb916%40sessionmgr4002&vid=0&hid=4112&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#db=aph&AN=83866105 |accessdate=23. 2. 2015}}</ref> Nakon što su tenkovi i narod došli do prostorija Centralnog komiteta, Ceauşescu i njegova supruga [[Elena Ceauşescu|Elena]] pobjegli su iz [[Bukurešt]]a u helikopteru, samo da bi nekoliko dana kasnije bili uhapšeni kao bjegunci. Ceauşescuovi su izvedeni pred prijeki vojni sud i osuđeni na smrt te pogubljeni [[25. prosinca]] [[1989.]] godine; bio je to posljednji čin jedine nasilne revolucije tokom Jeseni naroda. Na čelo zemlje je privremeno došao [[Front narodnog spasa (Rumunjska)|Front narodnog spasa]] na čelu s [[Ion Iliescu|Ionom Iliescuom]], a ubrzo su organizirani i slobodni izbori, na kojima je FNS odnio uvjerljivu pobjedu. Rumunjska revolucija odnijela je ukupno 1,104 života. Osim zemlje Varšavskog pakta, [[Jesen naroda]] zahvatila je i [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]] te [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Albaniju]]. [[Raspad Jugoslavije]] pokazao se kao izrazito problematičan proces tokom kojeg je došlo do nekoliko žestokih oružanih sukoba, dok je u Albaniji tranzicija iz komunizma prema demokraciji izvršena uz poneke probleme; nakon smrti [[Enver Hoxha|Envera Hohxe]] [[1985.]] godine, njegov nasljednik [[Ramiz Alia]] postepeno je uvodio reforme te je u ožujku [[1991.]] godine organizirao demokratske izbore, na kojima su komunisti pobijedili, samo da bi u ožujku [[1992.]] godine bili smijenjeni na sljedećim izborima, kada je i kompletirana tranzicija prema demokraciji. === "Baltički put" === {{main|Raspjevana revolucija|Baltički put}} [[File:BaltskýŘetěz.jpg|300px|thumb|Dio "[[Baltički put|Baltičkog puta]]", preko 600 kilometara dugog ljudskog lanca koji je povezivao sve tri baltičke zemlje tokom [[1989.]] godine. Bio je ovo najdirektniji oblik nenasilnog prosvjeda u tim zemljama, a nevoljkost Moskve da reagira omogućit će baltičkim zemljama da u kratkom periodu realiziraju svoju nezavisnost.]] Kao što je bilo i za očekivati, Gorbačovljeve reforme imale su velik odjek na liberalizaciju komunističkih sustava i njihovo eventualno rušenje u zemljama Varšavskog pakta, međutim ''glasnost'' je snažno utjecala i na sovjetsku unutarnju politiku, oslabivši veze koje su držale sovjetske republike zajedno.<ref name="Gaddis248" /> Sloboda medija koja je došla s ''glasnosti'' omogućila je otvaranje "nacionalnih pitanja" diljem Sovjetskog Saveza, a ista su dovela, i tu u jeku kada je [[raspad Sovjetskog Saveza]] bio praktički izvjestan, toga da se Moskva morala odreći monopola na centraliziranu vlast kojega je držala više od sedamdeset godina.<ref>{{Harvnb|Sakwa|1999|p=460}}</ref> "Nacionalna pitanja" najprije su se odrazila u [[Baltičke zemlje|baltičkim zemljama]],<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=253}}</ref> koje su kroz "[[Raspjevana revolucija|Raspjevanu revoliciju]]" isticale svoje zahtjeve.<ref>{{cite book | last=Thomson | first=Clare | title=The Singing Revolution: A Political Journey through the Baltic States | location=London | publisher=Joseph | year=1992 | isbn=0-7181-3459-1 }}</ref><ref>{{cite journal | last=Ginkel | first=John |date=rujan 2002 | title=Identity Construction in Latvia's "Singing Revolution": Why inter-ethnic conflict failed to occur | url=https://archive.org/details/sim_nationalities-papers_2002-09_30_3/page/403 | journal=Nationalities Papers | volume=30| issue=3| pages=403–433 | doi=10.1080/0090599022000011697}}</ref> Termin je tokom [[1988.]] godine skovao [[Estonija|estonski]] umjetnik i aktivist [[Heinz Valk]], koji ga je iskoristio kako bi opisao masovna, raspjevana okupljanja koja su se još od [[1987.]] godine događala u [[Tallinn]]u.<ref>[https://books.google.com/books?id=nI73PdnqQlcC&pg ''Between Utopia and Disillusionment''', autor Henri Vogt; str. 26] {{ISBN|1-57181-895-2}}</ref> Fenomen se menifesitrao i u [[Latvija|Latviji]] i [[Litva|Litvi]], a na repertoaru bi mahom bile protesne i domoljubne pjesme. Radilo se, zapravo, o formi nenasilnog protesta, a koji će kulminirati [[1989.]] godine sastavljanjem "[[Baltički put|Baltičkog puta]]" [[23. kolovoza]] te godine. "Baltički put" bio je zapravo 675.5 [[kilometar]]a dug ljudski lanac koji se protezao kroz sve tri baltičke zemlje, a bio je prvi direktni i jasni, ali i dalje nenasilni, oblik protesta za nezavisnost tih zemalja. Iako je službena Moskva reagirala snažnom retorikom,<ref name=drei>{{cite book | title=Latvia in Transition |first=Juris |last=Dreifelds |url=https://books.google.com/?id=0d9svpuxozkC&pg=PA34#v=onepage&f=false | publisher=Cambridge University Press |year=1996 |pages=34–35 | isbn=0-521-55537-X}}</ref> nikakvi konkretni potezi nisu poduzeti, iako se liberalnost "Sinatrine doktrine" nije direktno primjenjivala na same sovjetske republike (Moskva je i dalje željela zadržati cjelovitost Sovjetskog Saveza); iskoristivši ovaj prosvjed, nevoljkost Moskve da reagira i revolucionarni val koji je zahvatio cijelu Europu, baltičke zemlje će u samo nekoliko mjeseci nakon "Baltičkog puta" započeti s realizacijom svoje nezavisnosti, što će biti i formalni početak raspada Sovjetskog Saveza. === Raspad Sovjetskog Saveza === {{Main|Januarska događanja|Barikade (Latvija)|Augustovski puč|Raspad Sovjetskog Saveza|Zajednica nezavisnih država}} [[File:Boris Yeltsin 22 August 1991-1.jpg|thumb|320px|left|Čelnik [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]] i kasniji prvi predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]], [[Boris Jeljcin]], slavi pobjedu demokracije na samom kraju [[Augustovski puč|Kolovoškog puča]]. Taj će puč biti udarac od kojega se [[Sovjetski Savez]] neće oporaviti.]] I dok se Gorbačovljeva "[[Sinatrina doktrina]]" bez problema primjenjivala u zemljama Varšavskog pakta, popustljiv stav se nije odnosio i na sovjetske republike, unatoč nenasilnim prosvjedima diljem [[Baltičke zemlje|Baltika]], gdje su tri sovjetske republike već započele s poduzimanjem konkretnih poteza prema nezavisnosti. U [[Litva|Litvi]] je početkom siječnja [[1990.]] godine došlo do [[Januarska događanja|incidenta]], kada je sovjetska vojska po Gorbačovljevom naređenju vojno intervenirala u [[Vilnius]]u kako bi ugušila prosvjednike, pri čemu je 14 civila ubijeno, a njih 702 ozlijeđeno.<ref name=bbc-onthisday>{{cite web|title=On This Day 13 January, 1991: Bloodshed at Lithuanian TV station|publisher=[[BBC News]]|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/13/newsid_4059000/4059959.stm|accessdate=13. 9. 2011}}</ref> Shvativši da bi ih mogla očekivati ista sudbina, ljudi su u [[Latvija|Latviji]] započeli s izgradnjom [[Barikade (Latvija)|barikada]] u glavnim gradskim središtima s ciljem sprječavanja sovjetske vojne intervencije; sovjetska vojska je na koncu intervenirala tokom druge polovice siječnja, pri čemu je ubijeno šestero ljudi. Ovi incidenti su uvelike umanjili sovjetski ugled na međunarodnoj sceni, a američki predsjednik [[George H.W. Bush|Bush]] je čak neformalno zaprijetio zamrzavanjem ekonomskih odnosa ukoliko se nasilje nastavi.<ref>Goldgeier, str. 27</ref> Situacija se nije smirivala, a nakon još jednog oružanog incidenta u [[Litva|Litvi]] tokom srpnja [[1991.]] godine, kriza u Sovjetskom Savezu dosegla je svoj vrhunac kada je skupina konzervativnih reformirsta [[19. kolovoza]] iste godine [[Augustovski puč|pokušala preuzeti kontrolu nad državom]] od Gorbačova, koji je ranije najavio reforme s ciljem decentralizacije državne vlasti. Gorbačov je zadržan u kućnom pritvotu na [[Krim]]u, a pučisti su nastojali preuzeti vlast i spriječiti reforme. Iako je dio naroda podržao puč, kritična masa bila je protiv i ubrzo je došlo do masovnih demonstracija; građani [[Moskva|Moskve]] su izašli pred tenkove, a među predvodnicima je bio tadašnji čelnik [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]], [[Boris Jeljcin]]. Loše organiziran i suočen s izostankom podrške naroda, puč je ultimativno krahirao nakon samo tri dana; Gorbačov je vraćen na vlast, mada s osjetno manje moći nego ranije, a Sovjetski Savez je pretrpio, kako se ispostavilo, udarac od kojega se nije mogao oporaviti. [[File:USSR Map timeline.gif|300px|thumb|Interaktivna mapa s prikazom najvažnijih događaja tokom [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]].]] Samo nekoliko dana nakon puča, Gorbačov je raspustio Centralni komitet, a pet dana kasnije, Vrhovni sovjet je suspendirao svu aktivnost na sovjetskom teritoriju, što je značio efektivni kraj komunističke vlasti u zemlji. [[Raspad Sovjetskog Saveza]] odvijao se enormnom brzinom, pri čemu je od kolovoza do prosinca [[1991.]] godine čak deset zemalja proglasilo nezavisnost; Gorbačov je ostao bez efektivne vlasti izvan Moskve, a čak je i tu bio suočen s otporom u liku Borisa Jeljcina, koji je započeo preuzimanje vlasti u Rusiji. Dana [[21. prosinca]] [[1991.]] godine, kreirana je [[Zajednica nezavisnih država]], formalno nasljednica Sovjetskog Saveza, mada faktički, prema riječima ruskih dužnosnika, samo sredstvo koje je imalo "dozvoliti civilizirani razvod" među sovjetskim republikama; ZND je imala formu labave [[konfederacija|konfederacije]].<ref>[http://rferl.org/featuresarticle/2006/12/14b6b499-9eb2-4dee-b96c-784ec918969a.html Soviet Leaders Recall 'Inevitable' Breakup Of Soviet Union], [[Radio Slobodna Europa]], 8. prosinca 2006. Preuzeto 20. svibnja 2008.</ref> Samo nekoliko dana kasnije, [[26. prosinca]], [[Sovjetski Savez]] je i formalno raspušten.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=256–257}}</ref> Američki predsjednik Bush tom je prilikom izjavio: "''Najveća stvar koja se dogodila u svijetu za mog života, za naših života, je ova: milošću Božjom, Amerika je pobijedila u Hladnom ratu.''"<ref>Navedeno u djelu: Stephen E., Ambrose & Douglas G., Brinkley, ''Rise to Globalism: American Foreign Policy since 1938'', (New York: Penguin Books, 1997), str XVI.</ref> == Posljedice == {{main|Posljedice Hladnog rata|Zamrznuti sukob|Postsovjetske države|Postsovjetski sukobi|Jugoslavenski ratovi}} [[File:Spetsnaz troopers during the 1992 Tajik war.jpg|320px|thumb|left|Vojnici [[Specnaz]]a tokom [[Tadžikistanski građanski rat|Tadžikistanskog građanskog rata]] [[1992.]] godine. Građanski rat u Tadžikistanu bio je samo jedan od brojnih sukoba u postsovjetskim državama.]] Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], novonastala [[Ruska Federacija]] je drastično smanjila troškove vojske, a restrukturiranje ekonomije dovelo je do toga da su milijuni ljudi izgubili svoje poslove.<ref name="Aslund">Åslund, str. 49</ref> Kapitalističke reforme kroz koje je gospodarstvo prolazilo rezultirale su, tokom ranih 90-ih, snažnom [[recesija|recesijom]], čije su se posljedice u Rusiji osjetile jače nego one [[Velika depresija|Velike depresije]] u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Weimarska Republika|Njemačkoj]].<ref name="Nolan">Nolan, str. 17–18</ref> Unatoč formalnom i faktičkom završetku, Hladni rat i danas ima snažan utjecaj na međunarodne odnose. Nakon njegovoga završetka, [[Sjedinjene Države]] su dugo godina držale monopol na svjetskoj političkoj sceni kao jedina preostala [[velesila]],<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1217752.stm "Country profile: United States of America"]. [[BBC News]]. Preuzeto 11. ožujka 2007.</ref><ref>Nye, str. 157</ref><ref>{{Harvnb|Blum|2006|p=87}}</ref> mada se tokom godina koje su uslijedile postepeno uspostavljao balans. Sjedinjene Države su iskoristile krah Istočnoga bloka i sklopile vojna savezništva s čak 50 zemalja te stacionirale čak 526,000 svojih vojnika diljem svijeta.<ref name=Frontline>{{cite web |title=U.S. Military Deployment 1969 to the present |publisher=[[PBS]] |date=2004-10-26 | url = http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/pentagon/maps/5.html |accessdate=30. 11. 2010}}</ref> S druge strane, zemlje Istočnoga bloka su, većinom, mnogo teže podnijele krah komunističkog sustava i velik dio njih je prošao kroz tranzicijski period koji je ostavio velikog traga na gospodarstvu, ali i političkim sustavima. [[Postsovjetske države]] se nisu uspjele potpuno distancirati od hladnoratovskog etatizma, tako da su mnoge od njih tek formalno razvile [[demokracija|demokratske]] sustave, u kojima je faktičku vlast izvršavala jedna osoba (''p.e.'' [[Aleksandar Lukašenko]] u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Islam Karimov]] u [[Uzbekistan]]u), a dio njih je prošao i kroz interne sukobe kako bi se posthladnoratovska vlast uopće konsolidirala; ovdje se posebno ističu [[Tadžikistan]] (gdje se pet godina vodio [[Tadžikistanski građanski rat|građanski rat]]), [[Gruzija]] (koja je također prošla kroz [[Gruzijski građanski rat|građanski rat]], ali i granične konflikte) te [[Rusija]] (gdje je centralna vlast u dva navrata ratovala protiv pobunjenika u [[Čečenija|Čečeniji]]). Značajne posljedice dogodile su se i na području [[SFRJ|bivše SFR Jugoslavije]], gdje su se također vodili [[Jugoslavenski ratovi|brojni konflikti]]. Iako se dvije hladnoratovske velesile nikada nisu direktno sukobile, Hladni rat je odnio na milijune žrtava, što profesionalnih vojnika, što civilnih žrtava koje su stradale kroz brojne [[surogat rat]]ove, pri čemu se posebno ističe jugoistočna Azija.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=266}}</ref> Doduše, većina surogat ratova i sličnih lokalnih sukoba je završena zajedno s Hladnim ratom; nakon završetka globalnog sukoba, broj lokalnih, međudržavnih i etničkih sukoba je drastično opao.<ref name="Marshall">Monty G. Marshall i Ted Gurr, {{cite web |url=http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |archivedate=2008-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624210152/http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |title=Peace and Conflict |deadurl=yes |accessdate=1. 6. 2016 }}, Center for Systemic Peace (2006). Preuzeto 14. lipnja 2008. {{cite web |url=http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |archivedate=2008-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624210152/http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |title=Peace and Conflict |deadurl=yes |accessdate=1. 6. 2016}}</ref> Ipak, u konačnici, posljedice Hladnoga rata nisu još uvijek u potpunosti izbrisane, što nije niti lako postići, mahom zato što su mnoge tenzije nastale kao sredstva hladnoratovskih sukoba u zemljama Trećeg svijeta i danas aktualne. Što se europskih zemalja tiče, uz spomenutu tranziciju u brojnim zemljama na istoku kontinenta, zemlje centralne Europe su prelaskom na kapitalizam doživjele značajan ekonomski uspon; s druge strane, neke zemlje Trećeg svijeta, poput [[Afganistan]]a, toliko su destabilizirane tokom Hladnog rata i to kao kolateralne žrtve, da se u njima razvila [[propala država]].<ref name="Halliday" /> === Popularna kultura === {{main|Kultura tokom Hladnog rata}} {{multiple image | direction=vertical | width=220 | header= | image1=Dr. Strangelove - Group Captain Lionel Mandrake.png|caption1={{center|Satnik Mandrake}} | image2=Dr. Strangelove - President Merkin Muffley.png|caption2={{center|Predsjednik Merkin Muffley}} | image3=Dr. Strangelove.png|caption3={{center|Dr. Strangelove}} ---- [[Peter Sellers]] je u Kubrickovom filmu ''[[Dr. Strangelove]]'' tumačio čak tri različita lika, što je ostalo zabilježeno u historiji kinematografije, isto kao i sam film, koji ostaje jedan od najupečatljivijih hladnoratovskih filmova, poznat i po tome što je bio prekretnica u karijeri [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]]. }} Iako u sjeni političkih konflikata i naglašene propagande, [[kultura tokom Hladnog rata]] manifestirala se kroz sva umjetnička područja i zaslužna je za nastanak nekih od najznačajnijih popkulturnih fenomena suvremenog doba. Iako je pluralitet tema bio izražen, dvije najdominantnije bile su [[nuklearni rat]] i [[špijunaža]]. Špijunaža je bila posebno česta tema u književnosti; romani i priče [[Ian Fleming|Iana Fleminga]] o slavnom tajnom agentu [[James Bond|Jamesu Bondu]] često su, kao negativce, sadržavali sovjetske agente (mada to nije preneseno i na filmsko platno, gdje su isti uglavnom bili sporedni negativci), dok se temom špijunaže ekstenzivno bavio i britanski pisac [[John le Carré]], posebice u romanu ''[[The Spy Who Came in from the Cold]]'', ali i u romanima o [[George Smiley|Georgeu Smileyju]] i njegovom sovjetskom rivalu, [[Karla (lik)|Karli]]; sovjetski pandan Jamesu Bondu bio je agent [[Stierlitz]], koji se pojavljivao u djelima [[Julijan Semjonov|Julijana Semjonova]]. Značajan književni trag u sklopu hladnoratovske tematike ostavili su i [[Kurt Vonnegut]], [[Frederick Forsyth]] i [[Tom Clancy]], adaptacije čijih se djela (''p.e.'' ''[[The Hunt for Red October (film)|Lov na Crveni oktobar]]'') koriste u sklopu kurikuluma na fakultetima, na kolegijima u kojima se uči o Hladnom ratu.<ref>{{cite journal |url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/15512169.2013.835561 |title=Movies to the Rescue: Keeping the Cold War Relevant for Twenty-First-Century Students |author=Gokcek, Gigi & Howard, Alison |journal=Journal of Political Science Education |year=2013 |volume=9 |issue=4 |page=436 |doi=10.1080/15512169.2013.835561|last2=Howard}}</ref> S obzirom na to da je u ovom periodu došlo do masovnog širenja filmske i televizijske kulture, nije neobično da su audiovizualni materijali bili jedna od okosnica hladnoratovske kulture.<ref>Anthony Shaw i Denise Youngblood, ''Cinematic Cold War: The American and Soviet struggle for hearts and minds'' (University Press of Kansas, 2010), poglavlje 1.</ref> Međutim, osim očito propagandnih uradaka s obaju strana, brojni su filmovi tematizirali različite hladnoratovske teme, pristupajući im pri tom na raznovrsne načine, od didaktičke serioznosti pa do očite satire. [[Stanley Kubrick|Kubrickov]] ''[[Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb|Dr. Strangelove]]'', koji satirizira hladnoratovske odnose i strah od nuklearnog rata, ostao je jedan od najupečatljivijih filmova iz ovog perioda, slično kao i ''[[The Third Man]]'' [[Carol Reed|Carola Reeda]], kultni ''[[film noir]]'' koji tematizira hladnoratovsku problematiku. Surogat ratovi prikazani su kroz kultrne ratne filmove ''[[Full Metal Jacket]]'' Stanleyja Kubricka i ''[[Apocalypse Now]]'' [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]], dok jedna od najpoznatijih komedija o ovoj tematici ostaje film ''[[The Russians Are Coming, the Russians Are Coming]]''. Hladni rat kao propagandno sredstvo korišten je u filmu ''[[Rocky IV]]'', gdje se [[Rocky Balboa|naslovni junak]] bori protiv iznimno snažnog sovjetskog boksača, [[Ivan Drago|Ivana Drage]]. Tema je bila prisutna i u brojnim televizijskim serijama, među kojima su ''[[The A-Team]]'', ''[[Danger Man]]'', ''[[MacGyver]]'' i ''[[The Man from U.N.C.L.E.]]'' == Historiografija == {{main|Historiografija Hladnog rata}} Čim je termin "Hladni rat" stekao popularnost kako bi se opisale poslijeratne tenzije između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, interpretacija njegovih korijena i tijeka bila je izvor žustre debate među historičarima, politolozima i novinarima.<ref name="Nashel">{{cite encyclopedia|author=Nashel, Jonathan|editor=Whiteclay Chambers, John|encyclopedia=The Oxford Companion to American Military History|title=Cold War (1945–91): Changing Interpretations (cijelo poglavlje)|url=https://books.google.com/books?id=xtMKHgAACAAJ&dq=The+Oxford+Companion+to+American+Military+History|accessdate=16. 6. 2008|year=1999|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-507198-0|ref=harv}}</ref> Konkretno, historičari su se žustro sukobljavali oko toga tko je zapravo kriv za krah odnosa između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata te oko toga da li je konflikt između dvije velesile bio neminovan, ili se mogao izbjeći.<ref name="Brinkley">Brinkley, str. 798–799</ref> Nesuglasice su postojale i oko same definicije Hladnoga rata, izvora samog konflikta te kako raspetljati šablone akcija i reakcija između dvaju strana.<ref name="Halliday" /> Iako su objašnjenja o uzrocima sukoba u akademskim raspravama izrazito kompleksna i raznovrsna, postoji nekoliko jasno određenih idejnih struja po tom pitanju. Historičari uglavnom govore o tri glavne struje u pristupu Hladnom ratu: "ortodoksnim" izvještajima, "revizionizmu" i "postrevizionizmu".<ref name="Calhoun">{{cite book|author=Calhoun, Craig|authorlink=Craig Calhoun|title=Cold War|url=https://books.google.com/books?id=SvSZHgAACAAJ&dq=Dictionary+of+the+Social+Sciences|work=Dictionary of the Social Sciences|year=2002|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-512371-9|ref=harv}}</ref> "Ortodoksna" struja uzroke konflikta vidi u Sovjetskom Savezu i njegovoj daljnjoj ekspanziji po Europi.<ref name="Calhoun" /> "Revizionisti" veći teret krivnje za izbijanje sukoba prebacuju na Sjedinjene Države, optužujući ih za pokušaj izoliranja i sukobljavanja sa Sovjetima još i prije kraja Drugog svjetskog rata.<ref name="Calhoun" /> "Postervizionisti" u svom pristupu nastoje pronaći balans.<ref name="Calhoun" /> Većina historiografije o Hladnom ratu kombinira dvije, čak i sve tri, navedene struje.<ref name="Byrd" /> == Povezano == {{main|Pregled Hladnog rata}} {{div col|colwidth=25em}} * [[Američka špijunaža u Sovjetskom Savezu]] * [[Cold War (TV serija)|''Cold War'' (TV serija)]] * [[Dunavska konferencija iz 1948.]] * [[Ekonomska ekspanzija nakon Drugog svjetskog rata]] * [[Hladni rat II]] * [[Kronologija događaja Hladnog rata]] * [[Kultura tokom Hladnog rata]] * [[Makartizam]] * [[Osigurano uzajamno uništenje]] * [[SFR Jugoslavija u Hladnom ratu]] * [[Sovjetska špijunaža u Sjedinjenim Državama]] * [[Sovjetski Imperij]] * [[Spisak članaka povezanih uz Sovjetski Savez]] * [[Spisak susreta između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza]] * [[Treći svjetski rat]] {{div col end}} == Reference == <div style="height: 355px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> {{reflist|20em}} </div> == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite book| last=Applebaum| first=Anne| authorlink=Anne Applebaum| title=Iron Curtain: The Crushing of Eastern Europe, 1944–1956| url=https://archive.org/details/ironcurtaincrush00appl_0| publisher=Doubleday| year=2012| isbn=0-385-51569-3}} * Bronson, Rachel. ''Thicker than Oil: Oil:America's Uneasy Partnership with Saudi Arabia''. Oxford University Press, 2006. {{ISBN|978-0-19-516743-6}} * {{Cite book |last= Cadbury |first= Deborah |title= Space Race: The Epic Battle Between America and the Soviet Union for Dominance of Space |url= https://archive.org/details/spaceraceepicbat00cadb |year= 2006 |publisher= Harper Collins Publishers |location= New York |isbn= 978-0-06-084553-7 }} * ''The Cambridge History of the Cold War'' (3 toma, 2010) [http://universitypublishingonline.org/cambridge/histories/subject_title_list.jsf?subjectCode=15&heading=Warfare&tSort=title+closed&aSort=author+default_list&ySort=year+default_list online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160820160141/http://universitypublishingonline.org/cambridge/histories/subject_title_list.jsf?subjectCode=15&heading=Warfare&tSort=title+closed&aSort=author+default_list&ySort=year+default_list |date=2016-08-20 }} * {{cite book| last = Carlson| first = Peter| year = 2009| title = [[K Blows Top]]: A Cold War Comic Interlude Starring Nikita Khrushchev, America's Most Unlikely Tourist| publisher = PublicAffairs| isbn = 978-1-58648-497-2}} * {{Cite book | last =Chaikin | first = Andrew |title= A Man on the Moon: The Triumphant Story of the Apollo Space Program |url= |year=1994|publisher= [[Penguin Books]]|location= New York|isbn= 0140272011}} * Davis, Simon i Smith, Joseph, ''The A to Z of the Cold War'' (Scarecrow, 2005), enciklopedija fokusirana na vojne aspekte * {{cite book| last=Dominguez| first=Jorge I.| authorlink=Jorge I. Domínguez| title=To Make a World Safe for Revolution: Cuba's Foreign Policy| url=https://archive.org/details/tomakeworldsafef0000domi| publisher=Harvard University Press| year=1989| isbn=978-0-674-89325-2}} *{{cite book |last=Dunham |first=George R. |last2=Quinlan |first2=David A. |title=U.S. Marines in Vietnam: The Bitter End, 1973–1975 |url=https://archive.org/details/usmarinesinvietn00geor |publisher=History and Museums Division, Headquarters, U.S. Marine Corps |year=1990 }} * {{cite book|title=Russian Image on the Western Screen: Trends, Stereotypes, Myths, Illusions|last=Fedorov|first=Aleksandar|year=2011|publisher=Lambert Academic Publishing, |isbn=978-3-8433-9330-0}} * Frankel, Benjamin, ''The Cold War 1945-1991. Vol. 2, Leaders and other important figures in the Soviet Union, Eastern Europe, China, and the Third World'' (1992), 379 stranica biografija * {{cite book| last=Friedman| first=Norman| authorlink=Norman Friedman| title=The Fifty-Year War: Conflict and Strategy in the Cold War| url=https://archive.org/details/fiftyyearwarconf0000frie| publisher=Naval Institute Press| year=2007| isbn=1-59114-287-3}} * {{cite book|title=Russia, the Soviet Union and the United States. An Interpretative History|url=https://archive.org/details/russiasovietunio00gadd|last=Gaddis|first=John Lewis|authorlink=John Lewis Gaddis|year=1990|publisher=McGraw-Hill|isbn=0-07-557258-3|ref=harv}} * {{cite book|title=We Now Know: Rethinking Cold War History|url=https://archive.org/details/wenowknowrethink0000gadd|author=Gaddis, John Lewis|year=1997|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-878070-2}} * {{cite book|title=The Cold War: A New History|url=https://archive.org/details/coldwarnewhistor00gadd|last=Gaddis|first=John Lewis|year=2005|publisher=Penguin Press|isbn=1-59420-062-9|ref=harv}} * {{cite book|last=Garthoff|first=Raymond|authorlink=Raymond L. Garthoff |title=Détente and Confrontation: American-Soviet Relations from Nixon to Reagan|url=https://archive.org/details/detenteconfronta0000gart|year=1994|publisher=Brookings Institution Press|isbn=0-8157-3041-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Gilbert|first=Martin|title=Routledge Atlas of Russian History|url=https://archive.org/details/routledgeatlasof0000gilb_g3j0|year=2007|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-39483-3|ref=harv}} * {{cite book|title= The Rocket Men: Vostok & Voskhod, The First Soviet Manned Spaceflights|last= Hall|first= Rex|author2= David J. Shayler|year= 2001|publisher= [[Springer Science+Business Media|Springer–Praxis Books]]|location= New York|isbn= 1-85233-391-X|url= https://books.google.com/?id=zndYLKa26wAC&printsec=frontcover&dq=isbn=185233391X&cd=1#v=onepage&q}} * [[Fred Halliday|Halliday, Fred]], ''The Making of the Second Cold War'' (1983, Verso, London). * Haslam, Jonathan, ''Russia's Cold War: From the October Revolution to the Fall of the Wall'' (Yale University Press; 2011) 512 str. * Heller, Henry (2006), ''The Cold War and the New Imperialism: A Global History, 1945–2005.'' New York: Monthly Review Press. {{ISBN|1-58367-139-0}} * {{cite book |title= The Space Shuttle Decision: NASA's Search for a Reusable Space Vehicle |last= Hepplewhite |first= T.A. |edition= |year= 1999 |publisher= NASA |location= Washington, DC |isbn= |url= http://history.nasa.gov/SP-4221/sp4221.htm }} * [[David E. Hoffman|Hoffman, David E.]] ''[[The Dead Hand: The Untold Story of the Cold War Arms Race and Its Dangerous Legacy]]'' (2010) * House, Jonathan, ''A Military History of the Cold War, 1944–1962'' (2012) * Hunt, Lynn, "The Making of the West: Peoples and Cultures." Bedford/St. Martin's, Boston i London. 2009. * Immerman, Richard H. i Goode, Petra (ur.), ''The Oxford Handbook of the Cold War'' (2013) [https://www.amazon.com/dp/0199236968/ izvadak] * Judge, Edward H., ''The Cold War: A Global History With Documents'' (2012) * {{cite book| last=Kalinovski| first=Artemij M.| title=A Long Goodbye: The Soviet Withdrawal from Afghanistan| url=https://archive.org/details/longgoodbyesovie0000kali| publisher=Harvard University Press| year=2011| isbn=978-0-674-05866-8}} * {{cite book| last = Kenney| first = Charles| year = 2000| title = John F. Kennedy: The Presidential Portfolio| url = https://archive.org/details/johnfkennedypre00kenn| publisher = PublicAffairs| isbn = 978-1-891620-36-2| ref = harv}} * {{cite book|last=Kinsella|first=Warren|authorlink=Warren Kinsella|title=Unholy Alliances|url=https://archive.org/details/unholyalliancest0000kins|publisher=Lester Publishing|year=1992|isbn=1895555248|ref=harv}} * {{cite book|last=LaFeber|first=Walter|authorlink=Walter LaFeber|title=America, Russia, and the Cold War, 1945–1992|url=https://archive.org/details/americarussiacol0000lafe_u5l4|publisher=McGraw-Hill|year=1993|isbn=0-07-035853-2|ref=harv}} * {{cite book|last=LaFeber| first=Walter|title=America, Russia, and the Cold War, 1945–2002|url=https://archive.org/details/americarussiacol0000lafe_v6a4|publisher=McGraw-Hill |year=2002|isbn=0-07-284903-7|ref=harv}} * {{cite book|last=Leffler|first=Melvyn|authorlink=Melvyn P. Leffler|title=A Preponderance of Power: National Security, the Truman Administration, and the Cold War|url=https://archive.org/details/preponderanceofp0000leff|publisher=Stanford University Press|year=1992|isbn=0-8047-2218-8|ref=harv}} * Leffler, Melvyn P. i [[Odd Arne Westad|Westad, Odd Arne]] (ur.), ''The Cambridge History of the Cold War'' (3 toma, 2010) 2,000 str.; zbirka eseja * {{cite book|last=Lewkowicz| first=Nicolas| title=The German Question and the International Order, 1943–48|url=https://archive.org/details/germanquestionin0000lewk|publisher=Palgrave Macmillan| year=2010|isbn=978-0-230-24812-0|ref=harv}} * {{cite book|author=[[Geir Lundestad|Lundestad, Geir]]|title=East, West, North, South: Major Developments in International Politics since 1945|year=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=1-4129-0748-9}} * {{cite book| last=Lüthi| first=Lorenz M.| title=The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World|publisher=Princeton University Press| year=2008|isbn=0-691-13590-8}} * {{cite book|last=Malkasian|first=Carter|title=The Korean War: Essential Histories|url=https://archive.org/details/koreanwar0000malk|publisher=Osprey Publishing|year=2001|isbn=1-84176-282-2|ref=harv}} * [[Vojtech Mastny|Mastny, Vojtech]]. ''The Cold War and Soviet Insecurity: The Stalin Years'' (1996) [http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/text-idx?c=acls;cc=acls;view=toc;idno=heb00281.0001.001 online izdanje] * {{cite book|last=McMahon|first=Robert|authorlink=Robert J. McMahon|title=The Cold War: A Very Short Introduction|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-280178-3|year=2003}} * {{cite book| last=Meher| first=Jagmohan| title=America's Afghanistan War: The Success that Failed|publisher=Gyan Books| year=2004|isbn=81-7835-262-1}} * Miglietta, John P., ''American Alliance Policy in the Middle East, 1945–1992: Iran, Israel, and Saudi Arabia''. Lanham, MD: Lexington Books, 2002. {{ISBN|978-0-7391-0304-3}} * {{cite book|last=Miller|first=Roger Gene|title=To Save a City: The Berlin Airlift, 1948–1949|url=https://archive.org/details/tosavecityberlin0000mill_b0n4|publisher=Texas A&M University Press|year=2000|isbn=0-89096-967-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Njølstad|first=Olav| authorlink=Olav Njølstad |title=The Last Decade of the Cold War|publisher=Routledge| year=2004|isbn=0-7146-8371-X|ref=harv}} * {{cite book|last=Nolan|first=Peter|authorlink=Peter Nolan|title=China's Rise, Russia's Fall|year=1995|publisher=St. Martin's Press|isbn=0-312-12714-6}} * {{cite book|last=Pearson|first=Raymond|title=The Rise and Fall of the Soviet Empire|publisher=Macmillan|year=1998|isbn=0-312-17407-1|ref=harv}} * {{cite book| last=Porter| first=Bruce| author2=Karsh, Efraim| title=The USSR in Third World Conflicts: Soviet Arms and Diplomacy in Local Wars| url=https://archive.org/details/ussrinthirdworld0000port_d7u1| publisher=Cambridge University Press| year=1984| isbn=0-521-31064-4}} * {{cite book|last=Puddington|first=Arch| title=Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty|publisher=University Press of Kentucky|year=2003|isbn=0-8131-9045-2|ref=harv}} * {{cite book| last = Reeves| first = Richard| authorlink = Richard Reeves (američki pisac)| year = 1993| title = President Kennedy: Profile of Power| url = https://archive.org/details/presidentkennedy00reev_0| publisher = Simon & Schuster| location = New York| isbn = 978-0-671-64879-4| ref = harv}} * {{cite book|last=Roberts|first=Geoffrey|authorlink=Geoffrey Roberts|title=Stalin's Wars: From World War to Cold War, 1939–1953|url=https://archive.org/details/stalinswarsfromw0000robe|publisher=Yale University Press|year=2006|isbn=0-300-11204-1|ref=harv}} * {{cite book |title= The Race: The uncensored story of how America beat Russia to the Moon |last= Schefter |first= James |year= 1999 |publisher= [[Doubleday (izdavačka kuća)|Doubleday]] |location= New York |isbn= 0-385-49253-7 |url= https://books.google.com/?id=Y7m6edRkG2EC&dq=isbn%3A0385492537 }} * {{cite book|ref=harv|last1=Schlesinger|first1=Stephen|last2=Kinzer|first2=Stephen|author2-link=Stephen Kinzer|title=Bitter Fruit: The Story of the American Coup in Guatemala|url=https://archive.org/details/bitterfruitstory0000schl|year=1999|publisher=David Rockefeller Center series on Latin American studies, Harvard University|isbn=978-0-674-01930-0}} * {{cite book|last=Service|first=Robert|authorlink=Robert Service|title=The End of the Cold War: 1985-1991|url=https://archive.org/details/endofcoldwar19850000serv|publisher=Macmillan|year=2015|isbn=978-1-61039-499-4|ref=harv}} * {{cite book|last=Starr|first=S. Frederick|authorlink=S. Frederick Starr|title=Xinjiang: China's Muslim Borderland |publisher=M E Sharpe Inc |year=2004 |isbn=0765613182|ref=harv}} * {{cite book|last=Stone|first=Norman|authorlink=Norman Stone|title=The Atlantic and Its Enemies: A History of the Cold War|url=https://archive.org/details/atlanticitsenemi0000ston_z5m0|publisher=Basic Books Press|year=2010|isbn=0-465-02043-7}} * {{Cite book |last1=Swenson |first1=Loyd S. |authorlink1= |last2=Grimwood |first2=James M. |last3=Alexander |first3=Charles C. |year=1966 |title=This New Ocean: A History of Project Mercury |url=https://archive.org/details/thisnewoceanhist0000swen |location=Washington, DC |publisher=National Aeronautics and Space Administration |isbn= |oclc=569889 }} * {{cite book|last=Taubman|first=William|authorlink=William Taubman|title=[[Khrushchev: The Man and His Era]]|year=2003|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=0-393-32484-2|ref=harv|editor-link=Khrushchev: The Man and His Era}}; Pulitzerova nagrada * [[Spencer C. Tucker|Tucker, Spencer]] (ur.), ''Encyclopedia of the Cold War: A Political, Social, and Military History'' (5 tomova, 2008.) * {{citation| publisher = United Press International| year = 1959| title = 1959 Year in Review; Nixon visits Russia| url = http://www.upi.com/Audio/Year_in_Review/Events-of-1959/Nixon-visits-Russia/12295509433704-7/| accessdate = 31. 12. 2011| ref = {{sfnRef|UPI 1959 Year in Review}}}} * {{cite book |last= van der Eyden |first= Ton |title= Public management of society: rediscovering French institutional engineering in the European context |volume= 1 |publisher= IOS Press |year= 2003 |isbn= 1-58603-291-7 |url= https://books.google.com/books?id=QJyHlwgWnGQC&pg=PA104 |ref= harv }} * [[Martin Walker (novinar)|Walker, Martin]], ''The Cold War: A History'' (1995), britanska perspektiva * {{cite book|last=Westad|first=Odd Arne|title=Restless Empire: China and the World Since 1750|url=https://archive.org/details/restlessempirech0000west|publisher=Basic Books|year=2012|isbn=0-4650-2936-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Wettig|first=Gerhard|title=Stalin and the Cold War in Europe|publisher=Rowman & Littlefield|year=2008|isbn=0-7425-5542-9|ref=harv}} * {{cite book| last = Whitman| first = Alden| title = Khrushchev's human dimensions brought him to power and to his downfall| periodical = The New York Times| date = 12. 9. 1971| url = http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F30B1FF7355B137A93C0A81782D85F458785F9| accessdate = 25. 9. 2009}} * {{cite book|author=Wilson, James Graham|title=The Triumph of Improvisation: Gorbachev's Adaptability, Reagan's Engagement, and the End of the Cold War|url=http://www.cornellpress.cornell.edu/book/?GCOI=80140100037580|location=Ithaca|publisher=Cornell University Press|year=2014|isbn=0801452295}} * {{cite book|last=Zubok|first=Vladislav|author2=Pleshakov, Constantine|title=Inside the Kremlin's Cold War: From Stalin to Khrushchev|url=https://archive.org/details/insidekremlinsco00zubo|publisher=Harvard University Press|year=1996|isbn=0-674-45531-2|ref=harv}} * Zubok, Vladislav M., ''A Failed Empire: The Soviet Union in the Cold War from Stalin to Gorbachev'' (2008.) === Historiografija i memoari === * Hopkins, Michael F. "Continuing Debate and New Approaches in Cold War History," ''Historical Journal'', prosinac 2007., vol. 50, br. 4, str. 913–934, * Isaac, Joel, and Duncan Bell (ur.) ''Uncertain Empire: American History and the Idea of the Cold War'' (2012) * Johnston, Gordon. "Revisiting the cultural Cold War," ''Social History,'' kolovoz 2010., vol. 35, br. 3, str. 290–307 * Kirkendall, Andrew J. [https://networks.h-net.org/system/files/contributed-files/e119.pdf "Cold War Latin America: The State of the Field"], ''H-Diplo Essay No. 119: An H-Diplo State of the Field Essay'' (studeni 2014.) * Nuti, Leopoldo, et al., (ur.) ''Europe and the End of the Cold War: A Reappraisal'' (2012) * Wiener, Jon. ''How We Forgot the Cold War: A Historical Journey across America'' (2012) === Primarni izvori === * {{cite book| author=[[Christopher Andrew (historičar)|Andrew, Christopher]]|author2=Mitrohin, Vasilij |authorlink2=Vasilij Mitrohin | title=The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB|publisher=Basic Books| year=2000|isbn=0-585-41828-4}} * {{cite book|author=Cardona, Luis|title= Cold War KFA|publisher=Routledge|year=2007|ref=harv}} * {{cite book|last=Dobrinin|first=Anatolij|authorlink=Anatolij Dobrinin|title=In Confidence: Moscow's Ambassador to Six Cold War Presidents|url=https://archive.org/details/inconfidencemosc0000dobr_d2k5|publisher=University of Washington Press|year=2001|isbn=0-295-98081-8|ref=harv}} * [[Jussi Hanhimäki|Hanhimäki, Jussi]] i Odd Arne Westad (ur.) ''The Cold War: A History in Documents and Eyewitness Accounts'' (Oxford University Press, 2003). {{ISBN|0-19-927280-8}}. * {{cite book|author=Sakwa, Richard|authorlink=Richard Sakwa|title=The Rise and Fall of the Soviet Union, 1917–1991|url=https://archive.org/details/risefallofsoviet0000sakw|publisher=Routledge|year=1999|isbn=0-415-12290-2|ref=harv}} * [http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/Forums.aspx?f=2009 "Predsjedništvo u nuklearnom dobu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618021017/http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/Forums.aspx?f=2009 |date=2013-06-18 }}, konferencija i forum na [[Predsjednikčka biblioteka i muzej Johna F. Kennedyja|JFK Library]], Boston, 12. listopada 2009. Četiri panela: "Utrka u izradi bombe i odluka o njezinom korištenju", "Kubanska raketna kriza i prvi sporazum o zabrani nuklearnog testiranja", "Hladni rat i utrka u nuklearnom naoružanju" i "Nuklearno oružje, terorizam i predsjetništvo". ([https://web.archive.org/web/20130117035929/http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/~/media/assets/Education%20and%20Public%20Programs/Forum%20Transcripts/Cold%20War%20and%20Nuclear%20Arms%20Race.pdf transkript panela "Hladni rat i utrka u nuklearnom naoružanju"]) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Cold War}} ;Arhivi * [https://web.archive.org/web/20081222065026/http://www.cybertrn.demon.co.uk/ Arhiv materijala britanske civilne zaštite] * [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552679 Posthladnoratovska svjetska ekonomija] na projektu [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494 Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives] * [http://www.conelrad.com/ CONELRAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200729202943/http://www.conelrad.com/ |date=2020-07-29 }} * [http://www.cbc.ca/archives/categories/war-conflict/cold-war/cold-war-culture-the-nuclear-fear-of-the-1950s-and-1960s/topic---cold-war-culture-the-nuclear-fear-of-the-1950s-and-1960s.html CBC Digital Archives{{spaced ndash}}Kultura Hladnog rata: Nuklearni strah 1950ih i 1960ih] * [http://www.wilsoncenter.org/program/cold-war-international-history-project CWIHP] * [https://web.archive.org/web/20080918203432/http://coldwarfiles.org/ ''The Cold War Files''] * [http://eisenhower.archives.gov/research/online_documents/aerial_intelligence.html Online dostupni dokumenti o zračnoj špijunaži tokom Hladnog rata, Predsjednička biblioteka Dwighta D. Eisenhowera] * [https://persuasivemaps.library.cornell.edu/browse-subject Izabrati vrijednost "Communism & Cold War" za pregledavanje mapa u periodu 1933-1982 na projektu Persuasive Cartography, The PJ Mode Collection], [[Cornell University Library]] ;Bibliografije * [http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=issues/Arms+Race Anotirana bibliografija za utrku u naoružanju na projektu Alsos Digital Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060203121815/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=issues%2FArms+Race |date=2006-02-03 }} ;Vijesti * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/themes/world_politics/cold_war/default.stm Video i audio reportaže iz perioda Hladnog rata] ;Edukativni izvori * [https://web.archive.org/web/20080503183113/http://www.nps.gov/history/nr/twhp/wwwlps/lessons/128mimi/ ''Minuteman Missile National Historic Site: Protecting a Legacy of the Cold War'', plan predavanja u sklopu projekta National Park Service Teaching with Historic Places (TwHP)] * [http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/ ''Electronic Briefing Books''] u Arhivi nacionalne sigurnosti, Univerzitet Georgea Washintgona {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Hladni rat| ]] [[Kategorija:20. vijek]] [[Kategorija:Najnovije doba]] [[Kategorija:Ratovi]] r1jg9npsl495t4xuqw6kfjfr5pr8b4h Herman Melville 0 12728 42579420 42579041 2026-04-08T19:40:01Z Inokosni organ 160059 biografija 42579420 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = | slika = Herman Melville profile.jpg | širina_slike = | opis = Herman Melville | datum_rođenja = {{Birth date and age|1819|08|1|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Datoteka:Flag of the United States (1819–1820).svg|22px|border]] [[New York]] | datum_smrti = {{death date and age|1891|09|28|1819|08|1|df=y}} | mjesto_smrti = [[Datoteka:Flag of the United States (1891–1896).svg|22px|border]] [[New York]] | zanimanje = | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | nacionalnost = [[Amerikanci (nacija)|Amerikanac]] | žanr = [[roman]] | pokret = [[Romantizam]] | znamenita_djela = <div> * ''[[Moby-Dick|Moby Dick ili Bijeli kit]]'' (1851.) </div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= Herman Melville signature.svg }} '''Herman Melville''' ([[New York]], [[1. augusta]] [[1819.]] – [[28. septembra]] [[1891.]]), [[Amerikanci (nacija)|američki]] [[Roman|romanopisac]], pripovjedač i pjesnik. == Biografija == Herman Melville rođen je u [[New York]]u [[1. augusta]] [[1819.]] u porodici s osmero djece. Bio je sin Allana Melvilla, bogatog trgovca, i Marije Peterse Gansevoort. Njegovo podrijetlo seže u porodici koje su se naseljavale između New Yorka i [[Boston]]a od [[17. vijek]]a. Oba Melvilleova djeda igrala su značajnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]]. Major Thomas Melvill sudjelovao je u [[Bostonska čajanka|Bostonskoj čajanki]], dok je Melvilleov djed s majčine strane, general Peter Gansevoort, zapovijedao obranom utvrde Stanwix u New Yorku [[1777.]] godine.{{efn|[[Opsada Fort Stanwixa]] (2. – 22. augusta [[1777.]]), kada su snage Kontinentalne vojske iz New Yorka i Massachusettsa pod zapovjedništvom pukovnika Petera Gansevoorta okupirale Fort Stanwix, blizu grada [[Rome, New York|Rome]], glavnu obrambenu točku Kontinentalne vojske protiv britanskih i domorodačkih snaga.}} Herman je uživao u ugodnom djetinjstvu do ljeta [[1830.]], kada je njegov otac doživio financijski slom, proglasio bankrot i razvio duševnu bolest koja je dovela do njegove smrti [[28. januara]] [[1832.]] u [[Albany, New York|Albanyju]], blizu New Yorka. Herman je imao jedanaest godina u vrijeme bankrota, a trinaest u vrijeme očeve smrti. Porodica je bila svedena na siromaštvo i morala se preseliti u selo [[Lansingburgh, New York|Lansingburgh]], na rijeci [[Hudson (rijeka)|Hudson]]. Ovdje je Herman napustio školu i počeo raditi. Bio je vrlo nemiran dječak sa snažnom željom za financijskom neovisnošću. Melvilleova rana štiva, koja je sam učio, uključivala su [[William Shakespeare|Shakespearea]], [[Biblija|Bibliju]] kralja Jamesa (''[[King James Version]]'') i mislioce iz [[17. vijek]]a poput Sir [[Thomas Browne|Thomasa Brownea]] i [[Robert Burton|Roberta Burtona]]. U dvadesetima je proveo oko pet godina putujući morima. Naime, u junu [[1839.]] ukrcao se kao brodski pomoćnik na brod usidren u [[Luka New Yorka i New Jerseyja|luci New Yorka]] koji je isplovio za [[Liverpool]]. Posjetio je [[London]] i vratio se istim brodom. Čitanje djela "''Two Years Before the Mast''" ([[1840.]]) [[Richard Henry Dana Jr.|Richarda H. Danea]] (1815-1882) vjerojatno je pomoglo ponovno probuditi Melvilleovu želju za putovanjima. Knjiga je opisivala težak život jednog studenta prava kao običnog [[mornar]]a. Melville se ponovno prijavio kao mornar i [[1. januara]] [[1841.]] napustio je [[New Bedford, Massachusetts|luku New Bedford]] ([[Massachusetts]]) na kitolovcu "Acushnet", krećući se prema [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Jednom u [[Nuku Hiva|Nuku Hivi]], na [[Markiska ostrva|Markiškim otocima]], Melville je dezertirao s pratiteljem. Nakon boravka na [[Društveni otoci|Društvenim otocima]] i kratkog boravka na dva kitolovska broda, Melville je stigao na [[Havaji|Havaje]] u aprilu [[1843]]. Ostao je tamo četiri mjeseca, radeći razne poslove. U augustu [[1843.]] prijavio se na američku fregatu "United States", koja je, nakon zaustavljanja u [[Peru]]u, stigla u Boston u oktobru [[1844]]. Ta iskustva poslužila su kao inspiracija za njegov književni prvijenac, antropološki [[putopis]] "[[Typee]]", objavljen [[1846.]], u kojem je spojio opise egzotičnih običaja [[Polinezija|polinezijske]] zajednice s [[Autobiografija|poluautobiografskim]] avanturama. Povratkom u Boston završile su njegove pomorske avanture, a započele su one književne i porodične. Između [[1846.]] i [[1847.]] započeo je svoju književnu karijeru, što mu je dalo nadu da će se konačno financijski emancipirati. Posebno su njegova dva pustolovna romana "[[Typee]]" (1846.) i "[[Omoo]]" (1847.) bila komercijalno uspješna, dok je anonimna recenzija u "Salem Advertiseru", koju je napisao [[Nathaniel Hawthorne]], hvalila Typeeja i njegovog autora. Dana [[4. augusta]] [[1847.]] Melville se u Bostonu oženio Elizabeth Shaw (poznatom kasnije kao "Lizzie Melville" u raznim tekstovima, 1822-1906), kćeri Lemuela Shawa, predsjednika Vrhovnog suda. Elizabeth je bila inteligentna, nježna i privržena žena, i unatoč sve tmurnijoj i melankoličnijoj prirodi svog supruga, uspjela je uspostaviti snažnu vezu s njim. Imali su dva sina, od kojih su obojica preminuli prije oca, i dvije kćeri: Malcolma, Stanwixa, Elizabeth i Frances. Melville je živio u [[New York]]u do [[1850.]], ali nakon što je u septembru 1850. od svog tasta posudio 3.000 dolara za kupnju farme od 160 jutara u [[Pittsfield, Massachusetts|Pittsfieldu]], u zapadnom Massachusettsu, Melville se nadao da će njegova sljedeća knjiga zadovoljiti javnost i obnoviti njegove financije. U aprilu [[1851.]] rekao je svom britanskom izdavaču Richardu Bentleyu da njegova nova knjiga ima "neospornu novost" i da će joj biti suđeno da bude popularna s elementima romanse i misterije. U februaru 1850. započeo je rad na "[[Moby-Dick|Moby-Dicku]]", kojeg je dovršio i objavio 1851. Ostao je u Pittsfieldu trinaest godina, zauzet pisanjem i upravljanjem farmom. Opsežno je pisao i objavljivao. Nakon uspjeha "Typeea" i "Omooa", njegova su djela doživjela pad priznanja i više nisu mogla uzdržavati porodicu. Nakon komercijalnog i kritičkog neuspjeha "[[Pierre or The Ambiguities|Pierrea]]", Melville se mučio pronaći izdavača za svoj sljedeći roman, "[[Israel Potter]]". Od novembra [[1853.]] do [[1856.]] Melville je objavio četrnaest kratkih priča i skica u časopisima "Putnam's" i "Harper's". U decembru [[1855.]] obratio se Dix & Edwardsu, novim vlasnicima Putnam'sa, u vezi s objavljivanjem odabrane zbirke priča. Zbirka pod nazivom "[[The Piazza Tales]]" dobila je ime po novoj uvodnoj priči koju je Melville napisao za nju, "Piazza". Sadržavala je i pet prethodno objavljenih priča, uključujući "[[Bartleby the Scrivener|Bartleby, pisar]]" i "[[Benito Cereno]]". Pisanje priče "[[The Confidence-Man]]" uzelo je danak Melvilleu, koji je patio od [[Reuma|reume]], [[Išijas|išijasa]] i teških živčanih poremećaja. Od [[1857.]] prestao je objavljivati ​​​​fikciju i postao financijski ovisan o svom tastu, Lemuela Shawa, istaknutom sucu iz Massachusettsa. Sudac Shaw posudio mu je 1.500 dolara iz Lizzienog nasljedstva za četveromjesečno ili petomjesečno putovanje u Europu i [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]. Između [[1856.]] i [[1857.]] Melville je putovao u [[Engleska|Englesku]], gdje je posjetio svog prijatelja [[Nathaniel Hawthorne|Hawthornea]], te u [[Palestina (regija)|Palestinu]]. Po povratku, u proljeće [[1857.]], zaustavio se na tjedan dana u [[Napulj]]u i [[Vico Equense, Napoli|Vico Equenseu]] te na mjesec dana u [[Rim]]u. Zatim je posjetio [[Genova|Genovu]] i [[Venecija|Veneciju]], te je bio u [[Padova|Padovi]], gdje ga je jako impresionirala skulptura "Pad pobunjeničkih anđela" ({{jez-it|La caduta degli angeli ribelli}}), koja se pripisuje [[Agostino Fasolato|Agostinu Fasolatu]] (1714-1787). O ovom djelu održao je predavanje u [[Cincinnati, Ohio|Cincinnatiju]] [[1858]]. Po povratku u domovinu, pokušao je predavati kao putujući predavač od [[1857.]] do [[1860]], kako bi poduprijeo svoje financijske probleme. Teme su mu bile umjetnička djela koja je vidio u Europi i čuda Južnih mora. Ali nije postigao uspjeh kojem se nadao, očito mu je nedostajala vještina angažiranja slušatelja. Njegova predavanja, koja su ismijavala pseudointelektualizam srednjoškolske kulture, kritizirala su javnost tog vremena. [[30. maja]] [[1860.]] ukrcao se na kliper "Meteor" koji je plovio za [[Kalifornija|Kaliforniju]], s bratom Thomasom za kormilom. Nakon teškog putovanja oko [[Rt Horn|Rta Horna]], u studenom te godine je se sam vratio u New York preko [[Panama|Paname]]. Kasnije te godine predao je zbirku pjesama izdavaču, ali je odbijena i zatim izgubljena. Godine [[1863.]] kupio je kuću svog brata na adresi 104 East 26th Street u New Yorku i preselio se tamo. Godine [[1864.]] posjetio je bojišta [[Virginia|Virginije]] tijekom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]]. Nakon rata objavio je "[[Battle Pieces and Aspects of the War]]" (1866), zbirku od 72 pjesama koja je opisana kao "polifoni stihovni dnevnik sukoba". Djelo nije bilo komercijalno uspješno: od 1260 tiskanih primjeraka, 300 je poslano kao recenzijski primjerci, a 551 je prodano. Godine [[1866.]] postao je carinski inspektor grada New Yorka. Dužnost je obnašao devetnaest dodina, sve do [[1885.]], i stekao je reputaciju poštenja u tada čuveno korumpiranoj instituciji. Tijekom tih godina patio je od živčanih slomova, fizičke boli i frustracije. Godine [[1867.]] Malcolm, najstariji njegov sin, umro je u svojoj spavaćoj sobi kod kuće u dobi od osamnaest godina od samonanesene rane od vatrenog oružja, možda namjerne, možda slučajne. U maju 1867. Elizabethin brat Sam, koji je dijelio strah porodice za Melvilleov zdrav razum, pokušao je organizirati Elizabethin odlazak od Melvillea. Elizabeth je trebala posjetiti svoju porodicu u Bostonu i na sudu izjaviti da je njezin suprug lud. Ali je Elizabeth, možda kako bi izbjegla društvenu sramotu koju je razvod tada podrazumijevao ili zato što je još uvijek voljela svog supruga, odbila prihvatiti plan. Iako je Melvilleova profesionalna spisateljska karijera završila, on je ostao posvećen pisanju. Godinama je radio na djelu "[[Clarel|Clarel: pjesma i hodočašće]]" (1876.), [[Ep|epskoj pjesmi]] od 18.000 stihova inspiriranoj njegovim putovanjem u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]] [[1856.]] godine, koja će zauzeti mjesto manjeg remek-djela iz njegovih poznih godina. To je jedna od najdužih pjesama u američkoj književnosti. Njegov drugi sin, Stanwix (1851-1886), umro je [[1886.]] u [[San Francisco|San Franciscu]] nakon lutajućeg života. Tek se njegovo četvrto dijete, kći Frances (1855-1938), udala se i imala četiri kćeri. Među njegovim unukama, Eleanor Melville Metcalf uredila je svezak porodičnih pisama i dokumenata.{{efn|Eleanor Melville Metcalf, "Herman Melville: Cycle and Epicycle", 1953.}} Godine [[1890.]] Herman Melville je pretrpio napad [[Erizipel|erizipela]]. Dana [[19. aprila]] [[1891.]] dovršio je rukopis svog posljednjeg kratkog romana, "[[Billy Budd]]", ali se kasnije vratio njemu, ostavljajući ga neobjavljenim nakon svoje smrti. Umro je u [[New York]]u [[28. septembra]] [[1891.]] od srčanih problema. Imao je 72 godine i pokopan je na groblju Woodlawn u [[Bronx]]u. == Djelo == "Omoo" (1847.), je tematski nastavak Taipija, s naglaskom na uništavanju domorodačke polinežanske zajednice zapadnjačkim tehnološkim i ideološkim osvajanjem. Ostala djela uključuju "Mardi" (1849.), pustolovnu romansu i "Bijela jakna" (1850.), realistički prikaz života na američkoj fregati. No, sva ta djela su danas rijetko čitana i ne pobuđuju interes osim kod specijalista posvećenih Melvilleu ili američkoj književnosti. === Glavna djela === * ''[[Typee|Taipi]]'' (1846.) * ''[[Omoo]]'' (1847.) * ''[[Mardi]]'' (1849.) * ''[[Redburn]]'' (1849.) * ''[[White-Jacket|Mornar u bijelom haljetku]]'' (1850.) * ''[[Moby-Dick|Moby Dick ili Bijeli kit]]'' (1851.) * ''[[Pierre or The Ambiguities|Pierre ili Dvosmislenosti]]'' (1852.) * ''[[Isle of the Cross|Otok križa]]'' (1853.) * ''[[Bartleby the Scrivener|Pisar Bartleby]]'' (1853.) * ''[[The Encantadas, or Enchanted Isles|Encantadas ili Začarani otoci]]'' (1854) * ''[[Benito Cereno]]'' (1855.) * ''[[Israel Potter]]'' (1855.) * ''[[The Piazza Tales]]'' (1856.) * ''[[The Confidence-Man|Sljepar ]]'' (1857.) * ''[[Battle-Pieces and Aspects of the War]]'' (1866.) * ''[[Clarel]]'' (1876.) * ''[[John Marr and Other Sailors|John Marr i drugi mornari]]'' (1888.) * ''[[Timoleon (Melville)|Timoleon]]'' (1891) (poetry collection) * ''[[Billy Budd|Billy Budd]]'' (1891/1924){{efn|1891. nedovršeno, objavljeno posthumno 1924., autoritativno izdanje 1962.}} === Moby-Dick === Pravi Melville, auktor djela mitske snage, izranja u "romanci", ili vizionarnom spoju romana i anatomije (ekscentričnoga proznoga žanra njegovanoga u engleskoj književnosti 17. stoljeća, napose kod Melvilleovih omiljenih pisaca Roberta Burtona, sir Thomasa Brownea i Isaaca Waltona), "Moby-Dick ili Bijeli kit" ([[1851]].). To djelo, posvećeno [[Nathaniel Hawthorne|Nathanielu Hawthorneu]], obuhvaća više razina: realističko-pripovijednu i tehničko-opisnu, simboličku i mitsku. Pojednostavljeno, moglo bi se reći da je radnja romana lov na bijeloga kita Moby Dicka, a glavni ljudski protagonist kapetan Ahab, te da je scena zbivanja postavljena tako da lov, sukob i propast uključuju cijeli univerzum- ispričano kroz usta jedinoga preživjeloga člana posade, Ishmaela. Kasnija je kritika ustanovila da je, uza svu različitost u duhovnom miljeu, Melville jedini devetnaestostoljetni romanopisac, uz [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]], kojemu je spiritualna dimenzija djela dominantna i kojega je središnji opus utjelovljenje pjesničke metafizike s centralnim temama opstojnosti Zla i smislenosti univerzuma promatranoga u kategorijama teodiceje. No, dok je ruski autor tvorac uzbudljivih likova koji utjelovljuju veličajnost života, i to u vizuri kršćanskoga mita, Melville ostvaruje snažne dramsko-pjesničke slike izuzetno bogatoga arhaiziranoga jezika, no, bez psihološke obradbe (za što i nije bio zainteresiran) ili nijansi u razvijanju međuljudskih odnosa. Tema "Moby Dicka" je sukob Dobra i Zla, ili dvaju nepomirljivih Zala (Ahab i Moby Dick), no intenzitet te "romance" i njen utjecaj potječu najviše iz poetskoga zamaha i filozofema visoke retorike integrirane u djelo koje je više nalik drevnim spjevovima nego romanu bilo kojega razdoblja. Također, piščev svjetonazor u tom je djelu, kao i kasnijima, rastrgan između [[Kalvinizam|kalvinističkoga]] protestantizma, manihejsko-gnostičkih i [[ateizam|ateističkih]] vidozora. Roman "Moby-Dick" smatra se najboljim u kanonu američke književnosti XIX. stoljeća. === Kasnija djela === Zbog neodgovarajuće recepcije čitateljstva koje je očekivalo avanturistički roman, a u "Moby-Dicku" dobilo neobičnu mitsku dramu pomiješanih žanrova piščeva je karijera krenula silaznom putanjom. Sljedeći roman "Pierre ili dvoznačnosti" (1852.) neuspio je pokušaj problematiziranja provokativne teme incesta. Melville je u idućem razdoblju objavio još nekoliko pripovjednih proza, među kojima se ističu povijesni roman "Israel Potter" (1855.) s temom iz američke revolucije; priče "The Piazza Tales" (1856.), nazvane po trijemu piščeve farme, s ponajboljim pripovijestima "Pisar Bartleby", protoegzistencijalističkom pričom o otuđenju i putu u ludilo njujorškoga činovnika, koja očito puno duguje [[Charles Dickens|Dickensu]], no suvremenoga čitatelja asocira više na [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolja]] i Dostojevskog; te "Benito Cereno", prozom koja problematizira rasne odnose. Godine [[1857]]. objavljuje alegorijski roman "Sljepar", o prijevarama i ljudskoj naivnosti. Melvilleov neuspjeh kod čitateljstva pojačava i autorovu osobnu krizu (sukob vjerovanja i nevjere, što je rezultiralo nekim oblikom živčanoga sloma), te pisac traži duhovnu okrjepu u putu u Svetu zemlju i [[Evropa|Evropu]], što rezultira filozofskom poemom "Clarel", objavljenom u privatnoj nakladi 1876. Nedovršena je ostala dulja pripovijest (ili kraći roman) "Billy Budd" (objavljena tek [[1924]].) - posljednja manifestacija Melvilleova mitotvoračkoga genija, u kojoj je evocirana pobuna na britanskom brodu u doba Napoleonskih ratova; sotonski lik Claggarta, bogootački kapetana Verea, i kristoliki Billya Budda, osim što iniciraju mnoštvo alegorijskih interpretacija, testamentarni su ostvaraj američkoga pisca za koga do konca nije jasno je li našao utjehu u prihvaćanju kršćanstva ili se pomirio sa sudbinom bez ikakve religijske vjere. Nakon I. svjetskoga rata naglo se javilo zanimanje za "Moby Dicka ", ubrzo i za ostala djela, pa Melville od zaboravljena pisca postao središnjim američkim prozaikom 19. stoljeća. Na hrvatskosrpski je do sada (2005.) prevedena većina najpoznatijih Melvilleovih djela (Moby Dick, Taipi, Sljepar, Bartleby), osim Billy Budda. == Napomene == {{notelist}} == Vanjske veze == * [http://www.melville.org/ Melvilleova djela na engleskom] {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1819|1891|Melville, Hermann}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Herman Melville]] m9ck9yxgrmix6qcv0mcvrh0efpj5pzl 42579421 42579420 2026-04-08T19:40:21Z Inokosni organ 160059 /* Biografija */ 42579421 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = | slika = Herman Melville profile.jpg | širina_slike = | opis = Herman Melville | datum_rođenja = {{Birth date and age|1819|08|1|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Datoteka:Flag of the United States (1819–1820).svg|22px|border]] [[New York]] | datum_smrti = {{death date and age|1891|09|28|1819|08|1|df=y}} | mjesto_smrti = [[Datoteka:Flag of the United States (1891–1896).svg|22px|border]] [[New York]] | zanimanje = | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | nacionalnost = [[Amerikanci (nacija)|Amerikanac]] | žanr = [[roman]] | pokret = [[Romantizam]] | znamenita_djela = <div> * ''[[Moby-Dick|Moby Dick ili Bijeli kit]]'' (1851.) </div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= Herman Melville signature.svg }} '''Herman Melville''' ([[New York]], [[1. augusta]] [[1819.]] – [[28. septembra]] [[1891.]]), [[Amerikanci (nacija)|američki]] [[Roman|romanopisac]], pripovjedač i pjesnik. == Biografija == Herman Melville rođen je u [[New York]]u [[1. augusta]] [[1819.]] u porodici s osmero djece. Bio je sin Allana Melvilla, bogatog trgovca, i Marije Peterse Gansevoort. Njegovo podrijetlo seže u porodici koje su se naseljavale između New Yorka i [[Boston]]a od [[17. vijek]]a. Oba Melvilleova djeda igrala su značajnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]]. Major Thomas Melvill sudjelovao je u [[Bostonska čajanka|Bostonskoj čajanki]], dok je Melvilleov djed s majčine strane, general Peter Gansevoort, zapovijedao obranom utvrde Stanwix u New Yorku [[1777.]] godine.{{efn|[[Opsada Fort Stanwixa]] (2. – 22. augusta [[1777.]]), kada su snage Kontinentalne vojske iz New Yorka i Massachusettsa pod zapovjedništvom pukovnika Petera Gansevoorta okupirale Fort Stanwix, blizu grada [[Rome, New York|Rome]], glavnu obrambenu točku Kontinentalne vojske protiv britanskih i domorodačkih snaga.}} Herman je uživao u ugodnom djetinjstvu do ljeta [[1830.]], kada je njegov otac doživio financijski slom, proglasio bankrot i razvio duševnu bolest koja je dovela do njegove smrti [[28. januara]] [[1832.]] u [[Albany, New York|Albanyju]], blizu New Yorka. Herman je imao jedanaest godina u vrijeme bankrota, a trinaest u vrijeme očeve smrti. Porodica je bila svedena na siromaštvo i morala se preseliti u selo [[Lansingburgh, New York|Lansingburgh]], na rijeci [[Hudson (rijeka)|Hudson]]. Ovdje je Herman napustio školu i počeo raditi. Bio je vrlo nemiran dječak sa snažnom željom za financijskom neovisnošću. Melvilleova rana štiva, koja je sam učio, uključivala su [[William Shakespeare|Shakespearea]], "[[Biblija|Bibliju]] kralja Jamesa" (''[[King James Version]]'') i mislioce iz [[17. vijek]]a poput Sir [[Thomas Browne|Thomasa Brownea]] i [[Robert Burton|Roberta Burtona]]. U dvadesetima je proveo oko pet godina putujući morima. Naime, u junu [[1839.]] ukrcao se kao brodski pomoćnik na brod usidren u [[Luka New Yorka i New Jerseyja|luci New Yorka]] koji je isplovio za [[Liverpool]]. Posjetio je [[London]] i vratio se istim brodom. Čitanje djela "''Two Years Before the Mast''" ([[1840.]]) [[Richard Henry Dana Jr.|Richarda H. Danea]] (1815-1882) vjerojatno je pomoglo ponovno probuditi Melvilleovu želju za putovanjima. Knjiga je opisivala težak život jednog studenta prava kao običnog [[mornar]]a. Melville se ponovno prijavio kao mornar i [[1. januara]] [[1841.]] napustio je [[New Bedford, Massachusetts|luku New Bedford]] ([[Massachusetts]]) na kitolovcu "Acushnet", krećući se prema [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Jednom u [[Nuku Hiva|Nuku Hivi]], na [[Markiska ostrva|Markiškim otocima]], Melville je dezertirao s pratiteljem. Nakon boravka na [[Društveni otoci|Društvenim otocima]] i kratkog boravka na dva kitolovska broda, Melville je stigao na [[Havaji|Havaje]] u aprilu [[1843]]. Ostao je tamo četiri mjeseca, radeći razne poslove. U augustu [[1843.]] prijavio se na američku fregatu "United States", koja je, nakon zaustavljanja u [[Peru]]u, stigla u Boston u oktobru [[1844]]. Ta iskustva poslužila su kao inspiracija za njegov književni prvijenac, antropološki [[putopis]] "[[Typee]]", objavljen [[1846.]], u kojem je spojio opise egzotičnih običaja [[Polinezija|polinezijske]] zajednice s [[Autobiografija|poluautobiografskim]] avanturama. Povratkom u Boston završile su njegove pomorske avanture, a započele su one književne i porodične. Između [[1846.]] i [[1847.]] započeo je svoju književnu karijeru, što mu je dalo nadu da će se konačno financijski emancipirati. Posebno su njegova dva pustolovna romana "[[Typee]]" (1846.) i "[[Omoo]]" (1847.) bila komercijalno uspješna, dok je anonimna recenzija u "Salem Advertiseru", koju je napisao [[Nathaniel Hawthorne]], hvalila Typeeja i njegovog autora. Dana [[4. augusta]] [[1847.]] Melville se u Bostonu oženio Elizabeth Shaw (poznatom kasnije kao "Lizzie Melville" u raznim tekstovima, 1822-1906), kćeri Lemuela Shawa, predsjednika Vrhovnog suda. Elizabeth je bila inteligentna, nježna i privržena žena, i unatoč sve tmurnijoj i melankoličnijoj prirodi svog supruga, uspjela je uspostaviti snažnu vezu s njim. Imali su dva sina, od kojih su obojica preminuli prije oca, i dvije kćeri: Malcolma, Stanwixa, Elizabeth i Frances. Melville je živio u [[New York]]u do [[1850.]], ali nakon što je u septembru 1850. od svog tasta posudio 3.000 dolara za kupnju farme od 160 jutara u [[Pittsfield, Massachusetts|Pittsfieldu]], u zapadnom Massachusettsu, Melville se nadao da će njegova sljedeća knjiga zadovoljiti javnost i obnoviti njegove financije. U aprilu [[1851.]] rekao je svom britanskom izdavaču Richardu Bentleyu da njegova nova knjiga ima "neospornu novost" i da će joj biti suđeno da bude popularna s elementima romanse i misterije. U februaru 1850. započeo je rad na "[[Moby-Dick|Moby-Dicku]]", kojeg je dovršio i objavio 1851. Ostao je u Pittsfieldu trinaest godina, zauzet pisanjem i upravljanjem farmom. Opsežno je pisao i objavljivao. Nakon uspjeha "Typeea" i "Omooa", njegova su djela doživjela pad priznanja i više nisu mogla uzdržavati porodicu. Nakon komercijalnog i kritičkog neuspjeha "[[Pierre or The Ambiguities|Pierrea]]", Melville se mučio pronaći izdavača za svoj sljedeći roman, "[[Israel Potter]]". Od novembra [[1853.]] do [[1856.]] Melville je objavio četrnaest kratkih priča i skica u časopisima "Putnam's" i "Harper's". U decembru [[1855.]] obratio se Dix & Edwardsu, novim vlasnicima Putnam'sa, u vezi s objavljivanjem odabrane zbirke priča. Zbirka pod nazivom "[[The Piazza Tales]]" dobila je ime po novoj uvodnoj priči koju je Melville napisao za nju, "Piazza". Sadržavala je i pet prethodno objavljenih priča, uključujući "[[Bartleby the Scrivener|Bartleby, pisar]]" i "[[Benito Cereno]]". Pisanje priče "[[The Confidence-Man]]" uzelo je danak Melvilleu, koji je patio od [[Reuma|reume]], [[Išijas|išijasa]] i teških živčanih poremećaja. Od [[1857.]] prestao je objavljivati ​​​​fikciju i postao financijski ovisan o svom tastu, Lemuela Shawa, istaknutom sucu iz Massachusettsa. Sudac Shaw posudio mu je 1.500 dolara iz Lizzienog nasljedstva za četveromjesečno ili petomjesečno putovanje u Europu i [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]. Između [[1856.]] i [[1857.]] Melville je putovao u [[Engleska|Englesku]], gdje je posjetio svog prijatelja [[Nathaniel Hawthorne|Hawthornea]], te u [[Palestina (regija)|Palestinu]]. Po povratku, u proljeće [[1857.]], zaustavio se na tjedan dana u [[Napulj]]u i [[Vico Equense, Napoli|Vico Equenseu]] te na mjesec dana u [[Rim]]u. Zatim je posjetio [[Genova|Genovu]] i [[Venecija|Veneciju]], te je bio u [[Padova|Padovi]], gdje ga je jako impresionirala skulptura "Pad pobunjeničkih anđela" ({{jez-it|La caduta degli angeli ribelli}}), koja se pripisuje [[Agostino Fasolato|Agostinu Fasolatu]] (1714-1787). O ovom djelu održao je predavanje u [[Cincinnati, Ohio|Cincinnatiju]] [[1858]]. Po povratku u domovinu, pokušao je predavati kao putujući predavač od [[1857.]] do [[1860]], kako bi poduprijeo svoje financijske probleme. Teme su mu bile umjetnička djela koja je vidio u Europi i čuda Južnih mora. Ali nije postigao uspjeh kojem se nadao, očito mu je nedostajala vještina angažiranja slušatelja. Njegova predavanja, koja su ismijavala pseudointelektualizam srednjoškolske kulture, kritizirala su javnost tog vremena. [[30. maja]] [[1860.]] ukrcao se na kliper "Meteor" koji je plovio za [[Kalifornija|Kaliforniju]], s bratom Thomasom za kormilom. Nakon teškog putovanja oko [[Rt Horn|Rta Horna]], u studenom te godine je se sam vratio u New York preko [[Panama|Paname]]. Kasnije te godine predao je zbirku pjesama izdavaču, ali je odbijena i zatim izgubljena. Godine [[1863.]] kupio je kuću svog brata na adresi 104 East 26th Street u New Yorku i preselio se tamo. Godine [[1864.]] posjetio je bojišta [[Virginia|Virginije]] tijekom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]]. Nakon rata objavio je "[[Battle Pieces and Aspects of the War]]" (1866), zbirku od 72 pjesama koja je opisana kao "polifoni stihovni dnevnik sukoba". Djelo nije bilo komercijalno uspješno: od 1260 tiskanih primjeraka, 300 je poslano kao recenzijski primjerci, a 551 je prodano. Godine [[1866.]] postao je carinski inspektor grada New Yorka. Dužnost je obnašao devetnaest dodina, sve do [[1885.]], i stekao je reputaciju poštenja u tada čuveno korumpiranoj instituciji. Tijekom tih godina patio je od živčanih slomova, fizičke boli i frustracije. Godine [[1867.]] Malcolm, najstariji njegov sin, umro je u svojoj spavaćoj sobi kod kuće u dobi od osamnaest godina od samonanesene rane od vatrenog oružja, možda namjerne, možda slučajne. U maju 1867. Elizabethin brat Sam, koji je dijelio strah porodice za Melvilleov zdrav razum, pokušao je organizirati Elizabethin odlazak od Melvillea. Elizabeth je trebala posjetiti svoju porodicu u Bostonu i na sudu izjaviti da je njezin suprug lud. Ali je Elizabeth, možda kako bi izbjegla društvenu sramotu koju je razvod tada podrazumijevao ili zato što je još uvijek voljela svog supruga, odbila prihvatiti plan. Iako je Melvilleova profesionalna spisateljska karijera završila, on je ostao posvećen pisanju. Godinama je radio na djelu "[[Clarel|Clarel: pjesma i hodočašće]]" (1876.), [[Ep|epskoj pjesmi]] od 18.000 stihova inspiriranoj njegovim putovanjem u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]] [[1856.]] godine, koja će zauzeti mjesto manjeg remek-djela iz njegovih poznih godina. To je jedna od najdužih pjesama u američkoj književnosti. Njegov drugi sin, Stanwix (1851-1886), umro je [[1886.]] u [[San Francisco|San Franciscu]] nakon lutajućeg života. Tek se njegovo četvrto dijete, kći Frances (1855-1938), udala se i imala četiri kćeri. Među njegovim unukama, Eleanor Melville Metcalf uredila je svezak porodičnih pisama i dokumenata.{{efn|Eleanor Melville Metcalf, "Herman Melville: Cycle and Epicycle", 1953.}} Godine [[1890.]] Herman Melville je pretrpio napad [[Erizipel|erizipela]]. Dana [[19. aprila]] [[1891.]] dovršio je rukopis svog posljednjeg kratkog romana, "[[Billy Budd]]", ali se kasnije vratio njemu, ostavljajući ga neobjavljenim nakon svoje smrti. Umro je u [[New York]]u [[28. septembra]] [[1891.]] od srčanih problema. Imao je 72 godine i pokopan je na groblju Woodlawn u [[Bronx]]u. == Djelo == "Omoo" (1847.), je tematski nastavak Taipija, s naglaskom na uništavanju domorodačke polinežanske zajednice zapadnjačkim tehnološkim i ideološkim osvajanjem. Ostala djela uključuju "Mardi" (1849.), pustolovnu romansu i "Bijela jakna" (1850.), realistički prikaz života na američkoj fregati. No, sva ta djela su danas rijetko čitana i ne pobuđuju interes osim kod specijalista posvećenih Melvilleu ili američkoj književnosti. === Glavna djela === * ''[[Typee|Taipi]]'' (1846.) * ''[[Omoo]]'' (1847.) * ''[[Mardi]]'' (1849.) * ''[[Redburn]]'' (1849.) * ''[[White-Jacket|Mornar u bijelom haljetku]]'' (1850.) * ''[[Moby-Dick|Moby Dick ili Bijeli kit]]'' (1851.) * ''[[Pierre or The Ambiguities|Pierre ili Dvosmislenosti]]'' (1852.) * ''[[Isle of the Cross|Otok križa]]'' (1853.) * ''[[Bartleby the Scrivener|Pisar Bartleby]]'' (1853.) * ''[[The Encantadas, or Enchanted Isles|Encantadas ili Začarani otoci]]'' (1854) * ''[[Benito Cereno]]'' (1855.) * ''[[Israel Potter]]'' (1855.) * ''[[The Piazza Tales]]'' (1856.) * ''[[The Confidence-Man|Sljepar ]]'' (1857.) * ''[[Battle-Pieces and Aspects of the War]]'' (1866.) * ''[[Clarel]]'' (1876.) * ''[[John Marr and Other Sailors|John Marr i drugi mornari]]'' (1888.) * ''[[Timoleon (Melville)|Timoleon]]'' (1891) (poetry collection) * ''[[Billy Budd|Billy Budd]]'' (1891/1924){{efn|1891. nedovršeno, objavljeno posthumno 1924., autoritativno izdanje 1962.}} === Moby-Dick === Pravi Melville, auktor djela mitske snage, izranja u "romanci", ili vizionarnom spoju romana i anatomije (ekscentričnoga proznoga žanra njegovanoga u engleskoj književnosti 17. stoljeća, napose kod Melvilleovih omiljenih pisaca Roberta Burtona, sir Thomasa Brownea i Isaaca Waltona), "Moby-Dick ili Bijeli kit" ([[1851]].). To djelo, posvećeno [[Nathaniel Hawthorne|Nathanielu Hawthorneu]], obuhvaća više razina: realističko-pripovijednu i tehničko-opisnu, simboličku i mitsku. Pojednostavljeno, moglo bi se reći da je radnja romana lov na bijeloga kita Moby Dicka, a glavni ljudski protagonist kapetan Ahab, te da je scena zbivanja postavljena tako da lov, sukob i propast uključuju cijeli univerzum- ispričano kroz usta jedinoga preživjeloga člana posade, Ishmaela. Kasnija je kritika ustanovila da je, uza svu različitost u duhovnom miljeu, Melville jedini devetnaestostoljetni romanopisac, uz [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]], kojemu je spiritualna dimenzija djela dominantna i kojega je središnji opus utjelovljenje pjesničke metafizike s centralnim temama opstojnosti Zla i smislenosti univerzuma promatranoga u kategorijama teodiceje. No, dok je ruski autor tvorac uzbudljivih likova koji utjelovljuju veličajnost života, i to u vizuri kršćanskoga mita, Melville ostvaruje snažne dramsko-pjesničke slike izuzetno bogatoga arhaiziranoga jezika, no, bez psihološke obradbe (za što i nije bio zainteresiran) ili nijansi u razvijanju međuljudskih odnosa. Tema "Moby Dicka" je sukob Dobra i Zla, ili dvaju nepomirljivih Zala (Ahab i Moby Dick), no intenzitet te "romance" i njen utjecaj potječu najviše iz poetskoga zamaha i filozofema visoke retorike integrirane u djelo koje je više nalik drevnim spjevovima nego romanu bilo kojega razdoblja. Također, piščev svjetonazor u tom je djelu, kao i kasnijima, rastrgan između [[Kalvinizam|kalvinističkoga]] protestantizma, manihejsko-gnostičkih i [[ateizam|ateističkih]] vidozora. Roman "Moby-Dick" smatra se najboljim u kanonu američke književnosti XIX. stoljeća. === Kasnija djela === Zbog neodgovarajuće recepcije čitateljstva koje je očekivalo avanturistički roman, a u "Moby-Dicku" dobilo neobičnu mitsku dramu pomiješanih žanrova piščeva je karijera krenula silaznom putanjom. Sljedeći roman "Pierre ili dvoznačnosti" (1852.) neuspio je pokušaj problematiziranja provokativne teme incesta. Melville je u idućem razdoblju objavio još nekoliko pripovjednih proza, među kojima se ističu povijesni roman "Israel Potter" (1855.) s temom iz američke revolucije; priče "The Piazza Tales" (1856.), nazvane po trijemu piščeve farme, s ponajboljim pripovijestima "Pisar Bartleby", protoegzistencijalističkom pričom o otuđenju i putu u ludilo njujorškoga činovnika, koja očito puno duguje [[Charles Dickens|Dickensu]], no suvremenoga čitatelja asocira više na [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolja]] i Dostojevskog; te "Benito Cereno", prozom koja problematizira rasne odnose. Godine [[1857]]. objavljuje alegorijski roman "Sljepar", o prijevarama i ljudskoj naivnosti. Melvilleov neuspjeh kod čitateljstva pojačava i autorovu osobnu krizu (sukob vjerovanja i nevjere, što je rezultiralo nekim oblikom živčanoga sloma), te pisac traži duhovnu okrjepu u putu u Svetu zemlju i [[Evropa|Evropu]], što rezultira filozofskom poemom "Clarel", objavljenom u privatnoj nakladi 1876. Nedovršena je ostala dulja pripovijest (ili kraći roman) "Billy Budd" (objavljena tek [[1924]].) - posljednja manifestacija Melvilleova mitotvoračkoga genija, u kojoj je evocirana pobuna na britanskom brodu u doba Napoleonskih ratova; sotonski lik Claggarta, bogootački kapetana Verea, i kristoliki Billya Budda, osim što iniciraju mnoštvo alegorijskih interpretacija, testamentarni su ostvaraj američkoga pisca za koga do konca nije jasno je li našao utjehu u prihvaćanju kršćanstva ili se pomirio sa sudbinom bez ikakve religijske vjere. Nakon I. svjetskoga rata naglo se javilo zanimanje za "Moby Dicka ", ubrzo i za ostala djela, pa Melville od zaboravljena pisca postao središnjim američkim prozaikom 19. stoljeća. Na hrvatskosrpski je do sada (2005.) prevedena većina najpoznatijih Melvilleovih djela (Moby Dick, Taipi, Sljepar, Bartleby), osim Billy Budda. == Napomene == {{notelist}} == Vanjske veze == * [http://www.melville.org/ Melvilleova djela na engleskom] {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1819|1891|Melville, Hermann}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Herman Melville]] n2dfeq4qxqlcffwaw6xf19llsm51f00 42579422 42579421 2026-04-08T19:41:26Z Inokosni organ 160059 /* Biografija */ 42579422 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = | slika = Herman Melville profile.jpg | širina_slike = | opis = Herman Melville | datum_rođenja = {{Birth date and age|1819|08|1|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Datoteka:Flag of the United States (1819–1820).svg|22px|border]] [[New York]] | datum_smrti = {{death date and age|1891|09|28|1819|08|1|df=y}} | mjesto_smrti = [[Datoteka:Flag of the United States (1891–1896).svg|22px|border]] [[New York]] | zanimanje = | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | nacionalnost = [[Amerikanci (nacija)|Amerikanac]] | žanr = [[roman]] | pokret = [[Romantizam]] | znamenita_djela = <div> * ''[[Moby-Dick|Moby Dick ili Bijeli kit]]'' (1851.) </div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= Herman Melville signature.svg }} '''Herman Melville''' ([[New York]], [[1. augusta]] [[1819.]] – [[28. septembra]] [[1891.]]), [[Amerikanci (nacija)|američki]] [[Roman|romanopisac]], pripovjedač i pjesnik. == Biografija == Herman Melville rođen je u [[New York]]u [[1. augusta]] [[1819.]] u porodici s osmero djece. Bio je sin Allana Melvilla, bogatog trgovca, i Marije Peterse Gansevoort. Njegovo podrijetlo seže u porodici koje su se naseljavale između New Yorka i [[Boston]]a od [[17. vijek]]a. Oba Melvilleova djeda igrala su značajnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]]. Major Thomas Melvill sudjelovao je u [[Bostonska čajanka|Bostonskoj čajanki]], dok je Melvilleov djed s majčine strane, general Peter Gansevoort, zapovijedao obranom utvrde Stanwix u New Yorku [[1777.]] godine.{{efn|[[Opsada Fort Stanwixa]] (2. – 22. augusta [[1777.]]), kada su snage Kontinentalne vojske iz New Yorka i Massachusettsa pod zapovjedništvom pukovnika Petera Gansevoorta okupirale Fort Stanwix, blizu grada [[Rome, New York|Rome]], glavnu obrambenu točku Kontinentalne vojske protiv britanskih i domorodačkih snaga.}} Herman je uživao u ugodnom djetinjstvu do ljeta [[1830.]], kada je njegov otac doživio financijski slom, proglasio bankrot i razvio duševnu bolest koja je dovela do njegove smrti [[28. januara]] [[1832.]] u [[Albany, New York|Albanyju]], blizu New Yorka. Herman je imao jedanaest godina u vrijeme bankrota, a trinaest u vrijeme očeve smrti. Porodica je bila svedena na siromaštvo i morala se preseliti u selo [[Lansingburgh, New York|Lansingburgh]], na rijeci [[Hudson (rijeka)|Hudson]]. Ovdje je Herman napustio školu i počeo raditi. Bio je vrlo nemiran dječak sa snažnom željom za financijskom neovisnošću. Melvilleova rana štiva, koja je sam učio, uključivala su [[William Shakespeare|Shakespearea]], "[[Biblija|Bibliju]] kralja Jamesa" (''[[King James Version]]'') i mislioce iz [[17. vijek]]a poput Sir [[Thomas Browne|Thomasa Brownea]] i [[Robert Burton|Roberta Burtona]]. U dvadesetima je proveo oko pet godina putujući morima. Naime, u junu [[1839.]] ukrcao se kao brodski pomoćnik na brod usidren u [[Luka New Yorka i New Jerseyja|luci New Yorka]] koji je isplovio za [[Liverpool]]. Posjetio je [[London]] i vratio se istim brodom. Čitanje djela "''Two Years Before the Mast''" ([[1840.]]) [[Richard Henry Dana Jr.|Richarda H. Danea]] (1815-1882) vjerojatno je pomoglo ponovno probuditi Melvilleovu želju za putovanjima. Knjiga je opisivala težak život jednog studenta prava kao običnog [[mornar]]a. Melville se ponovno prijavio kao mornar i [[1. januara]] [[1841.]] napustio je [[New Bedford, Massachusetts|luku New Bedford]] ([[Massachusetts]]) na kitolovcu "Acushnet", krećući se prema [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Jednom u [[Nuku Hiva|Nuku Hivi]], na [[Markiska ostrva|Markiškim otocima]], Melville je dezertirao s pratiteljem. Nakon boravka na [[Društveni otoci|Društvenim otocima]] i kratkog boravka na dva kitolovska broda, Melville je stigao na [[Havaji|Havaje]] u aprilu [[1843]]. Ostao je tamo četiri mjeseca, radeći razne poslove. U augustu [[1843.]] prijavio se na američku fregatu "United States", koja je, nakon zaustavljanja u [[Peru]]u, stigla u Boston u oktobru [[1844]]. Ta iskustva poslužila su kao inspiracija za njegov književni prvijenac, antropološki [[putopis]] "[[Typee]]", objavljen [[1846.]], u kojem je spojio opise egzotičnih običaja [[Polinezija|polinezijske]] zajednice s [[Autobiografija|poluautobiografskim]] avanturama. Povratkom u Boston završile su njegove pomorske avanture, a započele su one književne i porodične. Između [[1846.]] i [[1847.]] započeo je svoju književnu karijeru, što mu je dalo nadu da će se konačno financijski emancipirati. Posebno su njegova dva pustolovna romana "[[Typee]]" (1846.) i "[[Omoo]]" (1847.) bila komercijalno uspješna, dok je anonimna recenzija u "Salem Advertiseru", koju je napisao [[Nathaniel Hawthorne]], hvalila Typeeja i njegovog autora. Dana [[4. augusta]] [[1847.]] Melville se u Bostonu oženio Elizabeth Shaw (poznatom kasnije kao "Lizzie Melville" u raznim tekstovima, 1822-1906), kćeri Lemuela Shawa, predsjednika Vrhovnog suda. Elizabeth je bila inteligentna, nježna i privržena žena, i unatoč sve tmurnijoj i melankoličnijoj prirodi svog supruga, uspjela je uspostaviti snažnu vezu s njim. Imali su dva sina, od kojih su obojica preminuli prije oca, i dvije kćeri: Malcolma, Stanwixa, Elizabeth i Frances. Melville je živio u [[New York]]u do [[1850.]], ali nakon što je u septembru 1850. od svog tasta posudio 3.000 dolara za kupnju farme od 160 jutara u [[Pittsfield, Massachusetts|Pittsfieldu]], u zapadnom Massachusettsu, Melville se nadao da će njegova sljedeća knjiga zadovoljiti javnost i obnoviti njegove financije. U aprilu [[1851.]] rekao je svom britanskom izdavaču Richardu Bentleyu da njegova nova knjiga ima "neospornu novost" i da će joj biti suđeno da bude popularna s elementima romanse i misterije. U februaru 1850. započeo je rad na "[[Moby-Dick|Moby-Dicku]]", kojeg je dovršio i objavio 1851. Ostao je u Pittsfieldu trinaest godina, zauzet pisanjem i upravljanjem farmom. Opsežno je pisao i objavljivao. Nakon uspjeha "Typeea" i "Omooa", njegova su djela doživjela pad priznanja i više nisu mogla uzdržavati porodicu. Nakon komercijalnog i kritičkog neuspjeha "[[Pierre or The Ambiguities|Pierrea]]", Melville se mučio pronaći izdavača za svoj sljedeći roman, "[[Israel Potter]]". Od novembra [[1853.]] do [[1856.]] Melville je objavio četrnaest kratkih priča i skica u časopisima "Putnam's" i "Harper's". U decembru [[1855.]] obratio se Dix & Edwardsu, novim vlasnicima Putnam'sa, u vezi s objavljivanjem odabrane zbirke priča. Zbirka pod nazivom "[[The Piazza Tales]]" dobila je ime po novoj uvodnoj priči koju je Melville napisao za nju, "Piazza". Sadržavala je i pet prethodno objavljenih priča, uključujući "[[Bartleby the Scrivener|Bartleby, pisar]]" i "[[Benito Cereno]]". Pisanje priče "[[The Confidence-Man]]" uzelo je danak Melvilleu, koji je patio od [[Reuma|reume]], [[Išijas|išijasa]] i teških živčanih poremećaja. Od [[1857.]] prestao je objavljivati ​​​​fikciju i postao financijski ovisan o svom tastu, Lemuelu Shawu, istaknutom sucu iz Massachusettsa. Sudac Shaw posudio mu je 1.500 dolara iz Lizzienog nasljedstva za četveromjesečno ili petomjesečno putovanje u Europu i [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]. Između [[1856.]] i [[1857.]] Melville je putovao u [[Engleska|Englesku]], gdje je posjetio svog prijatelja [[Nathaniel Hawthorne|Hawthornea]], te u [[Palestina (regija)|Palestinu]]. Po povratku, u proljeće [[1857.]], zaustavio se na tjedan dana u [[Napulj]]u i [[Vico Equense, Napoli|Vico Equenseu]] te na mjesec dana u [[Rim]]u. Zatim je posjetio [[Genova|Genovu]] i [[Venecija|Veneciju]], te je bio u [[Padova|Padovi]], gdje ga je jako impresionirala skulptura "Pad pobunjeničkih anđela" ({{jez-it|La caduta degli angeli ribelli}}), koja se pripisuje [[Agostino Fasolato|Agostinu Fasolatu]] (1714-1787). O ovom djelu održao je predavanje u [[Cincinnati, Ohio|Cincinnatiju]] [[1858]]. Po povratku u domovinu, pokušao je predavati kao putujući predavač od [[1857.]] do [[1860]], kako bi poduprijeo svoje financijske probleme. Teme su mu bile umjetnička djela koja je vidio u Europi i čuda Južnih mora. Ali nije postigao uspjeh kojem se nadao, očito mu je nedostajala vještina angažiranja slušatelja. Njegova predavanja, koja su ismijavala pseudointelektualizam srednjoškolske kulture, kritizirala su javnost tog vremena. [[30. maja]] [[1860.]] ukrcao se na kliper "Meteor" koji je plovio za [[Kalifornija|Kaliforniju]], s bratom Thomasom za kormilom. Nakon teškog putovanja oko [[Rt Horn|Rta Horna]], u studenom te godine je se sam vratio u New York preko [[Panama|Paname]]. Kasnije te godine predao je zbirku pjesama izdavaču, ali je odbijena i zatim izgubljena. Godine [[1863.]] kupio je kuću svog brata na adresi 104 East 26th Street u New Yorku i preselio se tamo. Godine [[1864.]] posjetio je bojišta [[Virginia|Virginije]] tijekom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]]. Nakon rata objavio je "[[Battle Pieces and Aspects of the War]]" (1866), zbirku od 72 pjesama koja je opisana kao "polifoni stihovni dnevnik sukoba". Djelo nije bilo komercijalno uspješno: od 1260 tiskanih primjeraka, 300 je poslano kao recenzijski primjerci, a 551 je prodano. Godine [[1866.]] postao je carinski inspektor grada New Yorka. Dužnost je obnašao devetnaest dodina, sve do [[1885.]], i stekao je reputaciju poštenja u tada čuveno korumpiranoj instituciji. Tijekom tih godina patio je od živčanih slomova, fizičke boli i frustracije. Godine [[1867.]] Malcolm, najstariji njegov sin, umro je u svojoj spavaćoj sobi kod kuće u dobi od osamnaest godina od samonanesene rane od vatrenog oružja, možda namjerne, možda slučajne. U maju 1867. Elizabethin brat Sam, koji je dijelio strah porodice za Melvilleov zdrav razum, pokušao je organizirati Elizabethin odlazak od Melvillea. Elizabeth je trebala posjetiti svoju porodicu u Bostonu i na sudu izjaviti da je njezin suprug lud. Ali je Elizabeth, možda kako bi izbjegla društvenu sramotu koju je razvod tada podrazumijevao ili zato što je još uvijek voljela svog supruga, odbila prihvatiti plan. Iako je Melvilleova profesionalna spisateljska karijera završila, on je ostao posvećen pisanju. Godinama je radio na djelu "[[Clarel|Clarel: pjesma i hodočašće]]" (1876.), [[Ep|epskoj pjesmi]] od 18.000 stihova inspiriranoj njegovim putovanjem u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]] [[1856.]] godine, koja će zauzeti mjesto manjeg remek-djela iz njegovih poznih godina. To je jedna od najdužih pjesama u američkoj književnosti. Njegov drugi sin, Stanwix (1851-1886), umro je [[1886.]] u [[San Francisco|San Franciscu]] nakon lutajućeg života. Tek se njegovo četvrto dijete, kći Frances (1855-1938), udala se i imala četiri kćeri. Među njegovim unukama, Eleanor Melville Metcalf uredila je svezak porodičnih pisama i dokumenata.{{efn|Eleanor Melville Metcalf, "Herman Melville: Cycle and Epicycle", 1953.}} Godine [[1890.]] Herman Melville je pretrpio napad [[Erizipel|erizipela]]. Dana [[19. aprila]] [[1891.]] dovršio je rukopis svog posljednjeg kratkog romana, "[[Billy Budd]]", ali se kasnije vratio njemu, ostavljajući ga neobjavljenim nakon svoje smrti. Umro je u [[New York]]u [[28. septembra]] [[1891.]] od srčanih problema. Imao je 72 godine i pokopan je na groblju Woodlawn u [[Bronx]]u. == Djelo == "Omoo" (1847.), je tematski nastavak Taipija, s naglaskom na uništavanju domorodačke polinežanske zajednice zapadnjačkim tehnološkim i ideološkim osvajanjem. Ostala djela uključuju "Mardi" (1849.), pustolovnu romansu i "Bijela jakna" (1850.), realistički prikaz života na američkoj fregati. No, sva ta djela su danas rijetko čitana i ne pobuđuju interes osim kod specijalista posvećenih Melvilleu ili američkoj književnosti. === Glavna djela === * ''[[Typee|Taipi]]'' (1846.) * ''[[Omoo]]'' (1847.) * ''[[Mardi]]'' (1849.) * ''[[Redburn]]'' (1849.) * ''[[White-Jacket|Mornar u bijelom haljetku]]'' (1850.) * ''[[Moby-Dick|Moby Dick ili Bijeli kit]]'' (1851.) * ''[[Pierre or The Ambiguities|Pierre ili Dvosmislenosti]]'' (1852.) * ''[[Isle of the Cross|Otok križa]]'' (1853.) * ''[[Bartleby the Scrivener|Pisar Bartleby]]'' (1853.) * ''[[The Encantadas, or Enchanted Isles|Encantadas ili Začarani otoci]]'' (1854) * ''[[Benito Cereno]]'' (1855.) * ''[[Israel Potter]]'' (1855.) * ''[[The Piazza Tales]]'' (1856.) * ''[[The Confidence-Man|Sljepar ]]'' (1857.) * ''[[Battle-Pieces and Aspects of the War]]'' (1866.) * ''[[Clarel]]'' (1876.) * ''[[John Marr and Other Sailors|John Marr i drugi mornari]]'' (1888.) * ''[[Timoleon (Melville)|Timoleon]]'' (1891) (poetry collection) * ''[[Billy Budd|Billy Budd]]'' (1891/1924){{efn|1891. nedovršeno, objavljeno posthumno 1924., autoritativno izdanje 1962.}} === Moby-Dick === Pravi Melville, auktor djela mitske snage, izranja u "romanci", ili vizionarnom spoju romana i anatomije (ekscentričnoga proznoga žanra njegovanoga u engleskoj književnosti 17. stoljeća, napose kod Melvilleovih omiljenih pisaca Roberta Burtona, sir Thomasa Brownea i Isaaca Waltona), "Moby-Dick ili Bijeli kit" ([[1851]].). To djelo, posvećeno [[Nathaniel Hawthorne|Nathanielu Hawthorneu]], obuhvaća više razina: realističko-pripovijednu i tehničko-opisnu, simboličku i mitsku. Pojednostavljeno, moglo bi se reći da je radnja romana lov na bijeloga kita Moby Dicka, a glavni ljudski protagonist kapetan Ahab, te da je scena zbivanja postavljena tako da lov, sukob i propast uključuju cijeli univerzum- ispričano kroz usta jedinoga preživjeloga člana posade, Ishmaela. Kasnija je kritika ustanovila da je, uza svu različitost u duhovnom miljeu, Melville jedini devetnaestostoljetni romanopisac, uz [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]], kojemu je spiritualna dimenzija djela dominantna i kojega je središnji opus utjelovljenje pjesničke metafizike s centralnim temama opstojnosti Zla i smislenosti univerzuma promatranoga u kategorijama teodiceje. No, dok je ruski autor tvorac uzbudljivih likova koji utjelovljuju veličajnost života, i to u vizuri kršćanskoga mita, Melville ostvaruje snažne dramsko-pjesničke slike izuzetno bogatoga arhaiziranoga jezika, no, bez psihološke obradbe (za što i nije bio zainteresiran) ili nijansi u razvijanju međuljudskih odnosa. Tema "Moby Dicka" je sukob Dobra i Zla, ili dvaju nepomirljivih Zala (Ahab i Moby Dick), no intenzitet te "romance" i njen utjecaj potječu najviše iz poetskoga zamaha i filozofema visoke retorike integrirane u djelo koje je više nalik drevnim spjevovima nego romanu bilo kojega razdoblja. Također, piščev svjetonazor u tom je djelu, kao i kasnijima, rastrgan između [[Kalvinizam|kalvinističkoga]] protestantizma, manihejsko-gnostičkih i [[ateizam|ateističkih]] vidozora. Roman "Moby-Dick" smatra se najboljim u kanonu američke književnosti XIX. stoljeća. === Kasnija djela === Zbog neodgovarajuće recepcije čitateljstva koje je očekivalo avanturistički roman, a u "Moby-Dicku" dobilo neobičnu mitsku dramu pomiješanih žanrova piščeva je karijera krenula silaznom putanjom. Sljedeći roman "Pierre ili dvoznačnosti" (1852.) neuspio je pokušaj problematiziranja provokativne teme incesta. Melville je u idućem razdoblju objavio još nekoliko pripovjednih proza, među kojima se ističu povijesni roman "Israel Potter" (1855.) s temom iz američke revolucije; priče "The Piazza Tales" (1856.), nazvane po trijemu piščeve farme, s ponajboljim pripovijestima "Pisar Bartleby", protoegzistencijalističkom pričom o otuđenju i putu u ludilo njujorškoga činovnika, koja očito puno duguje [[Charles Dickens|Dickensu]], no suvremenoga čitatelja asocira više na [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolja]] i Dostojevskog; te "Benito Cereno", prozom koja problematizira rasne odnose. Godine [[1857]]. objavljuje alegorijski roman "Sljepar", o prijevarama i ljudskoj naivnosti. Melvilleov neuspjeh kod čitateljstva pojačava i autorovu osobnu krizu (sukob vjerovanja i nevjere, što je rezultiralo nekim oblikom živčanoga sloma), te pisac traži duhovnu okrjepu u putu u Svetu zemlju i [[Evropa|Evropu]], što rezultira filozofskom poemom "Clarel", objavljenom u privatnoj nakladi 1876. Nedovršena je ostala dulja pripovijest (ili kraći roman) "Billy Budd" (objavljena tek [[1924]].) - posljednja manifestacija Melvilleova mitotvoračkoga genija, u kojoj je evocirana pobuna na britanskom brodu u doba Napoleonskih ratova; sotonski lik Claggarta, bogootački kapetana Verea, i kristoliki Billya Budda, osim što iniciraju mnoštvo alegorijskih interpretacija, testamentarni su ostvaraj američkoga pisca za koga do konca nije jasno je li našao utjehu u prihvaćanju kršćanstva ili se pomirio sa sudbinom bez ikakve religijske vjere. Nakon I. svjetskoga rata naglo se javilo zanimanje za "Moby Dicka ", ubrzo i za ostala djela, pa Melville od zaboravljena pisca postao središnjim američkim prozaikom 19. stoljeća. Na hrvatskosrpski je do sada (2005.) prevedena većina najpoznatijih Melvilleovih djela (Moby Dick, Taipi, Sljepar, Bartleby), osim Billy Budda. == Napomene == {{notelist}} == Vanjske veze == * [http://www.melville.org/ Melvilleova djela na engleskom] {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1819|1891|Melville, Hermann}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Herman Melville]] renvnqbgknvnu8tjsjle21d7gntz8lv 42579425 42579422 2026-04-08T19:43:23Z Inokosni organ 160059 42579425 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = | slika = Herman Melville profile.jpg | širina_slike = | opis = Herman Melville | datum_rođenja = {{Birth date and age|1819|08|1|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Datoteka:Flag of the United States (1819–1820).svg|22px|border]] [[New York]] | datum_smrti = {{death date and age|1891|09|28|1819|08|1|df=y}} | mjesto_smrti = [[Datoteka:Flag of the United States (1891–1896).svg|22px|border]] [[New York]] | zanimanje = | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | nacionalnost = [[Amerikanci (nacija)|Amerikanac]] | žanr = [[roman]] | pokret = [[Romantizam]] | znamenita_djela = <div> * ''[[Moby-Dick|Moby Dick ili Bijeli kit]]'' (1851.) </div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= Herman Melville signature.svg }} '''Herman Melville''' ([[New York]], [[1. augusta]] [[1819.]] – [[28. septembra]] [[1891.]]), [[Amerikanci (nacija)|američki]] [[Roman|romanopisac]], pripovjedač i pjesnik. == Biografija == Herman Melville rođen je u [[New York]]u [[1. augusta]] [[1819.]] u porodici s osmero djece. Bio je sin Allana Melvilla, bogatog trgovca, i Marije Peterse Gansevoort. Njegovo podrijetlo seže u porodici koje su se naseljavale između New Yorka i [[Boston]]a od [[17. vijek]]a. Oba Melvilleova djeda igrala su značajnu ulogu u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]]. Major Thomas Melvill sudjelovao je u [[Bostonska čajanka|Bostonskoj čajanki]], dok je Melvilleov djed s majčine strane, general Peter Gansevoort, zapovijedao obranom utvrde Stanwix u New Yorku [[1777.]] godine.{{efn|[[Opsada Fort Stanwixa]] (2. – 22. augusta [[1777.]]), kada su snage Kontinentalne vojske iz New Yorka i Massachusettsa pod zapovjedništvom pukovnika Petera Gansevoorta okupirale Fort Stanwix, blizu grada [[Rome, New York|Rome]], glavnu obrambenu točku Kontinentalne vojske protiv britanskih i domorodačkih snaga.}} Herman je uživao u ugodnom djetinjstvu do ljeta [[1830.]], kada je njegov otac doživio financijski slom, proglasio bankrot i razvio duševnu bolest koja je dovela do njegove smrti [[28. januara]] [[1832.]] u [[Albany, New York|Albanyju]], blizu New Yorka. Herman je imao jedanaest godina u vrijeme bankrota, a trinaest u vrijeme očeve smrti. Porodica je bila svedena na siromaštvo i morala se preseliti u selo [[Lansingburgh, New York|Lansingburgh]], na rijeci [[Hudson (rijeka)|Hudson]]. Ovdje je Herman napustio školu i počeo raditi. Bio je vrlo nemiran dječak sa snažnom željom za financijskom neovisnošću. Melvilleova rana štiva, koja je sam učio, uključivala su [[William Shakespeare|Shakespearea]], "[[Biblija|Bibliju]] kralja Jamesa" (''[[King James Version]]'') i mislioce iz [[17. vijek]]a poput Sir [[Thomas Browne|Thomasa Brownea]] i [[Robert Burton|Roberta Burtona]]. U dvadesetima je proveo oko pet godina putujući morima. Naime, u junu [[1839.]] ukrcao se kao brodski pomoćnik na brod usidren u [[Luka New Yorka i New Jerseyja|luci New Yorka]] koji je isplovio za [[Liverpool]]. Posjetio je [[London]] i vratio se istim brodom. Čitanje djela "''Two Years Before the Mast''" ([[1840.]]) [[Richard Henry Dana Jr.|Richarda H. Danea]] (1815-1882) vjerojatno je pomoglo ponovno probuditi Melvilleovu želju za putovanjima. Knjiga je opisivala težak život jednog studenta prava kao običnog [[mornar]]a. Melville se ponovno prijavio kao mornar i [[1. januara]] [[1841.]] napustio je [[New Bedford, Massachusetts|luku New Bedford]] ([[Massachusetts]]) na kitolovcu "Acushnet", krećući se prema [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Jednom u [[Nuku Hiva|Nuku Hivi]], na [[Markiska ostrva|Markiškim otocima]], Melville je dezertirao s pratiteljem. Nakon boravka na [[Društveni otoci|Društvenim otocima]] i kratkog boravka na dva kitolovska broda, Melville je stigao na [[Havaji|Havaje]] u aprilu [[1843]]. Ostao je tamo četiri mjeseca, radeći razne poslove. U augustu [[1843.]] prijavio se na američku fregatu "United States", koja je, nakon zaustavljanja u [[Peru]]u, stigla u Boston u oktobru [[1844]]. Ta iskustva poslužila su kao inspiracija za njegov književni prvijenac, antropološki [[putopis]] "[[Typee]]", objavljen [[1846.]], u kojem je spojio opise egzotičnih običaja [[Polinezija|polinezijske]] zajednice s [[Autobiografija|poluautobiografskim]] avanturama. Povratkom u Boston završile su njegove pomorske avanture, a započele su one književne i porodične. Između [[1846.]] i [[1847.]] započeo je svoju književnu karijeru, što mu je dalo nadu da će se konačno financijski emancipirati. Posebno su njegova dva pustolovna romana "[[Typee]]" (1846.) i "[[Omoo]]" (1847.) bila komercijalno uspješna, dok je anonimna recenzija u "Salem Advertiseru", koju je napisao [[Nathaniel Hawthorne]], hvalila Typeeja i njegovog autora. Dana [[4. augusta]] [[1847.]] Melville se u Bostonu oženio Elizabeth Shaw (poznatom kasnije kao "Lizzie Melville" u raznim tekstovima, 1822-1906), kćeri Lemuela Shawa, predsjednika Vrhovnog suda. Elizabeth je bila inteligentna, nježna i privržena žena, i unatoč sve tmurnijoj i melankoličnijoj prirodi svog supruga, uspjela je uspostaviti snažnu vezu s njim. Imali su dva sina, od kojih su obojica preminuli prije oca, i dvije kćeri: Malcolma, Stanwixa, Elizabeth i Frances. Melville je živio u [[New York]]u do [[1850.]], ali nakon što je u septembru 1850. od svog tasta posudio 3.000 dolara za kupnju farme od 160 jutara u [[Pittsfield, Massachusetts|Pittsfieldu]], u zapadnom Massachusettsu, Melville se nadao da će njegova sljedeća knjiga zadovoljiti javnost i obnoviti njegove financije. U aprilu [[1851.]] rekao je svom britanskom izdavaču Richardu Bentleyu da njegova nova knjiga ima "neospornu novost" i da će joj biti suđeno da bude popularna s elementima romanse i misterije. U februaru 1850. započeo je rad na "[[Moby-Dick|Moby-Dicku]]", kojeg je dovršio i objavio 1851. Ostao je u Pittsfieldu trinaest godina, zauzet pisanjem i upravljanjem farmom. Opsežno je pisao i objavljivao. Nakon uspjeha "Typeea" i "Omooa", njegova su djela doživjela pad priznanja i više nisu mogla uzdržavati porodicu. Nakon komercijalnog i kritičkog neuspjeha "[[Pierre or The Ambiguities|Pierrea]]", Melville se mučio pronaći izdavača za svoj sljedeći roman, "[[Israel Potter]]". Od novembra [[1853.]] do [[1856.]] Melville je objavio četrnaest kratkih priča i skica u časopisima "Putnam's" i "Harper's". U decembru [[1855.]] obratio se Dix & Edwardsu, novim vlasnicima Putnam'sa, u vezi s objavljivanjem odabrane zbirke priča. Zbirka pod nazivom "[[The Piazza Tales]]" dobila je ime po novoj uvodnoj priči koju je Melville napisao za nju, "Piazza". Sadržavala je i pet prethodno objavljenih priča, uključujući "[[Bartleby the Scrivener|Bartleby, pisar]]" i "[[Benito Cereno]]". Pisanje priče "[[The Confidence-Man]]" uzelo je danak Melvilleu, koji je patio od [[Reuma|reume]], [[Išijas|išijasa]] i teških živčanih poremećaja. Od [[1857.]] prestao je objavljivati ​​​​fikciju i postao financijski ovisan o svom tastu, Lemuelu Shawu, istaknutom sucu iz Massachusettsa. Sudac Shaw posudio mu je 1.500 dolara iz Lizzienog nasljedstva za četveromjesečno ili petomjesečno putovanje u Europu i [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]]. Između [[1856.]] i [[1857.]] Melville je putovao u [[Engleska|Englesku]], gdje je posjetio svog prijatelja [[Nathaniel Hawthorne|Hawthornea]], te u [[Palestina (regija)|Palestinu]]. Po povratku, u proljeće [[1857.]], zaustavio se na tjedan dana u [[Napulj]]u i [[Vico Equense, Napoli|Vico Equenseu]] te na mjesec dana u [[Rim]]u. Zatim je posjetio [[Genova|Genovu]] i [[Venecija|Veneciju]], te je bio u [[Padova|Padovi]], gdje ga je jako impresionirala skulptura "Pad pobunjeničkih anđela" ({{jez-it|La caduta degli angeli ribelli}}), koja se pripisuje [[Agostino Fasolato|Agostinu Fasolatu]] (1714-1787). O ovom djelu održao je predavanje u [[Cincinnati, Ohio|Cincinnatiju]] [[1858]]. Po povratku u domovinu, pokušao je predavati kao putujući predavač od [[1857.]] do [[1860]], kako bi poduprijeo svoje financijske probleme. Teme su mu bile umjetnička djela koja je vidio u Europi i čuda Južnih mora. Ali nije postigao uspjeh kojem se nadao, očito mu je nedostajala vještina angažiranja slušatelja. Njegova predavanja, koja su ismijavala pseudointelektualizam srednjoškolske kulture, kritizirala su javnost tog vremena. [[30. maja]] [[1860.]] ukrcao se na kliper "Meteor" koji je plovio za [[Kalifornija|Kaliforniju]], s bratom Thomasom za kormilom. Nakon teškog putovanja oko [[Rt Horn|Rta Horna]], u studenom te godine je se sam vratio u New York preko [[Panama|Paname]]. Kasnije te godine predao je zbirku pjesama izdavaču, ali je odbijena i zatim izgubljena. Godine [[1863.]] kupio je kuću svog brata na adresi 104 East 26th Street u New Yorku i preselio se tamo. Godine [[1864.]] posjetio je bojišta [[Virginia|Virginije]] tijekom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]]. Nakon rata objavio je "[[Battle Pieces and Aspects of the War]]" (1866), zbirku od 72 pjesama koja je opisana kao "polifoni stihovni dnevnik sukoba". Djelo nije bilo komercijalno uspješno: od 1260 tiskanih primjeraka, 300 je poslano kao recenzijski primjerci, a 551 je prodano. Godine [[1866.]] postao je carinski inspektor grada New Yorka. Dužnost je obnašao devetnaest dodina, sve do [[1885.]], i stekao je reputaciju poštenja u tada čuveno korumpiranoj instituciji. Tijekom tih godina patio je od živčanih slomova, fizičke boli i frustracije. Godine [[1867.]] Malcolm, najstariji njegov sin, umro je u svojoj spavaćoj sobi kod kuće u dobi od osamnaest godina od samonanesene rane od vatrenog oružja, možda namjerne, možda slučajne. U maju 1867. Elizabethin brat Sam, koji je dijelio strah porodice za Melvilleov zdrav razum, pokušao je organizirati Elizabethin odlazak od Melvillea. Elizabeth je trebala posjetiti svoju porodicu u Bostonu i na sudu izjaviti da je njezin suprug lud. Ali je Elizabeth, možda kako bi izbjegla društvenu sramotu koju je razvod tada podrazumijevao ili zato što je još uvijek voljela svog supruga, odbila prihvatiti plan. Iako je Melvilleova profesionalna spisateljska karijera završila, on je ostao posvećen pisanju. Godinama je radio na djelu "[[Clarel|Clarel: pjesma i hodočašće]]" (1876.), [[Ep|epskoj pjesmi]] od 18.000 stihova inspiriranoj njegovim putovanjem u [[Sveta zemlja|Svetu zemlju]] [[1856.]] godine, koja će zauzeti mjesto manjeg remek-djela iz njegovih poznih godina. To je jedna od najdužih pjesama u američkoj književnosti. Njegov drugi sin, Stanwix (1851-1886), umro je [[1886.]] u [[San Francisco|San Franciscu]] nakon lutajućeg života. Tek se njegovo četvrto dijete, kći Frances (1855-1938), udala se i imala četiri kćeri. Među njegovim unukama, Eleanor Melville Metcalf uredila je svezak porodičnih pisama i dokumenata.{{efn|Eleanor Melville Metcalf, "Herman Melville: Cycle and Epicycle", 1953.}} Godine [[1890.]] Herman Melville je pretrpio napad [[Erizipel|erizipela]]. Dana [[19. aprila]] [[1891.]] dovršio je rukopis svog posljednjeg kratkog romana, "[[Billy Budd]]", ali se kasnije vratio njemu, ostavljajući ga neobjavljenim nakon svoje smrti. Umro je u [[New York]]u [[28. septembra]] [[1891.]] od srčanih problema. Imao je 72 godine i pokopan je na groblju Woodlawn u [[Bronx]]u. == Djelo == "Omoo" (1847.), je tematski nastavak Taipija, s naglaskom na uništavanju domorodačke polinežanske zajednice zapadnjačkim tehnološkim i ideološkim osvajanjem. Ostala djela uključuju "Mardi" (1849.), pustolovnu romansu i "Bijela jakna" (1850.), realistički prikaz života na američkoj fregati. No, sva ta djela su danas rijetko čitana i ne pobuđuju interes osim kod specijalista posvećenih Melvilleu ili američkoj književnosti. === Glavna djela === * ''[[Typee|Taipi]]'' (1846.) * ''[[Omoo]]'' (1847.) * ''[[Mardi]]'' (1849.) * ''[[Redburn]]'' (1849.) * ''[[White-Jacket|Mornar u bijelom haljetku]]'' (1850.) * ''[[Moby-Dick|Moby Dick ili Bijeli kit]]'' (1851.) * ''[[Pierre or The Ambiguities|Pierre ili Dvosmislenosti]]'' (1852.) * ''[[Isle of the Cross|Otok križa]]'' (1853.) * ''[[Bartleby the Scrivener|Pisar Bartleby]]'' (1853.) * ''[[The Encantadas, or Enchanted Isles|Encantadas ili Začarani otoci]]'' (1854) * ''[[Benito Cereno]]'' (1855.) * ''[[Israel Potter]]'' (1855.) * ''[[The Piazza Tales]]'' (1856.) * ''[[The Confidence-Man|Sljepar ]]'' (1857.) * ''[[Battle-Pieces and Aspects of the War]]'' (1866.) * ''[[Clarel]]'' (1876.) * ''[[John Marr and Other Sailors|John Marr i drugi mornari]]'' (1888.) * ''[[Timoleon (Melville)|Timoleon]]'' (1891) (poetry collection) * ''[[Billy Budd|Billy Budd]]'' (1891/1924){{efn|1891. nedovršeno, objavljeno posthumno 1924., autoritativno izdanje 1962.}} === Moby-Dick === Pravi Melville, auktor djela mitske snage, izranja u "romanci", ili vizionarnom spoju romana i anatomije (ekscentričnoga proznoga žanra njegovanoga u engleskoj književnosti 17. stoljeća, napose kod Melvilleovih omiljenih pisaca Roberta Burtona, sir Thomasa Brownea i Isaaca Waltona), "Moby-Dick ili Bijeli kit" ([[1851]].). To djelo, posvećeno [[Nathaniel Hawthorne|Nathanielu Hawthorneu]], obuhvaća više razina: realističko-pripovijednu i tehničko-opisnu, simboličku i mitsku. Pojednostavljeno, moglo bi se reći da je radnja romana lov na bijeloga kita Moby Dicka, a glavni ljudski protagonist kapetan Ahab, te da je scena zbivanja postavljena tako da lov, sukob i propast uključuju cijeli univerzum- ispričano kroz usta jedinoga preživjeloga člana posade, Ishmaela. Kasnija je kritika ustanovila da je, uza svu različitost u duhovnom miljeu, Melville jedini devetnaestostoljetni romanopisac, uz [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]], kojemu je spiritualna dimenzija djela dominantna i kojega je središnji opus utjelovljenje pjesničke metafizike s centralnim temama opstojnosti Zla i smislenosti univerzuma promatranoga u kategorijama teodiceje. No, dok je ruski autor tvorac uzbudljivih likova koji utjelovljuju veličajnost života, i to u vizuri kršćanskoga mita, Melville ostvaruje snažne dramsko-pjesničke slike izuzetno bogatoga arhaiziranoga jezika, no, bez psihološke obradbe (za što i nije bio zainteresiran) ili nijansi u razvijanju međuljudskih odnosa. Tema "Moby Dicka" je sukob Dobra i Zla, ili dvaju nepomirljivih Zala (Ahab i Moby Dick), no intenzitet te "romance" i njen utjecaj potječu najviše iz poetskoga zamaha i filozofema visoke retorike integrirane u djelo koje je više nalik drevnim spjevovima nego romanu bilo kojega razdoblja. Također, piščev svjetonazor u tom je djelu, kao i kasnijima, rastrgan između [[Kalvinizam|kalvinističkoga]] protestantizma, manihejsko-gnostičkih i [[ateizam|ateističkih]] vidozora. Roman "Moby-Dick" smatra se najboljim u kanonu američke književnosti XIX. stoljeća. === Kasnija djela === Zbog neodgovarajuće recepcije čitateljstva koje je očekivalo avanturistički roman, a u "Moby-Dicku" dobilo neobičnu mitsku dramu pomiješanih žanrova piščeva je karijera krenula silaznom putanjom. Sljedeći roman "Pierre ili dvoznačnosti" (1852.) neuspio je pokušaj problematiziranja provokativne teme incesta. Melville je u idućem razdoblju objavio još nekoliko pripovjednih proza, među kojima se ističu povijesni roman "Israel Potter" (1855.) s temom iz američke revolucije; priče "The Piazza Tales" (1856.), nazvane po trijemu piščeve farme, s ponajboljim pripovijestima "Pisar Bartleby", protoegzistencijalističkom pričom o otuđenju i putu u ludilo njujorškoga činovnika, koja očito puno duguje [[Charles Dickens|Dickensu]], no suvremenoga čitatelja asocira više na [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolja]] i Dostojevskog; te "Benito Cereno", prozom koja problematizira rasne odnose. Godine [[1857]]. objavljuje alegorijski roman "Sljepar", o prijevarama i ljudskoj naivnosti. Melvilleov neuspjeh kod čitateljstva pojačava i autorovu osobnu krizu (sukob vjerovanja i nevjere, što je rezultiralo nekim oblikom živčanoga sloma), te pisac traži duhovnu okrjepu u putu u Svetu zemlju i [[Evropa|Evropu]], što rezultira filozofskom poemom "Clarel", objavljenom u privatnoj nakladi 1876. Nedovršena je ostala dulja pripovijest (ili kraći roman) "Billy Budd" (objavljena tek [[1924]].) - posljednja manifestacija Melvilleova mitotvoračkoga genija, u kojoj je evocirana pobuna na britanskom brodu u doba Napoleonskih ratova; sotonski lik Claggarta, bogootački kapetana Verea, i kristoliki Billya Budda, osim što iniciraju mnoštvo alegorijskih interpretacija, testamentarni su ostvaraj američkoga pisca za koga do konca nije jasno je li našao utjehu u prihvaćanju kršćanstva ili se pomirio sa sudbinom bez ikakve religijske vjere. Nakon I. svjetskoga rata naglo se javilo zanimanje za "Moby Dicka ", ubrzo i za ostala djela, pa Melville od zaboravljena pisca postao središnjim američkim prozaikom 19. stoljeća. Na hrvatskosrpski je do sada (2005.) prevedena većina najpoznatijih Melvilleovih djela (Moby Dick, Taipi, Sljepar, Bartleby), osim Billy Budda. == Povezano == * [[Američka književnost]] == Napomene == {{notelist}} == Vanjske veze == * [http://www.melville.org/ Melvilleova djela na engleskom] {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1819|1891|Melville, Hermann}} [[Kategorija:Američki pisci]] [[Kategorija:Herman Melville]] cuv8go64yof3or0ixwp3fqmqid4ylv4 Duško Vujošević 0 20899 42579432 42579364 2026-04-08T20:38:00Z ~2026-21717-40 342191 Poništena izmjena [[Special:Diff/42579364|42579364]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42579432 wikitext text/x-wiki {{Ažuriranje}} {{Infokutija biografija | ime = Duško Vujošević | slika = Dusan_Vujosevic_2010.jpg|300px | širina_slike = 250px | opis = Duško Vujošević | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date and age|1959|3|3|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Podgorica|Titograd]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = | roditelji = }} '''Duško Vujošević''' ([[Podgorica]], [[3. 3.]] [[1959]]), [[košarka]]ški trener. Trenutno je trener [[KK Partizan]]a. Vujošević je trenerskim poslom počeo da se bavi [[1976]]. Do [[1982]]. godine radio je sa mlađim kategorijama u Partizanu. Sledeću sezonu je proveo u [[OKK Beograd]]u, gde je vodio juniorsku ekipu koja je osvojila Prvenstvo Jugoslavije. Te godine radio je i sa prvim timom OKK Beograda. Posle [[jugoslovenska narodna armija|odsluženja vojnog roka]], godinu dana je radio u Mladosti iz [[Zemun]]a, a pred sezonu 1985/86 vratio se u Partizan, gde je postao pomoćni trener prvog tima. Posle smene prvog trenera, tokom sezone 1986/87, u 27. godini života, postajo je prvi trener Partizana i iste sezone osvajio titulu prvaka Jugoslavije. U sezoni 1987/88 Vujošević je predvodio Partizan do fajnal-fora [[Evroliga|Kupa evropskih šampiona]] u [[Gan]]u, na kom je Partizan osvojio treće mesto. Vujošević je vodio Partizan i u sledećoj sezoni, 1988/89, kada je osvojio [[Kup Radivoja Koraća]] i Kup Jugoslavije. U sezoni 1989/90 Vujošević je bio je prvi trener španske Uelve iz [[Granada|Granade]], da bi se posle toga vratio u Partizan, koji je vodio u sezoni 1990/91 i stigao do finala plej-ofa, u kom je poražen od ekipe [[KK Split|POP 84]].U sezoni 1991/92 bio je prvi trener KK CRVENA ZVEZDA. Od 1992. do 1998. radio je u [[Italija|Italiji]], gde je vodio ekipe Breše, Pistoje i Skavolinija. Po povratku iz Italije Vujošević je u sezoni 1998/99 bio šef stručnog štaba podgoričke [[KK Budućnost|Budućnosti]], a od 1999. do 2001. dve sezone je vodio beogradski [[KK Radnički|Radnički]]. Od povratka u Partizan, [[2001]], osvojio je devet titula prvaka države (2002, 2003, 2004, 2005, 2006 , 2007, 2008, 2009 i 2010) i cetiri Kupa (2002, 2008, 2009, 2010), i regionalnu NLB ligu cetiri puta ( 2007, 2008, 2009, 2010) čime je postao najtrofejniji trener u istoriji kluba. Kao trener juniorske reprezentacije Jugoslavije osvojio je Prvenstvo Evrope u [[Vrbas (grad)|Vrbasu]] [[1988]]. godine i četvrto mesto na Svetskom juniorskom prvenstvu [[1991]]. Duško Vujošević je trener koji je poznat po izvanrednom radu sa mladim igračima. U proleće [[2003]]. postavljen je za selektora seniorske [[košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], sa kojom je na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|Evropskom prvenstvu]] u [[Švedska|Švedskoj]] osvojio šesto mesto. Duško Vujosević je selektor Bosne i Hercegovine košarkaške reprezentacije. == Vanjske veze == {{Commonscat|Duško Vujošević}} {{Authority control}} {{Lifetime|1959| |Vujošević, Duško}} [[Kategorija:Jugoslavenski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Crnogorski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Treneri KK Partizana]] [[Kategorija:Treneri KK Crvene zvezde]] [[Kategorija:Izbornici košarkaške reprezentacije SR Jugoslavije/Srbije i Crne Gore]] [[Kategorija:Izbornici košarkaške reprezentacije Crne Gore]] [[Kategorija:Izbornici košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica]] apns7gpqml19kd03reqlb4b7v5hoss2 42579449 42579432 2026-04-09T00:41:16Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-21717-40|~2026-21717-40]] ([[User talk:~2026-21717-40|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42579364 wikitext text/x-wiki {{Ažuriranje}} {{Infokutija biografija | ime = Duško Vujošević | slika = Dusan_Vujosevic_2010.jpg|300px | širina_slike = 250px | opis = Duško Vujošević | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date and age|1959|3|3|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Podgorica|Titograd]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = | roditelji = }} '''Duško Vujošević''' ([[Podgorica]], [[3. 3.]] [[1959]] – [[8. 4.]] [[2026]]), [[košarka]]ški trener. Vujošević je trenerskim poslom počeo da se bavi [[1976]]. Do [[1982]]. godine radio je sa mlađim kategorijama u Partizanu. Sledeću sezonu je proveo u [[OKK Beograd]]u, gde je vodio juniorsku ekipu koja je osvojila Prvenstvo Jugoslavije. Te godine radio je i sa prvim timom OKK Beograda. Posle [[jugoslovenska narodna armija|odsluženja vojnog roka]], godinu dana je radio u Mladosti iz [[Zemun]]a, a pred sezonu 1985/86 vratio se u Partizan, gde je postao pomoćni trener prvog tima. Posle smene prvog trenera, tokom sezone 1986/87, u 27. godini života, postajo je prvi trener Partizana i iste sezone osvajio titulu prvaka Jugoslavije. U sezoni 1987/88 Vujošević je predvodio Partizan do fajnal-fora [[Evroliga|Kupa evropskih šampiona]] u [[Gan]]u, na kom je Partizan osvojio treće mesto. Vujošević je vodio Partizan i u sledećoj sezoni, 1988/89, kada je osvojio [[Kup Radivoja Koraća]] i Kup Jugoslavije. U sezoni 1989/90 Vujošević je bio je prvi trener španske Uelve iz [[Granada|Granade]], da bi se posle toga vratio u Partizan, koji je vodio u sezoni 1990/91 i stigao do finala plej-ofa, u kom je poražen od ekipe [[KK Split|POP 84]].U sezoni 1991/92 bio je prvi trener KK CRVENA ZVEZDA. Od 1992. do 1998. radio je u [[Italija|Italiji]], gde je vodio ekipe Breše, Pistoje i Skavolinija. Po povratku iz Italije Vujošević je u sezoni 1998/99 bio šef stručnog štaba podgoričke [[KK Budućnost|Budućnosti]], a od 1999. do 2001. dve sezone je vodio beogradski [[KK Radnički|Radnički]]. Od povratka u Partizan, [[2001]], osvojio je devet titula prvaka države (2002, 2003, 2004, 2005, 2006 , 2007, 2008, 2009 i 2010) i cetiri Kupa (2002, 2008, 2009, 2010), i regionalnu NLB ligu cetiri puta ( 2007, 2008, 2009, 2010) čime je postao najtrofejniji trener u istoriji kluba. Kao trener juniorske reprezentacije Jugoslavije osvojio je Prvenstvo Evrope u [[Vrbas (grad)|Vrbasu]] [[1988]]. godine i četvrto mesto na Svetskom juniorskom prvenstvu [[1991]]. Duško Vujošević je trener koji je poznat po izvanrednom radu sa mladim igračima. U proleće [[2003]]. postavljen je za selektora seniorske [[košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], sa kojom je na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|Evropskom prvenstvu]] u [[Švedska|Švedskoj]] osvojio šesto mesto. Duško Vujosević je selektor Bosne i Hercegovine košarkaške reprezentacije. == Vanjske veze == {{Commonscat|Duško Vujošević}} {{Authority control}} {{Lifetime|1959|2026|Vujošević, Duško}} [[Kategorija:Jugoslavenski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Crnogorski košarkaški treneri]] [[Kategorija:Treneri KK Partizana]] [[Kategorija:Treneri KK Crvene zvezde]] [[Kategorija:Izbornici košarkaške reprezentacije SR Jugoslavije/Srbije i Crne Gore]] [[Kategorija:Izbornici košarkaške reprezentacije Crne Gore]] [[Kategorija:Izbornici košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica]] nvqaf8cuehb2wa2zoh8zias2dkk9td0 Šablon:Istopolna zajednica 10 21636 42579398 40804580 2026-04-08T16:00:29Z Larapalara 185171 Istospolni brak je u Sloveniji dostupan od 2022. godine, a u Grčkoj od 2025. 42579398 wikitext text/x-wiki {|class="infobox" style="width:17em; text-align:center;" |- ! style="background:#E6E6FA; font-size:110%" | Zakonski status istopolnih<br /> zajednica |- | {| class="collapsible expanded" width="100%" style="border: 1px solid #E6E6FA" ! style="background: #E6E6FA; padding-right: 4px; padding-left: 8px; text-align: left; border: 1px solid #E6E6FAf" | [[Istopolni brak|Brak]] |- |style="font-size: 90%;"| {{col-begin}} {{col-break}} [[Istospolni brak u Argentini|Argentina]]<br /> [[Istospolni brak u Belgiji|Belgija]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Brazilu|Brazil]]<br /> [[Istospolni brak u Danskoj|Danska]]<sup>1</sup><br /> [[Položaj LGBT osoba u Finskoj|Finska]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Francuskoj|Francuska]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Grčkoj|Grčka]]<br /> [[Istospolni brak u Holandiji|Holandija]]<sup>2</sup><br /> [[Položaj LGBT osoba u Irskoj|Irska]]<br /> [[Istospolni brak na Islandu|Island]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Južnoafričkoj Republici|Južna Afrika]]<br /> [[Istospolni brak u Kanadi|Kanada]]<br /> {{col-break}} [[Položaj LGBT osoba u Kolumbiji|Kolumbija]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Luksemburgu|Luksemburg]]<br /> [[Istospolni brak u Norveškoj|Norveška]]<br /> [[Položaj LGBT osoba na Novom Zelandu|Novi Zeland]]<sup>3</sup><br /> [[Istospolni brak u Portugalu|Portugal]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Sjedinjenim Američkim Državama|SAD]]<sup>4</sup><br /> [[Položaj LGBT osoba u Sloveniji|Slovenija]]<br /> [[Istospolni brak u Španiji|Španija]]<br /> [[Istospolni brak u Švedskoj|Švedska]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]<sup>5</sup><br /> [[Položaj LGBT osoba u Urugvaju|Urugvaj]]<br /> {{col-end}} |-<hr/> |style="font-size: 90%;"|'''Legalan u delovima država''' |- |style="font-size: 90%;"| {{col-begin}} {{col-break}} [[Položaj LGBT osoba u Meksiku|Meksiko]] (7 saveznih država)<br /> {{col-end}} |} |- | {| class="collapsible collapsed" width="100%" style="border: 1px solid #E6E6FA" ! style="background: #E6E6FA; padding-right: 4px; padding-left: 8px; text-align: left; border: 1px solid #E6E6FAf" | Građanske zajednice i<br /> registrovana partnerstva |- | style="font-size: 90%;"| {{col-begin}} {{col-break}} [[Položaj LGBT osoba u Andori|Andora]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Austriji|Austrija]]<br /> [[Položaj LGBT osoba na Cipru|Cipar]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Češkoj|Češka]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Čileu|Čile]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Ekvadoru|Ekvador]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Estoniji|Estonija]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj|Hrvatska]]<br /> {{col-break}} [[Položaj LGBT osoba u Italiji|Italija]]*<br /> [[Položaj LGBT osoba u Lihtenštajnu|Lihtenštajn]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Mađarskoj|Mađarska]]<br /> [[Položaj LGBT osoba na Malti|Malta]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Nemačkoj|Nemačka]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Švajcarskoj|Švajcarska]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu|Ujedinjeno Kraljevstvo]]<sup>6</sup><br /> {{col-end}} |-<hr/> |style="font-size: 90%;"|'''Priznati u delovima država''' |- |style="font-size: 90%;"| {{col-begin}} {{col-break}} [[Položaj LGBT osoba u Australiji|Australija]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Meksiku|Meksiko]]<br /> {{col-break}} [[Položaj LGBT osoba u Japanu|Japan]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Tajvanu|Tajvan]]<br /> {{col-end}} |} |- | {| class="collapsible collapsed" width="100%" style="border: 1px solid #E6E6FA" ! style="background: #E6E6FA; padding-right: 4px; padding-left: 8px; text-align: left; border: 1px solid #E6E6FAf" | Neregistrovana kohabitacija |- | style="font-size: 90%;"| {{col-begin}} {{col-break}} [[Položaj LGBT osoba u Australiji|Australija]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u Izraelu|Izrael]]<br /> {{col-break}} [[Položaj LGBT osoba u Kostariki|Kostarika]]<br /> [[Položaj LGBT osoba u San Marinu|San Marino]]<br /> {{col-end}} |} |- | {| class="collapsible expanded" width="100%" style="border: 1px solid #E6E6FA" ! style="background: #E6E6FA; padding-right: 4px; padding-left: 8px; text-align: left; border: 1px solid #E6E6FAf" | Napomene |- | style="font-size: 90%;"| {{col-begin}} {{col-break}} <sup>1</sup> <small>Bez [[Farski Otoci|Farskih otoka]].</small><br /> <sup>2</sup> <small>Bez [[Aruba|Arube]], [[Kurasao|Curaçaoa]] i [[Sint Maarten]]a.</small><br /> <sup>3</sup> <small>Samo Novi Zeland bez ostalih teritorija.</small><br /> <sup>4</sup> <small>SAD i teritoriji [[Guam]], [[Sjeverni Marijanski Otoci]], [[Portoriko]], [[Američki Djevičanski otoci]] i neka plemena.</small><br /> <sup>5</sup> <small>Engleska, Vels, Škotska i [[Pitkern]] bez Sjeverne Irske.</small><br /> <sup>6</sup> <small>[[Sjeverna Irska]], [[Otok Man]], [[Jersey]] i [[Gibraltar]].</small><br /> ---- <sup>*</sup> <small>Nije jos stupilo na snagu.</small><br /> {{col-end}} |} |- |-<hr/> | {| class="collapsible collapsed" width="100%" style="border: 1px solid #E6E6FA" ! style="background: #E6E6FA; padding-right: 4px; padding-left: 8px; text-align: left; border: 1px solid #E6E6FAf" | Vidi dalje |-<hr/> | style="font-size: 90%;"| {{col-begin}} {{col-break}} [[Zakonski status istopolnih parova|Zakonski status u svetu]]<br /> [[Kronologija istospolnog braka|Kronologija]]<br /> [[Istopolni brak]]<br /> [[Registrovano partnerstvo]]<br /> {{col-end}} |} |- |-<hr/> !style="background:#E6E6FA"| [[Datoteka:Portal LGBT.svg|20px]] [[Portal:LGBT|Portal LGBT]] |-<hr/> |style="text-align:center;"| |-<hr/> |}<noinclude> [[Kategorija:LGBT šabloni|Istopolna zajednica]] </noinclude> 3dahqbi8pv3a8d0bh5m6ui6jjwhjtt0 Romanski jezici 0 21999 42579388 42447985 2026-04-08T12:39:24Z Manxeves 313281 42579388 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Map-Romance_Language_World.png|300px|right|thumb|''Romanski jezici'' u svijetu<br />Plavo-[[francuski]], zeleno-[[španjolski]], narančasto-[[portugalski]], žuto-[[talijanski]], crveno-[[rumunjski]]]] '''Romanski jezici''' (ili '''latinski jezici''', '''neolatinski jezici''', '''novolatinski jezici'''), podskupina [[italski jezici|italskih jezika]], posebno onih koji su se razvili iz [[narječje|narječja]] [[Latinski jezik|latinskog jezika]], odnosno "[[Vulgarni latinski|vulgarnog latinskog]]". ''Latina vulgata'', kojim su, nakon raspada [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], govorili obični ljudi na prostoru današnje [[Italija|Italije]], [[Portugal]]a, [[Španjolska|Španjolske]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]]. Podjela romanskih jezika na izričite skupine je malo teža, jer postoje „prijelazni” oblici, odnosno narječja i jezici koji predstavljaju prijelaze iz jedne skupine u drugu, odnosno pokazuju obilježja više skupina. Romanski jezici se dijele na tri skupine sa 47 jezika, viz.: * '''[[Istočnoromanski jezici]]'''. Danas 4 jezika,viz.: ** [[rumunjski jezik]] (28 miliona) (roa) ***[[dako-rumunski|rumunjski jezik]] (28 milijuna) (ron) *** aromunski jezik (300 tisuća do milijun) (rup) *** [[meglenski jezik]] (5.000) *** [[istrorumunjski jezik]] (500 do 1.000 osoba) (ruo) [[krčkorumunjski jezik]] (izumrli jezik) <!-- spominje ga Hr.enciklopedija; ne pod tom natuknicom, nego u dr. natuknici : To je jezik kojim su govorili Morlaci koji su se sa Krka odselili na područje Žejana i susjednih mjesta, i danas ih znamo kao Ćiće, znači da bi tribal biti identičan sa istrorumunjskim--> ** [[dalmatski jezik]] † izumrli jezik koji se govorio u gradovima Dalmacije. Smrt ovog jezika je zabeležena u lingvisti - poslednji govornik je poginuo u nesreći na radu, 10.juna 1898.godine * '''[[Južnoromanski jezici]]''' ** Korzikanski jezici (1 jezik) *** [[Korzički jezik]] ** [[Sardski jezik|Sardski jezici]] (4 jezika; 300.000): [[kampidaneški jezik]], [[galureški jezik]], [[logudoreški jezik]], [[sasareški jezik]]. * '''[[Zapadnoitalski jezici]]'''. Na zapadne i Italo-dalmatski. ** [[Italo-dalmatski jezici|Italo-dalmatski]] *** [[istriotski jezik]] *** [[talijanski jezik]] (60 milijuna) *** [[Sicilijanski jezik|sicilski]] *** judeo-talijanski ** Zapadna. Od 32 jezika, grana se na galoibersku i pirenejsko-mozarapsku. *** Galo-iberska. 30 jezika **** [[Galoromanski jezici]] (14 jezika) ***** Galo-italski: [[emilijano-romanjolo]], [[ligurski]], [[lombardski]], pijemonteze ([[pijemonteški]]), [[venecijanski]]. ***** [[Galo-retijski jezici]]. 9 jezika ****** oil jezici: [[francuski jezik]] (82 milijuna): [[frankoprovansalski jezik]], [[kajunski]] (jezik Kajuna iz Louisiane), [[pikardijski]], [[valonski]]. ****** retijski jezici /''Retoromanski jezici''/ (66.000): [[ladino]], [[furlanski jezik]], [[engadinski jezik]]. **** [[Ibero-romanski jezici]]: ***** [[asturski jezik]], 100,000 kao prvi jezik (materinski) i 450,000 kao drugi (1994). Ima 550,000 etničkih Asturaca. ***** [[estremadurski jezik]], jezik Estremaduraca ,200,000 (1994) aktivnih govornika. ***** [[galicijski jezik]], 4 milijuna u svim državama. Jezik je Galjega ***** [[katalonski jezik]] (4,000,000; 1994), kao materinski, plus 5,000,000 kao drugi jezik. 6,000,000 etničkih Katalonaca živi u Španjolskoj, uključujući Valencijce. ***** [[mirandeški jezik]], Govori ga 10,000 Mirandeza(1995), malena etnička manjina, čije je glavno gradsko središte Miranda u Portugalu. ***** [[okcitanski jezik]] (''Occitan'') ****** [[gaskonjski jezik]], jezik Gaskonjaca, 250,000 u svim državama. Ima više dijalekata ****** [[langedoški jezik]], u provinciji Languedoc ****** [[limuzinski jezik]], u provinciji Limousin, Francuska ****** [[provansalski jezik]], 354,500 u svim zemljama ****** [[overnjanski jezik]], u Auvergne, Francuska. ***** [[portugalski jezik]] 170,000,000 u svim zemljama (1995) ***** [[španjolski jezik]] ili kastiljski, 266,000,000 u svim zemljama (1987); 352,000 uključujući pripadnike raznih naroda kojima nije materinski. Dijalekti: [[aragonski jezik]], [[murcijski jezik]], [[valencijski jezik]], *** [[Pirenejsko-mozarapski jezici]] **** [[aragonski jezik]], 11,000 aktivnih govornika (1993 Consello d'a Fabla Aragonesa). 2,000,000 u etničkoj grupi. **** [[mozarapski jezik]], izumro, koristi se u liturgijske svrhe. Govorili su ga kršćani za vrijeme maurske okupacije Španjolske. == Vanjske veze == {{Commonscat|Romance languages}} * [http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=90058 Ethnologue] Romanski jezici - obiteljsko stablo [[Kategorija:Romanski jezici| ]] [[Kategorija:Italski jezici]] 9tbo2trm5x27adpbj5iehda2gck2q99 1926. 0 23789 42579442 42578974 2026-04-08T22:01:06Z Alekol 2231 /* Maj/Svibanj */ 42579442 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1926}} Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1926''': <br /> [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.<ref>"Dnevne vesti - Drž' desno!", Politika, 27. dec. 1925, str. 7</ref> * 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 "Politika", 1. jan. 1936]</ref> (umesto brodarskog sindikata). * 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj. * [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja. * 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)</ref> (→ [[Scopesov proces]]). * [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40). * 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]]. * 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera. * [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze). * [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]]. * 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55). * [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930). * {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o "hajci na Srbe" u egejskoj Makedoniji.<ref>"Hajka na Srbe u Grčkoj", Politika, 14. jan. 1926, str. 5</ref> * [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete "[[Mala Floramye]]" u Splitu. * [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka. * [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu. * januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]. * januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.<ref>"Hapšenja komunista", Politika, 21. jan. 1926, str. 4</ref> * januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu. * 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke. * [[18. 1.]] - Premijera "[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]" u Moskvi. * [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku. * [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja). * [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]<ref>Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14</ref> u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m. * [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima. * [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). * [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]]. === Februar/Veljača === * januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.<ref>Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3</ref> [[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]] * [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.). * [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] ("čehoslovački") zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao. * 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku). * [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu. * [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba. * [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.<ref>"Federalizam g. Koršca", Politika, 9. feb. 1926, str. 3</ref> * 8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]]. * [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi. * [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]). * [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]]. * [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''. * februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''. * [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu. * 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.<ref>"Monsenjer Pelegrineti protestuje", Politika, 16. feb. 1926, str. 2</ref> * [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]]. * [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork. * 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;<ref>"Neuspeli prevrat u Grčkoj", Politika, 20. feb. 1926, str. 4</ref> njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju. * [[22. 2.]] - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom. * [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;<ref>"Žena osuđena za uvredu Kralja", Politika, 26. feb. 1926, str. 5</ref> u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.<ref>"Za uvredu Veličanstva", Politika, 20. mart 1926, str. 4</ref> * [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima. * 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]] * 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.<ref>"Velika nepogoda kod Splita", Politika, 8. mart 1926, str. 5</ref> * [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu. * [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara). * [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 "Politika", 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)</ref> (na njegovom grobu stoji datum 12. mart<ref>[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)</ref>, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 "Politika", 19. maj 1936]</ref>). * 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. * [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava. * [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru. * 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika. * [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]]. * [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih. * 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]] * [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.<ref>"D. Stojadinović - R. N. Pašić", Politika, 21. mart 1926, str. 4</ref> (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]<ref>"G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića", Politika, 23. mart 1926.</ref>, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci). * 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji. * [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - "ratnici Irske"). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion. * 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947). * [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]''). * 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931). * [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera. * [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste. [[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]] * [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om. * [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena. * [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu. * 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom. * [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 "Politika", 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> - kriza vlade. * [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i "nedonoščetom korupcije".<ref>"'Državni udar'", Politika, 19. apr. 1926</ref> Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.<ref>"Korupcija i vođstvo H.S.S.", Politika, 22. apr. 1926</ref> U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije. * 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih. * 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]]. * [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, * [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena). * 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]]. * [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane. * 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022). * [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna. * 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international''). [[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]] * [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.<ref>"Pismo g. Lj. Jovanovića", Politika, 22. apr. 1926, str. 5</ref>): Pašić tvrdi da "galama protivu korupcije" treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je "izmislila Austrija"; protivi se federalizmu i davanju "druge uprave" Hrvatima i Slovencima.<ref>"Govor g. Pašića", Politika, 26. apr. 1926, str. 2</ref> * 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79). * 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924). * [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem. * [[29. 4.]] - Obnovljena "R-R" koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj). * proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra). * 1. 5. - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", napadač u bekstvu ubio vojnika, ukupno dvojica mrtvih<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og. * 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi. * [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje. * [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a. * [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira. * 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&nbsp;km ranije. * [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''. * 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928). [[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]] * 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' ("Sanacija", "Ozdravljenje"). * [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]]. * [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a. * [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912. * 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran. * maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja. [[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]] * [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora. * [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu. * [[23. 5.]] - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liba, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). * [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. "Svetozar Marković"). * 24. 5. - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up "Politika", 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs</ref>. * [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. * [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u. * [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]). * [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara". === Jun/Juni/Lipanj === * [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]). * [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] - [[Mosul]] pripada Iraku. * [[10. 6.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. * [[14. 6.]] - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu. * [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima. * [[20. 6.]] - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela. * [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]]. * [[27. 6.]] - [[Čehoslovačka|Čehoslovački]] predsednik [[Tomaš Masarik]] odlikovao [[Beograd]] [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]]. [[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]] * [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz & Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će sve fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''. * 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]] * [[2. 7.]] - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]). * [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''Кръсте Льондев''). * [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura). * 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, "Maršala od žada" (koji je zauzet borbama kod Pekinga). * 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra). * [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline</ref>. * 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana. * [[12. 7.]] - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica. * jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka. * [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar). [[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]]] * [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih). * [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja. * 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''. * 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka. * [[30. 7.]] - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.<ref name="Indi"/> * [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929). === Avgust/August/Kolovoz === * [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine. * [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min. * 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti). * [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada. [[Datoteka:Rudolph Valentino funeral 1926.jpg|mini|200px|Sahrana [[Rudolph Valentino|Rudolpha Valentina]]]] * 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]). * [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). * [[17. 8.]] - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u [[solun]]skoj luci<ref name="Indi"/>, kao i ugovor o prijateljstvu. * [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150. * [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929). * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu). * [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]]. * [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih. === Septembar/Rujan === * [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles). * 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu. * 6. 9. - Severna ekspedicija: Kuomintangove snage zauzimaju Hankou (danas deo Wuhana). * [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]] (do sledećeg zasedanja [[1927]])<ref>[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]</ref>. * [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u [[Društvo naroda]]. * 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 "Politika", 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena. * [[11. 9.]] - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu. * [[12. 9.]] - Plebiscit u Španiji podržava Primo de Riverinu politiku. * [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]] * [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]]. * [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske<ref>Vladimir Ćorović, Istorija Srba</ref>. * [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta. * [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza). * [[20. 9.]] - Banda severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen. * [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928). * [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu. * 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva). * [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao litavski, mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940). * [[29. 9.]] - Katastrofa u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana. * [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]] * [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorene su još i Kalenić guvno i Jovanova pijaca<ref>[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)</ref>. * 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]). * [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu. * [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane * [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]]. * oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih). * oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak. * [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana. * 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). * [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu. * [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije. * 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). === Novembar/Studeni === * [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937). * [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926</ref>. * [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji. * [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno. * [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd). * [[14. 11.]] - Prvi broj lista "Filmske novine". * 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko. * [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]). * 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]]. * 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927). * studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]]. * novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika. * [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS. * 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali). * [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]<ref name="Indi"/>. * [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]). * [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju. * [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga. * [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]]. * [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora. * [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade. * [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]]. [[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]] * [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]). * [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR). * [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]. * [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]]. * 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu). * 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion. * [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću. * [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku). * [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', "Prosvećeni mir", traje do [[1989]]. === Kroz godinu === * Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina. * Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs</ref> * Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata. * [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]). * [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv "[[foton]]" za najmanju jedinicu radijantne energije. * Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]]) * [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].) * [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]]) * [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, "peti ''Beatle''" († [[2016]]) * 3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]]) * [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]]) * [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]]) * [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]]) * [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]]) * 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]]) * [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]]) * 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]]) * [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]]) * [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]]) * [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]]) * [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]]) * [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]]) * [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]]) * [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]]) * 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser († [[2016]]) * 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD * [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]]) * [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]]) * [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]]) * [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]]) * [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]]) * [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]]) * 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]]) * [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]]) * [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]]) * [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]]) * [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]]) * [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]]) * [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]]) * [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]]) * [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]]) * 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]]) * [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]]) * [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]]) * 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]]) * [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj * [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]]) * [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]]) * [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]]) * [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].) * [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]]) * [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]]) * [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]]) * [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]]) * [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent... * [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]]) * [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]]) * [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]]) * 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]]) * [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]]) * [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]]) * [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]]) * [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]]) * [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]]) * [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]]) * [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]]) * [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]]) * [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]]) * [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]]) * [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar * [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]]) * [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]]) * [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]]) * [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]]) * [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]]) * [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].) * [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]]) * 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]]) * [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]]) * [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]]) * [[8. 11.]] - [[Mile Latas Mićo]], partizan, samouki dirigent * [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]]) * [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].) * [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].) * [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]]) * [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]]) * [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ * [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]]) * [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]]) * [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]]) * [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]]) === Kroz godinu === * [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]]) * [[Milja Marin]], partizanka, "Kozarčanka" († [[2007]]) * [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]]) * [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]]) * [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]]) * [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]]) * [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]]) * [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch & Lomb'' (* [[1830]]) * [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]]) * [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]]) * 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]]) * [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]]) * [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]]) * [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]]) * [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]]) * 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja<ref>"Pogibija hajduka Aničića", Politika, 30. mart 1926, str. 5</ref> * 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena<ref>"Samoubistvo hajduka Sibina", Politika, 31. mart 1926, str. 8</ref> === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]]) * [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]]) * [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]]) * [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]]) * [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]]) * [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]]) * [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]]) * maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]]) * [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]]) * [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].) * [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]]) * [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].) * 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]]) * [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]]) * [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6) * [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]]) * [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]]) * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].) * [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]]) * [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]]) * [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]]) * [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]]) * [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]]) * [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]]) * [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]]) * [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]]) * [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]]) * [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].) * 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]]) * [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]]) * [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]]) * [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]]) * [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]]) * [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].) * [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]]) * [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]]) * [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]]) * [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]]) === Kroz godinu === * [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]]) * [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?) == Nobelova nagrada za 1926. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]]) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1926}} [[Kategorija:1926.]] 6fq90qwdbvk3w23tv726r6bxiyo0ri3 LGBTQ prava u Grčkoj 0 50258 42579400 42559756 2026-04-08T16:06:26Z Larapalara 185171 ažuriran podatak od istospolnim brakovima u Grčkoj 42579400 wikitext text/x-wiki {{Infobox Položaj LGBT osoba | ime lokativ =Grčkoj | ime genitiv = Grčke | zvanični naziv =[[Grčka|Ελληνική Δημοκρατία]] | zastava = Flag of Greece.svg | eng_ime = Greece | legalizacija=[[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]]<br />Da, od [[1951]]. | antidiskrim. zakoni=[[Datoteka:Yes check.svg|20px]]<br />Neki oblici diskriminacije su zabranjeni | uzrast seks. saglasnosti=[[Datoteka:X mark.svg|20px|Ne]]<br /><small>Muškarac stariji od 18 godina ne sme da ima seksualne odnose sa muškarcem mlađim od '''17'''. U slučaju heteroseksualnih i lezbejskih parova, kao i u slučaju kada su oba muškarca maloletna granica je '''15'''.</small> | brak= [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]]<br />Da, od [[2025]]. | partnerstvo= [[Datoteka:X mark.svg|20px|Ne]]<br />Zvanično ne postoji, mada je bilo slučajeva sklapanja partnerstava.<br /><small>''Vidi dalje: [[Istopolne zajednice u Grčkoj]].''</small> | usvajanje=[[Datoteka:X mark.svg|20px|Ne]]<br />Ne | IVF= [[Datoteka:X mark.svg|20px|Ne]]<br />Ne | vojska=[[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]]<br />Da, od [[2002]]. | promena pola= [[Datoteka:Circle-question.png|20px]] | organizacije= [[OLKE]], [[Sympraxis]], [[POEK]] | mediji= | događaji= [[Athens Pride]], [[Outview]] | kvartovi= [[Gazi, Atina|Gazi]] | lokacije= | klubovi= | osobe=[[Konstantinos P. Kavafis]], [[Manos Hadžidakis]], [[Dimitris Mitropulos]], [[Dimitris Papajoanu]], [[Sotirija Belu]] | komentar= }} '''[[Grčka]]''' zaostaje po pitanju poštovanja [[prava LGBT osoba]] u odnosu na ostale stare članice [[Evropska unija|Evropske unije]]. Postoji mnogo nedostataka u zakonima koji se tiču osnovnih prava LGBT osoba, a homoseksualnost je retko tema u javnim debatama, mada LGBT zajednica više nije tabu u grčkom društvu i njena vidljivost je povećana kroz prisustvo na medijima. [[Grčka pravoslavna crkva]] se protivi mnogim promenama u društvu, uključujući i priznavanje istopolnih brakova i drugih prava LGBT osoba. S druge strane, [[Mikonos]] predstavlja jednu od najpopularnijih gej turističkih destinacija na svetu. == Anti-gej zakoni == Istopolni odnosi između muškaraca bili su zabranjeni do 1951. godine, kada je homoseksualnost legalizovana, stupanjem na snagu novog Krivičnog zakona, usvojenog 1950. Zakon je, međutim i dalje branio [[muška prostitucija|mušku prostituciju]] sve do 2006. godine. Grčki zakon, međutim, još uvek sadrži tri diskriminativne tačke: * prema članu 347 Krivičnog zakona starosna granica za stupanje u seksualne odnose je '''17''' godine za mlađeg muškarca u slučaju da je njegov partner stariji od 18. U heteroseksualnim ili lezbejskim odnosima, ova granica je 15 godina. Takođe, ova granica iznosi '''15''' godina u slučaju kada su oba muškarca maloletna. * Policija ima pravo da od gejeva zahteva testiranje na [[seksualno prenosive bolesti]]<ref>[http://www.amnesty.org.uk/news_details.asp?NewsID=13258 Greece: Continuing discrimination against homosexual men] {{Webarchive|url=https://archive.today/20080611131957/http://www.amnesty.org.uk/news_details.asp?NewsID=13258 |date=2008-06-11 }} na sajtu [[Amnesty International]]a.</ref> * [[Grčka vojska]] homoseksualnost smatra mentalnim poremećajem, a [[transrodnost|transrodne]] osobe ne mogu biti regrutovane. == Antidiskiminacioni zakoni == [[Seksualna orijentacija]] se ne pominje u [[Grčki ustav|ustavu]] kao kategorija protiv koje je zabranjena diskriminacija. Ipak, prema direktivama Evropske unije 2000/78, Grčka je morala da donese zakon protiv diskriminacije na radnom mestu na osnovu seksualne orijentacije. Ovaj zakon je usvojen početkom 2005. godine. == Istopolne zajednice == {{main|Istopolne zajednice u Grčkoj}} Premda zakon koji priznaje istopolne parove nije donet, postoji "rupa" u zakonu o građanskim brakovima iz 1982. godine, koji su definisani kao brak između ''dve osobe'', ne definišući pol. [[Anastasios Aliferis]], gradonačelnik [[Tilos]]a je [[3.6.|3. juna]], [[2008]]. venčao dva istopolna para, jedna [[lezbejka|lezbejski]] i jedan [[gej]] par, koristeći ovakvu definiciju u zakonu. Zbog tog čina bio je napadnut od strane Grčke pravoslavne crkve, koja se ranije protivila i donošenju zakona o građanskim brakovima. Ministar pravde, [[Sotiros Hatzigakis]] je izjavio da su ovi brakovi "nevažeći", dok je tužilac Vrhovnog suda, Georgios Sanidas izjavio da će gradonačelnik trpeti posledice ako nastavi da "zloupotrebljava položaj", ali je on izjavio da "nema nameru da poništi brakove"<ref>{{Cite web |title=First Greek gay marriages spark judicial battle |url=http://afp.google.com/article/ALeqM5hM19UPt-AdKj6bnCuG38E4Uf30Dw |access-date=2008-06-09 |archivedate=2008-06-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080609052852/http://afp.google.com/article/ALeqM5hM19UPt-AdKj6bnCuG38E4Uf30Dw |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7432949.stm Greece sees first gay 'marriage'] na [[BBC News]]</ref>. [[Arhiepiskop atinski]], [[Ieronim II (Arhiepiskop atinski)|Ieronim II]] je povodom ovoga izjavio da "postoji potreba da se stvari menjaju s vremenom"<ref>[https://web.archive.org/web/20080320080150/http://www.iht.com/articles/ap/2008/03/13/europe/EU-GEN-Greece-Gays.php Gay Greeks cite legal loophole to tie the knot] u [[Herald Tribune]]u</ref>. == LGBT zajednica == U [[Atina|Atini]] postoji nekoliko [[LGBT organizacija]], kao i [[gej kvart]], [[Gazi (Atina)|Gazi]] koji se razvija proteklih nekoliko godina. Počevši od 2005. godine održava se [[parada ponosa LGBT osoba]] pod nazivom ''[[Athens Pride]]'', kao i međunarodni festival gej i lezbejskog filma, ''[[Outview]]''. U [[Solun]]u postoji manja LGBT zajednica sa nekoliko [[gej klub]]ova i barova i dve dobro organizovane grupe, [[Sympraxis]] i [[POEK]]. [[Mikonos]] je svetski poznata gej turistička lokacija, kao i [[Eresos]] na [[Lezbos]]u, koji privlači [[lezbejke]]. == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20080725184233/http://geocities.com/sympraxis Sympraxis] - LGBT organizacija u Solunu * [http://www.olke.org OLKE] – LGBT organizacija u Atini * [http://www.eok.gr EOK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080913033021/http://www.eok.gr/ |date=2008-09-13 }} - LGBT organizacija u Atini * [http://clubs.pathfinder.gr/lesviakiomadaathinas LOA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161028182744/http://clubs.pathfinder.gr/lesviakiomadaathinas/ |date=2016-10-28 }} Lezbejska organizacija u Atini * [http://www.satte.gr SATTE] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928102432/http://www.satte.gr/ |date=2007-09-28 }} – Organizacija transseksualnih osoba u Atini * [http://www.hiv.gr Synthesis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626054952/http://www.hiv.gr/ |date=2015-06-26 }} - LGBT HIV/AIDS grupa podrške * [http://www.greekhelsinki.gr Greek Helsinki Monitor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061012062616/http://www.greekhelsinki.gr/ |date=2006-10-12 }} – Organizacija za manjinska ljudska prava * [http://athenspride.eu athenspride.eu] - Athens Pride == Reference == {{reflist}} {{LGBT prava u Evropi}} {{Commonscat|LGBT in Greece}} [[Kategorija:LGBT prava po državama|Grčka]] [[Kategorija:Ljudska prava u Grčkoj|LGBT]] [[Kategorija:Društvo u Grčkoj|LGBT]] [[Kategorija:LGBT u Grčkoj| ]] [[Kategorija:LGBT prava u Evropi|Grčkoj]] 6mfdu1giuszoptjlh9qpot5gg1d5tkn LGBTQ prava u Sloveniji 0 62280 42579399 42347166 2026-04-08T16:04:32Z Larapalara 185171 ažurirana informacija o istospolnim brakovima u Sloveniji 42579399 wikitext text/x-wiki {{Infobox Položaj LGBT osoba | ime lokativ =Sloveniji | ime genitiv = Slovenije | zvanični naziv =[[Slovenija|Republika Slovenija]] | zastava = Flag of Slovenia.svg | eng_ime = Slovenia | legalizacija=[[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] – od 1977. | antidiskrim. zakoni= Zabranjena je diskriminacija u svakom pogledu.[[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | uzrast seks. saglasnosti=[[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | brak= [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] - Od 2022. godine | partnerstvo= [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] – od 2006.<br /><small>[[Istopolne zajednice u Sloveniji]]</small> | usvajanje= [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]] | vojska= [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | promena pola= [[Datoteka:Yes check.svg|20px|Da]] | organizacije= [[Društvo za integraciju homoseksualnosti|DIH]], [[ŠKUCLL]], [[ŠKUC Magnus]], [[Legebitra]], [[Roza klub]] | mediji= [[DIHki]] | događaji= [[Parada ponosa, Ljubljana|Parada ponosa]] | kvartovi= | lokacije= | klubovi=Tiffany | osobe=[[Sestre (grupa)|Sestre]] | komentar= }} '''[[Slovenija]]''' se smatra najprogresivinijom zemljom [[Centralna Evropa|Centralne Evrope]] po pitanju prava [[lezbejke|lezbejki]], [[gej]]eva, [[biseksualnost|biseksualnih]] i [[transrodnost|transrodnih]] osoba. [[LGBT pokret]] je aktivan u Sloveniji od 1984. godine, kada je osnovana sekcija [[ŠKUC Magnus|Magnus]] pri [[ŠKUC]]-u. Feministička grupa, Lilit, koja je podržavala lezbejska prava, osnovana je 1985., a lezbejska sekcija u okviru ŠKUC-a, [[ŠKUC LL|LL]] osnovana je 1987. Godine 1990. Magnus i LL su osnovale nacionalnu gej i lezbejsku grupu, [[Roza klub]]. Slovenija priznaje istopolna partnerstva i zabranjuje diskriminaciju na osnovu [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]]. Zakon o bračnoj jednakosti stupa na snagu 4.3. 2015, koji je bio prepooručen od ljevičara, te parlament odobrava zakon i status se izjednačuje sa statusom heteroseksualnih parova. U februaru 2015, anketa je pokazala da 59% stanoviništva podržava istospolne brakove, a 38% usvajanje od strane istospolnih partnera. Crkva je, zajedno s koalicijom " Za otroke gre " htjela oboriti zakon referendumom, za kojeg su već bili prikupljeni potpisi. Nakon mnogobrojnih prepirki državni zbor je zabranio raspisivanje referenduma. Stranke ZL, DeSUS, SD I ZaAB su bili na strani novog zakona; jednakost za sve, bez da većina odlučuje o pravima manjina. Konzervativci su se obratili Ustavnom sudu. Nakon par mjeseci (22. 10. 2015), Ustavni sud je uprkos zakonu u kojem se jasno navodi da većina ne može odlučivati o pravima manjine, tjesnom većinom (5 - 4) donio odluku da je referendum dopušten. Referendum je održan 20. decembra 2015., a na njemu je Zakon o bračnoj jednakosti srušen sa 36,98 % glasova za i 63,02 % protiv. == Dekriminalizacija == Kao i u drugim državama bivše [[SFRJ]], istopolni odnosi između muškaraca bili su kažnjavani od 1959. godine. Promenom ustava, krivični zakon dolazi u nadležnost republika i Slovenija dekriminalizuje homoseksualnost, 1976. (stupa na snagu 1977.) godine. I ako pod uticajem SFRJ-a, Slovenija je vremenom postala liberalnija zemlja. == Istopolne zajednice == {{main|Istopolne zajednice u Sloveniji}} Slovenija priznaje istopolne zajednice od 23. jula, 2006. godine. Prvi zakon, koji je usvojen 2005. godine pokrivao je samo imovinska i neka nasledna pitanja, kao i pravo/obavezu na izdržavanje ekonomski slabije strane i nije garantovao pravo nasledstva, socijalno i zdravstveno osiguranje,penzija, kao ni rodbinski status. Novi zakon, koji daje sva prava koja su garantovana brakom osim usvajanja dece, donet je 2006. Jula, 2009. godine, ministarka [[Karatina Kresal]] je najavila da je moguće da će Slovenija usvojiti zakon o [[istopolni brak|istopolnim brakovima]]<ref>[https://archive.today/20120629161157/www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5hjrgMMgg5JR4WuLYjqWx5dRrRGOQ Slovenia to legalize soon same-sex marriage: minister]</ref>. == Zaštita od diskriminacije == Slovenija zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije na radnom mestu od 1998. Slovenija zabranjuje diskriminaciju i na drugim poljima i ima jedan od najširih zakona o zabrani diskriminacije u EU. == Stav društva == Prema referendumu iz 2015 (DEC.20) ZA zakon je glasalo 36,98%, PROTIV 63,02%. U Ljubljani postoji razvijena LGBT scena, sa brojem klubova u kojima se organizuju LGBT žurke. Od 2001. godine u Ljubljani se održava [[parada ponosa LGBT osoba|parada ponosa]]. == Životni uslovi == {| class="wikitable" |- | Istospolna aktivnost | [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]] (od 1977) |- | Saglasnost seksualne dobi | [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]] (od 1997) |- | Anti-diskriminacioni zakoni u zapošljavanju | [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]] (od 1998) |- | Anti-diskriminacioni zakoni o pružanju dobara i usluga | [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]] (od 1998) |- | Anti-diskriminacioni zakoni u svakom pogledu (uključujući neizravnu diskriminaciju, govor mržnje) | [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]] (od 1998) |- | Istospolni brakovi | [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]] ( Zakon o bračnoj jednakosti oboren referendumom (20.12.2015) |- | Priznavanje istospolnih parova | [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]] (od 2006) |- | Priznavanje drugog partnera kao roditelja | [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]] (od 2011) |- | Zajednička usvajanja od strane istospolnih parova | [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]] ( Zakon o bračnoj jednakosti koji je oboren referendumom (20.12.2015) bi omogućio usvajajnja od strane homoseksualaca, kako god, zakon je pao na referendumu ) |- | Pravo na slobodnu službu vojnog roka | [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]] |- | Zakonska promjena spola | [[Datoteka:Yes check.svg|15px|Da]] |- | Muškarci koji imaju seks s muškarcem mogu donirati krv | [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]] |- | Surogat | [[Datoteka:X mark.svg|15px|Ne]] (Surogat je zabranjen za sve osobe) |- |} == Vidi dalje == * [[Ljudska prava u Sloveniji]] == Reference == {{reflist}} {{LGBT prava u Evropi}} [[Kategorija:LGBT prava po državama|Slovenija]] [[Kategorija:LGBT u Sloveniji| ]] [[Kategorija:Ljudska prava u Sloveniji|LGBT]] [[Kategorija:Društvo u Sloveniji|LGBT]] [[Kategorija:LGBT prava u Evropi|Sloveniji]] g9xd05t5d6ltpj0e362z4p9171rw999 Caravaggio 0 64567 42579391 42562368 2026-04-08T14:10:06Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Michelangelo Caravaggio 069.jpg]] → [[File:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg]] → File replacement: update from an old version to a newer one with better quality ([[c:c:GR]]) 42579391 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} {{Infokutija umjetnik | ime = Caravaggio | slika = Bild-Ottavio Leoni, Caravaggio.jpg | opis = [[Ottavio Leoni]]: Portret Caravaggia, cca. 1621. | ime_po_rođenju = Michelangelo Merisi | datum_rođenja = {{birth date|1571|9|29|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Milan]] | daum_smrti = {{death date and age|1610|7|18|1571|9|29|df=y}} | mjesto_smrti = Porto Ercole, kraj [[Grosseto]]a u [[Toskana|Toskani]] | nacionalnost = [[italija]]nska | polje = [[slikarstvo|slikanje]] | uticaj_od = [[Rafael]], [[Tizian]], [[Michelangelo Buonarotti|Michelangelo]] | uticaj_na = [[Jusepe de Ribera]], [[Rembrandt van Rijn|Rembrandt]], [[Georges de La Tour]], itd. | pokret = [[barok]] | djela = vidi [[Kronologija Caravaggiovih djela]] | patrons = | awards = }} '''Michelangelo Merisi da Caravaggio''', poznatiji samo i kao '''Caravaggio''', bio je [[italijani|talijanski]] [[slikar]] koji je radio u [[Rim]]u, [[Napulj]]u, na [[Malta|Malti]] i na [[Sicilija|Siciliji]] između 1593. i 1610. godine. Bio je začetnik [[barok]]nog slikarstva i prvi pravi slikar ovog pravca. Još za njegova života smatrali su ga tajanstvenom, začuđujućom, buntovnom i opasnom osobom. Na umjetničku scenu Rima stupio je 1600. godine i otada je uvijek imao naručitelja i zaštitnika te dobro prodavao svoja djela, ali se i ponašao kao razmažena zvijezda. Podaci iz 1604. godine govore kakvog je bio karaktera: "Nakon dvotjednog rada on bi se vucarao mjesec dana od bala do bala s mačem za pasom i slugom uz sebe, uvijek spreman za svađu ili tuču i veoma je teško bilo biti s njime u društvu".<ref>Floris Claes van Dijk, suvremenik Caravaggia o njemu 1601., citirano od Johna Gasha, "Caravaggio", str.13. Citat potječe od Carl (ili Karel) van Manderove knjige ''Het Schilder-Boek'' iz 1604.</ref> Godine 1606. ubio je mladića u dvoboju i pobjegao iz Rima s ucjenjenom glavom. Na [[Malta|Malti]] je 1608. godine ponovno sudjelovao u još jednoj kavgi, te 1609. u Napulju; vjerojatno namjerno isprovociran kako bi mu se neprijatelji osvetili. Već sljedeće godine umro je, nakon samo desetogodišnje karijere. Koncem 16-tog i početkom 17-tog stoljeća u gradu Rimu nastajale su velike nove crkve i [[palata|palače]], te se javila potreba za velikim slikama kako bi se one ispunile. Crkvena [[kontrareformacija|protureformacija]] je vapila za autentičnom religijskom umjetnošću kao otporom [[Protestantizam|Protestantizmu]], za što su se umjetne odrednice aktualnog pravca [[Manirizam|manirizma]] pokazale neodgovarajuće. Caravaggiova novina bio je radikalan [[naturalizam]] koji je kombinirao s pažljivim psihološkim zapažanjima i dramatičnim, skoro teatralnim pristupom [[kjaroskuro]]m – uporabom svjetla i sjene. Za života izrazito slavan i utjecajan, Caravaggio je skoro bio potpuno zaboravljen stoljećima nakon smrti. Tek je u 20-tom stoljeću prepoznat njegov utjecaj na razvoj [[Zapadna umjetnost|zapadne umjetnosti]]. O njegovom utjecaju na [[barok]], tajnik Paula Valérya, Andre Berne-Joffroy, je rekao: "Ono što započinje s Caravaggiovim djelima je jednostavno – moderno slikarstvo".<ref>Citat iz knjige Gillesa Lamberta, "Caravaggio", str. 8.</ref> == Biografija == [[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|thumb|levo|200px|''Bolesni mladi Bakho'', oko 1593., ulje na platnu, 67 x 53 cm. [[Galleria Borghese]], [[Rim]]. Za lik mladog boga Caravaggio se poslužio svojim autoportretom za vrijeme bolesti.]] === Rane godine (1571.–1592.) === Caravaggio je rođen u selu Caravaggio pored [[Milano|Milana]]<ref>Potvrđeno rodnim listom: [http://www.italica.rai.it/index.php?categoria=bio&scheda=caravaggio_prima_parte Rai International Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090416123558/http://www.italica.rai.it/index.php?categoria=bio&scheda=caravaggio_prima_parte |date=2009-04-16 }}.</ref>, gdje je njegov otac, Fermo Merisi, bio upravitelj doma te arhitekt-dekorator vojvodstva Caravaggio. Njegova majka, Lucia Aratori, potiče iz ugledne obitelji iz iste pokrajine. Obitelj se 1576. godine preselila iz Milana natrag u Caravaggio u bijegu od kuge gdje je Caravaggiov otac umro 1577. godine, a maleni Caravaggio je odrastao pod zaštitom njegovih prijatelja, obitelji [[Sforza]] i [[Colonna]]. Godine 1584. pristupio je naukovanju kod lombardijskog umjetnika [[Simone Peterzano|Simonea Peterzana]], [[Tizian]]ovog učenika. Caravaggio je posjetio [[Venicija|Veneciju]] i upoznao se s djelima Tiziana i [[Giorgione]]a, za koga je kasnije optužen da ga kopira. Također je poznavao slike iz Milana, kao što je [[Leonardo Da Vinci|Leonardova]] ''[[Posljednja večera]]'', ili lokalni lombardijski stil koji je bio karakterističan "jednostavnošću i pažnjom prema naturalističkim detaljima"<ref>Rosa Giorgi, "Caravaggio: Majstor svjetla i tame – njegov život kroz slike", str.12.</ref>, i bio je bliži njemačkom [[Naturalizam|naturalizmu]] nego stiliziranom formalizmu i ukrašavanju rimskog [[Manirizam|manirizma]]. [[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|thumb|right|''Obraćenje sv Pavla na putu u Damask'', 1601., ulje na platnu, 230 × 175 cm, kapela Cerasi, Santa Maria del Popolo, [[Rim]].]] === Rim (1592.–1600.) === Sredinom 1592. godine Caravaggio je bez novaca stigao u Rim, te je bio primoran nekoliko mjeseci raditi za tada uspješnog slikara [[Giuseppe Cesari|Giuseppea Cesarija]], najdražeg slikara pape [[Papa Klement VIII|Klementa VIII.]], slikajući voće i cvijeće u njegovom studiju koji je bio nalik tvorničkom pogonu. Njegova djela pod nazivom "Dječak s korpom" ili "Dječak koji guli voćku", te njegov autoportret "Bolesni mladi Bakus", potječu iz tog vremena. Sva tri djela odišu fizičkim realizmom po kojemu je Caravaggio postao poznat. Caravaggio se odlučio osamostaliti i napustio je Cesarija u siječnju 1594. godine. U tomu mu je pomoglo njegovo prijateljstvo sa slikarom [[Prospero Orsi|Prosperom Orsijem]] koji ga upoznaje s kolekcionarima, arhitektom [[Onorio Longhi]]jem koji ga upoznaje s uličnim životom, i šesnaestogodišnjim [[sicilija]]ncem [[Mario Minniti|Mariem Minnitijem]] koji mu je dugo bio modelom, a kasnije posrednikom na Siciliji.<ref>Catherine Puglisi, "Caravaggio", str.79. Longhi je bio prisutan tu noć kada se Caravaggio zavadio s nesretnim Tomassonijem.</ref> ''[[Prorok|Proročica]]'', njegova prva grupna kompozicija, prikazuje kako ciganka vara Maria. Tema potpuno nova u Rimu pokazala se kao izrazito utjecajna u kasnijoj umjetnosti, ali je tada Caravaggio bio primoran prodati u bescijenje. Njegova slika ''Kartaši'', prva prava psihološka studija i rano remek-djelo, je privukla [[kardinal]]a [[Francesco Maria Del Monte|Del Monte]], vodećeg otkupitelja u Rimu tog vremena. Za njega i njegov krug Caravaggio je naslikao nekoliko slika na kojima su Minniti i drugi dječaci. Vjerojatnoća homoseksualne erotike na ovim slikama je dugo bila temom znanstvenika i biografa u 20-tom stoljeću.<ref>Donald Posner, "Caravaggiova rana homo-erotična djela" (Art Quarterly 24 (1971.), str.301.-26.: [http://emedia.art.sunysb.edu/britov/ess2.html "Sins Against Nature:: Homoeroticism and the epistemology of Caravaggio"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219033744/http://emedia.art.sunysb.edu/britov/ess2.html |date=2007-12-19 }} Nasuprot tome, Maurizio Calvesi u svom djelu "Caravaggio" (ArtDossier 1986., na talijanskom) kaže da slike iz te faze više govore o ukusu kardinala Del Montea, nego o Caravaggiovom, jer se još nije pojavila umjetnost u kojoj se umjetnik osobno izražavao.</ref> Caravaggio se vratio realizmu u svojim prvim religijskim slikama iznimne duhovnosti. Prva takva bila je ''[[Magdalena pokajnica]]'' koja je prikazivala [[Marija Magdalena|Mariju Magdalenu]] u trenutku kada se odrekla promiskuitetnog života, te plače s biserima razasutim na podu. Uslijedile su brojne slične slike kojima je učvrstio svoju slavu i kod naručitelja, ali i kod kolega slikara. === 'Najslavniji slikar u Rimu' (1600.–1606.) === [[Datoteka:Calling-of-st-matthew.jpg|thumb|left|250px|''[[Pozivanje Svetog Mateja]]'', 1599.-1600., ulje na platnu, 322 x 340 cm, kapela Contarelli, [[San Luigi dei Francesi]], [[Rim]]. Zraka svjetla koja na sliku dolazi iz pravca gdje stvarno stoji prozor, trenutno izražava obraćenje [[Sveti Matej|svetog Mateja]], bez ikakvih anđela koji lete, nebesa koja se otvaraju ili drugih stereotipnih simbola.]] Godine 1599. kardinal Del Monte je utjecao na odluku da se Caravaggio-u dodijeli ukrašavanje kapela Contarelli u crkvi [[Sveti Ljudevit|svetog Ljudevita]] francuskog. Dva velika njegova djela, ''[[Mučenje sv. Mateja]]'' i ''[[Pozivanje Svetog Mateja]]'', isporučena 1600., bila su trenutna senzacija. Caravaggiov [[tenebrizam]] (pojačani [[kjaroskuro]]) postiže snažnu dramu njegovih likova, dok je njegov precizni realizam doveo do novog nivoa emocionalne napetosti. Opet, mišljenja njegovih nadređenih su bila podijeljena: jedni su mu spočitavali slikanje po modelima bez prethodnih crteža, ali drugi su ga nazivali spasiteljem umjetnosti.<ref>Bellori. „Svi slikari u Rimu su bili zatečeni njegoivim novitetima, a mladi su se okupljali oko njega i slavili njegovu imitaciju prirode kao neko čudo; Umjesto da studiraju u ateljejima i radionicama, počeli su izlaziti na ulice Rima i kopirati iz prirode.“</ref> Caravaggio je nastavio slikati prema prestižnim narudžbama vjerske slike prepune nasilja, grotesknih obezglavljenja, mučenja i smrti. Svakom novom slikom uvećavao je svoju slavu, ali nekoliko slika su naručitelji odbili primiti bez velikih prepravki, a neke su morale naći i druge kupce. Glavni problem je bio u tomu što je Caravaggiov dramatični realizam smatran neumjesnim i vulgarnim.<ref>Za politiku protureformatorke dekoracije u umjetnosti vidi Giorgi, str.80.</ref> Njegova prva verzije slike ''Sveti Matej s anđelom'' prikazivala je sveca kao ćelavog seljaka prljavih nogu osvjetljenog svijećom kojega posjećuje isuviše prepoznatljiv dječak-anđeo, odbijena je i morao je naslikati ''Inspiraciju sv Mateja''. [[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|thumb|right|''[[Smrt Bogorodice]]'', 1601. - 1606., ulje na platnu, 396 x 245 cm, [[Louvre]], [[Pariz]].]] Na isti način, ''[[Obraćenje Svetog Pavla]]'' je odbijena i slikar je morao naslikati drugu slične tematike: ''[[Obraćenje na putu za Damask]]''. Na toj slici svečev konj ispunjava veći dio slike, veći od samoga sveca, te je isprovocirani službenik crkve Santa Maria del Popolo upitao: „Zašto ste stavili konja u sredinu, a [[Pavle iz Tarsa|Svetog Pavla]] na tlu?” “Eto, zato!” “Je li konj Bog?” “Ne, ali stoji u božjem svjetlu!”<ref>Citat kod Lamberta, str.66.</ref> Uslijedile su slike ''[[Spuštanje u grob]]'' i nekoliko verzija ''[[Gospa|Bogorodica]]''. Njegova slika „Gospa s Djetetom i sv Anom“ poznata i kao „Gospa dei palafrenieri“ ostala je na svom mjestu u malenom oltaru crkve [[Bazilika sv. Petra|Sv Petra u Rimu]] samo dva dana prije no što je bila skinuta. Tajnik kardinala je napisao: „Na ovoj slici nema ništa osim vulgarnosti, svetogrđa i odbojnosti … Reklo bi se kako ju je naslikao izvrstan slikar, ali tamnog duha, i dugo odsutan od Boga, od njegova obožavanja i od dobrih misli uopće …“ Slika ''Smrt Bogorodice'' iz 1601., naslikana za karmelićanski samostan, odbijena je jer je Caravaggio koristio poznatu prostitutku kao model za Gospu. Drugi kažu da je odbijena jer je naslikao Gospu trudnu i ogoljene noge, a treći opet da je bilo teološko pitanje jer je doktrina tog vremena prihvaćala doktrinu da je Gospa [[Uznesenje Gospe|uzašla]] na Nebesa s korom anđela, a ne umrla kao obična osoba. Samo što je skinuta iz crkve, ovu sliku je [[Peter Paul Rubens|Rubens]] kupio za vojvodu od [[Mantova|Mantove]], a kasnije [[Karlo I. engleski]] prije no što je postala dijelom francuske Kraljevske kolekcije 1671. [[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|thumb|left|''Pobjedonosna [[ljubav]]'', 1602. - 1603., ulje na platnu, 156 x 113 cm. Gemäldegalerie, [[Berlin]]. Caravaggio prikazuje [[Kupid]]a koji svladava ljudske preokupacije: rat, glazbu, znanost i upravu.]] === Progon i smrt (1606.–1610.) === [[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|thumb|desno|200px|''Pogubljenje svetog Ivana'', 1608., katedrala Valletta Co, Malta.]] Caravaggio je vodio buran život, zloglasan po svađama, te o njima postoje brojni policijski izvještaji i sudske zabilješke. [[29. 5.|29. svibnja]] [[1606]]. godine ubio je mladića Ranuccia Tomassonija.<ref>Detalji bitke i smrti Ranuccia Tomassonija su tajanstveni, a nekolicina suvremenih znanstvenika navodi svađu oko kockarskog duga vezanog za teniski meč, te se ovo ustoličilo u popularnoj kulturi. Skoriji nalazi navode da je mnogo više bilo razloga za svađu, uključujući pitanje renesasne časti i simbolične povrede ([[Andrew Graham-Dixon]]: [http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2002/06/02/wcara02.xml&sSheet=/news/2002/06/02/ixworld.html&_requestid=254296] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080225133412/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2002%2F06%2F02%2Fwcara02.xml&sSheet=%2Fnews%2F2002%2F06%2F02%2Fixworld.html&_requestid=254296 |date=2008-02-25 }}</ref> Prije toga uvijek je u zakonu imao zaštitu i podršku svojih patrona, ali ovaj put mu ni oni nisu mogli pomoći. Bjegunac od zakona, Caravaggio, pobjegao je u [[Napulj]]. Tamo je, izvan rimske jurisdikcije, i pod zaštitom obitelji Colonna, najpoznatiji slikar Rima postao i najpoznatijim slikarom Napulja. Zahvaljujući vezama s obitelji Colonna, uspio je dobiti brojne narudžbe za crkve, uljučujući: ''Gospa od Ružarija'' i ''Sedam milostivih djela''. Usprkos uspjehu u Napulju, Caravaggio se uputio na [[Malta|Maltu]], sjedište [[Malteški vitezovi|malteških vitezova]], vjerojatno u nadi da će mu Veliki viteški vojvoda [[Alof de Wignacourt]] uspjeti osigurati oprost kod pape za ubojstvo Tomassonija. De Wignacourt je bio toliko zadovoljan Caravaggiovim umijećem da je slavni slikar postao službeni slikar malteškog reda te ga je i samog proglasio jednim od malteških vitezova. Na Malti je Caravaggio naslikao veliku sliku ''Pogubljenje svetog Ivana Krstitelja'' (jedina njegova potpisana slika), ''Portret Alofa de Wignacourta i njegova paža'', kao i portrete vodećih malteških vitezova. Koncem kolovoza 1608. godine Caravaggio je iznenada došao u nemilost malteških vitezova te je na Malti uhićen i zatvoren. Saznanja o tome događaju govore o još jednoj kavgi u kojoj su vrata kuće srušena, a jedan vitez ozbiljno ranjen.<ref>O ovoj svađi nas izvještava Dr Keith Sciberras sa Svceučilišta na Malti u "Fratar Michael Angelus: razlozi Caravaggiovog zatvaranja na Malti", ''The Burlington Magazine'', CXLV, travanj 2002., str.229-232. Njegovi nalazi u skraćenoj verziji se nalaze na web stranici: [http://caravaggio.com/preview/attach/data01/D000199.htm Caravaggio.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060310151813/http://caravaggio.com/preview/attach/data01/D000199.htm |date=2006-03-10 }}.</ref> U prosincu je već bio izbačen iz reda kao "budala i truli član" – uobičajen izraz za nepodobne članove.<ref>Stariji članovi Reda su anonimno odlučili da ga izbace, ne zbog zločina, nego zato što se nije četiri puta pojavio na suđenju i što je napustio Maltu bez dozvole (tj. u bijegu).</ref> [[Datoteka:Michelangelo_Caravaggio_006.jpg|thumb|levo|200px|''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'', 1609., Museo Regionale Uffici, [[Messina]].]] Prije izgona Caravaggio je pobjegao na [[Sicilija|Siciliju]] u pratnji starog prijatelja Maria Minnitija, koji je tada bio oženjen i živio u [[Sirakuza|Sirakuzi]]. Na svojoj turneji od Sirakuze, preko [[Messina|Messine]] do glavnog grada [[Palermo|Palerma]], Caravaggio je nastavio slikati prestižne narudžbe. Na slikama kao što su ''Pogreb svete Lucije'', ''Lazarovo Uskrnuće'' i ''Poklonstvo pastira'', njegov stil je evoluirao te je sada prikazivao frizove likova nasuprot velikih praznih i tamnih pozadina. "Njegove siclijanske oltarne slike ističu se sjenovitim i jadnim figurama u velikoj praznoj tami; nagovještavaju očajne ljudske strahove i u isto vrijeme sadrže jednu novu nježnost, ljepotu skrušenosti i pokornih, koji će naslijediti zemlju."<ref>Langdon, str.365.</ref> Bilješke iz tog doba govore da je bio iznimno bizarnog ponašanja, da je spavao naoružan i u odjeći, te da je znao pokidati sliku kao odgovor na najmanju kritiku, uvijek se rugajući lokalnim slikarima. [[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|thumb|levo|200px|''Zataja Petrova'', oko 1610., ulje na platnu, 94x125cm. [[Metropolitan]], [[New York]].]] Nakon samo devet mjeseci na Siciliji Caravaggio se vratio u Napulj. Navodno progonjen od neidentificiranih neprijatelja, osjećao se sigurniji pod zaštitom obitelji Colonna, do trenutka kada se odlučio uputiti novom papi [[Pavao V.|Pavlu V.]] u Rim po oprost. U Napulju je na njega pokušan atentat u kojemu mu je ozbiljno ozlijeđeno lice. Na sljedećoj slici: ''Saloma s glavom Ivana Krstitelja'' naslikao je svoju glavu na pladnju, a sliku poslao Wignacourtu kao zalog za oprost. Vjerojatno je u ovo vrijeme naslikao i ''Davida s Golijatovom glavom'' na kojoj mladoliki David prepun tuge gleda odsječenu divovu glavu koja je još jedan Caravaggiov autoportret. [[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|thumb|desno|200px|''David s Golijatovom glavom'', 1610., ulje na platnu, 125x100cm, [[Galleria Borghese]], Rim. Golijat na ovoj slici je vjerojatno posljednji Caravaggiov autoportret.]] Snažnim [[kjaroskuro]]m žena upire dva prsta u Petra dok vojnik upire treći. Caravaggio na ovaj način priča priču o Petrovoj izdaji na jedan simboličan način. U ljeto 1610. godine uputio se brodom prema Rimu po oprost od pape koji mu je bio obećan zahvaljujući brojnim rimskim prijateljima. Sa sobom je ponio svoje posljednje tri slike kao poklon kardinalu Scipioniju: ''Zataja Petrova'', posljednji ''Ivan Krstitelj'' i zadnja slika koju je naslikao ''Mučeništvo svete Uršule''. Ono što je uslijedilo je i dan danas temom mnogih rasprava i podijeljenih mišljenja. Činjenica je da je [[28. 7.|28. srpnja]] anonimni ''avviso'' (privatni poštonoša) iz Rima dojavio vojvodskom dvoru u Urbinu da je Caravaggio mrtav. Tri dana kasnije, drugi je javio da je umro od groznice i da tijelo nije pronađeno. Nikada i nije. To su najraniji zapisi o njegovoj smrti. Njegov prijatelj pjesnik je kasnije izjavio da je Caravaggio umro [[18. 7.|18. srpnja]], što je potvrđeno skorijim istraživanjem, te je i pronađena smrtovnica koja navodi da je umjetnik umro od groznice u Porto Ercole,<ref>{{cite news | title=BBC News : ARTS : Caravaggio death certificate 'found' | url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/1723833.stm | accessdate = 22. 12. 2005.|publisher=BBC }}There seems to be no later confirmation of this report.</ref> u blizini [[Grosseto|Grosseta]] u [[Toskana|Toskani]]. == Poveznice == * [[Kronologija Caravaggiovih djela]] * [[Pozivanje Svetog Mateja]] {{Commonscat|Michelangelo Merisi da Caravaggio}} == Napomene == {{reflist|3}} == Izvori == * Giulio Mancini, komentari o Caravaggio-u u ''Considerazioni sulla pittura'', oko 1617.-1621. * Giovanni Baglione, ''Le vite de' pittori'', 1642. * Giovanni Pietro Bellori, ''Le Vite de' pittori, scultori et architetti moderni'', 1672. * Gilles Lambert, ''Caravaggio'', Taschen, (2000.) {{ISBN|978-3-8228-6305-3}} * Pietro Koch, ''Caravaggio – Slikar krvi i tame'', Gunther Edition, (Rome – 2004.) * John Gash, ''Caravaggio'', Chaucer Press, (2004.) {{ISBN|1-904449-22-0}}) * Rosa Giorgi, ''Caravaggio: Majstor svjetla i sjene – njegov život kroz slike'', Dorling Kindersley (1999.) {{ISBN|978-0-7894-4138-6}} * Howard Hibbard, ''Caravaggio'' (1983.) {{ISBN|978-0-06-433322-1}} * Helen Langdon, ''Caravaggio: Život'', Farrar, Straus and Giroux, 1999. {{ISBN|978-0-374-11894-5}} * Catherine Puglisi, ''Caravaggio'', Phaidon (1998.) {{ISBN|978-0-7148-3966-0}} * Maurizio Calvesi, ''Caravaggio'', Art Dossier 1986., Giunti Editori (1986) {{Lifetime|1571|1610|Caravaggio}} [[Kategorija:Italijanski slikari|Italijanski slikari]] [[Kategorija:Barokni slikari]] i3of6u3jliwc4fapzkx1c7va8sa8520 Korisnik:Duma/Doprinosi 2 114847 42579419 42579164 2026-04-08T19:39:54Z Duma 16555 /* Ekstremofili */ 42579419 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Megafauna]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Rakun]] * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Koraljni greben]] * [[Život na Marsu]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * [[Meristika]] * [[Ludi naučnik]] * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Terarij]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Podrast]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Biljni sok]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' {{div col end}} 129rctsg3l5i4n345b59lvdd2iisxiq Fever (album, Kylie Minogue) 0 128343 42579447 42575510 2026-04-09T00:37:26Z Hypuxylun 13561 added information 42579447 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Fever}} {{Album | Name = Fever | Type = studio | Longtype = | Izvođač/ica = [[Kylie Minogue]] | image = | Veličina_slike = | Caption = | Datum = 1. oktobar 2001. | Snimanje = januar–august 2001. | Žanr = [[Dance-pop]], [[nu-disco]], [[synthpop]] | Trajanje = 45:38 | Jezik = | Izdavač = [[Parlophone]] | Producent = Steve Anderson, Rob Davis, Cathy Dennis, Greg Fitzgerald, Pascal Gabriel, Julian Gallagher, Tom Nichols, Mark Picchiotti, Richard Stannard, Paul Statham, TommyD | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = [[Kylie Minogue]] | Album_prije = [[Light Years]] | Ime_albuma = Fever | Album_poslije = [[Body Language (album Kylie Minogue)|Body Language]] | godina0 = 2000. | godina = 2001. | godina2 = 2003. | Misc = {{Singlovi | Ime Albuma = Fever | Type = studio | Singl 1 = [[Can't Get You Out of My Head]] | Singl 1 date = 8. septembar 2001. | Singl 2 = [[In Your Eyes]] | Singl 2 date = 21. januar 2002. | Singl 3 = [[Love at First Sight]] | Singl 3 date = 3. juni 2002. | Singl 4 = [[Come into My World]] | Singl 4 date = 4. novembar 2002. }} }} '''''Fever''''' je osmi studijski album australijske pjevačice [[Kylie Minogue]], objavljen 1. oktobra 2001. godine za izdavačku kuću [[Parlophone]]. Minogue je sarađivala sa tekstopiscima i producentima kao što su Cathy Dennis, Rob Davis, Richard Stannard, Julian Gallagher, Tom Nichols, Pascal Gabriel i drugi kako bi stvorili album sa [[disco]] i [[europop]] uticajima [[dance-pop]]a i [[nu-disco]]. Ostali muzički uticaji na albumu kreću se od [[synthpop]]a do elektronske muzike. ''Fever'' je po objavljivanju bio dobro prihvaćen od strane kritičara, od kojih su mnogi hvalili njegovu produkciju i komercijalnu privlačnost. Tokom godina, album je dobio široka kritička priznanja i retrospektivno je proglašen za najbolji album Minogueove karijere od strane publikacija kao što je ''[[New Musical Express|NME]]''. Globalni komercijalni uspjeh, album dostigao je prvo mjesto u Australiji, Austriji, Njemačkoj, Irskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji. U Sjedinjenim Državama, album je dostigao treće mjesto na [[Billboard 200]] listi, postavši Minogueov najprodavaniji album u zemlji. Album je dobio platinasti sertifikat od strane [[Recording Industry Association of America]], sedam puta platinasti sertifikat od strane [[Australian Recording Industry Association]] i pet puta platinasti sertifikat od strane [[British Phonographic Industry]]. Sa albuma ''Fever'' objavljena su četiri singla. Prvi singl „[[Can't Get You Out of My Head]]“ dostigao je prvo mjesto na listama u 40 zemalja. Često prepoznata kao Minogueov prepoznatljivi znak, to je njen najprodavaniji singl sa pet milijona prodatih primjeraka širom sveta. „[[In Your Eyes]]“ i „[[Love at First Sight]]“ takođe su postali međunarodni hitovi, dok je „[[Come into My World]]“ donela Minogue njenu prvu nagradu [[Grammy]] u kategoriji „Najbolji Dance Snimak“ 2004. godine. Da bi dodatno promovisala album, Minogue je krenula na svoju sedmu koncertnu turneju pod nazivom [[KylieFever2002]]. == Muzika i tekst pjesama == ''Fever'' je prvenstveno [[dance-pop]] album sa istaknutim elementima [[disco]] muzike i [[europop]]a pod utjecajem 1970-ih.<ref name=albumreviewallmusic>{{cite web|last=True|first=Chris|title=Fever – Kylie Minogue|url=http://www.allmusic.com/album/fever-mw0000658212|publisher=AllMusic|access-date=21. juli 2013|language=na engleskom}}</ref><ref name=albumreviewnme /> [[BBC|BBC Music]] je napisao da album nije „čisti pop“, već ga karakterizira avanturističkiji zvuk orijentiran na ples.<ref name=albumreviewbbc>{{cite web|last=Hodges|first=Jacqueline|title=Kylie Minogue Fever Review|url=https://www.bbc.co.uk/music/reviews/nvrg/|publisher=[[BBC|BBC Music]]|access-date=22. juli 2013|language=na engleskom}}</ref> ''[[New Musical Express|NME]]'' je identificirao „efekat filtrirane disco muzike“, opisan kao „onaj koji zvuči kao da ste zaronili pod vodu, a zatim ekstatično izronili po zrak“, radeći na raznim pjesmama na albumu.<ref name=albumreviewnme>{{cite web|last=Needham|first=Alex|title=Kylie Minogue : Fever|url=https://www.nme.com/reviews/5652|work=[[New Musical Express|NME]]|access-date=3. augusta 2013|date=12. septembar 2005|language=na engleskom}}</ref> ''Fever'' je vidio kao „ažuriranje“ disco muzike sa albuma ''[[Light Years]]''.<ref name=albumreviewnme /> Pjesme poput uvodne „More More More“ i posljednje „Burning Up“ primjeri su produkcije albuma pod utjecajem disco muzike. Elementi tinejdžerskog popa prisutni su u pjesmama poput „[[Love at First Sight]]“, koja počinje uvodom na električnom klaviru, i „agresivnoj“ pjesmi „Give It to Me“.<ref name=albumreviewallmusic /><ref name=albumreviewpitchfork>{{cite web|last=Leone|first=Dominique|title=Kylie Minogue: Fever|url=http://pitchfork.com/reviews/albums/5313-fever/|work=[[Pitchfork Media]]|access-date=22. juli 2013|date=21. mart 2002|language=na engleskom}}</ref><ref name=albuminfobillboard>{{cite web|title=Fever|url=http://www.billboard.com/articles/news/76716/fever|work=[[Billboard]]|language=na engleskom}}</ref> Glavni singl „[[Can't Get You Out of My Head]]“ je „robotska“ dance i disco pjesma srednjeg tempa.<ref name=albumreviewallmusic /><ref name=cantgetyououtofmyheadtheguardian>{{cite web|last=Dorian|first=Lynskey|title=The best No 1 records: Kylie Minogue – Can't Get You Out of My Head|url=https://www.theguardian.com/music/2012/may/31/kylie-minogue-cant-get-you-out-of-my-head|work=[[The Guardian]]|access-date=22. juli 2013|date=21. maj 2012|language=na engleskom}}</ref> Mnogi kritičari su smatrali da su razne pjesme na albumu, posebno „[[Come into My World]]“, slične pjesmi „Can't Get You Out of My Head“.<ref name=albumreviewnme /><ref name=albumreviewew>{{cite web|last=Farber|first=Jim|title=Fever|url=https://ew.com/article/2002/03/01/fever/|work=[[Entertainment Weekly]]|access-date=3. augusta 2013|date=1. mart 2002|language=na engleskom}}</ref> Naslovne pjesme „Fever“ i „Dancefloor“ crpe utjecaje iz [[synthpop]]a i klupske muzike.<ref name=albumreviewpitchfork /><ref name=albumreviewbbc /> „[[In Your Eyes]]“ sadrži naznake disco i [[techno]] muzike.<ref name=albuminfobillboard /> Manji uticaji [[ambijentalna muzika|ambijentalne muzike]] javljaju se u „atmosferskoj“ pjesmi „Fragile“. Minoguein vokalni izgovor se kreće od „senzualnog“ u „More More More“ do „slatkog“ u „Your Love“. Potonja pjesma sadrži instrumentaciju akustične gitare.<ref name=albumreviewbbc /> ''PopMatters'' je komentirao da Minogue „zna kako se izraziti kroz neodoljive melodije i zavodljive emocije“, kao što je to slučaj u naslovnoj pjesmi, koja koristi „sugestivno dahtanje”.<ref name=albumreviewbbc /> Za razliku od Minogueinih prethodnih studijskih radova, ''Fever'' ne sadrži [[balada|balade]].<ref name=albumreviewallmusic /> Tekst pjesme albuma ''Fever'' se uglavnom fokusira na teme ljubavi i uživanja. U pjesmi „Love at First Sight“, Minogue opisuje kako se zaljubila u svog partnera na „prvi pogled“ i kako je to dovelo do dobrih stvari koje su joj se dešavale. „Can't Get You Out of My Head“ je nazvana „misterijom“ jer pjevačica nikada ne pominje ko je njen objekat želje u pjesmi.<ref name=cantgetyououtofmyheadtheguardian /> ''[[The Guardian]]'' je sugerisao da Minogue naziva svoju opsesiju ili „partnerom, izbegavajućim avanturom za jednu noć ili nekim ko ne zna da postoji“.<ref name=cantgetyououtofmyheadtheguardian /> Produkcija pjesme „Give It to Me“ je u suprotnosti sa njenim tekstom, gdje Minogue poziva svog partnera da „uspori“, ali ritam „ide u suprotnom smjeru i govori vašem telu da ga malo više pogura na plesnom podijumu“. Tekst pjesme „Fragile“ je jednostavan i direktno usmjeren na „srce slušaoca“. „Come into My World“ je „molba za ljubav“ dok Minogue poziva svog partnera u svoj život. „Dancefloor“ se fokusira na pitanja poput suočavanja sa krajem veze, pri čemu Minogue slavi raskid tako što se „prepušta muzici“. == Informacija == Prvi singl "[[Can't Get You Out of My Head]]" je došao na vrh top lista mnogo država. Album je dospio na prvo mjesto na australskoj i mnogo europskih ljestvica i prodan je u preko 1,9 milijuna primjeraka samo u Velikoj Britaniji. Diljem svijeta prodano je 10 milijona primjeraka albuma. Postao je najprodavaniji album Minogue u Australiji, SAD, Kanadi i Rusiji. Album je dosegao prvo mjesto u Australiji i tamo ostao pet tjedana. Na top ljestvici je ukupno ostao sedamdeset četiri tjedna, postavši najuspješniji album Minogue u toj zemlji, te je sedam puta certificiran kao platinast. U Novom Zelandu je bio na trećem mjestu. Album je uspjeh i drugdje, te je došao na prvo mjesto u Velikoj Britaniji gdje je ostao dva tjedna, a na ljestvicama ukupno sedamdeset tjedana. Album je dosegao broj treće mjesto na top listi [[Billboard 200]] i postao najuspješniji album Minogue u SAD. Postoje tri različite verzije omota albuma. Na originalnoj verziji omota je Minogue odjevena u bijelo i drži [[mikrofon]]. Ova inačica distribuirana je u Australiji, Aziji, Europi i Latinskoj Americi. Kad je album objavljen u SAD i ponovno objavljen u nekim državama u Aziji, omot je zamijenjen drugom verzijom omota singla "[[In Your Eyes]]". Ovaj omot je također dostupan u Kanadi. Omot izdanja na bonus disku je sličan izvornikom albumom ali s Minogue nosi plavi kostim. == Singlovi == "[[Can't Get You Out of My Head]]" je objavljena kao singl u septembru 2001. u Europi i Australiji. Debitirala je na prvom mjestu top lista u Australiji, Irskoj i Velikoj Britaniji i ostala tjedna na ljestvici u svakoj od te tri zemlje. Bila je na visokim mjestima na ljestvicama u preko 40 država. Pjesma je objavljena 2002. godine u SAD i postala njen drugi hit na jednom od Top 10, došavši na sedmom mjesto na ljestvici [[Billboard Hot 100]]. "[[In Your Eyes]]" je objavljena kao singl u februaru 2002. Dospjela je na najvišu poziciju u Australiji, Mađarskoj i Rumunjskoj, a u Velikoj Britaniji završila je na trećem mjestu, u Irskoj na šestom mjestu i u Kanadi na 11. mjestu. Nije objavljena u SAD. "[[Love at First Sight]]" je objavljena kao singl u junu 2002. Dospjela je na drugo mjesto top ljestvice u Velikoj Britaniji i treće mjesto u Australiji. Pjesma je nominirana za Grammy nagradu za najbolju dance pjesmu 2003. godine, nakon što je završila na prvom mjestu u SAD-u na dance ljestvici. Dospjela je na 23. mjesto na ljestvici [[Billboard Hot 100]] i sedmo na irskoj ljestvici. "[[Come into My World]]" je kao singl objavljena u novmebru 2002. Pjesma je dospjela na četvrtom mjestu u Australiji, osmo u Velikoj Britaniji, 11. mjesto u Irskoj i 91. mjesto u SAD na [[Billboard Hot 100]]. Pjesma je dobila Grammy nagradu za najbolju dance pjesmu 2004. godine. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Producent(i) | autor_pjesme = da | skladba1 = More More More | napomena1 = | autor1 = Tommy D, Liz Winstanley | extra1 = Tommy D | trajanje1 = 4:40 | skladba2 = [[Love at First Sight]] | napomena2 = | autor2 = Kylie Minogue, Richard Stannard, Julian Gallagher, Ash Howes, Martin Harrington | extra2 = Stannard, Gallagher | trajanje2 = 3:57 | skladba3 = [[Can't Get You Out of My Head]] | napomena3 = | autor3 = Cathy Dennis, Rob Davis | extra3 = Dennis, Davis | trajanje3 = 3:49 | skladba4 = Fever | napomena4 = | autor4 = Greg Fitzgerald, Tom Nichols | extra4 = Fitzgerald | trajanje4 = 3:30 | skladba5 = Give It to Me | napomena5 = | autor5 = Minogue, Picchiotti, Anderson | extra5 = Picchiotti | trajanje5 = 2:48 | skladba6 = Fragile | napomena6 = | autor6 = Davis | extra6 = Davis | trajanje6 = 3:44 | skladba7 = [[Come into My World]] | napomena7 = | autor7 = Dennis, Davis | extra7 = Dennis, Davis | trajanje7 = 4:30 | skladba8 = [[In Your Eyes]] | napomena8 = | autor8 = Minogue, Stannard, Gallagher, Howes | extra8 = Stannard, Gallagher | trajanje8 = 3:18 | skladba9 = Dancefloor | napomena9 = | autor9 = Anderson, Dennis | extra9 = Anderson | trajanje9 = 3:24 | skladba10 = Love Affair | napomena10 = | autor10 = Minogue, Stannard, Gallagher | extra10 = Stannard, Gallagher | trajanje10 = 3:47 | skladba11 = Your Love | napomena11 = | autor11 = Minogue, Pascal Gabriel, Paul Statham | extra11 = Gabriel, Statham | trajanje11 = 3:47 | skladba12 = Burning Up | napomena12 = | autor12 = Greg Fitzgerald, Tom Nichols | extra12 = Fitzgerald, Nichols | trajanje12 = 3:59 }} == Top ljestvice == {{col-begin}} {{col-2}} === Tjedni ljestvice === {| class="wikitable sortable" !Top ljestvica !Najviša<br/>pozicija |- |align="left"|Australija (ARIA Charts) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|Austrija (Ö3 Austria) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|Belgija (Ultratop Flandrija) | style="text-align:center;"|14 |- |align="left"|Belgija (Ultratop Valonija) | style="text-align:center;"|12 |- |align="left"|Kanada (''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'') | style="text-align:center;"|10 |- |align="left"|Danska (Tracklisten) | style="text-align:center;"|4 |- |align="left"|Europa (''Music & Media'') | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|Finska (Suomen virallinen lista) | style="text-align:center;"|20 |- |align="left"|Francuska (SNEP) | style="text-align:center;"|21 |- |align="left"|Grčka (IFPI) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|Irska (IRMA) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|Italija (FIMI) | style="text-align:center;"|6 |- |align="left"|Japan (Oricon) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|Mađarska (MAHASZ) |align="center"|8 |- |align="left"|Nizozemska (Album Top 100) | style="text-align:center;"|7 |- |align="left"|Njemačka (Offizielle Top 100) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|Novi Zeland (RMNZ) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|Norveška (VG-lista) | style="text-align:center;"|4 |- |align="left"|Poljska (ZPAV) | style="text-align:center;"|12 |- |align="left"|Španjolska (PROMUSICAE) | style="text-align:center;"|9 |- |align="left"|Švajcarska (Schweizer Hitparade) | style="text-align:center;"|3 |- |align="left"|Švedska (Sverigetopplistan) | style="text-align:center;"|10 |- |align="left"|Velika Britanija (OCC) | style="text-align:center;"|1 |- |align="left"|SAD ([[Billboard 200]]) | style="text-align:center;"|3 |- |} {{col-2}} === Kraj godine ljestvice === {|class="wikitable sortable" |- !Top ljestvica (2001) !Najviša<br/>pozicija |- |Australija (ARIA Charts)<ref>{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-albums-2001.htm |title=ARIA Charts – End Of Year Charts – Top 100 Albums 2001 |publisher=Australian Recording Industry Association |accessdate=11. januar 2011 |language=na engleskom}}</ref> |align="center"|5 |- |Austrija (Ö3 Austria)<ref>{{cite web |url=http://www.austriancharts.at/2001_album.asp |title=Jahreshitparade 2001 |publisher=International Federation of the Phonographic Industry. Hung Medien |accessdate=19. februar 2011 |language=na njemačkom}}</ref> |align="center"|24 |- |Švajcarska (Schweizer Hitparade) |align="center"|18 |- |Švedska (Sverigetopplistan) |align="center"|92 |- |Velika Britanija (OCC)<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/end-of-year-artist-albums-chart/20010107/37502/ |title=End of Year Album Chart Top 100 – 2001 |publisher=Official Charts Company |accessdate=5. juli 2016 |language=na engleskom}}</ref> |align="center"|10 |- !Top ljestvica (2002) !Najviš<br/>pozicija |- |Australija (ARIA Charts)<ref>{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-albums-2002.htm |title=ARIA Charts – End Of Year Charts – Top 100 Albums 2002 |publisher=Australian Recording Industry Association |accessdate=11. januar 2011 |language=na engleskom}}</ref> |align="center"|4 |- |Belgija (Ultratop Flandrija)<ref>{{cite web |url=http://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2002&cat=a |title=Jaaroverzichten 2002 |publisher=Ultratop (Flandrija). Hung Medien |accessdate=19. februar 2011 |language=na holandskom}}</ref> |align="center"|67 |- |Belgija (Ultratop Valonija)<ref>{{cite web |url=http://www.ultratop.be/fr/annual.asp?year=2002&cat=a |title=Rapports Annuels 2002 |publisher=Ultratop (Valonija). Hung Medien |accessdate=19. februar 2011 |language=na francuskom}}</ref> |align="center"|64 |- |Francuska (SNEP) |align="center"|55 |- |Novi Zeland (RMNZ) |align="center"|30 |- |SAD (Billboard 200) |align="center"|82 |- |Velika Britanija (OCC)<ref>{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/end-of-year-artist-albums-chart/20020106/37502/ |title=End of Year Album Chart Top 100 – 2002 |publisher=Official Charts Company |accessdate=5. juli 2016 |language=na engleskom}}</ref> |align="center"|15 |- !Top ljestvica (2003) !Najviša<br/>pozicija |- |Australija (ARIA Charts)<ref>{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-albums-2003.htm |title=ARIA Charts – End Of Year Charts – Top 100 Albums 2003 |publisher=Australian Recording Industry Association |accessdate=11. januar 2011 |language=na engleskom}}</ref> |align="center"|57 |- |Velika Britanija (OCC) |align="center"|196 |} === Kraj decenije ljestvice === {|class="wikitable sortable" |- !Top ljestvica (2000–2009) !Najviša<br/>pozicija |- |Australija (ARIA Charts) |align="center"|13 |- |Velika Britanija (OCC) |align="center"|43 |} {{col-end}} == Prodaja i certifikacije == {|class="wikitable sortable" |- !Država !Certifikacija !Prodaja |- |align="left"|Argentina (CAPIF) |align="center"|Zlata |align="center"|20&nbsp;000 |- |align="left"|Australija (ARIA) |align="center"|7× Platina |align="center"|490&nbsp;000 |- |align="left"|Austrija (IFPI) |align="center"|Platina |align="center"|40&nbsp;000 |- |align="left"|Belgija (BEA) |align="center"|Zlata |align="center"|25&nbsp;000 |- |align="left"|Kanada (Music Canada) |align="center"|2× Platina |align="center"|200&nbsp;000 |- |align="left"|Danska (IFPI) |align="center"|Zlata |align="center"|25&nbsp;000 |- |align="left"|Francuska (SNEP) |align="center"|Platina |align="center"|300&nbsp;000 |- |align="left"|Grčka (IFPI) |align="center"|Zlata |align="center"|15&nbsp;000 |- |align="left"|Mađarska (MAHASZ) |align="center"|Platina |align="center"|20&nbsp;000 |- |align="left"|Nizozemska (NVPI) |align="center"|Zlata |align="center"|40&nbsp;000 |- |align="left"|Njemačka (BVMI) |align="center"|Platina |align="center"|300&nbsp;000 |- |align="left"|Novi Zeland (RMNZ) |align="center"|2× Platina |align="center"|30&nbsp;000 |- |align="left"|Poljska (ZPAV) |align="center"|Zlata |align="center"|50&nbsp;000 |- |align="left"|Rusija (NFPF) |align="center"|Dijamant |align="center"|60&nbsp;000 |- |align="left"|Španjolska (PROMUSICAE) |align="center"|Platina |align="center"|200&nbsp;000 |- |align="left"|Švajcarska (IFPI) |align="center"|2× Platina |align="center"|80.000 |- |align="left"|Švedska (GLF) |align="center"|Platina |align="center"|80&nbsp;000 |- |align="left"|Velika Britanija (BPI) |align="center"|5× Platina |align="center"|1&nbsp;730&nbsp;000 |- |align="left"|SAD (RIAA) |align="center"|Platina |align="center"|1&nbsp;159&nbsp;000 |- |} == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.kylie.com Službena stranica Kylie Minogue] {{en icon}} {{Kylie Minogue}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi 2001.]] [[Kategorija:Albumi Kylie Minogue]] 95j06xsb7ajw91hqtqae4bx8pcmgq6p Gianluigi Buffon 0 154159 42579434 42578604 2026-04-08T20:42:12Z ~2026-21717-40 342191 Poništena izmjena [[Special:Diff/42578604|42578604]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42579434 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Gianluigi Buffon | slika = Gianluigi Buffon (2014).jpg | punoime = Gianluigi Buffon | nadimak = ''Gigi'' | datumrođenja = [[28. 1.|28. siječnja]] [[1978|1978.]] | rodnigrad = {{flagicon|ITA|1946}} [[Carrara]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Italijani|Talijan]] | državljanstvo = {{flagicon|ITA}} [[Italija|talijansko]] | visina = 1.91m | pozicija = golman | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1991 – 1995 | omladinskipogoni = {{flagicon|ITA|1946}} [[Parma F.C.|Parma]] | godine1 = 1995 – 2001 | klubovi1 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Parma F.C.|Parma]] | nastupi(golovi)1 = 168 (0) | godine2 = 2001 – 2018 | klubovi2 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | nastupi(golovi)2 = 509 (0) | godine3 = 2018 – 2019 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]}} | nastupi(golovi)3 = 17 (0) | godine4 = 2019 – 2021 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | nastupi(golovi)4 = 17 (0) | godine4 = 2021 – 2023 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[Parma Calcio 1913|Parma]] | nastupi(golovi)4 = 43 (0) | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1997 – 2018 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 176 (0) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 19.12.2020. }} '''Gianluigi Buffon''' ([[Carrara]], [[28. 1.]] [[1978]]), bivši [[Italija|talijanski]] nogometni golman i reprezentativac te svjetski prvak u nogometu. Buffon se danas smatra jednim od najboljih golmana u povijesti. [[Pelé]] ga je proglasio jednim od [[FIFA 100|125 najboljih živućih igrača]]. Titulu najboljeg golmana [[Seria A|Serije A]] osvajao je rekordnih 8 puta, a [[IFFHS]] ga je čak četiri puta proglašavao golmanom godine, uključujući i najboljim golmanom 21. vijeka. {{Sastav Italija 1998 SP}} {{Sastav Italija 2002 SP}} {{Sastav Italija 2004 EP}} {{Sastav Italija 2006 SP}} {{Sastav Italija 2008 EP}} {{Sastav Italija 2010 SP}} {{Sastav Italija 2012 EP}} {{Sastav Italija 2014 SP}} {{Sastav Italija 2016 EP}} {{FIFA 100}} {{Authority control}} {{Stub}} {{Životni vijek|1978||Buffon, Gianluigi}} [[Kategorija:Italijanski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Parme]] [[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]] [[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu]] i2h5t3x0vc97967q36ef50ldmxw08ra 42579435 42579434 2026-04-08T20:42:22Z ~2026-21717-40 342191 Poništena izmjena [[Special:Diff/41875573|41875573]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42579435 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Gianluigi Buffon | slika = Gianluigi Buffon (2014).jpg | punoime = Gianluigi Buffon | nadimak = ''Gigi'' | datumrođenja = [[28. 1.|28. siječnja]] [[1978|1978.]] | rodnigrad = {{flagicon|ITA|1946}} [[Carrara]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Italijani|Talijan]] | državljanstvo = {{flagicon|ITA}} [[Italija|talijansko]] | visina = 1.91m | pozicija = golman | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1991 – 1995 | omladinskipogoni = {{flagicon|ITA|1946}} [[Parma F.C.|Parma]] | godine1 = 1995 – 2001 | klubovi1 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Parma F.C.|Parma]] | nastupi(golovi)1 = 168 (0) | godine2 = 2001 – 2018 | klubovi2 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | nastupi(golovi)2 = 509 (0) | godine3 = 2018 – 2019 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]}} | nastupi(golovi)3 = 17 (0) | godine4 = 2019 – 2021 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | nastupi(golovi)4 = 17 (0) | godine4 = 2021 – 2023 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[Parma Calcio 1913|Parma]] | nastupi(golovi)4 = 43 (0) | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1997 – 2018 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 176 (0) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 19.12.2020. }} '''Gianluigi Buffon''' ([[Carrara]], [[28. 1.]] [[1978]]), bivši [[Italija|talijanski]] nogometni golman i reprezentativac te svjetski prvak u nogometu. Buffon se danas smatra jednim od najboljih golmana u povijesti. [[Pelé]] ga je proglasio jednim od [[FIFA 100|125 najboljih živućih igrača]]. Titulu najboljeg golmana [[Seria A|Serije A]] osvajao je rekordnih 8 puta, a [[IFFHS]] ga je čak četiri puta proglašavao golmanom godine, uključujući i najboljim golmanom 21. vijeka. {{Sastav Italija 1998 SP}} {{Sastav Italija 2002 SP}} {{Sastav Italija 2004 EP}} {{Sastav Italija 2006 SP}} {{Sastav Italija 2008 EP}} {{Sastav Italija 2010 SP}} {{Sastav Italija 2012 EP}} {{Sastav Italija 2014 SP}} {{Sastav Italija 2016 EP}} {{FIFA 100}} {{Authority control}} {{Stub}} {{Životni vijek|1978||Buffon, Gianluigi}} [[Kategorija:Italijanski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Parme]] [[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]] [[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu]] 8p2yqbi9oy0b2iray916u5cttiz0rho 42579436 42579435 2026-04-08T20:42:30Z ~2026-21717-40 342191 Poništena izmjena [[Special:Diff/41807627|41807627]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42579436 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Gianluigi Buffon | slika = Gianluigi Buffon (2014).jpg | opis_slike = | punoime = Gianluigi Buffon | nadimak = ''Gigi'' | datum_rođenja = {{Birth date and age|1978|1|28}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|ITA|1946}} [[Carrara]] | država_rođenja = [[Italija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | nacionalnost = [[Italijani|Talijan]] | državljanstvo = {{flagicon|ITA}} [[Italija|talijansko]] | visina = 1.91m | pozicija = golman | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1991 – 1995 | omladinskipogoni = {{flagicon|ITA|1946}} [[Parma F.C.|Parma]] | godine1 = 1995 – 2001 | klubovi1 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Parma F.C.|Parma]] | nastupi(golovi)1 = 168 (0) | godine2 = 2001 – 2018 | klubovi2 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | nastupi(golovi)2 = 509 (0) | godine3 = 2018 – 2019 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]}} | nastupi(golovi)3 = 17 (0) | godine4 = 2019 – 2021 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | nastupi(golovi)4 = 17 (0) | godine4 = 2021 – 2023 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[Parma Calcio 1913|Parma]] | nastupi(golovi)4 = 43 (0) | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1997 – 2018 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 176 (0) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 19.12.2020. }} '''Gianluigi Buffon''' ([[Carrara]], [[28. 1.]] [[1978]]), bivši [[Italija|talijanski]] nogometni golman i reprezentativac te svjetski prvak u nogometu. Buffon se danas smatra jednim od najboljih golmana u povijesti. [[Pelé]] ga je proglasio jednim od [[FIFA 100|125 najboljih živućih igrača]]. Titulu najboljeg golmana [[Seria A|Serije A]] osvajao je rekordnih 8 puta, a [[IFFHS]] ga je čak četiri puta proglašavao golmanom godine, uključujući i najboljim golmanom 21. vijeka. {{Sastav Italija 1998 SP}} {{Sastav Italija 2002 SP}} {{Sastav Italija 2004 EP}} {{Sastav Italija 2006 SP}} {{Sastav Italija 2008 EP}} {{Sastav Italija 2010 SP}} {{Sastav Italija 2012 EP}} {{Sastav Italija 2014 SP}} {{Sastav Italija 2016 EP}} {{FIFA 100}} {{Authority control}} {{Stub}} {{Životni vijek|1978||Buffon, Gianluigi}} [[Kategorija:Italijanski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri ili nogometaši Parme]] [[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]] [[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu]] mbc2hf19tbd6jj98vazma0j3gl6l0q8 42579448 42579436 2026-04-09T00:41:10Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-21717-40|~2026-21717-40]] ([[User talk:~2026-21717-40|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42578604 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Gianluigi Buffon | slika = Gianluigi Buffon (2014).jpg | punoime = Gianluigi Buffon | nadimak = ''Gigi'' | datumrođenja = [[28. 1.|28. siječnja]] [[1978|1978.]] | rodnigrad = {{flagicon|ITA|1946}} [[Carrara]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Italijani|Talijan]] | državljanstvo = {{flagicon|ITA}} [[Italija|talijansko]] | visina = 1.91m | pozicija = golman | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1991 – 1995 | omladinskipogoni = {{flagicon|ITA|1946}} [[Parma F.C.|Parma]] | godine1 = 1995 – 2001 | klubovi1 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Parma F.C.|Parma]] | nastupi(golovi)1 = 168 (0) | godine2 = 2001 – 2018 | klubovi2 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | nastupi(golovi)2 = 509 (0) | godine3 = 2018 – 2019 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]]}} | nastupi(golovi)3 = 17 (0) | godine4 = 2019 – 2021 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] | nastupi(golovi)4 = 17 (0) | godine4 = 2021 – 2023 | klubovi4 = {{flagicon|ITA}} [[Parma Calcio 1913|Parma]] | nastupi(golovi)4 = 43 (0) | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1997 – 2018 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 176 (0) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 19.12.2020. }} '''Gianluigi Buffon''' ([[Carrara]], [[28. 1.]] [[1978]]), bivši [[Italija|talijanski]] nogometni golman i reprezentativac te svjetski prvak u nogometu. Buffon se danas smatra jednim od najboljih golmana u povijesti. [[Pelé]] ga je proglasio jednim od [[FIFA 100|125 najboljih živućih igrača]]. Titulu najboljeg golmana [[Seria A|Serije A]] osvajao je rekordnih 8 puta, a [[IFFHS]] ga je čak četiri puta proglašavao golmanom godine, uključujući i najboljim golmanom 21. vijeka. {{Sastav Italija 1998 SP}} {{Sastav Italija 2002 SP}} {{Sastav Italija 2004 EP}} {{Sastav Italija 2006 SP}} {{Sastav Italija 2008 EP}} {{Sastav Italija 2010 SP}} {{Sastav Italija 2012 EP}} {{Sastav Italija 2014 SP}} {{Sastav Italija 2016 EP}} {{FIFA 100}} {{Italijanski sportista godine}} {{Authority control}} {{Stub}} {{Životni vijek|1978||Buffon, Gianluigi}} [[Kategorija:Italijanski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Parme]] [[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]] [[Kategorija:Fudbaleri Paris Saint-Germaina]] [[Kategorija:Svjetski prvaci u fudbalu]] 2z7bv2cxcdtbp1o762mxg7cf7awhwm2 Izraelska naselja 0 190700 42579493 42264193 2026-04-09T05:10:08Z Periwinklewrinkles 342248 in English: corrections to the map, because Ashkelon and Ashdod were mislabeled 42579493 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Central-IL WB Gaza map 3 v2.png|right|thumb|250px|Karta izraelskih naselja (plave točke) na [[Zapadna obala|Zapadnoj Obali]] 2006.]] '''Izraelska naselja na okupiranim područjima''' (hebrejski ''התנחלות''), znana jednostavno i kao '''Izraelska naselja''' <ref>[http://www.qcea.org/wp-content/uploads/2012/08/bp-eusettlementtrade-version2-en-aug-2012.pdf EU Trade with Israeli Settlements], a briefing paper</ref> su [[jevreji|židovske]] civilne nastambe i zajednice izgrađene na zemlji koje je [[Izrael]] osvojio od [[Jordan]]a, [[Egipat|Egipta]] i [[Sirija|Sirije]] tijekom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] 1967. Takva naselja danas postoje na [[Zapadna obala|Zapadnoj Obali]], istočnom [[Jeruzalem]]u i [[Golanska visoravan|Golanskoj visoravni]]. Naselja na Zapadnoj Obali i istočnom Jeruzalemu su izgrađena na području predložene buduće [[Palestina|palestinske]] države. [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Opća skupština Ujedinjenih naroda]] predložila je 1947. rezolucijom 181 podjelu britanskog mandata Palestine na dvije države, Izrael i [[Arapi|arapsku]] Palestinu, ali to nikada nije provedeno pošto je cijelo područje 1967. zauzeo Izrael. Naselja su postojala i na [[Sinaj]]u i [[Gaza (razvrstavanje)|Gazi]] sve dok ih Izrael nije evakuirao: 1979. iz Sinaja nakon mirovnog sporazuma sa Egiptom te jednostranim povlačenjem 7.000 židovskih doseljenika iz Gaze 2005. Izrael je rastavio 18 naselja na Sinaju do 1982., te svih 21 u Gazi i četiri na Zapadnoj Obali 2005.,<ref name="West Bank">[[#Gorenberg|Gorenberg 2007.]], str. 363 </ref> ali je nastavio širiti naselja na područjima Zapadne Obale usprkos [[sporazum iz Osla|sporazumu iz Osla]], prema kojem nijedna strana neće poduzeti korake za mijenjanja statusa Zapadne Obale ili Gaze prije završetka pregovora.<ref>[[#Cordesman & Moravitz|Cordesman & Moravitz 2005.]], str. 432-433</ref><ref>[[#Moaz|Moaz 2006.]], str. 472</ref><ref>[[#Bishara|Bishara 2003.]], str. 133</ref> Međunarodna zajednica smatra tu politiku naseljavanja okupiranih područja nezakonitom.<ref name=ic> * {{Cite journal|title=Prolonged Military Occupation: The Israeli-Occupied Territories Since 1967|last=Roberts|first=Adam|author-link=Adam Roberts (scholar)|journal=The American Journal of International Law|volume=84|issue=1|publisher=American Society of International Law|pages=85–86}} * {{Cite book|title=The Italian Yearbook of International Law|volume=14|year=2005|editor1-last=Conforti|editor1-first=Benedetto|editor2-last=Bravo|editor2-first=Luigi|first=Marco|last=Pertile|chapter='Legal Consequences of the Construction of a Wall in the Occupied Palestinian Territory': A Missed Opportunity for International Humanitarian Law?|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|isbn=978-90-04-15027-0|page=141|ref=harv}} * {{Cite journal|journal=International Journal of Constitutional Law|title=Israel: The security barrier—between international law, constitutional law, and domestic judicial review|publisher=Oxford University Press|volume=4|last=Barak-Erez|first=Daphne|author-link=Daphne Barak Erez|year=2006|page=548|issue=3}} * {{Cite book|chapter=Self-determination and population transfer|last=Drew|first=Catriona|title=Human rights, self-determination and political change in the occupied Palestinian territories|volume=52|series=International studies in human rights|editor-last=Bowen|editor-first=Stephen|publisher=Martinus Nijhoff Publishers|year=1997|isbn=978-90-411-0502-8|pages=151–152|ref=harv}} * {{Cite web|title=The situation of workers of the occupied Arab territories|author=[[International Labour Organization]]|year=2005|url=http://www.ilo.org/public/english/standards/relm/ilc/ilc93/pdf/rep-i-ax.pdf|page=14}} </ref> Izraelska naselja u istočnom Jeruzalemu i Golanu, područja koja je Izrael i službeno anketirao, se također smatraju nezakonitima.<ref>Donald MacIntyre, [http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/the-big-question-what-are-israeli-settlements-and-why-are-they-coming-under-pressure-1692515.html The Big Question: What are Israeli settlements, and why are they coming under pressure?], ''The Independent'' 29. svibnja 2009. Preuzeto 7. prosinca 2012.</ref> [[Ujedinjeni narodi]] su u nekoliko navrata naveli kako je izraelska izgradnja židovskih naselja na palestinskim područjima kršenje četvrte [[Ženevske konvencije]].<ref name="UN Resolutions 446, 452, and 465">{{cite web |url=http://domino.un.org/unispal.nsf/3822b5e39951876a85256b6e0058a478/5aa254a1c8f8b1cb852560e50075d7d5 |title=UN Security Council Resolution 465 |access-date=2012-12-07 |archive-date=2015-09-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150919170346/http://domino.un.org/unispal.nsf/3822b5e39951876a85256b6e0058a478/5aa254a1c8f8b1cb852560e50075d7d5 |dead-url=yes }}</ref><ref> * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4714611.stm|title=What next for Gaza and West Bank?|publisher=BBC |date=30. kolovoza 2005|accessdate=7. prosinca 2012}} * [[#Yishai|Yishai 1987.]], str. 58</ref> [[Međunarodni sud pravde]] (MSP)<ref>{{cite web|url=http://www.icj-cij.org/docket/files/131/1677.pdf|title=Summary of the Advisory Opinion of 9 July 2004|publisher=Međunarodni sud pravde|date=9. srpnja 2004|page=10|accessdate=7. prosinca 2012|archivedate=2014-08-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140825085245/http://www.icj-cij.org/docket/files/131/1677.pdf|deadurl=yes}}</ref> također naziva naselja izvan Izraela nezakonitim, a nijedna strana vlada ne podupire takvu izraelsku politiku.<ref>{{cite news| last=Bronner| first=Ethan| title=In Israel, Time for Peace Offer May Run Out| date=2. travnja 2011| url=http://www.nytimes.com/2011/04/03/world/middleeast/03mideast.html| publisher=New York Times| accessdate=7. prosinca 2012}}</ref> U travnju 2012., Glavni tajnik UN-a [[Ban Ki-Moon]], kao odgovor na izraelske najave o legalizaciji naselja izvan svojih granica, je ponovio da su ta doseljavanja nezakonita te da time krši načela prethodnih dogovora.<ref>Natasha Mozgovaya, [[Reuters]] and The [[Associated Press]],[http://www.haaretz.com/news/diplomacy-defense/palestinians-call-on-un-to-stop-israeli-settlement-legalization-1.426625 Palestinians call on UN to stop Israeli settlement legalization], [[Haaretz]], 26. travnja 2012.</ref> Slične kritike su poslali i [[Evropska unija|EU]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref>{{cite news|url=http://www.timesofisrael.com/leaders-blast-government-move-to-legalize-three-west-bank-outposts/| title=World leaders blast legalization of three West Bank outposts| author=Michal Shmulovich|date=24 travnja 2012|newspaper=The Times of Israel|accessdate=12. prosinca 2012 }}</ref> Izrael osporava poziciju međunarodne zajednice i pravne dokumente prema kojima su takva naselja izvan njegovih granica nezakonita,<ref name="MFA_FAQ_settlements">{{Cite web| url= http://www.mfa.gov.il/MFA/Peace+Process/Guide+to+the+Peace+Process/Israel-+the+Conflict+and+Peace-+Answers+to+Frequen.htm#settlements| title=Israel, the Conflict and Peace: Answers to frequently asked questions| |year=2007| publisher=Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova}}</ref> navodeći da se naselja grade na zemljištu nejasnog pravnog statusa. Izraelski sudovi su znali presuditi da židovska naselja na privatnom palestinskom vlasništvu moraju biti uklonjena, ali su takve odluke rijetko provedene u stvarnosti. Od 1990-ih, broj židovskih doseljenika na palestinskom teritoriju u Zapadnoj Obali se utrostručio, te time i promijenio dio etničkog sastava tog područja, koje ima 2,5 milijuna Palestinaca.<ref>[[#Uradnik|Uradnik 2011.]], str. 338</ref> 2010. godine, 327.750 izraelskih državljana je živjelo na 121 službeno priznatom naselju na Zapadnoj Obali, 192.000 je živjelo u istočnom Jeruzalemu a preko 20.000 je živjelo na Golanu.<ref name="haaretz-27July2009">{{Cite web|url=http://www.haaretz.com/hasen/spages/1103125.html|title=IDF: More than 300,000 settlers live in West Bank|publisher=haaretz.com|accessdate=12. prosinca 2012|archive-date=2009-12-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20091203121551/http://www.haaretz.com/hasen/spages/1103125.html|dead-url=yes}}</ref> Ta naselja su različita, od običnih farmi i graničnih sela do proširenih urbanih četvrti. Tri najveća naselja - [[Modi'in Illit]], [[Maale Adumim]] i [[Betar Illit]] - su stekla status grada, pošto svaka ima preko 30.000 žitelja. BBC navodi da je 2012. bilo preko pola milijuna izraelskih doseljenika na Zapadnoj Obali, koji, prema studiji Oxfam, iako čine tek 13 % stanovništva, kontroliraju 86 % zemlje, dok Palestinci kontroliraju tek 6 %.<ref>{{cite news| url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18693709| title=Israeli settlements 'jeopardising' Palestinian prosperity| date=5. srpnja 2012| author=BBC News| publisher=bbc.co.uk| accessdate=7. prosinca 2012}}</ref> Izraelska politika prema tim naseljima je promjenjiva: katkad ih je javno promovirala, a katkad uklanjala silom.<ref>{{Cite web| url= http://www.jpost.com/Home/Article.aspx?id=21126|title=Government to target illegal outposts|publisher=The Jerusalem Post |date=5. kolovoza 2006| accessdate=12. prosinca 2012}}</ref> Posljednje naselje na Zapadnoj Obali izraelska vlada odobrila je 1999.<ref>{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/world/2012/apr/08/binyamin-netanyahu-settlers-peace|title=Binyamin Netanyahu's support for settlers bodes ill for peace prospects|author=Harriet Sherwood|date=8. travnja 2012|publisher=guardian.co.uk|accessdate=12. prosinca 2012 }}</ref> Nastavak širenja naselja i predstraža uz pomoć Izraela Palestinci često navode kao jednu od glavnih prepreka postizanja mirovnog sporazuma radi rješavanja [[Bliskoistočni sukob|Bliskoistočnog sukoba]]<ref>{{Cite web|url=http://www.ft.com/cms/s/0/7ce1dc86-82e3-11e0-b97c-00144feabdc0.html|title=Palestinians condemn settlements plan|publisher=The Financial Times|date=20. svibnja 2011}}</ref> ali i treće strane, poput UN-a,<ref name="BBCObstacle">{{Cite news| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8364815.stm| title=Israeli settlement plan denounced| publisher=BBC|date=8. studeni 2009|accessdate=12. prosinca 2012 }}</ref> [[Rusija|Rusije]],<ref>{{Cite news|url=http://en.rian.ru/russia/20111102/168365668.html |title=Russia urges Israel to halt settlement construction|publisher=RIA Novosti|date=2. studeni 2011|accessdate=7. prosinca 2012}}</ref> [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanije]],<ref>{{Cite news|url=http://www.haaretz.com/hasen/spages/1125583.html|title=Britain: Israeli settlements are 'illegal' and 'obstacle' to peace|date=4. studeni 2009|publisher=[[Haaretz]]|accessdate=7. prosinca 2012|archive-date=2010-01-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20100115084508/http://www.haaretz.com/hasen/spages/1125583.html|dead-url=yes}}</ref> [[Evropska unija|EU]]-a,<ref>{{Cite news|url=http://af.reuters.com/article/egyptNews/idAFLDE62E1M320100315|publisher=Reuters|title=EU's Ashton SAYS Israeli settlement plans hurt peace moves|accessdate=16. ožujka 2010|date=12. prosinca 2012|archivedate=2011-02-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110201134939/http://af.reuters.com/article/egyptNews/idAFLDE62E1M320100315|deadurl=yes}}</ref> i SAD-a.<ref name="BBCObstacle"/> <gallery> File:Tunnel to Gush Etzion.jpg|<center>Tunel i most koji povezuje jeruzalemsku čevrt Gilo sa naseljem Gush Etzion na Zapadnoj Obali file:GushKatif1.jpg|<center>Napušteno židovsko naselje Gush Katif, na obali Gaze file:Yamit evacuation 1.jpg|<center>Evakuacija izraelskih doseljenika iz naselja [[Yamit]], na sjeveroistoku [[Sinaj]]a, 1982. file:Arieal, Shomron(Storms 04).jpg|<center>[[Ariel (naselje)|Ariel]], veće naselje na Zapadnoj Obali file:IllegalSettlementsConstructionNilin.jpg|<center>Izgradnja nove zgrade u naselju Ni'lin file:Chemdat Overview.jpg|<center>Naselje Hemdat, duboko unutar Zapadne Obale, u dolini [[Jordan]]a </gallery> == Izvori == === Reference === {{izvori|2}} === Literatura === {{refbegin}} * {{Cite book| ref=Bishara |first=Marwan |last=Bishara |title=Palestine/Israel: Peace or Apartheid: Occupation, Terrorism and the Future |publisher=Zed Books |year= 2003 |isbn= 9781842772737|ref=harv}} * {{Cite book|ref=Cordesman & Moravitz| first1=Anthony |last1=Cordesman |first2=Jennifer |last2=Moravitz |title=The Israeli-Palestinian war: escalating to nowhere|url=https://archive.org/details/israelipalestini0000cord| publisher=Greenwood Publishing Group, [[Center for Strategic and International Studies]] |year=2005| isbn= 9780275987589|ref=harv}} * {{Cite book|ref=Gorenberg|title=The Accidental Empire: Israel and the Birth of the Settlements, 1967–1977|author=Gershom Gorenberg|year=2007|publisher=Macmillan, Henry Holt and Company| isbn=9781466800540|ref=harv}} * {{Cite book|ref=Moaz| first=Zeev |last=Maoz |title=Defending the Holy Land: a critical analysis of Israel's security & foreign policy |url=https://archive.org/details/defendingholylan0000maoz|publisher=University of Michigan Press|year= 2006 |isbn=9780472033416|ref=harv}} * {{Cite book| ref=Uradnik| last=Uradnik| first=Kathleen Ann| title=Battleground: Government and Politics, Opseg 1| url=https://archive.org/details/battlegroundgove0002unse| publisher= ABC-CLIO| year=2011| isbn=9780313343131|ref=harv}} * {{Cite book|ref=Yishai |first=Yael |last=Yishai|year=1987|publisher=Hoover Press| title=Land Or Peace: Whither Israel?| isbn=9780817985219|ref=harv}} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://www.guardian.co.uk/world/interactive/2009/aug/24/israel-settlements-west-bank Interkativna karta] na Guardianu * [http://www.poica.org/ Monitoring izraelskih aktivnosti kolonizacije] [[Kategorija:Historija Izraela]] [[Kategorija:Historija Palestine]] 6spq71enmbjzak9wmn1jr1pv6ov5nlr Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi 2 205351 42579405 42579005 2026-04-08T16:47:29Z Edgar Allan Poe 29250 /* Ostalo */ 42579405 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14= Likovi |list14 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]] {{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]] {{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]] {{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} c0mhfb39jwf5zfx5w6zhjdmspfkpnhc 42579455 42579405 2026-04-09T00:59:11Z Edgar Allan Poe 29250 /* Ostalo */ 42579455 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14= Likovi |list14 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]] {{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]] {{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]] {{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} qqtdyt6oovpyuoywmszwwbd9q2f7zqg 1284. 0 223686 42579408 42577788 2026-04-08T17:05:46Z Alekol 2231 42579408 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1284}} {{commonscat|1284}} == Događaji == * [[17. 1.]] - Mongolski ilhanidski vicekralj Anadolije Konkurtaj je uhapšen od strane gruzijskog vicekralja Alinaka Nojana zbog zavere protiv vladara Ahmeda [[Tekuder]]a, sutradan je pogubljen. * [[28. 1.]] - Umro je [[Kraljevina Alba|škotski]] naslednik Alexander, sledeća u naslednom nizu je njegova sestričina [[Margaret od Škotske|Margareta, norveška djeva]] (označena kraljica 1286-90, kada je umrla na putu u Škotsku). * početkom godine - [[Milutin Nemanjić|Milutin]] i [[Dragutin Nemanjić]] pljačkaju u vizantijskoj Makedoniji, stigli su do granica Svete gore i Hristopolja/Kavale.<ref name="isnI441">''Istorija s. n. I'', 441</ref> ** Kasnije tokom godine, nakon predaha, Milutin zauzima Poreč, Kičevo i Debar, čime se uspostavlja granica prema Vizantiji, kojoj ostaju, Strumica–Prosek/Demir Kapija–Prilep–Ohrid–Kroja; uznemirava je Kotanica, vizantijski prebeg u srpskoj službi.<ref name="isnI441" /> Opustošio je kraj oko Ohrida, pomagali su mu susedni albanski velikaši. S Milutinom se nakon ovih osvajanja centar države premešta iz Raške u Prištinu i Skoplje.<ref>[https://rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_5_l.html Srbija kao glavna balkanska država]. rastko.rs</ref> ** [[Debarska eparhija]] pripada [[Žičko-pećka arhiepiskopija|Žičko-pećkoj arhiepiskopiji]]. * 2. 2.? - [[Aragonski križarski rat]]: papa Martin IV označava francuskog princa [[Karlo Valois|Karla Valois]] za aragonskog kralja, kao svog vazala (ekskomunicirani aragonski vladar [[Pedro III od Aragona|Pedro III]] mu je ujak). * [[5. 2.]] - Prva mongolska invazija Burme: zauzeli su [[Tagaung]], ali se u maju povlače zbog velike vrućine. Obnavljaju pohod u sledećoj suvoj sezoni (naša jesen-zima). * [[6. 2.]] - Njemački kralj [[Rudolf I Habsburški]] (65) ženi se po drugi put, [[Izabela Burgundska, njemačka kraljica|Izabelom Burgundskom]] (13-14), nisu imali djece. * mart? - Rumski sultan [[Kejhusrev III]] je pogubljen jer se umešao u pobunu mongolskog guvernera Anadolije Konkurtaja protiv ilhanidskog vladara Ahmeda Tekudera. Za novog sultana je postavljen [[Mesud II]] (u dva navrata do 1308) * [[19. 3.]] - [[Edward I od Engleske]] je proglasio Rhuddlanski statut, ili Velški statut: u zemlji [[Vels]], osvojenoj u proteklih par godina, uvedeni su englesko pravo i grofovije. Grade se i [[Zamkovi i gradske zidine kralja Edwarda u Gwyneddu]]. * [[24. 3.]] - U Tiru je umro [[Hugo III., kralj Cipra]] i, u rivalstvu sa Karlom Anžujskim, [[Kraljevina Jeruzalem|Jeruzalema]]; nasljeđuje ga sin [[Ivan I.,kralj Cipra|Ivan I]] (do 1285, na kontinentu ga priznaju u Tiru i Bejrutu, Akra je Karlova). * [[4. 4.]] - Umro je [[Alfonso X Mudri]], kralj Kastilje, Leona i Galicije. Želeo je da ga nasledi unuk [[Alfonso de la Cerda|Alfonso]], potomak starijeg sina Ferdinanda, ali nametnuo se, uz podršku većine plemstva i gradova, mlađi sin [[Sancho IV od Kastilje|Sancho IV]] (do 1295). * [[20. 4.]] - Japan [[Kamakura period]]a: umro je [[Hōjō Tokimune]], ''shikken'', tj. regent [[šogun]]a, faktički vladar Japana; nasleđuje ga mladi sin [[Hōjō Sadatoki]] (do 1301). * maj - Umro je Isa ibn Muhanna, emir sirijskih beduina i gospodar Palmire, nasleđuje ga sin Muhanna ibn Isa. * [[24. 5.]] - Izmirenje ugarske kraljevske porodice u zagrebačkog biskupa: kralj nalaže majci [[Elizabeta Kumanka|Elizabeti]] da vrati biskupu mjesto [[Vaška (Sopje)|Vaška]]. <ref name="Klaic263">Klaić, 263</ref> * [[5. 6.]] - [[Rat Sicilijanske večernje]] – Bitka u Napuljskom zalivu: aragonsko-sicilijanska flota [[Roger de Lauria|Rogera de Laurije]] porazila je anžujsku flotu krunskog princa [[Karlo II. Napuljski|Karla od Salerna]], koji je i zarobljen (do 1288). Mlađi Karlo se oglušio o očev nalog da ostane u defanzivi dok ovaj sakuplja vojsku i flotu u Provansi, sutradan stiže u Gaetu. * [[7. 6.]] - Kralj Ladislav i posebice njegova supruga Isabela potvrđuju da se kraljica majka izmirila sa zagrebačkim biskupom Timotijem i povratila mu desetinu iz Virovitice, Lipove i Virovitičke županije. Ladislav vraća biskupu županiju Garešnicu (25. 8. potvrđuje grad Garić.<ref name="Klaic263" /> * [[26. 6.]] - Zbog neprijateljstva lokalnog kapetana, papa Martin i kurija odlaze iz [[Orvieto|Orvijeta]], u oktobru stižu u [[Perugia|Perugiu]]. * [[12. 7.]] - Abu Hafs Umar bin Yahya, polubrat ranijeg emira, proglasio se za kalifa u Tunisu (do 1295). Uzurpator Ibn Abu Umara je ubrzo uhvaćen i pogubljen - time je vraćena [[Hafsidi|hafsidska]] vlast u zemlji. * jul - Ilhanidski vladar Tekuder je uhvaćen i 26. 7. izručen Argunu - biće mu suđeno za Konkurtajevo pogubljenje. * jul/avgust - [[Karlo I Anžujski]] je neuspešno opsedao [[Reggio Calabria]], zatim odlazi u [[Brindisi]]. * druga polovina godine - Dragutin Nemanjić Mačvansko-bosansku banovinu, kao ugarski kraljevski zet.<ref name="isnI441" /> ** Graniči se sa [[Braničevo (oblast)|Braničevom]] u kome, iz [[Ždrelo (mlavsko)|Ždrela]] vladaju agresivni [[Drman i Kudelin]]. * 5 - 6. 8. - Pomorska bitka kod Melorije u Ligurskom moru: [[Republika Genova|Đenovljani]] su uništili [[Republika Pisa|pizansku]] flotu, što je početak opadanja te republike, koju napadaju i Firenca i Lucca. Moguće da je među zarobljenima [[Rustichello da Pisa]], koji će oko 1298. sa Markom Polom napisati [[Livre des Merveilles du Monde|knjigu putopisa]]. * [[11. 8.]] - [[Argun]] je novi vladar mongolske ilhanidske Persije (do 1291), dan nakon Tekuderovog pogubljenja. Polubrat [[Gajhatu]] je poslat za guvernera u Anadoliji. * [[16. 8.]] - [[Jeanne od Navarrre]] (11), kraljica [[Kraljevina Navara|Navare]] i grofica [[Grofovija Champagne|Šampanje]], udaje se za francuskog nasljednika [[Philippe IV od Francuske|Philippea]] (16) - vladarski par Francuske 1285-1305. Ona nikada nije bila u Navari, zemljom vladaju francuski guverneri. * jesen - Dragutinova kćerka [[Jelisaveta Nemanjić|Jelisaveta]] (ca. 14-16) udaje se za bosanskog župana [[Stjepan I Kotromanić|Stjepana I Kotromanića]] (42) (njihov unuk Tvrtko će se proglasiti za kralja 1377).<ref>[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_4_l.html Zapadnjačka orijentacija u Srbiji]. rastko.rs</ref> * [[30. 12.]] - Karlo Anžujski prelazi iz Brindisija u [[Foggia|Foggiu]] - smrtno je bolestan. === Kroz godinu === * [[Stefan Dragutin]] postaje [[Sremska zemlja|sremski]] kralj, sa prvom rezidencijom u [[Debrc]]u. Beograd je prvi put pod srpskom vlašću. * Bugarska princeza [[Ana Terter]] postaje četvrta žena [[Milutin Nemanjić|Milutina Nemanjića]] (do 1299). Njen otac [[Đorđe I Terter]] je pod pritiskom [[Nogaj]]evih Mongola (koji i upadaju sledeće godine). * [[Ivan Gisingovac]] je slavonski ban nakon Petra Pakračkog, njegov brat [[Nikola I. Gisingovac|Nikola]] je ugarski palatin.<ref name="Klaic263" /> * [[Katedrala u Beauvaisu]]: dio svoda [[Kor (arhitektura)|kora]] se srušio 12 godina nakon završetka, što izaziva izvjesnu krizu u francuskom gotičkom graditeljstvu. * U Veneciji se počinje kovati zlatni novac [[dukat]], pošto je vizantijskom [[hiperpiron]]u oslabljena vrednost; kasnije poznat i kao [[cekin]], po nazivu mletačke kovnice. * [[Aragonski križarski rat]], dio [[Rat Sicilijanske večernje|Rata Sicilijanske večernje]]: francuske snage napadaju Aragon, uz pomoć [[Kraljevina Mallorca|Kraljevine Mallorce]]. * Aragonci zauzeli otok [[Djerba]] pored Tunisa. * Vizantijski car [[Andronik II Paleolog]] (25) ženi se Jolandom, preimenovanom u [[Irina Monferatska]] (ca. 10) - sa sobom je donela titularna prava na [[Kraljevina Solun|Kraljevinu Solun]], palu još pre 60 godina. * Ovoj godini, na dan Ivana i Pavla, 26. juna, pripisana je priča o Hamelinskom šarenom frulašu (''Pied Piper'' na engleskom). == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1284.}} * [[25. 4.]] - [[Edward II od Engleske]], († [[1327]]) * {{circa}} 1280-84 - [Miha Madijev]], povjesničar († > 1358) * {{circa}} [[Simone Martini]], slikar († [[1344]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1284.}} * [[24. 3.]] - [[Hugo III., kralj Cipra]] (* ca. 1235) * [[4. 4.]] - [[Alfonso X Mudri]], kralj Kastilje, Leona i Galicije (* [[1221]]) * [[20. 4.]] - [[Hōjō Tokimune]], faktički vladar Japana (* [[1251]]) * maj - Isa ibn Muhanna, emir sirijskih beduina i gospodar Palmire [[Kategorija:1284.| ]] [[Kategorija:1280-e]] [[Kategorija:Godine]] qta0czlztprl8is98baawlvqwnarr2l Korisnik:Duma/U radu4 2 232970 42579404 42578962 2026-04-08T16:43:57Z Duma 16555 42579404 wikitext text/x-wiki [[File:Placental morphologies encountered in placental mammals.jpg|thumb|Morfologija posteljice kod različitih placentnih sisara]] [[File:Goat_eating_placenta.jpg|alt=|thumb|Majka koza vrši placentofagiju]] '''Placentofagija''' je čin konzumiranja dijela ili cijele [[Izbacivanje placente|posteljice]] nakon porođaja kod sisara.<ref name="Hayes 2016">{{Cite journal |last=Hayes |first=Emily Hart |date=2016 |title=Consumption of the Placenta in the Postpartum Period |journal=Journal of Obstetric, Gynecologic & Neonatal Nursing |language=en |volume=45 |issue=1 |pages=78–89 |doi=10.1016/j.jogn.2015.10.008 |issn=0884-2175 |pmid=26815801}}</ref> Porođaj obuhvata rađanje novorođenčeta, kao i izbacivanje posteljice i fetalne membrane.<ref name="Kristal 1980">{{Cite journal |last=Kristal |first=Mark B. |date=1980 |title=Placentophagia: A biobehavioral enigma (or ''De gustibus non disputandum est'') |journal=Neuroscience & Biobehavioral Reviews |volume=4 |issue=2 |pages=141–150 |doi=10.1016/0149-7634(80)90012-3 |pmid=6999389 |s2cid=10468943 |issn=0149-7634}}</ref> [[Posteljica]] je ključni organ koji se razvija u majčinoj maternici tokom trudnoće kako bi podržao fetus. Povezuje se s fetusom putem pupčane vrpce kako bi omogućila transport hranjivih tvari, izlučivanje otpadnih tvari i razmjenu plinova između majke i [[fetus]]a.<ref name="Kristal 1980" /> Morfološke osobine posteljice razlikuju se među vrstama, ali njena funkcija je univerzalna. Placentofagija je ponašanje karakteristično za majku kod većine placentalnih sisara.<ref name="Hayes 2016" /> Opažen je značajan broj slučajeva placentofagije kod niza životinja. Anomalije uglavnom uključuju ljude i vodene vrste, kao i deve.<ref name="Kristal 1980" /> Međutim, koncept postaje sve popularniji među ženama na Zapadu, uprkos svom kontroverznom prizvuku.<ref name="Hayes 2016" /> Teorije o tome zašto sisari praktikuju placentofagiju povezane su s mnogim predloženim prednostima konzumiranja posteljice. One se razlikuju među životinjama, ali su obično bihevioralne, medicinske ili duhovne prirode.<ref name="Kristal 1980" /><ref>{{cite journal |last1=Ober |first1=William |date=1979 |title=Notes on Placentophagy |journal=Bulletin of the New York Academy of Medicine |volume=55 |issue=6 |pages=591–599 |pmid=111747 |pmc=1807646}}</ref><ref name="Kristal 1991">{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark B. |date=1991 |title=Enhancement of Opioid-Mediated Analgesia: A Solution to the Enigma of Placentophagia |journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews |volume=15 |issue=3 |pages=425–435 |doi=10.1016/S0149-7634(05)80035-1 |pmid=1956610 |s2cid=6331181 |issn=1873-7528}}</ref> == Zastupljenost == Placentophagy is a normality in most members of the taxonomic group [[Eutheria]]. It has been observed in animals ranging from rodents to primates, and even in some instances humans. The most extensive study has been on animals in orders [[Rodentia]], [[Chiroptera]], [[Lagomorpha]], [[Carnivora]], [[Perissodactyla]], [[Artiodactyla]], and [[Primates]].<ref name="Kristal 1980" /> Exceptions to the ubiquitous behaviour in mammals can be seen in humans, sea mammals and [[camelids]]. It is suggested that the portion of marine species that do not practice placentophagy are ones that deliver their offspring in the water because beneficial components are dispersed upon expulsion from the mother, and that the domestication of camelids has eradicated the behaviour by placing stress and selective pressure on the species.<ref name="Kristal 2012">{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark |last2=DiPirro |first2=Jean |last3=Thompson |first3=Alexis |date=2012 |title=Placentophagy in Humans and Nonhuman Mammals: Causes and Consequences |journal=Ecology of Food and Nutrition |volume=51 |issue=3 |pages=177–197 |doi=10.1080/03670244.2012.661325 |pmid=22632059 |bibcode=2012EcoFN..51..177K |s2cid=540223 |issn=1543-5237}}</ref> === Kod zečeva === [[File:Oryctolagus_cuniculus_Tasmania_2.jpg|thumb|Domestic rabbit, ''Oryctolagus cuniculus,'' used as model species in study of placentophagy|alt=]] Placentophagia in rabbits is exclusively performed by maternal figures that have recently given birth. A study shows that even when pregnant and pre-parturient female rabbits are presented with placental meal there is little participation in the behavior but all postpartum mothers ate the afterbirth. When compared with the consumption of liver, another protein source, the occurrence of placentophagia alone increases by roughly 55% in the short 1–5 day period following parturition.<ref name="Melo 2003">{{Cite journal |last1=Melo |first1=Angel I. |last2=González-Mariscal |first2=Gabriela |date=2003 |title=Placentophagia in rabbits: Incidence across the reproductive cycle: Placentophagia in Rabbits |journal=Developmental Psychobiology |language=en |volume=43 |issue=1 |pages=37–43 |doi=10.1002/dev.10118 |pmid=12794777 |issn=1098-2302}}</ref> The liver is preferential to non-pregnant, pregnant and pre-parturient mothers consistently as opposed to post-partum mothers who chose to consume only placenta when presented with both. The same study also looked at the interest of the placenta in pregnant rabbits, they saw that in the days leading up to delivery the animals were more intrigued by the placenta when it was presented, which was shown by increasing sniffing of the placenta. The attraction was not demonstrated towards the liver. This infers that there is a tie between elements prompting both delivery and placentophagy in pregnant maternal rabbits.<ref name="Melo 2003" /> In some instances placentophagia is tied to [[cannibalism]] in rabbits. As the mother engages in the act of consuming the placenta, they accidentally ingest the neonate as well.<ref>{{Cite journal |last1=Clauss |first1=Marcus |last2=Lischke |first2=Andreas |last3=Botha |first3=Heike |last4=Hatt |first4=Jean-Michel |date=2016 |title=Carcass consumption by domestic rabbits (Oryctolagus cuniculus) |journal=European Journal of Wildlife Research |language=en |volume=62 |issue=1 |pages=143–145 |doi=10.1007/s10344-015-0980-y |s2cid=16166906 |issn=1612-4642}}</ref> === Kod pacova === Placentophagia has been studied most commonly in rodents, specifically rats. There have been multiple conclusions drawn from the available literature. One major finding is that the consumption of the afterbirth and associated materials increases the onset and intensity of maternal behavior in rats.<ref name="Kristal 1991" /> The increased contact between the adult and the infant is what enhances the adoption of parental behavior. In addition to increasing the parenting tendencies of mother rats, it has been seen that placentophagia by female weanling laboratory rats when the mother births a subsequent litter, elevates [[alloparenting]] behavior toward their siblings.<ref>{{Cite journal |last1=Harding |first1=Kaitlyn M. |last2=Lonstein |first2=Joseph S. |date=2014 |title=Placentophagia in weanling female laboratory rats: Placentophagia in Weanling Females |journal=Developmental Psychobiology |language=en |volume=56 |issue=6 |pages=1290–9 |doi=10.1002/dev.21208 |pmc=4119531 |pmid=24604548 |issn=1098-2302}}</ref> Additional research has shown that ingestion of the placenta and amniotic fluid influences the pain tolerance in pregnant rats via elevation of naturally occurring opioid-mediated analgesia.<ref name="Kristal 1991" /> Production of endogenous opioids produced by the central nervous system, is increased during the birthing process which raises the pain threshold of the mother. When coupled with the ingestion of placenta or amniotic fluid, there is a drastic increase in the opioid effect. A test whereby rats were given meat rather than placenta supported the contribution of the afterbirth components to the enhanced opioid effect by showing no increase in the pain threshold of the post-partum mother.<ref name="Kristal 1991" /><ref name="Kristal 2012" /> == Hipotetske koristi == There are numerous hypothesized benefits to the practice of placentophagy in both human and nonhuman mammals, which are seen as the direct motivation for various animals to engage in the consumption of the afterbirth. Many of these proposed benefits have since been disproved through scientific study. === Osjećaj gladi === Some initial conjectures related directly to the satiation of specific and general maternal hunger.<ref name="Kristal 2012" /> These hinged on the idea that prior to parturition mothers ceased to eat and so, immediately after birth they consumed the placenta to satisfy an intense hunger. A further idea was that of specific hunger, according to which the maternal figure participated in placentophagy in order to replenish any resources depleted during pregnancy that were contained within the placenta.<ref name="Kristal 1991" /> This was later disproved by studies on rats and other species showing that a wide range of animals do not typically decrease the amount of food or water taken in prior to delivery, and that rats presented with placenta will consume it regardless of pregnancy or virginity.<ref name="Kristal 1980" /><ref name="Kristal 1991" /><ref name="Kristal 1973">{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark |last2=Wampler |first2=Richard |date=1973 |title=Food and water intake prior to parturition in the rat |journal=Physiological Psychology |volume=1 |issue=3 |pages=297–300 |doi=10.3758/BF03326927 |doi-access=free |issn=2197-9960}}</ref> === Čistoća i zaštita od predatora === Another aspect of placentophagy that was initially considered a beneficial reason for its occurrence was that the consumption of the afterbirth ensured cleanliness of the nest and eliminated any sign of new and vulnerable offspring.<ref name="Kristal 1980" /> It was suggested that nesting animals, who would then rear their young within the nest, benefited by having an aseptic area. Further, predators would be attracted to the site of parturition by the scent of blood and of fetal tissue, so ingesting the afterbirth would eliminate the ability for predators to easily locate newborns. This would in turn provide protection for the defenseless young.<ref name="Kristal 1980" /> These hypothesized benefits were later rejected because the act of consuming the placenta would be more time-consuming than merely abandoning the site of parturition or removing the afterbirth from the nesting area, each of which would provide the same benefit as placentophagy was presumed to provide.<ref name="Kristal 1980" /> === Povećani prag boli === A newer hypothesis about the maternal consumption of afterbirth in mammals is that the placenta contains compounds that increase pain tolerance post parturition.<ref name="Kristal 1991" /><ref name="Kristal 1973" /> Although it is known that during pregnancy and labour there is a natural increase in internal production of enkephalins and endorphins that decrease the sensation of pain, studies indicated that the consumption of placenta by maternal rats after delivery spiked the subsequent numbers of these opioids.<ref name="Kristal 2012" /> This was due to the active ingredient present in the placenta as well as the amniotic fluid, placental opioid-enhancing factor (POEF). It is important to note that afterbirth also contains amniotic fluid, and scientists believe its consumption may be equally as important in the elevation of pain threshold as is the placental ingestion. Amniotic fluid is likely taken in unknowingly by cleaning the genital area prior or post delivery, or by cleaning or kissing the infant soon after expulsion.<ref name="Kristal 1991" /><ref name="Kristal 1973" /> == Evolucija == Placentophagy evolved independently in different lineages as adaptations to various challenges faced by ancestral species.<ref name="Kristal 2012" /> The behaviour was ultimately attractive to the maternal subject based on the hypothesized benefits discussed above but provided some kind of advantage. Based on this advantage, placentophagy was selected for by natural selection which lead to its persistence in mammal species.<ref name="Kristal 2012" /> == Placentofagija kod ljudi == {{Main|Human placentophagy}} [[File:Ziheche.jpg|thumb|left|200px|Dried human placenta as medicine (''ziheche'') (紫河车)]] Although the placenta is revered in many cultures, there is scarce evidence that any customarily eat the placenta after the newborn's birth.<ref name="Young 2010">{{cite journal |last1=Young |first1=Sharon M. |last2=Benyshek |first2=Daniel C. |title=In Search of Human Placentophagy: A Cross-Cultural Survey of Human Placenta Consumption, Disposal Practices, and Cultural Beliefs |journal=Ecology of Food and Nutrition |date=2010 |volume=49 |issue=6 |pages=467–484 |doi=10.1080/03670244.2010.524106 |pmid=21888574 |issn=1543-5237}}</ref> Those who advocate placentophagy in humans believe that eating the placenta prevents [[postpartum depression]] and other pregnancy complications.{{Citation needed|date=June 2019}} [[Obstetrician]] and spokesperson for the [[Royal College of Obstetricians and Gynaecologists]] Maggie Blott disputes the post-natal depression theory, stating there is no medical reason to eat the placenta: "Animals eat their placenta to get nutrition – but when people are already well-nourished, there is no benefit, there is no reason to do it."<ref>{{Cite news |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/magazine/4918290.stm |title=Why eat a placenta? |publisher=[[BBC News]] |access-date=12 December 2007 |date=18 April 2006}}</ref> While no [[Randomized controlled trial|scientific study]] has proven any benefits, a survey was conducted by American [[Anthropology|medical anthropologists]] at the [[University of South Florida]] and [[University of Nevada, Las Vegas]]. Among the respondents, about three-fourths claimed to have positive experiences from eating their own placenta, citing "improved mood", "increased energy", and "improved lactation".<ref>{{cite web |url=http://news.unlv.edu/article/steamed-dehydrated-or-raw-placentas-may-help-moms%E2%80%99-post-partum-health |publisher=University of Nevada, Las Vegas |title=Steamed, Dehydrated or Raw: Placentas May Help Moms' Post-Partum Health |last=Bawany |first=Afsha |date=27 February 2013 |access-date=25 March 2013}}</ref> <ref name="Selander 2013">{{cite journal |last1=Selander |first1=Jodi |last2=Cantor |first2=Allison |last3=Young |first3=Sharon M. |last4=Benyshek |first4=Daniel C. |title=Human Maternal Placentophagy: A Survey of Self-Reported Motivations and Experiences Associated with Placenta Consumption |journal=Ecology of Food and Nutrition |date=2013 |volume=52 |issue=2 |pages=93–115 |doi=10.1080/03670244.2012.719356 |url=http://news.unlv.edu/sites/default/files/EFN%20Placentophagy%20Survey%20(Selander,%20Cantor,%20Young%20and%20Benyshek%202013).pdf |issn=1543-5237 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150216214212/http://news.unlv.edu/sites/default/files/EFN%20Placentophagy%20Survey%20%28Selander,%20Cantor,%20Young%20and%20Benyshek%202013%29.pdf |archive-date=16 February 2015 |url-status=dead |via=University of Nevada, Las Vegas}}</ref> Human placenta has also been an ingredient in some [[traditional Chinese medicine]]s,<ref>{{Cite web |url=http://www.news-medical.net/print_article.asp?id=1333 |title=Traditional Chinese medicine contains human placenta |website=News-Medical |date=8 May 2004 |access-date=12 December 2007 |url-access=registration}}</ref> including using dried human placenta, known as ''ziheche'' ({{zh|s=[[wikt:紫河车|紫河车]]|t=紫河車|p=Zǐhéchē}}), to treat wasting diseases, infertility, impotence and other conditions.<ref>{{cite book |author1=Tierra, Lesley |author2=Tierra, Michael |title=Chinese Traditional Herbal Medicine, Volume II: Materia Medica and Herbal Reference |publisher=Lotus Press |location=Twin Lakes, Wis. |year=1998 |isbn=978-0-914955-32-0 |page=225}}</ref> Most recently, the CDC<ref>{{cite journal |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |title=Notes from the Field: Late-Onset Infant Group B Streptococcus Infection Associated with Maternal Consumption of Capsules Containing Dehydrated Placenta — Oregon, 2016 |volume=66 |issue=25 |pages=677–678 |doi=10.15585/mmwr.mm6625a4 |doi-access=free |pmid=28662016 |pmc=5687501 |issn=1545-861X |year=2017 |last1=Buser |first1=Genevieve L. |last2=Mató |first2=Sayonara |last3=Zhang |first3=Alexia Y. |last4=Metcalf |first4=Ben J. |last5=Beall |first5=Bernard |last6=Thomas |first6=Ann R.}}</ref> published a report of a newborn infected with group B ''Streptococcus'' (GBS) bacteria likely after the mother ingested placenta capsules. Consequently, the CDC said that placenta capsule ingestion should be avoided and to educate mothers interested in placenta encapsulation about the potential risks. A recent publication<ref>{{cite journal |last1=Farr |first1=Alex |last2=Chervenak |first2=Frank A. |last3=McCullough |first3=Laurence B. |last4=Baergen |first4=Rebecca N. |last5=Grünebaum |first5=Amos |date=2018 |title=Human placentophagy: a review |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=218 |issue=4 |pages=401.e1–401.e11 |doi=10.1016/j.ajog.2017.08.016 |issn=0002-9378 |pmid=28859955 |s2cid=4450981}}</ref> advised that physicians should discourage placentophagy because it is potentially harmful with no documented benefit. British celebrity chef [[Hugh Fearnley-Whittingstall]], known for his series of River Cottage programmes, notoriously cooked and ate a human placenta on one of his programmes.<ref>{{cite web |date=28 May 1998 |title=Channel 4 rapped for serving placenta |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/101944.stm |publisher=BBC News |access-date=29 June 2021}}</ref> Pg.104-7 in [[Cecil Adams]]'s ''[[Return of the Straight Dope]]'' (1994) describes a home childbirth, followed by placentophagy, in [[Berkeley, California]]. == Povezano == * [[Autokanibalizam]] == Reference == {{Reflist|30em}} == Vanjske poveznice == *{{Commons category-inline|Placentophagy}} {{načini ishrane}} 98ior7wzepey92steeg4j5rjdcmf0t4 Korisnik:Duma/U radu5 2 252974 42579406 42579166 2026-04-08T16:50:42Z Duma 16555 42579406 wikitext text/x-wiki '''Lipofilne bakterije''' (''bakterije koje vole [[mast]]i'') su [[bakterije]] koje se mogu razmnožavati u [[lipid]]ima. == Tipovi == Uključuju [[Corynebacterium|lipofilne korinebakterije]].<ref name=cmr>{{cite journal |pmid=8993861 |pmc=172946 |first1=Guido |title=Clinical microbiology of coryneform bacteria |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=10 |issue=1 |pages=125–59 |last1=FUnke |first2=Alexander |last2=Von Graevenitz |first3=Jill E. |last3=Clarridge |first4=Kathryn A. |last4=Bernard |year=1997 |doi=10.1128/cmr.10.1.125}}</ref> ''[[Cutibacterium acnes]]'' je vrsta lipofilnih bakterija<ref>{{cite journal |doi=10.1136/pgmj.75.884.328 |pmid=10435165 |pmc=1741272 |title=Classic diseases revisited: Acne: A review of immunologic and microbiologic factors |journal=Postgraduate Medical Journal |volume=75 |issue=884 |pages=328–31 |year=1999 |last1=Burkhart |first1=C. G |last2=Burkhart |first2=C. N |last3=Lehmann |first3=P. F }}</ref> koje oslobađaju [[masne kiseline]] i pogoršavaju [[komedon]]e kod [[akne|akni]]. Međutim, skupina lipofilnih bakterija sama po sebi nije patogena, tj. ne uzrokuje [[trovanje hranom]] ili infekciju hranom.<ref name=jensen>{{cite journal |doi=10.1007/BF02639925 |title=The action of microorganisms on fats |journal=Oil & Soap |volume=10 |issue=2 |pages=23–7 |year=1933 |last1=Jensen |first1=L. B. |last2=Grettie |first2=D. P. }}</ref> == Evolucijski razlog == In terms of [[evolution]], lipophilism can be regarded as fine-tuning the [[metabolism]] to lipophilic [[habitats]]. Some bacteria do not only accelerate their metabolism using lipids prevailing in their [[environment (biophysical)|environment]], some of them cannot proliferate without external lipid supply. For example, some Corynebacteria, such as ''[[Corynebacterium uropygiale]]'',<ref name="Braun"/> lost their ability to produce certain [[fatty acids]] by themselves. On the one hand, this renders the bacteria vulnerable to environmental changes. On the other hand, energy can be saved as there is no need to put effort into lipid synthesis.<ref name="Braun">{{cite journal |doi=10.1016/j.syapm.2015.12.001 |pmid=26776107 |title=''Corynebacterium uropygiale'' sp. nov., isolated from the preen gland of Turkeys (Meleagris gallopavo) |journal=Systematic and Applied Microbiology |volume=39 |issue=2 |pages=88–92 |year=2016 |last1=Braun |first1=Markus Santhosh |last2=Zimmermann |first2=Stefan |last3=Danner |first3=Maria |last4=Rashid |first4=Harun-or |last5=Wink |first5=Michael }}</ref> == Zdravstveni rizici == Most materials in laboratories and health-care centers have small amounts of lipids on their surface, and thus may support the proliferation of lipophilic bacteria.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.jcrs.2004.04.056 |pmid=15519105 |title=Postoperative Corynebacterium macginleyi endophthalmitis |journal=Journal of Cataract & Refractive Surgery |volume=30 |issue=11 |pages=2441–4 |year=2004 |last1=Ferrer |first1=Consuelo |last2=Ruiz-Moreno |first2=José M. |last3=Rodrı́Guez |first3=Alejandra |last4=Montero |first4=Javier |last5=Alió |first5=Jorge L. }}</ref> However, since they are not pathogenic,<ref name=jensen/> this is not a serious threat. Lipophilic bacteria may also proliferate in diet fat. However, in modern food industry this is very rare<ref name=jensen/> and at worst causes a discoloration of the fat.<ref name=jensen/> == Komercijalna upotreba == Mnoge lipofilne bakterije su dobar izvor biosurfaktanata, pa se stoga koriste u komercijalne svrhe, npr. ''[[Bacillus licheniformis]]''. Ta vrsta proizvodi [[biosurfaktant]]e koji zamjenjuju hemijski proizvedene surfaktante. Biosurfaktanti su razgradivi, za razliku od hemijskih. == Reference == {{reflist|30em}} 7ihu8spi3qj3s1m6x4qzxq1tr8b65yr 42579407 42579406 2026-04-08T16:55:51Z Duma 16555 42579407 wikitext text/x-wiki '''Lipofilne bakterije''' (''bakterije koje vole [[mast]]i'') su [[bakterije]] koje se mogu razmnožavati u [[lipid]]ima. == Tipovi == Uključuju [[Corynebacterium|lipofilne korinebakterije]].<ref name=cmr>{{cite journal |pmid=8993861 |pmc=172946 |first1=Guido |title=Clinical microbiology of coryneform bacteria |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=10 |issue=1 |pages=125–59 |last1=FUnke |first2=Alexander |last2=Von Graevenitz |first3=Jill E. |last3=Clarridge |first4=Kathryn A. |last4=Bernard |year=1997 |doi=10.1128/cmr.10.1.125}}</ref> ''[[Cutibacterium acnes]]'' je vrsta lipofilnih bakterija<ref>{{cite journal |doi=10.1136/pgmj.75.884.328 |pmid=10435165 |pmc=1741272 |title=Classic diseases revisited: Acne: A review of immunologic and microbiologic factors |journal=Postgraduate Medical Journal |volume=75 |issue=884 |pages=328–31 |year=1999 |last1=Burkhart |first1=C. G |last2=Burkhart |first2=C. N |last3=Lehmann |first3=P. F }}</ref> koje oslobađaju [[masne kiseline]] i pogoršavaju [[komedon]]e kod [[akne|akni]]. Međutim, skupina lipofilnih bakterija sama po sebi nije patogena, tj. ne uzrokuje [[trovanje hranom]] ili infekciju hranom.<ref name=jensen>{{cite journal |doi=10.1007/BF02639925 |title=The action of microorganisms on fats |journal=Oil & Soap |volume=10 |issue=2 |pages=23–7 |year=1933 |last1=Jensen |first1=L. B. |last2=Grettie |first2=D. P. }}</ref> == Evolucijski uzrok == U smislu [[evolucija|evolucije]], lipofilizam se može smatrati finim podešavanjem [[metabolizam|metabolizma]] u skladu sa lipofilnim okruženjima. Neke bakterije ne samo da ubrzavaju svoj metabolizam koristeći lipide koji prevladavaju u njihovom [[prirodni okoliš|okruženju]], već se neke od njih ne mogu razmnožavati bez vanjske opskrbe lipidima. Na primjer, neke korinebakterije, poput ''[[Corynebacterium uropygiale]]'',<ref name="Braun"/> sasvim su izgubile sposobnost da same proizvode određene [[masne kiseline]]. S jedne strane, to čini bakterije osjetljivima na promjene u okolini. S druge strane, energija se može uštedjeti jer nema potrebe ulagati ju u sintezu lipida.<ref name="Braun">{{cite journal |doi=10.1016/j.syapm.2015.12.001 |pmid=26776107 |title=''Corynebacterium uropygiale'' sp. nov., isolated from the preen gland of Turkeys (Meleagris gallopavo) |journal=Systematic and Applied Microbiology |volume=39 |issue=2 |pages=88–92 |year=2016 |last1=Braun |first1=Markus Santhosh |last2=Zimmermann |first2=Stefan |last3=Danner |first3=Maria |last4=Rashid |first4=Harun-or |last5=Wink |first5=Michael }}</ref> == Zdravstveni rizici == Većina materijala u laboratorijama i zdravstvenim centrima ima male količine lipida na svojoj površini, zbog čega mogu podržati proliferaciju lipofilnih bakterija.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.jcrs.2004.04.056 |pmid=15519105 |title=Postoperative Corynebacterium macginleyi endophthalmitis |journal=Journal of Cataract & Refractive Surgery |volume=30 |issue=11 |pages=2441–4 |year=2004 |last1=Ferrer |first1=Consuelo |last2=Ruiz-Moreno |first2=José M. |last3=Rodrı́Guez |first3=Alejandra |last4=Montero |first4=Javier |last5=Alió |first5=Jorge L. }}</ref> Međutim, budući da one nisu patogene,<ref name=jensen/> to ne predstavlja ozbiljnu prijetnju. Lipofilne bakterije se mogu razmnožavati i u dijetalnim mastima. Međutim, u modernoj prehrambenoj industriji to je vrlo rijetko<ref name=jensen/> i u najgorem slučaju uzrokuje promjenu boje masti.<ref name=jensen/> == Komercijalna upotreba == Mnoge lipofilne bakterije su dobar izvor biosurfaktanata, pa se stoga koriste u komercijalne svrhe, npr. ''[[Bacillus licheniformis]]''. Ta vrsta proizvodi [[biosurfaktant]]e koji zamjenjuju hemijski proizvedene surfaktante. Biosurfaktanti su razgradivi, za razliku od hemijskih. == Reference == {{reflist|30em}} 17n3rfdepvwfs4vdnixom8eeqdtkccg 42579423 42579407 2026-04-08T19:41:42Z Duma 16555 42579423 wikitext text/x-wiki '''Lithophiles''' are [[micro-organism]]s that can live within the pore interstices of [[sedimentary rock|sedimentary]] and even [[fracture]]d [[igneous rock|igneous]] rocks to depths of several kilometers. Some are known to live on surface rocks, and make use of [[photosynthesis]] for energy. Those that live in deeper rocks cannot use [[photosynthesis]] to gather energy, but instead extract energy from minerals around them. They live in cracks in the rock where water seeps down. The water contains dissolved [[carbon dioxide]] (CO<sub>2</sub>) which the organisms use for their carbon needs.<ref>{{cite journal|doi=10.1111/j.1751-8369.2009.00105.x | volume=28 | title=Ecology of stone-encrusting organisms in the Greenland Sea—a review | year=2009 | journal=Polar Research | pages=222–237 | last1 = Kuklinski | first1 = Piotr| bibcode=2009PolRe..28..222K | doi-access=free }}</ref> They have been detected in rocks down to depths of nearly three km, where the temperature is approximately 75&nbsp;°C. '''Terrestrial lithophiles''' can be found in canyons primarily composed of [[granite]], an igneous rock, and soils saturated with fractured rock.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Mikhailyuk|first=Tatiana|date=2008|title=Terrestrial lithophilic algae in a granite canyon of the Teteriv River (Ukraine)|journal=Biologia|volume=63|pages=824–830}}</ref> Organisms from the genus ''Elliptochloris'', a subaerial photosynthetic green algae,<ref>{{Cite journal|last=Neustupa|first=Jiří|date=2013|title=Distribution patterns of Subaerial corticolous microalgae in two European regions|journal=Plant Ecology and Evolution|volume=146|pages=279–289}}</ref> demonstrate lithophilic preferences through colonization in granite cracks and in proximity to terrestrial [[lichen]]s.<ref name=":0" /> Lithophilic lichens from the genus ''[[Collema]]'' form tight symbiotic relationships between fungi and photosynthetic algae such as ''Elliptochloris'' in order to produce necessary saturated fatty acid secondary metabolites.<ref>{{Cite journal |last=Temina |last2=Levitsky |last3=Dembitsky |first=Marina |first2=Dmitri |first3=Valery |date=2010|title=Chemical Constituents of the Epiphytic and Lithophilic Lichens of the Genus Collema|journal=Records of Natural Products|volume=4}}</ref> Lithophilic algal species colonizing fractured rock outcroppings individually exhibit [[Coccus|coccal]] morphological shape while aggregating into an elliptical or globular arrangement during adulthood.<ref>{{Cite journal |last=Elias |last2=Neustupa |last3=Skaloud |first=Marek |first2=Jiří |first3=Pavel|date=2008|title=Elliptochloris bilobata var. corticola var. nov. (Trebouxiophyceae, Chlorophyta), a novel subaerial coccal green alga|journal=Biologia|volume=63|pages=791–798}}</ref> '''Lithobiontic ecological niches''' further classify lithophiles into sub-categories determined by their spatial niche specificity. The term, lithic, refers to an association with rock and can be further explained by the term, lithobiontic, regarded as organisms living both on, and within rock surfaces.<ref name=":1">{{Cite journal|last=Golubic, Ju|first=Imre Friedmann, Stjepko|date=1981|title=The Lithobiontic Ecological Niche, with Special Reference to Microorganisms|journal=SEPM Journal of Sedimentary Research|volume=51}}</ref> Sub-surface rock organisms, endoliths, primarily exhibit niche preference within fissures, cavities, or tunnels of various rocks. While many endoliths degrade and effectively excavate the available [[carbonate]] rock surface, many are preyed upon by select [[Gastropoda|gastropod]], and [[echinoderm]] species. This habitat preference can be further threatened by suspension feeding organisms searching for acquired shelter.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reflist}} 9uslviqtqtt3xnxl8voonmmev8lpwf4 42579511 42579423 2026-04-09T07:31:52Z Duma 16555 42579511 wikitext text/x-wiki '''Litofili''' su [[mikroorganizmi]] koji mogu živjeti u porama [[Sedimentne stijene|sedimentnih]], pa čak i [[lom materijala|frakturiranih]] [[Magmatske stijene|magmatskih]] stijena do dubine od nekoliko kilometara. Poznato je da neki žive na površinskim stijenama i koriste [[fotosinteza|fotosintezu]] za energiju. Oni koji žive u dubljim stijenama ne mogu koristiti fotosintezu za prikupljanje energije, već umjesto toga crpe energiju iz minerala oko sebe. Žive u pukotinama stijena kroz koje prodire voda. Ona sadrži rastvoreni [[ugljikov dioksid]] (CO<sub>2</sub>) koji organizmi koriste radi svoje potrebe za ugljikom.<ref>{{cite journal|doi=10.1111/j.1751-8369.2009.00105.x | volume=28 | title=Ecology of stone-encrusting organisms in the Greenland Sea—a review | year=2009 | journal=Polar Research | pages=222–237 | last1 = Kuklinski | first1 = Piotr| bibcode=2009PolRe..28..222K | doi-access=free }}</ref> Detektovani su u stijenama do dubine od skoro 3 km, gdje je temperatura približno 75°C. '''Terrestrial lithophiles''' can be found in canyons primarily composed of [[granite]], an igneous rock, and soils saturated with fractured rock.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Mikhailyuk|first=Tatiana|date=2008|title=Terrestrial lithophilic algae in a granite canyon of the Teteriv River (Ukraine)|journal=Biologia|volume=63|pages=824–830}}</ref> Organisms from the genus ''Elliptochloris'', a subaerial photosynthetic green algae,<ref>{{Cite journal|last=Neustupa|first=Jiří|date=2013|title=Distribution patterns of Subaerial corticolous microalgae in two European regions|journal=Plant Ecology and Evolution|volume=146|pages=279–289}}</ref> demonstrate lithophilic preferences through colonization in granite cracks and in proximity to terrestrial [[lichen]]s.<ref name=":0" /> Lithophilic lichens from the genus ''[[Collema]]'' form tight symbiotic relationships between fungi and photosynthetic algae such as ''Elliptochloris'' in order to produce necessary saturated fatty acid secondary metabolites.<ref>{{Cite journal |last=Temina |last2=Levitsky |last3=Dembitsky |first=Marina |first2=Dmitri |first3=Valery |date=2010|title=Chemical Constituents of the Epiphytic and Lithophilic Lichens of the Genus Collema|journal=Records of Natural Products|volume=4}}</ref> Lithophilic algal species colonizing fractured rock outcroppings individually exhibit [[Coccus|coccal]] morphological shape while aggregating into an elliptical or globular arrangement during adulthood.<ref>{{Cite journal |last=Elias |last2=Neustupa |last3=Skaloud |first=Marek |first2=Jiří |first3=Pavel|date=2008|title=Elliptochloris bilobata var. corticola var. nov. (Trebouxiophyceae, Chlorophyta), a novel subaerial coccal green alga|journal=Biologia|volume=63|pages=791–798}}</ref> '''Lithobiontic ecological niches''' further classify lithophiles into sub-categories determined by their spatial niche specificity. The term, lithic, refers to an association with rock and can be further explained by the term, lithobiontic, regarded as organisms living both on, and within rock surfaces.<ref name=":1">{{Cite journal|last=Golubic, Ju|first=Imre Friedmann, Stjepko|date=1981|title=The Lithobiontic Ecological Niche, with Special Reference to Microorganisms|journal=SEPM Journal of Sedimentary Research|volume=51}}</ref> Sub-surface rock organisms, endoliths, primarily exhibit niche preference within fissures, cavities, or tunnels of various rocks. While many endoliths degrade and effectively excavate the available [[carbonate]] rock surface, many are preyed upon by select [[Gastropoda|gastropod]], and [[echinoderm]] species. This habitat preference can be further threatened by suspension feeding organisms searching for acquired shelter.<ref name=":1" /> == Reference == {{Reflist}} fhvraffy5eie3v91hbkgjr6o2whv18b Falvy 0 285498 42579522 42116003 2026-04-09T10:07:44Z Kontributor 2K 192569 + grb 42579522 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = Falvi | originalni_naziv = Falvy | slika = | opis_slike = | grb = Blason famille fr de Nesle de Falvy.svg | država={{FRA}} | region = Pikardija | departman = Somme | prefektura = Peron | kanton = Nel | gšir = 49.825 | gduž = 2.95972222222222 | nadm visina = 60 | maksimalna_nadmorska_visina = 91 | minimalna_nadmorska_visina = 51 | površina-km = 6,32 | površina-he = 632 | stanovništvo = 132<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 20,89 | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = 80300 | poštanski kod = 80190 }} '''Falvi''' ({{jez-fra|Falvy}}) je naselje i opština u severoistočnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Pikardija]], u departmanu [[Soma (departman)|Soma]] koja pripada prefekturi Peron. Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 100 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 15&nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 6,32&nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 60 metara (maksimalnoj 91 m, a minimalnoj 51 m). == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=117| 1968=118| 1975=108| 1982=116| 1990=106| 1999=100| 2006=| 2011=132| sansdoublescomptes= 1962}} <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina'' <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1960 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960 PlotData = bar:300 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:200 color:gray1 from:start till:end bar:100 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(48,87)(84,87) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 119 1968: 118 points:(84,87)(100,81) color:blue width:2 #1975: 108 points:(100,81)(128,86) color:blue width:2 #1982: 116 points:(128,86)(160,80) color:blue width:2 #1990: 106 points:(160,80)(196,77) color:blue width:2 #1999: 100 points:(196,77)(228,91) color:blue width:2 #2004/5 </timeline> </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}} * {{RobbDiscoveryOfFrance}} * {{ArdaghFrance}} * {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}} * {{SowerwineFranceSince1870}} * {{RobertsFrance}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Falvy}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=74546 Falvy na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}} * [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=80&codecom=300 Falvy na stranici organizacije INSEE] {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.869610299852957&RadLong1=0.051656897725 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=800300 Položaj mesta Falvy na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=49.825&longitude=2.95972222222222&zoom=8 Plan naselja Falvy na mapi (Mapquest)] {{Departman Soma u Francuskoj}} {{Departmani Francuske}} {{Klica-Francuska}} 1wxf4ehvv1hb32tiiwhe64sbvba0gcr Hadson 0 1229081 42579410 3704447 2026-04-08T18:45:09Z Inokosni organ 160059 42579410 wikitext text/x-wiki '''Hadson''' se može odnositi na * [[Hudson (rijeka)|Hudson]], rijeka * [[Hudson County, New Jersey]] * [[Hudson, Iowa]] * [[Hudson, Illinois]] * [[Hudson, Indiana]] * [[Hudson, South Dakota]] * [[Hudson, Kansas]] * [[Hudson, Colorado]] * [[Hudson, Michigan]] * [[Hudson, New York]] * [[Hudson, Ohio]] * [[Hudson, North Carolina]] * [[Hudson, Texas]] * [[Hudson, Wyoming]] * [[Hudson, Wisconsin]] * [[Hudson, Florida]] * [[Hudson, Massachusetts]] * [[Hudson, New Hampshire]] * [[Hudson, Pennsylvania]] {{Disambiguation}} me39so3hxonzkyk97n1wpnih7k572pd Eisfeld 0 1361366 42579492 42529714 2026-04-09T04:53:18Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen Eisfeld.png]] → [[File:DEU Eisfeld COA.svg]] PNG → SVG 42579492 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Ajsfeld | izvorni_naziv = ''Eisfeld'' | slika = Eisfeld2.jpg | opis_slike = Ajsfeld | gradska_zastava = | grb = DEU Eisfeld COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Tiringija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 5.681<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 121 | aglomeracija = | površina = 47,0 | gšir = 50.41667 | gduž = 10.91667 | nadmorska_visina = 440 | registarska_oznaka = HBN | pozivni_broj = 03686 | poštanski_kod = 98673 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.stadt-eisfeld.de/ www.stadt-eisfeld.de] | gradonačelnik = ''Kerstin Heintz'' | stranka = [[Levica (Nemačka)|Die Linke]] | ije = da }} '''Ajsfeld''' ({{jez-nem|Eisfeld}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 43 opštinska središta okruga [[Okrug Hildburghauzen|Hildburghauzen]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 5.681 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16069012. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Eisfeld in HBN.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Hildburghauzen]] Ajsfeld se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Hildburghauzen. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 440 metara. Površina opštine iznosi 47,0&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 5.681 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 121 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Ham de la Picadi]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1995]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Eisfeld&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Eisfeld}} * [http://www.stadt-eisfeld.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Hildburghauzen}} [[Kategorija:Gradovi u Tiringiji|Ajsfeld]] 5988q1wx86ind8ix45m47ki9yvvg8jn Bystričany 0 1460072 42579495 42564497 2026-04-09T05:30:38Z Akul59 131397 zastava 42579495 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Bystričany |originalni_naziv = Bystričany |slika = Bystričany - kostol.jpg |opis_slike = Crkva |gradska_zastava = Bystricany-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 239 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.658056 |gduž = 18.515833 }} '''Bystričany''' ({{jez-svk|Bystričany}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bystričany}} * [http://bystricany.sk/ Bistričani] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] p5zxpfpz1bnd6uilodt7g3se9nczdwi Valaská Belá 0 1460171 42579496 42566313 2026-04-09T05:31:39Z Akul59 131397 zastava 42579496 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Valaská Belá |originalni_naziv = Valaská Belá |slika = Kostol Valaska Bela.JPG |opis_slike = Crkva |gradska_zastava = Valaska bela-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 485 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.8866 |gduž = 18.3966 }} '''Valaská Belá''' ({{jez-svk|Valaská Belá}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Valaská Belá}} * [http://www.valaskabela.sk/ Valaska Bela] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] maaeeg8bpoyw96me6sg8y4nawh5g37t Veľká Čausa 0 1460218 42579498 42566370 2026-04-09T05:33:04Z Akul59 131397 zastava 42579498 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Veľká Čausa |originalni_naziv = Veľká Čausa |slika = |opis_slike = |gradska_zastava = Velka causa-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 309 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.7775 |gduž = 18.6944 }} '''Veľká Čausa''' ({{jez-svk|Veľká Čausa}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] 76px4akkk6psvzt4ale97ur0rxgai1x Diviaky nad Nitricou 0 1460371 42579500 42564561 2026-04-09T05:34:24Z Akul59 131397 zastava 42579500 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Diviaky nad Nitricou |originalni_naziv = Diviaky nad Nitricou |slika = Diviaky nad Nitricou - Kostol všetkých svätých 3.jpg |opis_slike = |gradska_zastava = Diviaky nad nitricou-prievidza-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = Okrug Prievidza |nadm visina = 290 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PD |gšir = 48.7650 |gduž = 18.4950 }} '''Diviaky nad Nitricou''' ({{jez-svk|Diviaky nad Nitricou}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Diviaky nad Nitricou}} * [http://www.diviaky.sk/ Divjaki na Njitrici] {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Prievidza}} [[Kategorija:Okrug Prievidza]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] ogcn2yjxr1na06xbvp3qjmz5nz18bwe Handlová 0 1461756 42579494 42534987 2026-04-09T05:28:48Z Akul59 131397 zastava 42579494 wikitext text/x-wiki {{Grad u Slovačkoj | Obrázok = Church st.Catherine.jpg | Názov = Handlová | URL znaku = | URL polohy = | URL vlajky = Handlova-prievidza-flag.svg | Kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]]| Okres = [[Okrug Prievidza|Prievidza]]| Región = [[Gornja Njitra]] | Nadmorská výška = 420 | PSČ = 972 51 | Predvoľba = ++421-46 | Kód = 513997 | EČV = PD | Adresa = | Website = www.handlova.sk | E-mail = | Telefón = | Fax = | Starosta = | Politická strana = | BM = | gšir = 48.727222| gduž = 18.761944| }} '''Handlová''' ({{jez-svk|Handlová}}, {{jez-nem|Krickerhau}}, {{jez-mađ|Nyitrabánya}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], u okviru [[Trenčinski kraj|Trenčinskog kraja]]. ==Prirodni uslovi== Handlová je smeštena u središnjem delu države. Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 190&nbsp;km jugozapadno od grada. '''Reljef''': Handlová se razvila u dolini rečice [[Handlovka|Handlovke]]. Nadmorska visina grada je oko 420 metara. Zapadno od grada izdiže se planina [[Vtačnik]], dok se južno izdiže [[Žjar]]. '''Klima''': Klima u Handlovi je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. '''Vode''': Kroz Handlovu protiče istoimena rečica [[Handlovka]]. Ona deli grad na dva dela. == Historija == Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz [[praistorija|praistorije]]. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje u [[1376.]] g., a [[1960.]] g. naselje je dobilo gradska prava. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu [[Ugarska|Ugarske]] kao oblasno trgovište. Krajem [[1918.]] g. Handlova je postala deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede. == Stanovništvo == {{SK|pop}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.{{SK|P}} === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Handlová}} * [http://www.handlova.sk/ www.handlova.sk Zvanična stranica grada Handlove] {{Okrug Prievidza}} {{Gradovi u Slovačkoj}} [[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] [[Kategorija:Okrug Prievidza]] c9e6llb9js6wda5xl81z6unycmvj97y Srećko Bogdan 0 1471661 42579429 42579383 2026-04-08T20:37:16Z ~2026-21717-40 342191 Poništena izmjena [[Special:Diff/42579383|42579383]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42579429 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Srećko Bogdan | slika = | punoime = | nadimak = Čeči | datumrođenja = [[5. siječnja]] [[1957.]] | rodnigrad = {{flagicon|HRV}} [[Mursko Središće]] | rodnadržava = [[Hrvatska]]<br>{{small|(tada {{flag|FNR Jugoslavija}})}} | datumsmrti = {{Death date and age|2026|4|8|1957|1|5|hr=da}} | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|SFRJ}} [[SFRJ|jugoslavensko]] {{small|(1957–1992)}}<br>{{flagicon|HRV}} [[Hrvatska|hrvatsko]] | visina = 1.83 m | pozicija = branič | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1970 – 1973<br>1973 – 1974 | omladinskipogoni = {{flagicon|SFRJ}} [[NK Rudar Mursko Središće|Rudar Mursko Središće]]<br>{{flagicon|SFRJ}} [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] | godine1 = 1974 – 1985 | klubovi1 = {{flagicon|SFRJ}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi)1 = 262 (34) | godine2 = 1985 – 1993 | klubovi2 = {{flagicon|ZNJE}} [[Karlsruher SC]] | nastupi(golovi)2 = 245 (21) | godine3 = | klubovi3 = | nastupi(golovi)3 = | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 1977 – 1983 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|SFRJ}} [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 11 (0) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = {{Dva stupca | 2001 – 2002 | {{flagicon|NJE}} [[VfR Mannheim]] | 2005 – 2006 | {{flagicon|HRV}} [[Inter Zaprešić]] | 2007 – 2008 | {{flagicon|HRV}} [[HNK Segesta|Segesta]] | 2009 – 2010 | {{flagicon|HRV}} [[NK Međimurje|Međimurje]] | 2010 – 2011 | {{flagicon|HRV}} [[NK Savski Marof|Savski Marof]] }} | zadnjiuređaj = 8.4.2026 }} '''Srećko Bogdan''' ([[Mursko Središće]], [[5. siječnja]] [[1957.]] – [[8. travnja]] [[2026.]]),<ref>{{Cite web |date=2025-04-08 |title=Umro je Srećko Bogdan (70), legendarni nogometaš Dinama |url=https://www.index.hr/sport/clanak/umro-je-srecko-bogdan-70-legendarni-nogometas-dinama/2779658.aspx |url-status=live |access-date=2025-04-08 |website=[[Index.hr]]}}</ref> hrvatski i jugoslavenski nogometaš i trener. Po vokaciji je bio obrambeni igrač, ali je kao izvrstan skakač često sudjelovao u napadu svoje momčadi i zabijao golove. ==Igračka karijera== ===Klupska karijera=== Nastupao je najprije za Rudar iz Murskog Središća, a zatim za [[NK Čakovec|MTČ]] iz [[Čakovec|Čakovca]]. Od [[1975.]] godine igra u [[zagreb]]ačkom [[NK Dinamo Zagreb|Dinamu]] gdje ostaje do [[1985.]] Za Dinamo je odigrao 595 utakmica i zabio 125 pogodaka.<ref>[http://www.nk-dinamo.hr/klub-nastupi/Default.aspx Dinamo Zagreb top 10 igrača po broju nastupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101115183611/http://www.nk-dinamo.hr/klub-nastupi/Default.aspx |date=2010-11-15 }} nk-dinamo.hr Preuzeto 31. prosinca 2010.</ref> S Dinamom osvaja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|prvenstvo 1982.]] godine te [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupove]] [[1980.]] i [[1983.]] godine. Nastupao je i za njemački klub [[Karlsruher SC]] od [[1985.]] do [[1993.]] godine, gdje je odigrao oko 450 utakmica.<ref name="Nogometni leksikon">[http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=229 Nogometni leksikon: Bogdan, Srećko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190106192138/http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=229 |date=2019-01-06 }} Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> ===Reprezentativna karijera=== Za nogometnu reprezentaciju [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] odigrao je 11 utakmica.<ref name="Nogometni leksikon" /> Prvi put je nastupio [[1977.]] godine u [[Bogota|Bogoti]] protiv [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]], a posljednji put [[1983.]] godine u [[Luksemburg]]u protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadne Njemačke]]. Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] je odigrao dvije utakmice i postigao jedan zgoditak.<ref>[http://www.hns-cff.hr/?ln=en&w=statistike&repka=A&id=113900 HNS: Srećko Bogdan] Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> Nastupio je [[1990.]] protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] i [[1991.]] godine protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]].<ref name="Nogometni leksikon" /> ==Trenerska karijera== Ostavši u [[Karlsruhe]]u nakon završetka igračke karijere nastavio je u Karlsruher SC-u kao direktor omladinske škole i trener juniora (od [[1993.]] do [[1996.]] godine) te pomoćni trener seniora od [[1996.]] do [[2000.]] godine. Trener je VfR Mannheima u sezoni 2001./02. a [[NK Inter-Zaprešić]] trenirao je [[2005.]] - [[2006.]] godine te nakon izborenog plasmana vodio je Inter u Europi<ref name="hrsport.net">[http://www.hrsport.net/vijesti/419803/nogomet-1-hnl/srecko-bogdan-opet-u-interu Hrsport.net: Srećko Bogdan opet u Interu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210321031249/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/419803/nogomet-1-hnl/srecko-bogdan-opet-u-interu/ |date=2021-03-21 }} Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> u dvije utakmice protiv [[beograd]]ske [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]].<ref>{{eng oznaka}} [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2005/clubs/club=57467/matches/index.html UEFA Europska Liga 2005/06 - Povijest - Inter Zaprešić – UEFA.com] Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> Od sezone 2007./08. bio je trener [[HNK Segesta|HNK Segeste]] iz [[Sisak|Siska]] u [[2. HNL]]. U sezoni 2009./10. je bio trener [[NK Međimurje|Međimurja]] u [[1. HNL]]. U sezoni 2010./11. trenirao je [[NK Savski Marof]] a poslije je preuzeo voditeljstvo Škole nogometa i juniorske momčadi [[NK Inter-Zaprešić|Inter Zaprešića]].<ref name="hrsport.net" /> ==Administrativna karijera== [[2003.]] godine bio je športski direktor [[NK Inter-Zaprešić|Intera]] iz [[Zaprešić]]a.<ref name="Nogometni leksikon" /> ==Komentatorska karijera== Tokom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva u nogometu]] [[2006.]] godine u Njemačkoj komentirao je, kao sukomentator i stručni suradnik, utakmice za [[Hrvatska radiotelevizija|HTV]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/srecko-bogdan--imao-sam-mnogo-toga-za-reci--ali-nisam-znao-kako/227570/ Jutarnji list: Srećko Bogdan: Imao sam mnogo toga za reći, ali nisam znao kako] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306201230/http://www.jutarnji.hr/srecko-bogdan--imao-sam-mnogo-toga-za-reci--ali-nisam-znao-kako/227570/ |date=2016-03-06 }} Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> ==Priznanja== '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' * Prvak Jugoslavije '''(1)''': [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] * [[Kup maršala Tita]] '''(2)''': [[1980.]], [[1983.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.hns-cff.hr/?ln=en&w=statistike&repka=A&id=113900 Srećko Bogdan statistika pri HNS-u] * [http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=921&Itemid=12 Srećko Bogdan statistika pri reprezentacija.rs] {{Authority control}} {{Životni vijek|1957|2026|Bogdan Srećko}} [[Kategorija:Hrvatski fudbalski treneri]] [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Dinamo Zagreba]] 5ltpuob7ob10sobzt2u2d9v7j2lmsjm 42579430 42579429 2026-04-08T20:37:24Z ~2026-21717-40 342191 Poništena izmjena [[Special:Diff/42579382|42579382]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42579430 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Srećko Bogdan | slika = | punoime = | nadimak = Čeči | datumrođenja = [[5. siječnja]] [[1957.]] | rodnigrad = {{flagicon|HRV}} [[Mursko Središće]] | rodnadržava = [[Hrvatska]]<br>{{small|(tada {{flag|FNR Jugoslavija}})}} | datumsmrti = {{Death date and age|2026|4|8|1957|1|5|hr=da}} | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|SFRJ}} [[SFRJ|jugoslavensko]] {{small|(1957–1992)}}<br>{{flagicon|HRV}} [[Hrvatska|hrvatsko]] | visina = 1.83 m | pozicija = branič | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1970 – 1973<br>1973 – 1974 | omladinskipogoni = {{flagicon|SFRJ}} [[NK Rudar Mursko Središće|Rudar Mursko Središće]]<br>{{flagicon|SFRJ}} [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] | godine1 = 1974 – 1985 | klubovi1 = {{flagicon|SFRJ}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi)1 = 262 (34) | godine2 = 1985 – 1993 | klubovi2 = {{flagicon|ZNJE}} [[Karlsruher SC]] | nastupi(golovi)2 = 245 (21) | godine3 = | klubovi3 = | nastupi(golovi)3 = | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 1977 – 1983 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|SFRJ}} [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 11 (0) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = {{Dva stupca | 2001 – 2002 | {{flagicon|NJE}} [[VfR Mannheim]] | 2005 – 2006 | {{flagicon|HRV}} [[Inter Zaprešić]] | 2007 – 2008 | {{flagicon|HRV}} [[HNK Segesta|Segesta]] | 2009 – 2010 | {{flagicon|HRV}} [[NK Međimurje|Međimurje]] | 2010 – 2011 | {{flagicon|HRV}} [[NK Savski Marof|Savski Marof]] }} | zadnjiuređaj = 8.4.2026 }} '''Srećko Bogdan''' ([[Mursko Središće]], [[5. siječnja]] [[1957.]] – [[8. travnja]] [[2026.]]), hrvatski i jugoslavenski nogometaš i trener. Po vokaciji je bio obrambeni igrač, ali je kao izvrstan skakač često sudjelovao u napadu svoje momčadi i zabijao golove. ==Igračka karijera== ===Klupska karijera=== Nastupao je najprije za Rudar iz Murskog Središća, a zatim za [[NK Čakovec|MTČ]] iz [[Čakovec|Čakovca]]. Od [[1975.]] godine igra u [[zagreb]]ačkom [[NK Dinamo Zagreb|Dinamu]] gdje ostaje do [[1985.]] Za Dinamo je odigrao 595 utakmica i zabio 125 pogodaka.<ref>[http://www.nk-dinamo.hr/klub-nastupi/Default.aspx Dinamo Zagreb top 10 igrača po broju nastupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101115183611/http://www.nk-dinamo.hr/klub-nastupi/Default.aspx |date=2010-11-15 }} nk-dinamo.hr Preuzeto 31. prosinca 2010.</ref> S Dinamom osvaja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|prvenstvo 1982.]] godine te [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupove]] [[1980.]] i [[1983.]] godine. Nastupao je i za njemački klub [[Karlsruher SC]] od [[1985.]] do [[1993.]] godine, gdje je odigrao oko 450 utakmica.<ref name="Nogometni leksikon">[http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=229 Nogometni leksikon: Bogdan, Srećko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190106192138/http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=229 |date=2019-01-06 }} Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> ===Reprezentativna karijera=== Za nogometnu reprezentaciju [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] odigrao je 11 utakmica.<ref name="Nogometni leksikon" /> Prvi put je nastupio [[1977.]] godine u [[Bogota|Bogoti]] protiv [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]], a posljednji put [[1983.]] godine u [[Luksemburg]]u protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadne Njemačke]]. Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] je odigrao dvije utakmice i postigao jedan zgoditak.<ref>[http://www.hns-cff.hr/?ln=en&w=statistike&repka=A&id=113900 HNS: Srećko Bogdan] Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> Nastupio je [[1990.]] protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] i [[1991.]] godine protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]].<ref name="Nogometni leksikon" /> ==Trenerska karijera== Ostavši u [[Karlsruhe]]u nakon završetka igračke karijere nastavio je u Karlsruher SC-u kao direktor omladinske škole i trener juniora (od [[1993.]] do [[1996.]] godine) te pomoćni trener seniora od [[1996.]] do [[2000.]] godine. Trener je VfR Mannheima u sezoni 2001./02. a [[NK Inter-Zaprešić]] trenirao je [[2005.]] - [[2006.]] godine te nakon izborenog plasmana vodio je Inter u Europi<ref name="hrsport.net">[http://www.hrsport.net/vijesti/419803/nogomet-1-hnl/srecko-bogdan-opet-u-interu Hrsport.net: Srećko Bogdan opet u Interu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210321031249/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/419803/nogomet-1-hnl/srecko-bogdan-opet-u-interu/ |date=2021-03-21 }} Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> u dvije utakmice protiv [[beograd]]ske [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]].<ref>{{eng oznaka}} [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2005/clubs/club=57467/matches/index.html UEFA Europska Liga 2005/06 - Povijest - Inter Zaprešić – UEFA.com] Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> Od sezone 2007./08. bio je trener [[HNK Segesta|HNK Segeste]] iz [[Sisak|Siska]] u [[2. HNL]]. U sezoni 2009./10. je bio trener [[NK Međimurje|Međimurja]] u [[1. HNL]]. U sezoni 2010./11. trenirao je [[NK Savski Marof]] a poslije je preuzeo voditeljstvo Škole nogometa i juniorske momčadi [[NK Inter-Zaprešić|Inter Zaprešića]].<ref name="hrsport.net" /> ==Administrativna karijera== [[2003.]] godine bio je športski direktor [[NK Inter-Zaprešić|Intera]] iz [[Zaprešić]]a.<ref name="Nogometni leksikon" /> ==Komentatorska karijera== Tokom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva u nogometu]] [[2006.]] godine u Njemačkoj komentirao je, kao sukomentator i stručni suradnik, utakmice za [[Hrvatska radiotelevizija|HTV]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/srecko-bogdan--imao-sam-mnogo-toga-za-reci--ali-nisam-znao-kako/227570/ Jutarnji list: Srećko Bogdan: Imao sam mnogo toga za reći, ali nisam znao kako] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306201230/http://www.jutarnji.hr/srecko-bogdan--imao-sam-mnogo-toga-za-reci--ali-nisam-znao-kako/227570/ |date=2016-03-06 }} Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> ==Priznanja== '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' * Prvak Jugoslavije '''(1)''': [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] * [[Kup maršala Tita]] '''(2)''': [[1980.]], [[1983.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.hns-cff.hr/?ln=en&w=statistike&repka=A&id=113900 Srećko Bogdan statistika pri HNS-u] * [http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=921&Itemid=12 Srećko Bogdan statistika pri reprezentacija.rs] {{Authority control}} {{Životni vijek|1957|2026|Bogdan Srećko}} [[Kategorija:Hrvatski fudbalski treneri]] [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Dinamo Zagreba]] mjgywpnf013a429jwml1h8t7c2uxecd 42579431 42579430 2026-04-08T20:37:33Z ~2026-21717-40 342191 Poništena izmjena [[Special:Diff/42579381|42579381]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42579431 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Srećko Bogdan | slika = | opis slike = | država = | puno ime = Srećko Bogdan | nadimak = ''Čeči'' | datum rođenja = [[5. siječnja]] [[1957.]] | mjesto rođenja = [[Mursko Središće]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 183 cm | težina = | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Nogometne pozicije|branič]] | ugovor = | mlade godine = [[1970.]] - [[1973.]]<br>[[1973.]] - [[1975.]] | juniorski klubovi = [[NK Rudar Mursko Središće]]<br>[[NK Čakovec|NK MTČ Čakovec]] | godina = [[1975.]] - [[1985.]]<br>[[1985.]] - [[1993.]] | profesionalni klubovi = [[Dinamo Zagreb]]<br>[[Karlsruher SC]] | nastupi(golovi) = {{0}}262 {{0}}{{0}}(34)<br>{{0}}242 {{0}}{{0}}(21) | godine u reprezentaciji = [[1977.]] - [[1983.]]<br>[[1990.]] - [[1991.]] | reprezentacija = {{NogRep|JUG}}<br>{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}11 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = [[1996.]] - [[2000.]]<br>[[2001.]] - [[2002.]]<br>[[2005.]] - [[2006.]]<br>[[2007.]] - [[2008.]]<br>[[2009.]] - [[2010.]]<br>[[2010.]] - [[2011.]] | klubovi = [[Karlsruher SC]] (pomoćni trener)<br>[[VfR Mannheim]]<br>[[NK Inter-Zaprešić|Inter Zaprešić]]<br>[[HNK Segesta|Segesta Sisak]]<br>[[NK Međimurje|Međimurje]]<br>[[NK Savski Marof|Savski Marof]] | medalje = | napomena = | ažurirano = 5. studenog 2011. }} '''Srećko Bogdan''' ([[Mursko Središće]], [[5. siječnja]] [[1957.]]), bivši hrvatski i jugoslavenski nogometni reprezentativac te sadašnji trener. Po vokaciji je bio obrambeni igrač, ali je kao izvrstan skakač često sudjelovao u napadu svoje momčadi i zabijao golove. ==Igračka karijera== ===Klupska karijera=== Nastupao je najprije za Rudar iz Murskog Središća, a zatim za [[NK Čakovec|MTČ]] iz [[Čakovec|Čakovca]]. Od [[1975.]] godine igra u [[zagreb]]ačkom [[NK Dinamo Zagreb|Dinamu]] gdje ostaje do [[1985.]] Za Dinamo je odigrao 595 utakmica i zabio 125 pogodaka.<ref>[http://www.nk-dinamo.hr/klub-nastupi/Default.aspx Dinamo Zagreb top 10 igrača po broju nastupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101115183611/http://www.nk-dinamo.hr/klub-nastupi/Default.aspx |date=2010-11-15 }} nk-dinamo.hr Preuzeto 31. prosinca 2010.</ref> S Dinamom osvaja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|prvenstvo 1982.]] godine te [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupove]] [[1980.]] i [[1983.]] godine. Nastupao je i za njemački klub [[Karlsruher SC]] od [[1985.]] do [[1993.]] godine, gdje je odigrao oko 450 utakmica.<ref name="Nogometni leksikon">[http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=229 Nogometni leksikon: Bogdan, Srećko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190106192138/http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=229 |date=2019-01-06 }} Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> ===Reprezentativna karijera=== Za nogometnu reprezentaciju [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] odigrao je 11 utakmica.<ref name="Nogometni leksikon" /> Prvi put je nastupio [[1977.]] godine u [[Bogota|Bogoti]] protiv [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]], a posljednji put [[1983.]] godine u [[Luksemburg]]u protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadne Njemačke]]. Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] je odigrao dvije utakmice i postigao jedan zgoditak.<ref>[http://www.hns-cff.hr/?ln=en&w=statistike&repka=A&id=113900 HNS: Srećko Bogdan] Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> Nastupio je [[1990.]] protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] i [[1991.]] godine protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]].<ref name="Nogometni leksikon" /> ==Trenerska karijera== Ostavši u [[Karlsruhe]]u nakon završetka igračke karijere nastavio je u Karlsruher SC-u kao direktor omladinske škole i trener juniora (od [[1993.]] do [[1996.]] godine) te pomoćni trener seniora od [[1996.]] do [[2000.]] godine. Trener je VfR Mannheima u sezoni 2001./02. a [[NK Inter-Zaprešić]] trenirao je [[2005.]] - [[2006.]] godine te nakon izborenog plasmana vodio je Inter u Europi<ref name="hrsport.net">[http://www.hrsport.net/vijesti/419803/nogomet-1-hnl/srecko-bogdan-opet-u-interu Hrsport.net: Srećko Bogdan opet u Interu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210321031249/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/419803/nogomet-1-hnl/srecko-bogdan-opet-u-interu/ |date=2021-03-21 }} Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> u dvije utakmice protiv [[beograd]]ske [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]].<ref>{{eng oznaka}} [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2005/clubs/club=57467/matches/index.html UEFA Europska Liga 2005/06 - Povijest - Inter Zaprešić – UEFA.com] Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> Od sezone 2007./08. bio je trener [[HNK Segesta|HNK Segeste]] iz [[Sisak|Siska]] u [[2. HNL]]. U sezoni 2009./10. je bio trener [[NK Međimurje|Međimurja]] u [[1. HNL]]. U sezoni 2010./11. trenirao je [[NK Savski Marof]] a poslije je preuzeo voditeljstvo Škole nogometa i juniorske momčadi [[NK Inter-Zaprešić|Inter Zaprešića]].<ref name="hrsport.net" /> ==Športsko administrativna karijera== [[2003.]] godine bio je športski direktor [[NK Inter-Zaprešić|Intera]] iz [[Zaprešić]]a.<ref name="Nogometni leksikon" /> ==Komentatorska karijera== Tokom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva u nogometu]] [[2006.]] godine u Njemačkoj komentirao je, kao sukomentator i stručni suradnik, utakmice za [[Hrvatska radiotelevizija|HTV]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/srecko-bogdan--imao-sam-mnogo-toga-za-reci--ali-nisam-znao-kako/227570/ Jutarnji list: Srećko Bogdan: Imao sam mnogo toga za reći, ali nisam znao kako] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306201230/http://www.jutarnji.hr/srecko-bogdan--imao-sam-mnogo-toga-za-reci--ali-nisam-znao-kako/227570/ |date=2016-03-06 }} Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> ==Priznanja== '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' * Prvak Jugoslavije '''(1)''': [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] * [[Kup maršala Tita]] '''(2)''': [[1980.]], [[1983.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.hns-cff.hr/?ln=en&w=statistike&repka=A&id=113900 Srećko Bogdan statistika pri HNS-u] * [http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=921&Itemid=12 Srećko Bogdan statistika pri reprezentacija.rs] {{DEFAULTSORT:Bogdan Srećko}} [[Kategorija:Hrvatski fudbalski treneri]] [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Dinamo Zagreba]] gnb63mdiowqu3camgslkhy16q5cbalv 42579451 42579431 2026-04-09T00:41:19Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-21717-40|~2026-21717-40]] ([[User talk:~2026-21717-40|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42579383 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Srećko Bogdan | slika = | punoime = | nadimak = Čeči | datumrođenja = [[5. siječnja]] [[1957.]] | rodnigrad = {{flagicon|HRV}} [[Mursko Središće]] | rodnadržava = [[Hrvatska]]<br>{{small|(tada {{flag|FNR Jugoslavija}})}} | datumsmrti = {{Death date and age|2026|4|8|1957|1|5|hr=da}} | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|SFRJ}} [[SFRJ|jugoslavensko]] {{small|(1957–1992)}}<br>{{flagicon|HRV}} [[Hrvatska|hrvatsko]] | visina = 1.83 m | pozicija = branič | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1970 – 1973<br>1973 – 1974 | omladinskipogoni = {{flagicon|SFRJ}} [[NK Rudar Mursko Središće|Rudar Mursko Središće]]<br>{{flagicon|SFRJ}} [[NK Čakovec|MTČ Čakovec]] | godine1 = 1974 – 1985 | klubovi1 = {{flagicon|SFRJ}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi)1 = 262 (34) | godine2 = 1985 – 1993 | klubovi2 = {{flagicon|ZNJE}} [[Karlsruher SC]] | nastupi(golovi)2 = 245 (21) | godine3 = | klubovi3 = | nastupi(golovi)3 = | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 1977 – 1983 | nacionalneekipe1 = {{flagicon|SFRJ}} [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 11 (0) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = {{Dva stupca | 2001 – 2002 | {{flagicon|NJE}} [[VfR Mannheim]] | 2005 – 2006 | {{flagicon|HRV}} [[Inter Zaprešić]] | 2007 – 2008 | {{flagicon|HRV}} [[HNK Segesta|Segesta]] | 2009 – 2010 | {{flagicon|HRV}} [[NK Međimurje|Međimurje]] | 2010 – 2011 | {{flagicon|HRV}} [[NK Savski Marof|Savski Marof]] }} | zadnjiuređaj = 8.4.2026 }} '''Srećko Bogdan''' ([[Mursko Središće]], [[5. siječnja]] [[1957.]] – [[8. travnja]] [[2026.]]),<ref>{{Cite web |date=2025-04-08 |title=Umro je Srećko Bogdan (70), legendarni nogometaš Dinama |url=https://www.index.hr/sport/clanak/umro-je-srecko-bogdan-70-legendarni-nogometas-dinama/2779658.aspx |url-status=live |access-date=2025-04-08 |website=[[Index.hr]]}}</ref> hrvatski i jugoslavenski nogometaš i trener. Po vokaciji je bio obrambeni igrač, ali je kao izvrstan skakač često sudjelovao u napadu svoje momčadi i zabijao golove. ==Igračka karijera== ===Klupska karijera=== Nastupao je najprije za Rudar iz Murskog Središća, a zatim za [[NK Čakovec|MTČ]] iz [[Čakovec|Čakovca]]. Od [[1975.]] godine igra u [[zagreb]]ačkom [[NK Dinamo Zagreb|Dinamu]] gdje ostaje do [[1985.]] Za Dinamo je odigrao 595 utakmica i zabio 125 pogodaka.<ref>[http://www.nk-dinamo.hr/klub-nastupi/Default.aspx Dinamo Zagreb top 10 igrača po broju nastupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101115183611/http://www.nk-dinamo.hr/klub-nastupi/Default.aspx |date=2010-11-15 }} nk-dinamo.hr Preuzeto 31. prosinca 2010.</ref> S Dinamom osvaja [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|prvenstvo 1982.]] godine te [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupove]] [[1980.]] i [[1983.]] godine. Nastupao je i za njemački klub [[Karlsruher SC]] od [[1985.]] do [[1993.]] godine, gdje je odigrao oko 450 utakmica.<ref name="Nogometni leksikon">[http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=229 Nogometni leksikon: Bogdan, Srećko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190106192138/http://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=229 |date=2019-01-06 }} Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> ===Reprezentativna karijera=== Za nogometnu reprezentaciju [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavije]] odigrao je 11 utakmica.<ref name="Nogometni leksikon" /> Prvi put je nastupio [[1977.]] godine u [[Bogota|Bogoti]] protiv [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]], a posljednji put [[1983.]] godine u [[Luksemburg]]u protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadne Njemačke]]. Za [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatsku]] je odigrao dvije utakmice i postigao jedan zgoditak.<ref>[http://www.hns-cff.hr/?ln=en&w=statistike&repka=A&id=113900 HNS: Srećko Bogdan] Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> Nastupio je [[1990.]] protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] i [[1991.]] godine protiv [[Slovenska nogometna reprezentacija|Slovenije]].<ref name="Nogometni leksikon" /> ==Trenerska karijera== Ostavši u [[Karlsruhe]]u nakon završetka igračke karijere nastavio je u Karlsruher SC-u kao direktor omladinske škole i trener juniora (od [[1993.]] do [[1996.]] godine) te pomoćni trener seniora od [[1996.]] do [[2000.]] godine. Trener je VfR Mannheima u sezoni 2001./02. a [[NK Inter-Zaprešić]] trenirao je [[2005.]] - [[2006.]] godine te nakon izborenog plasmana vodio je Inter u Europi<ref name="hrsport.net">[http://www.hrsport.net/vijesti/419803/nogomet-1-hnl/srecko-bogdan-opet-u-interu Hrsport.net: Srećko Bogdan opet u Interu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210321031249/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/419803/nogomet-1-hnl/srecko-bogdan-opet-u-interu/ |date=2021-03-21 }} Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> u dvije utakmice protiv [[beograd]]ske [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]].<ref>{{eng oznaka}} [http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2005/clubs/club=57467/matches/index.html UEFA Europska Liga 2005/06 - Povijest - Inter Zaprešić – UEFA.com] Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> Od sezone 2007./08. bio je trener [[HNK Segesta|HNK Segeste]] iz [[Sisak|Siska]] u [[2. HNL]]. U sezoni 2009./10. je bio trener [[NK Međimurje|Međimurja]] u [[1. HNL]]. U sezoni 2010./11. trenirao je [[NK Savski Marof]] a poslije je preuzeo voditeljstvo Škole nogometa i juniorske momčadi [[NK Inter-Zaprešić|Inter Zaprešića]].<ref name="hrsport.net" /> ==Administrativna karijera== [[2003.]] godine bio je športski direktor [[NK Inter-Zaprešić|Intera]] iz [[Zaprešić]]a.<ref name="Nogometni leksikon" /> ==Komentatorska karijera== Tokom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.|Svjetskog prvenstva u nogometu]] [[2006.]] godine u Njemačkoj komentirao je, kao sukomentator i stručni suradnik, utakmice za [[Hrvatska radiotelevizija|HTV]].<ref>[http://www.jutarnji.hr/srecko-bogdan--imao-sam-mnogo-toga-za-reci--ali-nisam-znao-kako/227570/ Jutarnji list: Srećko Bogdan: Imao sam mnogo toga za reći, ali nisam znao kako] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306201230/http://www.jutarnji.hr/srecko-bogdan--imao-sam-mnogo-toga-za-reci--ali-nisam-znao-kako/227570/ |date=2016-03-06 }} Preuzeto 5. studenog 2011.</ref> ==Priznanja== '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' * Prvak Jugoslavije '''(1)''': [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1981./82.|1981./82.]] * [[Kup maršala Tita]] '''(2)''': [[1980.]], [[1983.]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.hns-cff.hr/?ln=en&w=statistike&repka=A&id=113900 Srećko Bogdan statistika pri HNS-u] * [http://www.reprezentacija.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=921&Itemid=12 Srećko Bogdan statistika pri reprezentacija.rs] {{Authority control}} {{Životni vijek|1957|2026|Bogdan Srećko}} [[Kategorija:Jugoslavenski fudbaleri]] [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri]] [[Kategorija:Hrvatski fudbalski treneri]] [[Kategorija:Fudbaleri Dinamo Zagreba]] jtaq9ltn9rd0fkun5yema9wo1d1rtjd Samarinovac (Negotin) 0 1774146 42579387 42578963 2026-04-08T12:35:25Z Manxeves 313281 /* Historija */ 42579387 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Samarinovac (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Samarinovac |slika= |opis_slike= |okrug=Borski |opština=Negotin |nadm visina=49 |populacija=464 |poštanski kod= |pozivni broj=019 |registarska oznaka=NG |gšir=44.267666 |gduž=22.553 }} '''Samarinovac''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Negotin|opštini Negotin]] u [[Borski okrug|Borskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 464 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 1021 stanovnika). == Naziv == ''Sumarin'', docnije takođe ''Sumarinovac/Sumarinovce'', dan. ''Samarinovac'' kod Negotina, toponim se čini svodljiv na ''Sanctus Marinus'' ili ''Sancta Marina''.<ref>{{Cite book |last=Ивић |first=Милка |date=1993-01-01 |title=Јужнословенски филолог 49 |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%88%D1%83%D0%B6%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%84%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%BB/4547DwAAQBAJ?hl=de&gbpv=1&dq=Samarinovac&pg=PA209&printsec=frontcover |publisher=Институт за српски језик САНУ |language=sr}}</ref> == Historija == Najstariji pomeni Samarinovca potiču iz 1530. godine, kada je zabeležen kao naselje od 56 kuća, podeljeno na Gornji i Donji Sumarin(ovac). Selo se pominje i 1560. godine<ref>{{Cite book |last=Бојанић-Лукаћ |first=Душанка |date=1975 |title=Видин и Видинският санджак през 15-16 век: док. от архивите на Царинград и Анкара |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%92%D0%B8%D0%B4%D0%B8%D0%BD_%D0%B8_%D0%92%D0%B8%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%8F%D1%82_%D1%81%D0%B0/5DMBAAAAMAAJ?hl=de&gbpv=1&bsq=%D1%81%D1%83%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%84%D1%87%D0%B5&dq=%D1%81%D1%83%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%84%D1%87%D0%B5&printsec=frontcover |publisher=Наука и изкуство |language=bg}}</ref>, dok je 1586. godine imalo ukupno 40 kuća — 15 u Gornjem i 25 u Donjem Samarinovcu. Bilo je to jedno od 399 sela u Vidinskom sandžaku naseljenih Vlasima (filurdžijama) koji su uživali povlašćeni vojnički status.<ref>{{Cite book |last=Soyudoğan |first=Muhsin |year=2012 |title=Reassessing the tımar system : the case study of Vidin (1455-1693). |url=https://repository.bilkent.edu.tr/bitstreams/414e2cb0-72fc-4434-a359-3beea1c04f62/download}}</ref> Na austrijskoj karti "Temišvarski Banat" pod nazivom ''Marinovaz''.<ref>{{Cite web |title=Digitální knihovna Kramerius |url=https://www.difmoe.eu/uuid/uuid:c02897bf-c484-4d50-9c73-0612e08ef78e |access-date=2026-03-29 |website=www.difmoe.eu}}</ref> Najpregov popis iz 1718. godine pominje Sumarinovac (''Sumarinovatz'') kao naseljeno mesto sa 4 podanika.<ref>{{Cite book |last=umetnosti |first=Srpska akademija nauka i |date=1948 |title=Spomenik |url=https://www.google.rs/books/edition/Spomenik/XakSAAAAIAAJ?hl=de&gbpv=1&bsq=sumarinovatz&dq=sumarinovatz&printsec=frontcover |language=sr}}</ref> Iz crkvenog popisa 1723. godine vidimo da samarinovačka nurija (u krajini, pripada sebiškoj eparhiji) ima 35 kuća (hlѣbova)<ref>{{Cite book |date=1900 |title=Spomenik (Srpska kraljevska akademija) |url=https://www.google.rs/books/edition/Spomenik_Srpska_kraljevska_akademija/s0YLAAAAIAAJ?hl=de&gbpv=1&dq=%D1%81%D0%B0%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0%20%D0%BD%D1%83%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0&pg=PA165&printsec=frontcover |language=sr}}</ref><ref>{{Cite book |title=Spomenik Bände 41 42 |url=https://archive.org/details/SpomenikBande4142/page/n509/mode/1up}}</ref> a 1736 godine takođe u vremenu austrijske okupacije 50 kuća.<ref>{{Cite book |date=1910 |title=Споменик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA/puYVAQAAMAAJ?hl=de&gbpv=1&pg=RA3-PA185&printsec=frontcover |publisher=У Државној штампарији Краљевне Србије |language=ru}}</ref> U popisu harača 1740/41. (77 žitelja), katastarskom popisu 1741. (25 žitelja).<ref>{{Cite book |date=1973-09-01 |title=Мешовита грађа=Miscellanea 2 (1973) |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%9C%D0%B5%D1%88%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%82%D0%B0_%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%92%D0%B0_Miscellanea/nQGhCgAAQBAJ?hl=de&gbpv=1&printsec=frontcover&bsq=%D1%81%D0%B0%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 |publisher=Istorijski institut |language=sr}}</ref> Na osnovu hatihumajuna od 24. avgusta 1741. godine, popisana mesta Vidinskog sandžaka [Krajine i Ključa] priključena su vakufima biblioteke sultana Mahmuda І (1730-1754) kod Velike Aja Sofije u Carigradu.<ref>{{Cite book |date=1973-09-01 |title=Мешовита грађа=Miscellanea 2 (1973) |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%9C%D0%B5%D1%88%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%82%D0%B0_%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%92%D0%B0_Miscellanea/nQGhCgAAQBAJ?hl=de&gbpv=1&dq=%D1%85%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%85%D1%83%D0%BC%D0%B0%D1%98%D1%83%D0%BD&pg=PA271&printsec=frontcover |publisher=Istorijski institut |language=sr}}</ref>Od 1741. do 1814. ovi delovi sandžaka bili su izuzeti iz nadležnosti vidinskog sandžakbega i u njima je vladao razvijeni oblik knežinske samouprave.<ref>{{Cite web |title=Српска енциклопедија |url=https://srpskaenciklopedija.rs/books/slovo-v/page/vidinski-sandzak |access-date=2026-03-29 |website=srpskaenciklopedija.rs |language=sr-RS}}</ref> U izveštaju Franca Pokornog iz 1784. godine stoji:<blockquote>„Selo Samarinovac (''Somarinovacz'') sastoji se od 40 hrišćanskih kuća. Most preko potoka koji teče sredinom sela dug je 17 koraka i širok 6 koraka, prilično snažno izgrađen od drveta. Sam potok ima peskovito dno, dubok je jednu stopu i ima obale visoke mestimično jedan hvat; u selu se na mnogim mestima može prejahati konjem.“<ref>{{Cite book |date=1935 |title=Споменик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA/D88VAQAAMAAJ?hl=de&gbpv=1&pg=RA4-PA46&printsec=frontcover |publisher=У Државној штампарији Краљевне Србије |language=sr}}</ref></blockquote>Major Stefan Milenković opisuje put od Tekije u Srbiji do Vidina u Bugarskoj 4. januara 1837. godine:<blockquote>„Samarinovac. (''Samarinovaz'') Ovo mesto poseduje 50 kuća od pletera i oko 160 hrišćanskih duša, koje žive od poljoprivrede i vinogradarstva i stoje pod jednim knezom; kroz ovo selo teče bujični potok Bolboroš, koji ima čvrsto dno i nema visoke obale, a isti se prelazi preko drvenog mosta dužine 6 hvati i širine 3 hvata; zatim, nedaleko odatle, u samom selu, mora se preći preko jednog mlinskog kanala preko malog drvenog mosta; nakon toga put vodi pravo ka jedan sat udaljenom trgovištu (varošici).“<ref>{{Cite book |date=1931 |title=Споменик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA/Ic4VAQAAMAAJ?hl=de&gbpv=1&pg=RA2-PA101&printsec=frontcover |publisher=У Државној штампарији Краљевне Србије |language=sr}}</ref></blockquote>U jesen 1836. godine izvršen je popis svih crkava i manastira u Knjaževini Srbiji. Iz popisa vidimo da je crkvena služba u Samarinovcu kao i svim ostalim vlaškim selima bila na vlaškom jeziku<ref>{{Cite journal |last=Đokić |first=Nebojša |title=Небојша Ђокић, Списак цркви неходећи се у окружју крајинском и описаније сваке цркве по наособ у цјелом њеном состојанију, у: "800 ГОДИНА АУТОКЕФАЛНОСТИ СРПСКЕ ПРАВОСЛАВНЕ ЦРКВЕ У ЕПАРХИЈИ ТИМОЧКОЈ", Зајечар 2020, 137 - 200. |url=https://www.academia.edu/45624906/%D0%9D%D0%B5%D0%B1%D0%BE%D1%98%D1%88%D0%B0_%D0%82%D0%BE%D0%BA%D0%B8%D1%9B_%D0%A1%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D0%BA_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B8_%D0%BD%D0%B5%D1%85%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D1%9B%D0%B8_%D1%81%D0%B5_%D1%83_%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B6%D1%98%D1%83_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC_%D0%B8_%D0%BE%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%81%D0%B2%D0%B0%D0%BA%D0%B5_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B5_%D0%BF%D0%BE_%D0%BD%D0%B0%D0%BE%D1%81%D0%BE%D0%B1_%D1%83_%D1%86%D1%98%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%BC_%D1%9A%D0%B5%D0%BD%D0%BE%D0%BC_%D1%81%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%98%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D1%83_%D1%83_800_%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%9D%D0%90_%D0%90%D0%A3%D0%A2%D0%9E%D0%9A%D0%95%D0%A4%D0%90%D0%9B%D0%9D%D0%9E%D0%A1%D0%A2%D0%98_%D0%A1%D0%A0%D0%9F%D0%A1%D0%9A%D0%95_%D0%9F%D0%A0%D0%90%D0%92%D0%9E%D0%A1%D0%9B%D0%90%D0%92%D0%9D%D0%95_%D0%A6%D0%A0%D0%9A%D0%92%D0%95_%D0%A3_%D0%95%D0%9F%D0%90%D0%A0%D0%A5%D0%98%D0%88%D0%98_%D0%A2%D0%98%D0%9C%D0%9E%D0%A7%D0%9A%D0%9E%D0%88_%D0%97%D0%B0%D1%98%D0%B5%D1%87%D0%B0%D1%80_2020_137_200}}</ref>, kao što je uostalom bilo i ranije u 18 veku.<ref>{{Cite book |date=1910 |title=Споменик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA/puYVAQAAMAAJ?hl=de&gbpv=1&pg=RA3-PA183&printsec=frontcover |publisher=У Државној штампарији Краљевне Србије |language=ru}}</ref> Popis Vlaha u Kneževini Srbiji sproveden je 1850. godine<ref>{{Cite book |last=Slovesnosti |first=Društvo Srbske |date=1852 |title=Glasnik Društva Srbske Slovesnosti |url=https://www.google.rs/books/edition/Glasnik_Dru%C5%A1tva_Srbske_Slovesnosti/p6BJAAAAcAAJ?hl=de&gbpv=1&dq=%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D0%B0&pg=PA230&printsec=frontcover |language=sr}}</ref>, kada je u Samarinovacu bilo 68 kuća ili 329 žitelja, koji vlaški govore.<ref>{{Cite book |last=Slovesnosti |first=Društvo Srbske |date=1852 |title=Glasnik Društva Srbske Slovesnosti |url=https://www.google.rs/books/edition/Glasnik_Dru%C5%A1tva_Srbske_Slovesnosti/p6BJAAAAcAAJ?hl=de&gbpv=1&dq=%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D0%B0&pg=PA236&printsec=frontcover |language=sr}}</ref> == Žrtve u ratovima Srbije XIX i XX veka == POGINULI U OSLOBODILAČKOM RATU SRBIJE (1877-1878) # Đorđević Jon, umro u Velikoj vojnoj bolnici u Nišu, (prostrelna rana), 29. I 1878. ratujući kao redov pešak. # Jovanović Dimitrije, umro (upala pluća) kao pripadnik roda pionirske jedinice 30. I 1877. godine.<ref name=":0">{{Cite book |last=Plavšić |first=Nikola |year=2014 |title=Krajinska spomenica žrtava u ratovima Srbije XIX i XX veka. |publisher=Istorijski arhiv Negotin |isbn=978-86-84187-36-1 |location=Negotin |language=}}</ref> POGINULI I UMRLI RATNICI U OSLOBODILAČKIM RATOVIMA (1912-1918) # Aleksandrović D. Aleksandar # Anđelović S. Aleksandar # Balanesković I. Jovan # Đorđević B. Toma # Ilić J. Đorđe # Ilić Mihajlo # Ilić Petar # Jovanović Đorđe # Jovanović S. Jovan # Jorgić Stanko # Jorgić Đ. Petar # Maksimović F. Petar # Marinović N. Jovan # Marković J. Ljuba # Marković Jon # Nikolić Mita # Prvulović Ljubomir # Prvulović S. Stan # Radulović Krsta # Radulović J. Živojin # Radulović Pera # Savić Ž. Krsta # Stanojević L. Đorđe # Stanojević Petar # Stanojević Milan<ref name=":0" /> POGINULI BORCI (1941-1945) # Vojinović Krste Svetozar (1923–1944), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, 1944. godine kod Zvornika. (21) # Ilić Mihajla Vladimir (1910–1945), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, 27.06.1945. godine kod Vlasenice. (35) # Jovanović Stanka Dragutin (1921–1944), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, 1.03.1945. godine kod Vlasenice. (24) # Popović Stanka Svetozar (1923–1945), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, marta 1945. godine kod Vlasenice. (22) # Stanojević Dragutina Aleksandar (1922–1945), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, februara 1945. godine umro je u niškoj bolnici. (23) # Stanojević Đorđa Svetozar (1913–1945), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, februara 1945. godine kod Vlasenice. (32)<ref name=":0" /> ŽRTVE RATA (1941–1945) # Đorđević J. Đorđe (1915–1944), rođen u Samarinovcu 04.01.1915. umro 17.11.1944. u Samarinovcu od puščane rane dobijene od Nemaca. # Nikolić Stanoja Ljubomir (1932–1944), rođen u Samarinovcu, poginuo 26. 11. 1944. godine od nemačke mine kod železničke pruge atara Samarinovac. # Radulović Nikole Anđel (1906–1941), rođen 20. 03. 1906. godine u Samarinovcu, poginuo 14. 04. 1941. godine. # Stanojević Ilije Dragutin (1935–1945), rođen u Samarinovcu, poginuo od mine (18.02.1945) pored sela Samarinovca.<ref name=":0" /> == Demografija == U naselju Samarinovac živi 414 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,9 godina (47,9 kod muškaraca i 51,8 kod žena). U naselju ima 163 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85. Ovo naselje je u uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika, koji je posebno izražen po početku raspada SFRJ. Mora da se doda i podatak da su u ovom naselju stanovnici, i pored zvaničnog popisnog podatka da su Srbi, ipak ''Vlasi'' na srpskom ili ''Rumâni'' (na maternjem, rumunskom jeziku). Politički lomovi u Državi su doveli i do nacionalne renesanse kod krajinskih Vlaha. Za očekivati je da će na sledećem popisu nacionalna strktura stanovništva izgledati drugačije {| width="50%" style="background:transparent; " | valign="top" width="50%" style="border:1px solid gray; " | <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:1225 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:816 color:gray1 from:start till:end bar:408 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,145)(77,149) color:blue width:2 points:(77,149)(100,146) color:blue width:2 points:(100,146)(128,157) color:blue width:2 points:(128,157)(157,160) color:blue width:2 points:(157,160)(185,161) color:blue width:2 points:(185,161)(217,84) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | valign="down" width="50%" | {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=906 |p1953=935 |p1961=908 |p1971=990 |p1981=1011 |p1991=1021 |p1991n=703 |p2002s=803 |p2002=464 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|368|79.31}} {{Vrsta sa postotkom|[[Vlasi (Srbija)|Vlasi]]|blue|68|14.65}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|red|7|1.50}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|1|0.21}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|orange|1|0.21}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|cyan|1|0.21}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|7|1.50}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|12|28.57|42.85|18}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|5|11.90|26.19|11}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|15|35.71|52.38|22}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|22|52.38|83.33|35}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|20|47.61|47.61|20}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|18|42.85|38.09|16}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|10|23.80|45.23|19}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|23|54.76|19.04|8}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|13|30.95|33.33|14}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|7|16.66|23.80|10}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|8|19.04|11.90|5}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|12|28.57|21.42|9}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|18|42.85|38.09|16}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|13|30.95|19.04|8}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|5|11.90|14.28|6}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|7|16.66|26.19|11}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|5|11.90|16.66|7}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|9|21.42|16.66|7}} |prosekm=47.9 |prosekž=51.8 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|197|194|203|209|221|233|163|43|53|24|13|11|8|5|2|3|1|2.85}} {{BrakNaseljaSrbija|201|43|133|18|7|-|217|20|130|58|9|-}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|77|34|1|-|11|4|1|7|-|8|41|28|-|-|3|-|-|5|-|2|118|62|1|-|14|4|1|12|-|10|-|-|3|1|1|-|-|-|6|-|-|-|1|1|-|-|-|1|-|-|3|2|2|-|-|-|7}} == Podaci iz Istorijskog arhiva == Samarinovac je ratarsko seosko naselje zbijenog tipa udaljeno 5&nbsp;km severno od Negotina. Smešteno je na prosečno 50 metara nadmorske visine, na obalama Dupljanske reke, leve pritoke Kanala Jaseničke reke, sa obe strane puta Negotin-Prahovo. Severna geografska širina naselja je od 44o 16’ 06”, istočna geografska dužina 22o 33’ 18”, a površina atara 1.324 hektara. Od Negotina se do ovog naselja može stići direktnim asfaltnim putem. Ubraja se u stara naselja. Tokom istorije tri puta je menjalo svoj mesni položaj (Konopljište, Selište, pa današnje mesto). Prvi put se pominje u turskim popisima (1530. godine) kao naselje sa 56 kuća. Godine 1586. je imalo 42 kuće, 1723-1725. (pod nazivom Marinovatz) - 35 kuća, 1736 - 50 kuća, (1784. je zabeleženo kao Sumarinovacz, a 1811. godine kao Samarinovac), 1846. je imalo 75 kuća, a 1866. godine 89 kuća. Današnje naselje nije podeljeno na „krajeve“ i „male“. U njemu su između dva svetska rata živele sledeće familije: Ilići (Zečevići - Japurani) (slava Đurđevdan), Stefanovići, Đorđevići i Miškovići (slava sv. Nikola), Žugravešti (slave sv. Stevan i Petkovica), Florići (slave sv. Nikola i Petkovica), Rajcići (slava sv. Arhanđeo), Markulići (slava Mitrovdan), Stojkovići i Stojimirovići (slava sv. Alimpije), Gimišešti i Savići (slava Petkovica), Barčuešti (slava Đurđic), Molcarešti i Čoklanešti (slava Petkovica), Stanojevići i Stanojlovići (slava Petkovica), Čumperikići ili Jonovići (slave sv. Nikola, sv. Jovan i sv. Arhanđeo), Bugarčići (slava sv. Nikola), Iliškići ili Jankovići (slava sv. Nikola), Carani (slave Mitrovdan i Petkovica), Ungurjani ili Perići (slava sv. Đorđe), Vuješti (slava Petkovica), Prvulovići (slava Petkovica), Ulješti ili Petrovići (slava Petkovica), Vladići ili Nikolići (slava sv. Arhanđeo), Adamovići (slava Mala Gospojina), Brnaševi ili Lungalešti (slava Petkovica), Kebin (slava Đurđevdan), Conići (slava sv. Vasilije), Ragušinov (slava Petkovica), Dobrići (slava Petkovica), Dančike (slava Velika Gospojina), Japulešti (slava sv. Đorđe i Petkovica), Kurtu (slava sv. Nikola), Božika (slava sv. Đorđe), Dimovići (slava sv. Arhanđeo), Jankovići (slava sv. Arhanđeo), Šiško (slava Petkovica), Barbulovići (slava Petkovica), Jankovići (slava Petkovica), Avramovići (slava sv. Nikola), Tomići (slava Petkovica) i Ibrain (slava sv. Arhanđeo). Zavetine u naselju su Uskrs i Spasovdan. Pravoslavni hram posvećen Svetoj Trojici u Samarinovcu osvećen je 1936. godine. Stanovništvo Samarinovca je pravoslavno i nacionalno se izjašnjava kao srpsko i vlaško. Antropogeografskim i etnološkim ispitivanjima svrstano je u vlaška naselja. Godine 1921. naselje je imalo 141 kuću i 742 stanovnika, 1948. godine 197 kuća i 906 stanovnika, a 2002. godine 226 kuća i 474 stanovnika. Godine 2007. u inostranstvu je iz ovog naselja radio 301 stanovnik (uglavnom u Austriji i Nemačkoj). Osnovna škola je (počela sa radom 1892. godine) školske 2006/2007. godine imala 11 učenika. Zemljoradnička zadruga u Samarinovcu je osnovana 1920. godine (obnovljena 1947. godine kao Zemljoradničko nabavno-prodajna zadruga). Jula 1960. godine pripojena je Zemljoradničkoj zadruzi u Negotinu, zajedno sa zadrugama iz Dušanovca i Prahova. Seljačka radna zadruga „Krajina“ u Samarinovcu je radila od 1949. do 1953. godine (prestala je sa radom odlukom skupštine zadrugara). Električnu rasvetu naselje dobija 1953. godine, zadružni Dom 1957. godine, asfaltni put i seoski vodovod 1970, a telefonske veze sa svetom 1980. godine. ---- Podatke o naseljima sakupio MIODRAG VELOJIĆ, dipl. geograf radnik Istorijskog arhiva Negotin ---- == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Samarinovac.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=44.267666,22.553&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/samarinovac-44-16-6-n-22-33-18-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.267666&longitude=22.553&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Opština Negotin}} [[Kategorija:Opština Negotin]] [[Kategorija:Naselja u Borskom upravnom okrugu]] dt759h38l49k6qnimh3bxkyipurtprp Cortale, Catanzaro 0 2319287 42579508 42058674 2026-04-09T07:01:35Z MrKeefeJohn 122587 42579508 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Cortale | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Kalabrija]] | okrug = [[Catanzaro (provincija)|Catanzaro]] | slika = 29508_cortale-inferiore-i-cinque-canali.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 2002 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 38.84009 | gduž = 16.4096 | nadmorska_visina = 428 | geonameid = 2524915 }} '''Cortale''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Catanzaro (provincija)|Catanzaro]], u regiji [[Kalabrija]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 2002 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 428 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Cortale}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Catanzaro}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Catanzaro]] 7hwta5s6bik6wbt11wqdmmmh6lch3dw Lista velikih vezira Osmanskog Carstva 0 4028959 42579438 42579259 2026-04-08T21:20:07Z Redaktor GLAM 225992 Higher resolution version of image 42579438 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak [[Veliki vezir|Velikih vezira]] [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. {| border="0" cellpadding="3" cellspacing="3" |- style="background:#ddd;" |Portret |[[Veliki vezir]] |U službi od |Služio do |O etničko poreklo |- style="background:#fff;" | |[[Alejdin-paša]] |[[1320]]. |[[1331]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Nizamudin Ahmed-paša]] |[[1331]]. |[[1348]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Haci-paša]] |[[1348]]. |[[1349]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Sinaudin Fakih Jusuf-paša]] |[[1349]]. |[[1364]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Čandarli Halil Hajredin-paša]] |[[1364]]. |[[22. januar]] [[1387]]. |[[Turci|Turčin]] iz Cendere (ili ''Čandare'') sela pored [[Ankara|Ankare]], vidi [[porodica Čandarli]]. Prvi vezir koji je nosio titulu Velikog vezira i prvi sa vojničkom prošlošću. |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Čandarli Ali-paša]] |[[1387]]. |[[1406]]. |[[Turci|Turčin]] ([[porodica Čandarli]]) |- style="background:#fff;" | |[[Imamzda Halil-paša]] |[[1406]]. |[[1413]]. |[[Turci|Turčin]] - [[Osmandžik]]a |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Bejazid-paša]] |[[1413]]. |[[1421]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Amasya|Amasija]] |- style="background:#fff;" | |[[Čandarli (Prvi) Ibrahim-paša]] |[[1421]]. |[[1439]]. |[[Turci|Turčin]] ([[porodica Čandarli]]). |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Koča Mehmed Nizamudin-paša]] |[[1429]]. |[[1439]]. |[[Turci|Turčin]], [[Omandžik]]a ili [[Amasya|Amasija]] |- style="background:#fff;" | |[[Čandarli (Drugi) Halil-paša]] |[[1439]]. |[[1 jun]] [[1453]]. |[[Turci|Turčin]] ([[porodica Čandarli]]). Prvi Veliki vezir koji je pogubljen. |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mahmud_Pasha.png|50px]] |[[Mahmud-paša Anđelović|Veli Mahmud-paša]] (1. put) |[[1453]]. |[[1466]]. |[[Srbi]]n (poznat i kao Mehmed-paša Anđelović) |- style="background:#fff;" | |[[Rum Mehmed-paša]] |[[1466]]. |[[1469]]. |[[Grci|Grk]] (''[[Rumelija|Rum]]'' = Grk) |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Isak-paša]] (1. put) |[[1469]]. |[[1472]]. |[[Srbi]]n (iz Bosne ili Makedonije) |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Mahmud_Pasha.png|50px]] |[[Mahmud-paša Anđelović|Veli Mahmud-paša]] (2. put) |[[1472]]. |[[1474]]. |[[Srbi]]n (poznat i kao Mehmed-paša Anđelović) |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Gedik Ahmed-paša]] |[[1474]]. |[[1477]]. |[[Vizantijsko carstvo|Vizantijac]] ili [[Srbi]]n (postoji malo dokaza) |- style="background:#fff;" | |[[Karamanli Mehmed-paša]] |[[1477]]. |[[1481]]. |[[Karaman]]ski Turčin |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Isak-paša]] (2. put) |[[1481]]. |[[1482]]. |[[Srbi]]n |- style="background:#fff;" | |[[Davud-paša]] |[[1482]]. |[[1497]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Ahmed-paša Hercegović|Hersekli Ahmed-paša]] (1. put) |[[1497]]. |[[1498]]. |[[Srbi]]n iz [[Hercegovina|Hercegovine]], sin [[Stjepan Vukčić Kosača|Stefana Kosače]], hercega od Svetog Save |- style="background:#fff;" | |[[Čandarli (Drugi) Ibrahim-paša]] |[[1498]]. |[[1499]]. |[[Turci|Turčin]] ([[porodica Čandarli]]) |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Mesih-paša]] |[[1499]]. |[[1501]]. |[[Grci|Grk]] (prema Jozefu von Hameru) |- style="background:#fff;" | |[[Hadim Ali-paša]] (1. put) |[[1501]]. |[[1503]]. |[[Srbi]]n iz [[Bosanski pašaluk|Bosne]] (''hadim = uslužitelj'') |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Ahmed-paša Hercegović|Hersekli Ali-paša]] (2. put) |[[1503]]. |[[1506]]. |[[Srbi]]n iz Hercegovine, sin Stefana Kosače, hercega od Svetog Save |- style="background:#fff;" | |[[Hadim Ali-paša]] (2. put) |[[1506]]. |[[1511]]. |[[Srbi]]n iz [[Bosanski pašaluk|Bosne]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Ahmed-paša Hercegović|Hersekli Ahmed-paša]] (3. put) |[[1511]]. |[[1511]]. |[[Srbi]]n iz Hercegovine, sin Stefana Kosače, hercega od Svetog Save |- style="background:#fff;" | |[[Koča Mustafa-paša]] |[[1511]]. |[[1512]]. |[[Grci|Grk]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Ahmed-paša Hercegović|Hersekli Ahmed-paša]] (4. put) |[[1512]]. |[[28. novembar]] [[1514]]. |[[Srbi]]n iz Hercegovine, sin Stefana Kosače, hercega od Svetog Save |- style="background:#fff;" | |[[Dukađinoglu Ahmed-paša]] |[[18. decembar]] [[1514]]. |[[8. septembar]] [[1515]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Ahmed-paša Hercegović|Hersekli Ahmed-paša]] (5. put) |[[8. septembar]] [[1515]]. |[[26. april]] [[1516]]. |[[Srbi]]n iz Hercegovine, sin Stefana Kosače, hercega od Svetog Save |- style="background:#fff;" | |[[Hadim Sinan-paša]] |[[26. april]] [[1516]]. |[[22. januar]] [[1517]]. |[[Srbi]]n iz plemićke porodice [[Boronivić]] (''hadim = uslužitelj'') |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Yunus Pasha (16024682).jpg|50px]] |[[Junus-paša]] |[[22. januar]] [[1517]]. |[[13. septembar]] [[1517]]. | ne-turskog porekla (nepoznato) |- style="background:#fff;" | |[[Piri Mehmed-paša]] |[[25. januar]] [[1518]]. |[[27. jun]] [[1523]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Aksaraj]]a |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Pargalı Ibrahim Pasha (166346097).jpg|50px]] |[[Ibrahim-paša Pargalija]], poznat i kao [[Ibrahim-paša Pargalija|Frenk Ibrahim-paša]] i [[Ibrahim-paša Pargalija|Makbul-maktul Ibrahim-paša]] |[[27. jun]] [[1523]]. |[[14. mart]] [[1536]]. |[[Grci|Grk]] iz [[Parga|Parge]] (nadimak ''Frenk'' se odnosio na njegove [[Evropa|evropske]] manire i ukuse, dok nadimci ''makbul-maktul'' znače ''voljeni i ubijeni''). |- style="background:#fff;" | |[[Ajas Mehmed-paša]] |[[14. mart]] [[1536]]. |[[13. jul]] [[1539]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Lutfi Pasha (166346158).jpg|50px]] |[[Lutfi-paša|Čelebi Lutfi-paša]] |[[13. jul]] [[1539]]. |april [[1541]]. |Najverovatnije [[Albanci|Albanac]] iz Avlonije ([[Valona|Valone]]) (''čelebi'' = prefinjen gospodin sa lepim manirima) |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Arolsen_Klebeband_01_465_2.jpg|50px]] |[[Hadim Sulejman-paša]] |april [[1541]]. |[[28. novembar]] [[1544]]. | nepoznatog ne-turskog porekla (''hadim'' = uslužitelj) |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Rustem-paša Opuković|Damat Rustem-paša Opuković]] (1. put) |[[28. novembar]] [[1544]]. |[[6. oktobar]] [[1553]]. |[[Hrvat]] (''damat = mladoženja [[Osmanlije|Otomanske dinastije]]'') |- style="background:#fff;" | |[[Kara Ahmed-paša]] |[[6. oktobar]] [[1553]]. |[[29. septembar]] [[1555]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Rustem-paša Opuković|Damat Rustem-paša Opuković]] (2. put) |[[29. septembar]] [[1555]]. |[[10. jul]] [[1561]]. |[[Hrvat]] |- style="background:#fff;" | |[[Semiz Ali-paša]] (1. put) |[[10. jul]] [[1561]]. |[[28. jun]] [[1565]]. | [[Srbi]]n (''semiz = glavonja'') |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Sokullupasa.jpg|50px]] |[[Mehmed-paša Sokolović]] |[[28. jun]] [[1565]]. |[[12. oktobar]] [[1579]]. | [[Srbi]]n iz [[Bosanski pašaluk|Bosne]] |- style="background:#fff;" | |[[Semiz Ahmed-paša]] (2. put) |[[12. oktobar]] [[1579]]. |[[28. april]] [[1580]]. | [[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Lala Mustafa paša|Lala Kara Mustafa-paša]] |[[28. april]] [[1580]]. |[[7. avgust]] [[1580]]. | [[Srbi]]n (''lala = tutor [[sultan]]a'') |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Koca sinan pasha.jpg|50px]] |[[Koča Sinan-paša]] (1. put) |[[7. avgust]] [[1580]]. |[[6. decembar]] [[1582]]. | [[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Kanijeli Sijavuš-paša]] (1. put) |[[24. decembar]] [[1582]]. |[[25. jul]] [[1584]]. | [[Hrvati|Hrvat]] ili [[Mađari|Mađar]] iz [[Kanjiža|Kanjiže]] |- style="background:#fff;" | |[[Uzdemir Osman-paša]] |[[28. jul]] [[1584]]. |[[29. oktobar]] [[1585]]. |[[Čerkezi|Čerkez]] iz [[Memeluks]]a |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Hadim Mesih-paša]] |[[1. novembar]] [[1585]]. |[[14. april]] [[1586]]. | nepoznato ne-tursko poreklo (''hadim = sluga'') |- style="background:#fff;" | |[[Kanijeli Sijavuš-paša]] (2. put) |[[14. april]] [[1586]]. |[[2. april]] [[1589]]. | [[Hrvat]] ili [[Mađari|Mađar]] iz [[Kanjiža|Kanjiže]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Koca sinan pasha.jpg|50px]] |[[Koča Sinan-paša]] (2. put) |[[14. april]] [[1589]]. |[[1. avgust]] [[1591]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Ferhat Pasha.png|50px]] |[[Ferhat-paša|Serdar Ferhad-paša]] (1. put) |[[1. avgust]] [[1591]]. |[[4. april]] [[1592]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Kanijeli Sijavuš-paša]] (3. put) |[[4. april]] [[1592]]. |[[28. januar]] [[1593]]. | [[Hrvat]] ili [[Mađari|Mađar]] iz [[Kanjiža|Kanjiže]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Koca sinan pasha.jpg|50px]] |[[Koča Sinan-paša]] (3. put) |[[28. januar]] [[1593]]. |[[16. februar]] [[1595]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Ferhat Pasha.png|50px]] |[[Ferhat-paša|Serdar Ferhad-paša]] (2. put) |[[16. februar]] [[1595]]. |[[7. jul]] [[1595]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Koca sinan pasha.jpg|50px]] |[[Koča Sinan-paša]] (4. put) |[[7. jul]] [[1595]]. |[[19. novembar]] [[1595]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Lala Mehmed-paša]] |[[19. novembar]] [[1595]]. |[[28. novembar]] [[1595]]. |[[Turci|Turski Otoman]] iz [[Manisa|Manjiže]], točnije iz Gölmarmara (''lala'' = tutor [[sultan]]a'') |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Koca sinan pasha.jpg|50px]] |[[Koča Sinan-paša]] (5. put) |[[1. decembar]] [[1595]]. |[[3. april]] [[1596]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Damat Ibrahim-paša]] (1. put) |[[4. april]] [[1596]]. |[[27. oktobar]] [[1596]]. |[[Srbi]]n (''damat = mladoženja Otomanske dinastije'') |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Gigalazade.png|50px]] |[[Cigalazad Jusuf Sinan-paša]] |[[27. oktobar]] [[1596]]. |[[5. decembar]] [[1596]]. | [[Đenova|Đenovljanin]] iz plemićke porodice Cicala. |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Damat Ibrahim-paša]] (2. put) |[[5. decembar]] [[1596]]. |[[3. novembar]] [[1597]]. |[[Srbi]]n (''damat = mladoženja Otomanske dinastije'') |- style="background:#fff;" | |[[Hadim Hasan-paša]] |[[3. novembar]] [[1597]]. |[[9. april]] [[1598]]. |Nepoznatog ne-turskog porekla |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Cerah Mehmed-paša]] |[[9. april]] [[1598]]. |[[6. januar]] [[1599]]. |[[Turci|Turčin]] (''cerah = hirurg'') |- style="background:#fff;" | |[[Damat Ibrahim-paša]] (3. put) |[[6. januar]] [[1599]]. |[[10. jul]] [[1601]]. |[[Srbi]]n (''damat = mladoženja Otomanske dinastije'') |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Jemiški Hasan-paša]] |[[22. jul]] [[1601]]. |[[4. oktobar]] [[1603]]. |[[Albanci|Albanac]] (''Jemiški = prodavac voća''; u vezi njegovog porekla) |- style="background:#fff;" | |[[Malkoč Javuz Ali-paša]] |[[16. oktobar]] [[1603]]. |[[26. jul]] [[1604]]. |[[Turci|Turčin]] [[porodica Malkočoglu]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Lala Mehmed-paša]] |[[5. avgust]] [[1604]]. |[[21. jun]] [[1606]]. |[[Srbi]]n (''lala = tutor [[sultan]]a'') |- style="background:#fff;" | |[[Derviš Mehmed-paša]] |[[21. jun]] [[1606]]. |[[9. decembar]] [[1606]]. |[[Srbi]]n |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Kujuču Murat-paša]] |[[11. decembar]] [[1606]]. |[[5. avgust]] [[1611]]. | [[Hrvat]] |- style="background:#fff;" | |[[Gumulčineli Damat Nasuh-paša]] |[[5. avgust]] [[1611]]. |[[17. oktobar]] [[1614]]. |verovatno [[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Okuz Kara Mehmed-paša]] (1. put) |[[17. oktobar]] [[1614]]. |[[17. novembar]] [[1616]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Istanbul]]a |- style="background:#fff;" | |[[Damat Halil-paša]] (1. put) |[[17. novembar]] [[1616]]. |[[18. januar]] [[1619]]. |[[Jermeni]]n iz [[Zejtun]]a |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Okuz Kara Mehmed-paša]] (2. put) |[[18. januar]] [[1619]]. |[[23. decembar]] [[1619]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Istanbul]]a |- style="background:#fff;" | |[[Guzelke Ali-paša]] |[[23. decembar]] [[1619]]. |[[9. mart]] [[1621]]. |[[Turci|Turčin]] (''guzelke'' = zgodan) |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Ohrili Husejin-paša]] |[[9. mart]] [[1621]]. |[[17. septembar]] [[1621]]. |[[Albanci|Albanac]] iz [[Ohrid]]a |- style="background:#fff;" | |[[Dilaver-paša]] |[[17. septembar]] [[1621]]. |[[20. maj]] [[1622]]. |[[Hrvat]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Kara Davud-paša]] |[[20. maj]] [[1622]]. |[[13. jun]] [[1622]]. |[[Srbi]]n |- style="background:#fff;" | |[[Mere Husejin-paša]] (1. put) |[[13. jun]] [[1622]]. |[[8. avgust]] [[1622]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Lefkeli Mehmed-paša]] |[[8. avgust]] [[1622]]. |[[21. septembar]] [[1622]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Orhaneli]]ja |- style="background:#fff;" | |[[Gurču Mehmed-paša]] |[[21. septembar]] [[1622]]. |[[5. februar]] [[1623]]. |[[Gruzini|Gruzin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Mere Husejin-paša]] (2. put) |[[5. februar]] [[1623]]. |[[30. avgust]] [[1623]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#fff;" | |[[Kemankeš Ali-paša]] |[[30. avgust]] [[1623]]. |[[3. april]] [[1624]]. |[[Turci|Turčin]] (''Kemankeš = Strijelac'') |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Čerkez Mehmed Ali-paša]] |[[3. april]] [[1624]]. |[[28. januar]] [[1625]]. |[[Čerkezi|Čerkez]] |- style="background:#fff;" | |[[Filibeli Hafiz Ahmed-paša]] (1. put) |[[8. februar]] [[1625]]. |[[1. decembar]] [[1626]]. |[[Bugari]]n (Pomak) iz [[Plovdiv]]a |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Damat Halil-paša]] (2. put) |[[1. decembar]] [[1626]]. |[[6. april]] [[1628]]. |[[Jermeni]]n iz [[Zejtun]]a |- style="background:#fff;" | |[[Gazi Ekrem Husrev-paša]] |[[6. april]] [[1628]]. |[[25. oktobar]] [[1631]]. |[[Srbi]]n |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Filibeli Hafiz Ahmed-paša]] (2. put) |[[25. oktobar]] [[1631]]. |[[10. februar]] [[1632]]. |[[Bugari]]n (Pomak) iz [[Plovdiv]]a |- style="background:#fff;" | |[[Topal Redžep-paša]] |[[10. februar]] [[1632]]. |[[18. maj]] [[1632]]. |[[Bosna (regija)|Bosanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Tabanijasi Mehmed-paša]] |[[18. maj]] [[1632]]. |[[2. februar]] [[1637]]. |verovatno [[Albanci|Albanac]] |- style="background:#fff;" | |[[Bajram-paša]] |[[2. februar]] [[1637]]. |[[26. avgust]] [[1638]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Tajar Mehmed-paša]] |[[27. avgust]] [[1638]]. |[[23. decembar]] [[1638]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Kemankeš Kara Mustafa-paša]] |[[23. decembar]] [[1638]]. |[[31. januar]] [[1644]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Sultanazad Semiz Mehmed-paša]] |[[31. januar]] [[1644]]. |[[17. decembar]] [[1645]]. |[[Turci|Turčin]] (''sultanazad = sin ženskog člana [[Osmanlije|dinastije]]'') |- style="background:#fff;" | |[[Nevesinli Salih-paša]] |[[17. decembar]] [[1645]]. |[[16. septembar]] [[1647]]. |[[Srbi]]n iz [[Nevesinje|Nevesinja]] (''Nevesinli'' - Nevesinjac) |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Kara Musa-paša]] |[[16. septembar]] [[1647]]. |[[21. septembar]] [[1647]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Hazarpare Ahmed-paša]] |[[21. septembar]] [[1647]]. |[[7. avgust]] [[1648]]. |[[Grci|Grk]] iz [[Istanbul]]a |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Sofu Mehmed-paša]], poznat i kao [[Malevi Mehmed-paša]] |[[7. avgust]] [[1648]]. |[[21. maj]] [[1649]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Kara Dev Murat-paša]] |[[21. maj]] [[1649]]. |[[5. avgust]] [[1651]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Melek Ahmed-paša]] |[[5. avgust]] [[1651]]. |[[21. avgust]] [[1651]]. |[[Abhazi|Abaz]] |- style="background:#fff;" | |[[Abaza Sijavuš-paša]] (1. put) |[[21. avgust]] [[1651]]. |[[27. septembar]] [[1651]]. |[[Abhazi|Abaz]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Gurču Mehmed-paša]] |[[27. septembar]] [[1651]]. |[[20. jun]] [[1652]]. |[[Gruzini|Gruzin]] |- style="background:#fff;" | |[[Tarhunču Ahmed-paša]] |[[20. jun]] [[1652]]. |[[21. mart]] [[1653]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Koča Derviš Mehmed-paša]] |[[21. mart]] [[1653]]. |[[28. oktobar]] [[1654]]. |[[Čerkezi|Čerkez]] |- style="background:#fff;" | |[[Ipširi Mustafa-paša]] |[[28. oktobar]] [[1654]]. |[[11. maj]] [[1655]]. |[[Abhazi|Abaz]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Kara Dev Murat-paša]] (2. put) |[[11. maj]] [[1655]]. |[[19. avgust]] [[1655]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#fff;" | |[[Ermeni Sulejman-paša]] |[[19. avgust]] [[1655]]. |[[28. februar]] [[1656]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Gazi Husejin-paša]], poznat i kao [[Deli Husejin-paša]] |[[28. februar]] [[1656]]. |[[5. mart]] [[1656]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Zurnazen Mustafa Paşa|Zurnazen Mustafa-paša]] (držao položaj samo 4 sata) |[[5. mart]] [[1656]]. |[[5. mart]] [[1656]]. . |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Abaza Sijavuš-paša]] (2. put) |[[5. mart]] [[1656]]. |[[25. april]] [[1656]]. |[[Abhazi|Abaz]] |- style="background:#fff;" | |[[Bojnujarali Mehmed-paša]] |[[26. april]] [[1656]]. |[[15. septembar]] [[1656]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mehmedpasha.jpg|50px]] |[[Koprulu Mehmed-paša]] |[[15. septembar]] [[1656]]. |[[31. oktobar]] [[1661]]. |[[Albanci|Albanac]] iz porodice [[Ćuprilići|Ćuprilića]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Köprülü Ahmed kőrajz.jpg|50px]] |[[Koprulu Fazil Ahmed-paša]] |[[31. oktobar]] [[1661]]. |[[19. oktobar]] [[1676]]. |[[Albanci|Albanac]] iz porodice [[Ćuprilići|Ćuprilića]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Kara Mustafa Pasha.jpg|50px]] |[[Kara Mustafa-paša|Merzifonlu Kara Mustafa-paša]] |[[19. oktobar]] [[1676]]. |[[25. decembar]] [[1683]]. |[[Turci|Turčin]] iz porodice [[Ćuprilići|Ćuprilića]] |- style="background:#fff;" | |[[Kara Ibrahim-paša]] |[[15. decembar]] [[1683]]. |[[18. novembar]] [[1685]]. |[[Bosna (regija)|Bosanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Sari Sulejman-paša]] |[[18. novembar]] [[1685]]. |[[18. septembar]] [[1687]]. |[[Bosna (regija)|Bosanac]] |- style="background:#fff;" | |[[Abaza Sijavuš-paša]] (3. put) |[[18. septembar]] [[1687]]. |[[23. februar]] [[1688]]. |[[Abhazi|Abaz]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Ajasli Ismail-paša]] |[[23. februar]] [[1688]]. |[[2. maj]] [[1688]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Bekri Mustafa-paša]] |[[30. maj]] [[1688]]. |[[7. novembar]] [[1689]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Koprulu Fazil Mustafa-paša]] |[[10. novembar]] [[1689]]. |[[19. avgust]] [[1691]]. |[[Turci|Turčin]] iz porodice [[Ćuprilići|Ćuprilića]] |- style="background:#fff;" | |[[Arabači Ali-paša]] |[[24. avgust]] [[1691]]. |[[21. mart]] [[1692]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Merfizonlu Ali-paša]] |[[23. mart]] [[1692]]. |[[17. mart]] [[1693]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Bozoklu Mustafa-paša]] |[[17. mart]] [[1693]]. |mart [[1694]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Surmeli Ali-paša]] |[[13. mart]] [[1694]]. |[[22. april]] [[1695]]. |[[Grci|Grk]] |- style="background:#fff;" | |[[Elmas Mehmed-paša]] |[[3. maj]] [[1695]]. |[[11. septembar]] [[1697]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Amkazade Koprulu Husejin-paša]] |[[17. septembar]] [[1697]]. |[[4. septembar]] [[1702]]. |[[Turci|Turčin]] iz porodice [[Ćuprilići|Ćuprilića]] |- style="background:#fff;" | |[[Daltaban Mustafa-paša]] |[[4. septembar]] [[1702]]. |[[24. januar]] [[1703]]. |[[Srbi]]n (''daltaban'' = bosonog) |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Rami Mehmed-paša]] |[[25. januar]] [[1703]]. |[[22. avgust]] [[1703]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Kavanoz Ahmed-paša]] |[[22. avgust]] [[1703]]. |[[16. novembar]] [[1703]]. |[[Rusi|Rus]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Damat Hasan-paša]] |[[18. novembar]] [[1703]]. |[[28. septembar]] [[1704]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Kalajlikoz Hači Ahmed-paša]] |oktobar [[1704]]. |[[25. decembar]] [[1704]]. |nepoznato ne-tursko poreklo |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Baltači Mehmed-paša]] (1. put) |[[25. decembar]] [[1704]]. |[[3. maj]] [[1706]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Korlulu Damat Ali-paša]] |[[3. maj]] [[1706]]. |[[15. jun]] [[1710]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Koprulu Numan-paša]] |[[16. jun]] [[1710]]. |[[17. avgust]] [[1710]]. |[[Turci|Turčin]] iz porodice [[Ćuprilići|Ćuprilića]] |- style="background:#fff;" | |[[Baltači Mehmed-paša]] (2. put) |[[18. avgust]] [[1710]]. |[[20. novembar]] [[1711]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Aga Jusuf-paša]] |[[20. novembar]] [[1711]]. |[[11. novembar]] [[1712]]. |[[Gruzijci|Gruzin]] |- style="background:#fff;" | |[[Silahdar Sulejman-paša]] |[[12. novembar]] [[1712]]. |[[6. april]] [[1713]]. |[[Abhazi|Abaz]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Hoča Ibrahim-paša]] |[[6. april]] [[1713]]. |[[7. april]] [[1713]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Silahdar Damat Ali-paša]] |[[27. april]] [[1713]]. |[[5. avgust]] [[1716]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Hači Halil-paša]] |[[21. avgust]] [[1716]]. |oktobar [[1717]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#fff;" | |[[Nišanči Mehmed-paša]] |oktobar [[1717]]. |[[9. maj]] [[1718]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Nevšehirli Damat Ibrahim-paša]] |[[9. maj]] [[1718]]. |[[16. oktobar]] [[1730]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Silahdar Damat Mehmed-paša]] |[[16. oktobar]] [[1730]]. |[[23. januar]] [[1731]]. |Turčin |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Kabakulak Ibrahim-paša]] |[[23. januar]] [[1731]]. |[[11. septembar]] [[1731]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Topal Osman-paša]] |[[21. septembar]] [[1731]]. |[[12. mart]] [[1732]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Portrait of a Grand Vizier (?).jpg|50px]] |[[Hekimoglu Ali-paša]] (1. put) |[[12. mart]] [[1732]]. |[[14. jul]] [[1735]]. |[[Venecija]]nac (mlečanin), (po majci [[Turci|Turčin]]) |- style="background:#fff;" | |[[Gurču Ismail-paša]] |[[14. jul]] [[1735]]. |[[25. decembar]] [[1735]]. |[[Gruzijci|Gruzin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Silahdar Sejid Mehmed-paša]] |[[10. januar]] [[1736]]. |[[5. avgust]] [[1737]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Muhsinazad Abdula-paša]] |[[22. avgust]] [[1737]]. |[[19. decembar]] [[1737]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Jegen Mehmed-paša]] |[[3. decembar]] [[1737]]. |[[23. mart]] [[1739]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Hači Ivaz Mehmed-paša]] |[[17. mart]] [[1739]]. |[[23. jun]] [[1740]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Nišanči Hači Ahmed-paša]] |[[22. jul]] [[1740]]. |[[7. april]] [[1742]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Portrait of a Grand Vizier (?).jpg|50px]] |[[Hekimoglu Ali-paša]] (2. put) |[[21. april]] [[1742]]. |[[4. oktobar]] [[1742]]. |[[Venecija]]nac (mlečanin), (po majci [[Turci|Turčin]]) |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Sejid Hasan-paša]] |[[4. oktobar]] [[1742]]. |[[10. avgust]] [[1746]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Tirjaki Hači Mehmed-paša]] |[[11. avgust]] [[1746]]. |[[24. avgust]] [[1747]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Sejid Abdula-paša]] |[[24. avgust]] [[1747]]. |[[2. januar]] [[1750]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Divitdar Mehmed-paša]] |[[9. januar]] [[1750]]. |[[1. jul]] [[1752]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Kose Bahir Mustafa-paša]] (1. put) |[[1. jul]] [[1752]]. |[[16. februar]] [[1755]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Portrait of a Grand Vizier (?).jpg|50px]] |[[Hekimoglu Ali-paša]] (3. put) |[[16. februar]] [[1755]]. |[[19. maj]] [[1755]]. |[[Venecija]]nac (mlečanin), (po majci [[Turci|Turčin]]) |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Naili Abdula-paša]] |[[19. maj]] [[1755]]. |[[24. avgust]] [[1755]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Nišanči Ali-paša]] |[[24. avgust]] [[1755]]. |[[23. oktobar]] [[1755]]. |[[Albanci|Albanac]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Said Effendi by Coypel in Paris in 1742.jpg|50px]] |[[Jirmisekizade Said-paša]] |[[25. oktobar]] [[1755]]. |[[1. april]] [[1756]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Jedrene|Jedrana]] |- style="background:#fff;" | |[[Kose Bahir Mustafa-paša]] (2. put) |[[30. april]] [[1756]]. |[[3. decembar]] [[1756]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Koča Mehmed Radžip-paša]] |[[12. januar]] [[1757]]. |[[8. april]] [[1763]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Tevki Hamza Hamid-paša]] |[[11. april]] [[1763]]. |[[29. septembar]] [[1763]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Kose Bahir Mustafa-paša]] (3. put) |[[29. septembar]] [[1763]]. |[[30. mart]] [[1765]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Mursinazad Mehmed-paša]] (1. put) |[[30. mart]] [[1765]]. |[[7. avgust]] [[1768]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Silahdar Hamza Mahir-paša]] |[[7. avgust]] [[1768]]. |[[20. oktobar]] [[1768]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Jaglikčizad Mehmed Emin-paša]] |oktobar [[1768]]. |[[12. avgust]] [[1769]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Istanbul]]a. |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Moldovanči ALi-paša]] |[[12. avgust]] [[1769]]. |[[12. decembar]] [[1769]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Dadaj]]a |- style="background:#fff;" | |[[Ivazad Halil-paša]] |[[13. decembar]] [[1769]]. |[[25. decembar]] [[1770]]. |[[Turci|Turčin]] (otac mu je bio [[Ivaz Mehmed-paša]]) |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Silhdaar Mehmed-paša]] |[[25. decembar]] [[1770]]. |[[11. decembar]] [[1771]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Istanbul]]a |- style="background:#fff;" | |[[Muhsinazad Mehmed-paša]] (2. put) |decembar [[1771]]. |[[6. avgust]] [[1773]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Izet Mehmed-paša]] (1. put) |[[11. avgust]] [[1773]]. |[[7. jul]] [[1775]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Safranoblu]]a. |- style="background:#fff;" | |[[Morali Derviš Mehmed-paša]] |[[7. jul]] [[1775]]. |[[5. januar]] [[1777]]. |[[Turci|Turčin]] (od''[[Mora]] = [[Peloponez]]'') |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Darendeli Cebecizid Mehmed-paša]] |[[5. januar]] [[1777]]. |[[1. septembar]] [[1778]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Darenda|Darende]]. |- style="background:#fff;" | |[[Kalafat Mehmed-paša]] |[[1. septembar]] [[1778]]. |[[22. avgust]] [[1779]]. | [[Bugari]]n iz [[Sofija|Sofije]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Silahdar Sejid Mehmed-paša]], ili [[Karavezir Sejid Mehmed-paša]] |avgust [[1779]]. |[[20. februar]] [[1781]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Arabšun]]a, blizu [[Kiršehir]]a. |- style="background:#fff;" | |[[Izet Mehmed-paša]] (2. put) |[[20. februar]] [[1781]]. |[[25. avgust]] [[1782]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Safranoblu]]a. |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Jegen Hači Mehmed-paša]] |[[25. avgust]] [[1782]]. |[[31. decembar]] [[1782]]. |[[Turci|Turčin]] (''jegen = nećak, u ovom slučaju otomanskog sultana''). |- style="background:#fff;" | |[[Halil Hamid-paša]] |[[31. decembar]] [[1782]]. |[[30. april]] [[1785]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Isparta|Isparte]]. <small>Pradeda [[Kemal Derviš]]a, sadašnjeg administratora [[Program Organizacije ujedinjenih nacija za razvoj|UNDP]]-a.</small> |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Sahin Ali-paša]] |[[30. april]] [[1785]]. |[[25. januar]] [[1786]]. |verovatno [[Gruzijci|Gruzin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:KocaYusufPaşa.JPG|50px]] |[[Koča Jusuf-paša]] (1st time) |[[25. januar]] [[1786]]. |[[28. maj]] [[1789]]. |[[Gruzini|Gruzin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Ćenaz Hasan-paša]] ili [[Mejit Hasan-paša]] |[[28. maj]] [[1789]]. |[[2. januar]] [[1790]]. |[[Kirgizi|Kirgiz]] (''"ćenaz“ ili „mejit“ = sahrana, mrtvak; u bukvalnom prevodu „Hasan-paša Sahrana“ ili „Hasan-paša Mrtvak"; dobio je taj naziv jer je tokom cele svoje vladavine bio u svojoj samrtnoj postelji, teško bolestan.) |- style="background:#fff;" | |[[Ćezajirli Gazi Hasan-paša]] |[[2. januar]] [[1790]]. |[[30. mart]] [[1790]]. |verovatno neki [[Kavkaz (region)|kavkaski]]/[[demografija Irana|iranski]] narod, kao mali je odveden u roblje u istočnu Tursku, gde ga je odgojila turska porodica Tekirdag. Njegovo ime Ćezajirli znači ''Iz Alžira''. |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Ćelebizad Šerif Hasan-paša]] |[[16. april]] [[1790]]. |[[12. februar]] [[1791]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Ruse|Ruščuka]]. |- style="background:#fff;" | |[[Koča Jusuf-paša]] (2. put) |[[12. februar]] [[1791]]. |[[1792]]. |[[Gruzijci|Gruzin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Damat Melek Mehmed-paša]] |[[1792]]. |[[21. oktobar]] [[1794]]. |[[Bosna (regija)|Bosanac]] (''Damat'' = mladoženja Otomanske dinastije) |- style="background:#fff;" | |[[Izet Mehmed-paša]] (3. put) |[[21. oktobar]] [[1794]]. |[[23. oktobar]] [[1798]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Safranbolu]]a. |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Kur Jusuf Zijaudin-paša]] (1. put) |[[23. oktobar]] [[1798]]. |[[24. jun]] [[1805]]. |[[Turci|Turčin]] (''Kur = Slepi'') |- style="background:#fff;" | |[[Bostančibaši Hafiz Ismail-paša]] |[[24. septembar]] [[1805]]. |[[13. oktobar]] [[1806]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Kečibojnuzu Ibrahim Hilmi-paša]] |[[13. oktobar]] [[1806]]. |[[3. jun]] [[1807]]. |Turčin |- style="background:#fff;" | |[[Čelebi Mustafa-paša]] |[[3. jun]] [[1807]]. |[[29. jul]] [[1808]]. |[[Turci|Turčin]] (''Čelebi = gospodin sa lepim manirima'') |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Alemdar Mustafa-paša]], poznat i kao ([[Barjaktar Mustafa-paša]]) |[[29. jul]] [[1808]]. |[[15. novembar]] [[1808]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Ruse|Ruščuka]]. |- style="background:#fff;" | |[[Čavušbasi Memis-paša]] |[[16. novembar]] [[1808]]. |decembar [[1808]]. | [[Albanci|Albanac]] (''Čavušbaci= komandant'') |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Čarbasi Ali-paša]] |decembar [[1808]]. |mart [[1809]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Kur Jusuf Zijaudin-paša]] (2. put) |mart [[1809]]. |februar [[1811]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Laz Ahmed-paša]] |februar [[1811]]. |jul [[1812]]. |[[Laz]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Hoursit.jpg|50px]] |[[Huršid-paša|Huršid Ahmed-paša]] |jul [[1812]]. |[[30. mart]] [[1815]]. |[[Turci|Turčin]], jedini veliki vezir koji je počinio [[samoubistvo]] (za vreme službe). |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Mehmed Emin Rauf-paša]] (1. put) |[[30. mart]] [[1815]]. |[[6. januar]] [[1818]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Burdurlu Derviš Mehmed-paša]] |[[6. januar]] [[1818]]. |[[5. januar]] [[1820]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Burdur]]a. |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Sejid Ali-paša]] |[[5. januar]] [[1820]]. |[[21. april]] [[1821]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Benderli Ali-paša]] |[[30. april]] [[1821]]. |[[21. april]] [[1821]]. | [[Turci|Turčin]] iz [[Bender]]a (današnja [[Moldavija]]). Poslednji veliki vezir koji je pogubljen po, jasno datom, sultanovom naređenju (zbog [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkog rata za nezavisnost]]). |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Hači Salih-paša]] |[[30. april]] [[1821]]. |[[11. novembar]] [[1822]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Deli Abdula-paša]] |[[11. novembar]] [[1822]]. |[[4. mart]] [[1823]]. |[[Turci|Turčin]] (''deli = ludi, bukvalno Abdula-paša Ludi'') |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Turnacizad Silhdar Ali-paša]] |[[4. mart]] [[1823]]. |decembar [[1823]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Mehmed Said Galip-paša]] |decembar [[1823]]. |[[15. septembar]] [[1824]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Benderli Mehmed Selim Siri-paša]] |[[15. septembar]] [[1824]]. |[[26. oktobar]] [[1828]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Bender]]a (današnja [[Moldavija]]) |- style="background:#fff;" | |[[Darendeli Topal Izet Mehmed-paša]] (1. put) |[[26. oktobar]] [[1828]]. |januar [[1829]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Darenda|Darende]]. |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Rešid Mehmed-paša]] |januar [[1829]]. |[[17. februar]] [[1833]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Mehmed Emin Rauf-paša]] (2. put) |[[17. februar]] [[1833]]. |[[8. jul]] [[1839]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Koča Mehmed Husre-paša]] |[[8. jul]] [[1839]]. |[[29. maj]] [[1841]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Mehmed Emin Rauf-paša]] (3. put) |[[29. maj]] [[1841]]. |[[7. oktobar]] [[1841]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Darendeli Topal Izet Mehmed-paša]] (2. put) |[[7. oktobar]] [[1841]]. |[[3. septembar]] [[1842]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Darenda|Darende]]. |- style="background:#fff;" | |[[Mehmed Emin Rauf-paša]] (4. put) |[[3. septembar]] [[1842]]. |[[31. jul]] [[1846]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mustafa reshid pasha.jpg|50px]] |[[Koča Jusuf Rešid-paša]] (1. put) |[[31. jul]] [[1846]]. |[[28. april]] [[1848]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Ibrahim Sarim-paša]] |[[28. april]] [[1848]]. |[[13. avgust]] [[1848]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mustafa reshid pasha.jpg|50px]] |[[Koča Mustafa Rešid-paša]] (2. put) |[[13. avgust]] [[1848]]. |[[27. januar]] [[1852]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Mehmed Emin Rauf-paša]] (5. put) |[[27. januar]] [[1852]]. |[[7. mart]] [[1852]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mustafa reshid pasha.jpg|50px]] |[[Koča Mustafa Rešit-paša]] (3. put) |[[7. mart]] [[1852]]. |[[7. avgust]] [[1852]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Mehmet_emin_ali_pasja.jpg|50px]] |[[Mehmed Emin Ali-paša]] (1. put) |[[7. avgust]] [[1852]]. |[[4. oktobar]] [[1852]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Damat Mehmed Ali-paša]] |[[4. oktobar]] [[1852]]. |[[14. maj]] [[1853]]. |[[Hamšenci|Hamšenac]] (''Damat=Mladoženja Otomanske dinastije''). |- style="background:#fff;" | |[[Giritli Mustafa Naili-paša]] (1. put) |[[14. maj]] [[1853]]. |[[30. maj]] [[1854]]. | [[Albanci|Albanac]] iz [[Egipat|Egipta]], zvali su ga ''Giritli=Krićanin'' zato što je dugo služio kao guverner na tom ostrvu. |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Kibrisli Emin-paša]] (1. put) |[[30. maj]] [[1854]]. |[[24. novembar]] [[1854]]. |[[Kipar|Kipranin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Mustafa reshid pasha.jpg|50px]] |[[Koča Mustafa Rešid-paša]] (4. put) |[[24. novembar]] [[1854]]. |[[4. maj]] [[1855]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Mehmed Emin Ali-paša]] (2. put) |[[4. maj]] [[1855]]. |[[1. decembar]] [[1856]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Mustafa reshid pasha.jpg|50px]] |[[Koča Mustafa Rešid-paša]] (5. put) |[[1. decembar]] [[1856]]. |[[2. avgust]] [[1857]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Giritli Mustafa Naili-paša]] (2. put) |[[2. avgust]] [[1857]]. |[[23. oktobar]] [[1857]]. | [[Albanci|Albanac]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Mustafa reshid pasha.jpg|50px]] |[[Koča Mustafa Rešid-paša]] (6. put) |[[23. oktobar]] [[1857]]. |[[7. januar]] [[1858]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Mehmed emin Ali-paša]] (3. put) |[[11. januar]] [[1858]]. |[[8. oktobar]] [[1859]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Kibrisli Mehmed Emin-paša]] (2. put) |[[8. oktobar]] [[1859]]. |[[24. decembar]] [[1859]]. | [[Kipar|Kipranin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Muterjim_Rushdi_Pasha.jpg|50px]] |[[Muterčim Mehmed Rušdi-paša]] (1. put) |[[24. decembar]] [[1859]]. |[[27. maj]] [[1860]]. |[[Turci|Turčin]] (''Muterčim'' = prevodilac, tumač'') |- style="background:#fff;" | |[[Kibrisli Mehmed Emin-paša]] (3. put) |[[27. maj]] [[1860]]. |[[6. avgust]] [[1861]]. | [[Kipar|Kipranin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Mehmed Emin Ali-paša]] (4. put) |[[6. avgust]] [[1861]]. |[[22. novembar]] [[1861]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Kećecizad Mehmed Fuad-paša]] (1. put) |[[22. novembar]] [[1861]]. |[[6. januar]] [[1863]]. |[[Karaman]]ski [[Turci|Turčin]] iz [[Konija|Konije]] ([[porodica Kečećizad]]). |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Jusuf Kamil-paša]] |[[6. januar]] [[1863]]. |[[3. jun]] [[1863]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Kećecizad Mehmed Fuad-paša]] (2. put) |[[3. jun]] [[1863]]. |[[5. jun]] [[1866]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Mutercim Mehmed Rušdi-paša]] (2. put) |[[5. jun]] [[1866]]. |[[11. februar]] [[1867]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Mehmed Emin Ali-paša]] (5. put) |[[11. februar]] [[1867]]. |[[7. septembar]] [[1871]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mahmud Nedim Pasha.jpg|50px]] |[[Mahmud Nedim-paša]] (1. put) |septembar [[1871]]. |[[31. jul]] [[1872]]. |[[Turci|Turčin]], često su ga zvali ''Nedimov (Nedimoff)''zbog njegove [[rusofilstvo|rusofilske]] politike |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Midhat pasha.jpg|50px]] |[[Mitat-paša]] (1. put) |[[31. jul]] [[1872]]. |[[19. oktobar]] [[1872]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Mutercim Mehmed Rušdi-paša]] (3. put) |oktobar [[1872]]. |februar [[1873]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" | |[[Sakizli Ahmed Esat-paša]] (1. put) |[[15. februar]] [[1873]]. |maj [[1873]]. |[[Grci|Egejac]] sa [[Sakiz]]a/[[Kios]]a |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Širvanli Mehmed Rušdi-paša]] |maj [[1873]]. |[[14. februar]] [[1874]]. |[[Kurdi|Kurd]] iz [[Širvan]]a. |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Huseyin Avni Pasha photo.jpg|50px]] |[[Husejin Avni-paša]] |[[14. februar]] [[1874]]. |[[25. april]] [[1875]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Sakizli Ahmed Esat-paša]] (2. put) |april [[1875]]. |avgust [[1875]]. |Egejac sa [[Sakiz]]a ([[Kios]]) |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Mahmud Nedim Pasha.jpg|50px]] |[[Mahmud Nedim-paša]] (2. put) |[[21. avgust]] [[1875]]. |[[13. april]] [[1876]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" | |[[Mutercim Mehmed Rušdi-paša]] (4. put) |april [[1876]]. |[[19. decembar]] [[1876]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Midhat pasha.jpg|50px]] |[[Mitat-paša]] (2. put) |[[19. decembar]] [[1876]]. |[[5. februar]] [[1877]]. |[[Turci|Turčin]]. Poslednji veliki vezir koji je pogubljen. Još uvek se ne zna sa sigurnošću da li je pre pogubljenja stigla direktna zapoved od sultana [[Abdulahid Drugi|Abudulahida Drugog]], ili nije. |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Ibrahim Edhem Pasha.jpg|50px]] |[[Ibrahim Edem-paša]] |[[5. februar]] [[1877]]. |[[11. januar]] [[1878]]. | Egejac ([[Grci|Grk]]) sa [[Kios]]a/[[Sakiz]]a; kao dete prodat u roblje [[1822]]. godine [[Koča Mehmed Husrev-paša|Koča Mehmed Husrev-paši]] (kasnijem velikom veziru), tokom tadašnjih zbivanja na tom ostrvu. |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Ahmed Hamdi Pasha.jpg|50px]] |[[Ahmed Hamdi-paša]] |[[11. januar]] [[1878]]. |[[4. februar]] [[1878]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Ahmet_vefik.jpg|50px]] |[[Ahmed Vefik-paša]] |[[4. februar]] [[1878]]. |[[18. april]] [[1878]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Istanbul]]a. |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Mehmed Sadik Pasha.jpg|50px]] |[[Mehmed Sadik-paša]] |[[18. april]] [[1878]]. |maj [[1878]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:M Rushdi Pasha.jpg|50px]] |[[Mutercim Mehmed Rušdi-paša]] (5. put) |maj [[1878]]. |jun [[1878]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Mehmed Esad Saffet Pasha.jpg|50px]] |[[Mehmed Esad Safet-paša]] |maj [[1878]]. |oktobar [[1878]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Kheireddine Pacha high.JPG|50px]] |[[Tunuslu Hajredin-paša]] |oktobar [[1878]]. |[[28. jul]] [[1879]]. |[[Arapi|Arapski]] [[Tunis|Tunižanin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Ahmed Arifi Pasha.jpg|50px]] |[[Ahmed Arifi-paša]] |[[28. jul]] [[1879]]. |septembar [[1879]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mehmed Said Pasha.jpg|50px]] |[[Kučuk Mehmed Said-paša]] (1. put) |[[18. oktobar]] [[1879]]. |[[9. jun]] [[1880]]. |[[Turci|Turčin]] (''Kučuk = mali; u bukvalnom značenju: Mehmed-paša Mali'', sa 1,47 -{m}- visine, najniži veliki vezir) |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Mehmed Kadri Pasha.jpg|50px]] |[[Senani Mehmed Kadri-paša]] |[[9. jun]] [[1880]]. |[[12. septembar]] [[1880]]. |Turčin iz [[Gazijantep|Antepa]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mehmed Said Pasha.jpg|50px]] |[[Kučuk Mehmed Said-paša]] (2. put) |[[12. septembar]] [[1880]]. |[[2. maj]] [[1882]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Abdurrahman Nureddin Pasha.jpg|50px]] |[[Abdurahman Nuredin-paša]] |[[2. maj]] [[1882]]. |[[12. jul]] [[1882]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Kjutahaj]]a ([[Germijska]] porodica) |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mehmed Said Pasha.jpg|50px]] |[[Kučuk Mehmed Said-paša]] (3. put) |[[12. jul]] [[1882]]. |[[30. novembar]] [[1882]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Ahmet_vefik.jpg|50px]] |[[Ahmed Vefik-paša]] (2. put) |[[1. decembar]] [[1882]]. |[[3. decembar]] [[1882]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mehmed Said Pasha.jpg|50px]] |[[Kučuk Mehmed Said-paša]] (4. put) |[[3. decembar]] [[1882]]. |[[24. septembar]] [[1885]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Kibrisli Kamil Pasha.jpg|50px]] |[[Kibrisli Mehmed Kamil-paša]] (1. put) |septembar [[1885]]. |septembar [[1891]]. | [[Kipar|Kipranin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Ahmed Djevad Pasha.jpg|50px]] |[[Ahmed Cevat Šakir-paša]] |septembar [[1891]]. |jun [[1895]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Mehmed Said Pasha.jpg|50px]] |[[Kučuk Mehmed Said-paša]] (5. put) |[[9. jun]] [[1895]]. |[[3. oktobar]] [[1895]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Kibrisli Kamil Pasha.jpg|50px]] |[[Kibrisli Mehmed Kamil-paša]] (2. put) |oktobar [[1895]]. |novembar [[1895]]. | [[Kipar|Kipranin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:HalilRifat Pasha.jpg|50px]] |[[Halil Rifat-paša]] |novembar [[1895]]. |[[9. novembar]] [[1901]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Ser (grad)|Sereza]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mehmed Said Pasha.jpg|50px]] |[[Kučuk Mehmed Said-paša]] (6. put) |[[13. novembar]] [[1901]]. |[[15. januar]] [[1903]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Mehmed Ferid Pasha3.jpg|66x66piksel]] |[[Avlonjali Mehmed Ferid-paša]] |[[15. januar]] [[1903]]. |jul [[1908]]. |[[Albanci|Albanac]] iz [[Valona|Valone]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mehmed Said Pasha.jpg|50px]] |[[Kučuk Mehmed Said-paša]] (7. put) |[[22. jul]] [[1908]]. |[[6. avgust]] [[1908]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Kibrisli Kamil Pasha.jpg|50px]] |[[Kibrisli Mehmed Kamil-paša]] (3. put) |avgust [[1908]]. |februar [[1909]]. | [[Kipar|Kipranin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Ahmed Tevfik Pasha chair.jpg|50px]] |[[Ahmed Tevfik-paša]] (1. put) |[[31. mart]] [[1909]]. |maj [[1909]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Hussein Hilmi Pacha.JPG|62x62piksel]] |[[Husejin Hilmi-paša]] |maj [[1909]]. |januar [[1910]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Midili]]ja |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Ibrahim Hakki Pasha.jpg|50px]] |[[Ibrahim Haki-paša]] |[[12. januar]] [[1910]]. |[[29. septembar]] [[1911]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Mehmed Said Pasha.jpg|50px]] |[[Kučuk Mehmed Said-paša]] (8. put) |[[4. oktobar]] [[1911]]. |[[17. jul]] [[1912]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mukhtar Pasha.jpg|50px]] |[[Ahmed Muhtar-paša]] |[[22. jul]] [[1912]]. |[[29. oktobar]] [[1912]]. |Turčin iz [[Bursa|Burse]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Kibrisli Kamil Pasha.jpg|50px]] |[[Kibrisli Mehmed Kamil-paša]] (4. put) |oktobar [[1912]]. |[[23. januar]] [[1913]]. | [[Kipar|Kipranin]] |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Shevket Pasha.jpg|50px]] |[[Mahmud Ševket-paša]] |[[23. januar]] [[1913]]. |[[11. jun]] [[1913]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Bagdad]]a |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Said Halim.jpg|50px]] |[[Said Halim-paša]] |[[12. jun]] [[1913]]. |[[3. februar]] [[1917]]. |[[Egipćani]]n, [[Albanci|albanskog]] porekla (iz porodice [[Kedivi iz Egipta]]) |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Mehmet Talat Pasha.jpg|50px]] |[[Mehmed Talat-paša]] |[[4. februar]] [[1917]]. |[[8. oktobar]] [[1918]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Jedrane|Jedrana]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Ahmed Izzet Pasha 1913.jpg|50px]] |[[Ahmed Izet-paša]] |[[14. oktobar]] [[1918]]. |[[8. novembar]] [[1918]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Istanbul]]a |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Ahmed Tevfik Pasha chair.jpg|50px]] |[[Ahmed Tevfik-paša]] (2. put) |[[11. novembar]] [[1918]]. |[[10. mart]] [[1919]]. |[[Turci|Turčin]] |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Damad Ferid Pasha.jpg|50px]] |[[Damat Ferid paša|Damat Ferid-paša]] (1. put) |[[10. mart]] [[1919]]. |[[4. oktobar]] [[1919]]. |[[Srbi]]n iz sela [[Potoci (Pljevlja)|Potoci]], blizu [[Pljevlja|Pljevalje]] (''Damat'', mladoženja [[Osmanlije|Otomanske dinastije]]) |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Ali Riza Pasha.jpg|50px]] |[[Ali Riza-paša]] |[[6. oktobar]] [[1919]]. |[[2. mart]] [[1920]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Istanbul]]a |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Hulusi bey.jpg|66x66piksel]] |[[Hulusi Salih-paša]] |[[8. mart]] [[1920]]. |[[2. april]] [[1920]]. |[[Turci|Turčin]] iz [[Istanbul]]a |- style="background:#e5e5e5;" |[[Datoteka:Damad Ferid Pasha.jpg|50px]] |[[Damat Ferid paša|Damat Ferid-paša]] (2. put) |[[5. april]] [[1920]]. |[[18. oktobar]] [[1920]]. |[[Turci|Turčin]] iz sela [[Potoci (Pljevlja)|Potoci]], blizu [[Pljevlja|Pljevalje]] (''Damat'', mladoženja [[Osmanlije|Otomanske dinastije]]) |- style="background:#fff;" |[[Datoteka:Ahmed Tevfik Pasha chair.jpg|50px]] |[[Ahmed Tevfik-paša]] (3. put) |[[21. oktobar]] [[1920]]. |[[17. novembar]] [[1922]]. |[[Turci|Turčin]], poslednji veliki vezir |} == Vanjske veze == * [http://www.devletarsivleri.gov.tr/yayin/osmanli/rehber_osm/209_1_ek1.htm Turski državni arhiv (1281—1406)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203115148/http://www.devletarsivleri.gov.tr/yayin/osmanli/rehber_osm/209_1_ek1.htm |date=2007-02-03 }} {{tr icon}} * [http://www.devletarsivleri.gov.tr/yayin/osmanli/rehber_osm/209_2.htm Turski državni arhiv (1413—1616)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060103224556/http://www.devletarsivleri.gov.tr/yayin/osmanli/rehber_osm/209_2.htm |date=2006-01-03 }} {{tr icon}} * [http://www.devletarsivleri.gov.tr/yayin/osmanli/rehber_osm/209_3.htm Turski državni arhiv (1616—1689)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070129091231/http://www.devletarsivleri.gov.tr/yayin/osmanli/rehber_osm/209_3.htm |date=2007-01-29 }} {{tr icon}} * [http://www.devletarsivleri.gov.tr/yayin/osmanli/rehber_osm/209_4.htm Turski državni arhiv (1691—1807)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070204042319/http://www.devletarsivleri.gov.tr/yayin/osmanli/rehber_osm/209_4.htm |date=2007-02-04 }} {{tr icon}} * [http://www.devletarsivleri.gov.tr/yayin/osmanli/rehber_osm/209_5.htm Turski državni arhiv (1807—1876)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070204051956/http://www.devletarsivleri.gov.tr/yayin/osmanli/rehber_osm/209_5.htm |date=2007-02-04 }} {{tr icon}} * [http://www.devletarsivleri.gov.tr/yayin/osmanli/rehber_osm/209_6.htm Turski državni arhiv (1876—1922)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070126055035/http://www.devletarsivleri.gov.tr/yayin/osmanli/rehber_osm/209_6.htm |date=2007-01-26 }} {{tr icon}} * [http://www.hostkingdom.net/turkey.html#Grand%20Viziers Regnal Chronologies: Full list of Ottoman Grand Viziers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050613233241/http://www.hostkingdom.net/turkey.html#Grand%20Viziers |date=2005-06-13 }} {{en icon}} * [http://www.dallog.com/kurumlar/sadrazam.htm Turk Tarihi: Potpuniji spisak Velikih vezira Osmanskog carstva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071014024346/http://dallog.com/kurumlar/sadrazam.htm |date=2007-10-14 }} {{tr icon}} [[Kategorija:Veliki veziri|#]] [[Kategorija:Liste političara]] ia1519ymw3xbvfdnc7whn0auvvjtivt Lista Caravaggiovih djela 0 4031228 42579389 42578942 2026-04-08T13:29:58Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Caravaggio Baptist Galleria Nazionale d'Arte Antica, Rome.jpg]] → [[File:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg]] → File replacement: update from an low quality version to a other one with better quality ([[c:c:GR]]) 42579389 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]]-[[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 007.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 025.jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 040.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]]-[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo_Merisi_da_Caravaggio,_Saint_John_the_Baptist_(Youth_with_a_Ram)_(c._1602,_WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- |<center></center> | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]]-[[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 069.jpg|150px]]</center> | ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Michelangelo Caravaggio 069.jpg|(slika)]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio - Christ in the Garden - WGA04153.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioEcceHomo.jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioSalomeLondon.jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]]-[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 010.jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]]-[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 035.jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioSalomeMadrid.jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]]-[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | <ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590.]]tih |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-reclining.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] - [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] [[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]] 5wkylkyj7ciffsmcqt618ut1eeyz9v4 42579390 42579389 2026-04-08T13:56:49Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Caravaggio-Baptist-reclining.jpg]] → [[File:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg]] → File replacement: update from an low quality version to a other one with better quality ([[c:c:GR]]) 42579390 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]]-[[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 007.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 025.jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 040.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]]-[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo_Merisi_da_Caravaggio,_Saint_John_the_Baptist_(Youth_with_a_Ram)_(c._1602,_WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- |<center></center> | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]]-[[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 069.jpg|150px]]</center> | ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Michelangelo Caravaggio 069.jpg|(slika)]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio - Christ in the Garden - WGA04153.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioEcceHomo.jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioSalomeLondon.jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]]-[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 010.jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]]-[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 035.jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioSalomeMadrid.jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]]-[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | <ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590.]]tih |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] - [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] [[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]] bn03c9lp0ark1n387pvzi89rep5jndo 42579392 42579390 2026-04-08T14:10:07Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Michelangelo Caravaggio 069.jpg]] → [[File:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg]] → File replacement: update from an old version to a newer one with better quality ([[c:c:GR]]) 42579392 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]]-[[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 007.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 025.jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 040.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]]-[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo_Merisi_da_Caravaggio,_Saint_John_the_Baptist_(Youth_with_a_Ram)_(c._1602,_WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- |<center></center> | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]]-[[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|(slika)]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio - Christ in the Garden - WGA04153.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioEcceHomo.jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioSalomeLondon.jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]]-[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 010.jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]]-[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 035.jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioSalomeMadrid.jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]]-[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | <ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590.]]tih |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] - [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] [[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]] a51pizqhc4hh0ovv5o7aq2h9ciddps3 42579394 42579392 2026-04-08T14:35:02Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:CaravaggioSalomeMadrid.jpg]] → [[File:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg]] → File replacement: update from an old version to a newer one with better quality ([[c:c:GR]]) 42579394 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]]-[[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 061.jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 007.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 025.jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 040.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]]-[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo_Merisi_da_Caravaggio,_Saint_John_the_Baptist_(Youth_with_a_Ram)_(c._1602,_WGA04112).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - The Incredulity of Saint Thomas.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- |<center></center> | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]]-[[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|(slika)]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio - Christ in the Garden - WGA04153.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioEcceHomo.jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioSalomeLondon.jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]]-[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 010.jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]]-[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 035.jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]]-[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | <ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590.]]tih |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] - [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] [[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]] 75dc8idytzjs7nb3vx5lzruebl9hdnv Billy Budd 0 4547991 42579418 42579044 2026-04-08T19:35:38Z Inokosni organ 160059 42579418 wikitext text/x-wiki '''''Billy Budd''''' ili '''''Billy Budd, Sailor''''' ({{jez-sh|Billy Budd, pomorac}}) je pripovjetka američkog književnika [[Herman Melville|Hermana Melvillea]], posthumno objavljena 1924. godine. Radnja se događa godine 1797. za vrijeme [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]] na ''HMS Indomitable'', brodu britanske [[Royal Navy|Kraljevske mornarice]]. Naslovni protagonist je Billy Budd, mladi novi član posade koji svojom vedrinom, mladošću i atraktivnim izgledom stiče simpatije drugova, ali ne i Johna Claggarta, ostarjelog i fizički deformiranog oficira koji ga optuži za planiranje [[Pobuna|pobune]]; Budd na formalnom saslušanju reagira tako što impulzivno udarcem šakom ubije Claggarta, a nakon čega se kapetan Vere nevoljko pridrži propisa i [[Prijeki sud|osudi]] Budda na [[Smrtna kazna|smrt]] [[vješanje]]m. Billy Budd je Melville počeo pisati krajem 1888. godine, ali ga nije uspio objaviti sve do smrti 1891. godine. Rukopis je slučajno pronađen 28 godina kasnije, te 1924. godine objavljen u Londonu gdje je izazvao oduševljenje. Veliki dio kritičara i historičara književnosti ga uspoređuje s ranijim i mnogo poznatijim Melvilleovim djelom ''[[Moby Dick]]'', a pažnju je privukao i neobičnom strukturom, odnosno epilogom u kome se u obliku fiktivnih novinskih izvještaja i pjesama daje sasvim drukčija slika događaja od onih opisanih u radnji. ''Billy Budd'' je postao predmetom nekoliko teatarskih adaptacija, kao i [[Billy Budd (opera)|istoimene opere]] [[Benjamin Britten|Benjamina Brittena]]. Godine 1962. je snimljen [[Billy Budd (film)|istoimeni igrani film]] sa [[Terence Stamp|Terenceom Stampom]] u glavnoj ulozi, a 1999. godine je Billy Budd poslužio i kao predložak za francuski film ''[[Beau Travail]]'', radnjom smješten u milje [[Francuska Legija stranaca|francuske Legije stranaca]]. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Romani 1924.]] [[Kategorija:Američka književnost]] [[Kategorija:Nedovršena djela]] [[Kategorija:Herman Melville]] dinjqabrbni2n4s9ia3g20ede08v6yg Korisnik:Ante Vranković 2 4567991 42579523 42579353 2026-04-09T11:41:55Z Ante Vranković 28327 42579523 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ante Vranković i Vjenceslav Richter.jpeg|mini|240px|Ante Vranković i [[Vjenceslav Richter]] u razgovoru uz skulpturu "Plava ptica" na terasi Richterova doma na Vrhovcu 38 u Zagrebu, 30. svibnja 2000.]] [[File:Rektorova nagrada 1995.jpg|thumb|Na dodjeli Rektorove nagrade, 2. lipnja 1995.]] [[File:Afera plagijat, 2009.jpg|thumb|S novoizašlom knjigom "Afera plagijat", travanj 2009.]] [[File:U Starom Gradu na Hvaru na promociji knjige Antifašistička Hrvatska, 17. 6. 2005.jpg|thumb|U Starom Gradu na Hvaru na promociji knjige dr. Nikole Anića "[[Antifašizam|Antifašistička]] Hrvatska", 17. 6. 2005. Na slici: Vinko Ružević, [https://hr.wikipedia.org/wiki/Andro_Gabeli%C4%87 Andro Gabelić], dr. N. Anić, A. Vranković]] [[File:Otvorenje izložbe 15 6 2002.jpg|thumb|Otvorenje izložbe Anice Markušić Vranković, 15. 6. 2002.]] [[File:Otvorenje 15 2 18.jpg|thumb|Na otvorenju izložbe Alfreda F. Krupe u Sv. Ivanu Zelini, 15. 2. 2018., s Dubravkom Sušecom, Alfredom F. Krupom, Dubravkom Sidorom, Dankom Merinom]] [[File:Otvorenje izložbe Zlatka Crneca, 24. 5. 2019.jpg|thumb|Otvorenje izložbe [[Zlatko Crnec|Zlatka Crneca]], s Dubravkom Sušecom, mr. [[Ernest Fišer|Ernestom Fišerom]], [[Zlatko Crnec|Zlatkom Crnecom]], dr. Božicom Pažur, 24. 5. 2019.]] [[File:Otvorenje izložbe Alfreda F. Krupe u Galeriji Karas u Karlovcu 7 11 2019.jpg|thumb|Otvorenje izložbe Alfreda F. Krupe u Galeriji Karas u Karlovcu, 7. 11. 2019.]] [[File:Akademik Zlatko Keser i likovni kritičar Ante Vranković na otvorenju Keserove izložbe u Galeriji Vjekoslav Karas u Karlovcu, 5. 10. 2022.jpg|thumb|S akademikom Zlatkm Keserom na otvorenju njegove izložbe u Karlovcu, 5. 10. 2022.]] [[File:Ante Vranković na prijemu kod predsjednika RH Milanovića, 25. 10. 2023.png|thumb|Na prijemu kod predsjednika RH Milanovića, 25. 10. 2023. (gornji red - prvi s desna)]] '''Ante Vranković''' je arheolog, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, te nezavisni intelektualac posvećen borbi protiv [[korupcija|korupcije]], osobito pravosudne. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od [[2002.]] godine. Diplomirao je arheologiju i povijest umjetnosti na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Za svoj diplomski rad "Novi pogledi na lavlja kruništa i portret Plautile iz Arheološkog muzeja u Zagrebu" [[1995.]] godine je primio Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je dvije knjige te više od tristo predgovora, kritika, recenzija, eseja i prikaza u stručnim časopisima i novinama za kulturu (Život umjetnosti, Čovjek i prostor, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, Hrvatska revija, [[Hrvatsko slovo]], Kaj, Školske novine, [[Slobodna Dalmacija]], [[Večernji list]], [[Novi list]], Matica, Nova Akropola, Croatia – putni časopis / Inflight Magazine, Euro City, Vrijeme srca, Kana, [[Modra lasta]], Glas Gradskog muzeja u Karlovcu, Varaždinske vijesti, Prigorski glasnik, Prigorje, itd.), kao i u drugim medijima (radio, TV, Internet). Riječ je uglavnom o radovima s područja povijesti umjetnosti, arheologije i likovne kritike, ali i s područja prava, povijesti, književnosti, teologije, građanske hrabrosti, ljudskih prava i dr. Kao predsjednik Studijske sekcije [[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|ULUPUH-a]] izradio je prijedlog izmjena i dopuna kriterija za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa, predan Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika 30. svibnja 2005. Taj prijedlog je prihvaćen i unesen u ''Pravilnik o načinu i uvjetima za priznavanje prava samostalnih umjetnika...'', koji je stupio na snagu 21. kolovoza 2015. Tijekom obnašanja iste dužnosti, napisao je prvi etički kodeks hrvatskih likovnih kritičara i povjesničara umjetnosti, usvojen 17. siječnja 2006. Njegova etička nastojanja na području likovne kritike, materijalizirana u knjizi "Afera plagijat" (2009.) zapažena su i u svijetu, pa tako 2016. renomirani francusko - [[Crna Gora|crnogorski]] kipar Zlatko Glamočak navodi: "Kao primjer odgovornosti u odnosu na profesiju jednom dijelu naše likovne kritike mogla bi poslužiti nedavno objavljena knjiga pod nazivom “Afera plagijat, otvoreni dosije” hrvatskog kritičara Ante Vrankovića..." Njegove likovne kritike citirane su u monografijama Alberta Kinerta (2002.), Kažimira Hraste (2012.), akademika Kuzme Kovačića (2013.), Vjenceslava Richtera (2017.) i akademika Zlatka Kesera (2018.). Dvojezična (hrv/engl.) knjiga koju je osmislio, te kojoj je urednik i autor predgovora, "Mislite/Think" Aflreda F. Krupe, jedina je od preko stotinu knjiga izdavača POU Sv. Ivan Zelina koja je uvrštena u fond Bibliothèque nationale de France u Parizu. Autor je prijedloga dojele, te obrazloženja nagrada koje su dodijeljene: * Strossmayerova nagrada, akademiku Igoru Fiskovću, 2002. godine za knjigu "Reljef Petra Krešimira IV" * Plaketa grada Zagreba, [[Đurđica Cvitanović|dr. sc. Đurđici Cvitanović]], 2007. godine, u povodu 40. godina znanstvenog i istraživačkog djelovanja, za doprinos očuvanju i obnovi hrvatske kulturne baštine, a posebno sakralnih objekata * Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, [[Alfred Freddy Krupa|Alfredu Krupi]], 2023. godine za doprinos hrvatskom slikarstvu Njegova znanstvena istraživanja znatno su proširila naše spoznaje na širokom području od rimske skulpture i portretistike, za što je primio i Rektorovu nagradu 1995.; preko barokne skulpture i ikonografije (2016.); sve do moderne arhitekture (2017.) i modernog slikarstva (2019.). Koncem 2009. godine sud u Starom Gradu na Hvaru mu je osporio pravo na život(!), što je u "Slobodnoj Dalmaciji" od 31. 3. 2012., u tekstu "HHO: Ante Vranković je u pravu" službeno potvrdio i Hrvatski helsinški odbor. Zadnjih desetak godina (od 2010. na ovamo) većinu svojih napora usmjerio je u znanstveno istraživanje radikalne korupcije u hrvatskome pravosuđu, koja je ključni problem hrvatskoga društva i jedan je od svega nekolicine znanstvenika koji se tim problemom bave sustavno. Autor je opsegom najdužeg priloga u zborniku radova "Pravosudna i policijska mafija", Zagreb, 2016., kojeg je uredio magistar politoloških znanosti Darko Petričić, kao i više osvrta, reakcija i Otvorenih pisama na temu radikalne korupcije u hrvatskom pravosuđu u novinama (Večernji list) i elektronskim medijima. U srpnju 2024. sudjelovao je u radu [[OECD]]-ove radne skupine na temu korupcije u R. Hrvatskoj. Na Wikipediji kontinurano surađuje od kolovoza [[2009.]], pišući i uređujući Wiki-jedinice iz područja arheologije i povijesti umjetnosti. ==Poveznice na neke moje važnije tekstove i dr.== '''[[Arheologija]], [[povijest umjetnosti]], likovna kritika''' *[https://independent.academia.edu/AnteVrankovi%C4%87 Moja stranica na Academia.edu] *[https://www.scribd.com/document/336403380/Moja-statistika-na-academia-edu-1-velja%C4%8De-i-24-svibnja-2017 Moja statistika na Academia.edu, 1. 2. 2017.] *[https://hr.wikiquote.org/wiki/Suradnik:Ante_Vrankovi%C4%87#Moji_doprinosi_u%3A Moji doprinosi na Wikicitatu] * [https://www.academia.edu/1408015/Novi_pogledi_na_lavlja_krunista_i_portret_Plautile_iz_Arheoloskog_muzeja_u_Zagrebu Rektorova nagrada, 1995.] * Novi pogledi na lavlja kruništa i portret Plautile iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, diplomski rad, 1995. * [https://www.academia.edu/38226501/Jackson_Pollock_-_Defining_the_Heroic.docx Jackson Pollock - Defining the Heroic, Patina, 2, Zagreb, 1997., str. 52-53] *[https://www.academia.edu/42839234/Lupino_Fotografije_1985.-1998 Lupino: Fotografije 1985. - 1998., Patina 4, 1998., str. 54-59] * [https://www.academia.edu/26469436/Lupino_U_inspirativnoj_sam_krizi_ljude_ne_mogu_vi%C5%A1e_%C5%A1okirati_kao_prije_interview_Slobodna_Dalmacija_23._7._1998._-_prilog_Tv_i_spektakli_br._274._str._8-9 Stephan Lupino: U inspirativnoj sam krizi, ljude ne mogu više šokirati kao prije (interview), Slobodna Dalmacija, 23. 7. 1998. - prilog Tv i spektakli, br. 274., str. 8-9] *[http://www.ns-dubrava.hr/2441-generacija_1992_1999_2000/ Predgovor izložbi Generacija 1992., 1999.] *[https://www.academia.edu/32044539/Anica_Vrankovi%C4%87_Zelinski_list_5_1999.docx Anica Vranković, Zelinski list, 5, travanj 1999] *Samopropitivanjem do spoznaje / Izložba Zlatke Kesera u Kabinetu grafike HAZU, Hrvatsko slovo, 9. 4. 1999., str. 18 *Ramska Arkadija Marije Braut, Hrvatsko slovo, 4. 6. 1999., str. 19 *Dostojanstveni povratak Roberta Jeana Ivanovića, Hrvatsko slovo, 4. 6. 1999., str. 20 *Hrvatske marke na izložbi Philexfrance, Hrvatsko slovo, 25. 6. 1999., str. 15 *U potrazi za prapočelima / Izložba Alberta Kinerta u Galeriji Arsenal u Hvaru, Hrvatsko slovo, 23. 7. 1999., str. 18 *[https://www.academia.edu/26448253/Igre_ili_ludo_ergo_sum_Games_or_ludo_ergo_sum_-_Predgovor_Preface_-_Izlo%C5%BEba_47_mladih_autora_povodom_2._svjetskih_vojnih_igara_Exhibition_of_47_young_artists_in_the_occasion_of_2nd_Military_World_Games_Zagreb_1999 Igre ili ludo ergo sum / Games or ludo ergo sum - Predgovor / Preface - Izložba 47 mladih autora povodom 2. svjetskih vojnih igara / Exhibition of 47 young artists in the occasion of 2nd Military World Games, Zagreb, 1999.] * Per aspera... / Izložba tuševa Svebora Vidmara, Hrvatsko slovo, 15. 10. 1999. * Bratanićev hrvatski requiem, Hrvatsko slovo, 31. 3. 2000., 31. 3. 2000., 19 * Troje mladih i različitih / Izložba Krešimira T. Kapulice, Dorice Matjan i Svebora Vidmara, Hrvatsko slovo, 14. 4. 2000., 18 * [https://www.academia.edu/22666047/Intervju_s_Vjenceslavom_Richterom_2000 Intervju s Vjenceslavom Richterom, Zelinski glasnik, 1, srpanj 2000.] * Pinokijeva niska rezolucija / Izložba novoga Zlatka Kesera u Galeriji Tituš u Zagrebu, Hrvatsko slovo, 7. 7. 2000., str. 18 *Mistične vizije devedesetih / Izložba Dušana Džamonje u Galeriji Mala u Zagrebu, Hrvatsko slovo, 28. 7. 2000., str. 18 *[https://www.academia.edu/26449527/Vu%C4%8Dedolski_orion_i_najstariji_europski_kalendar_Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_3_2000._str._155-159 Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, 3/2000., str. 155-159] * [http://www.ffzg.unizg.hr/peace2000/Vrankovic-hr.htm Kreacije mira i ravnoteže, 2000.] * O hinjenju kiparstva / Bilješka uz sedmi triennale hrvatskog kiparstva, Hrvatsko slovo, 29. 12. 2000., str. 19 * Kiparski hommage korijenima, Hrvatsko slovo, 327, Zagreb, 27. 7. 2001., str. 11 * [https://www.academia.edu/22667174/Intervju_s_Du%C5%A1anom_D%C5%BEamonjom_Skulptura_kao_avantura_duha_-_Interview_with_Du%C5%A1an_D%C5%BEamonja_Sculpture_as_s_Spiritual_Adventure_Croatia_putni_%C4%8Dasopis_-_inflight_magazine_prolje%C4%87e_-_spring_2002 Intervju s Dušanom Džamonjom / Skulptura kao avantura duha - Interview with Dušan Džamonja / Sculpture as a Spiritual Adventure, Croatia (putni časopis - inflight magazine) proljeće - spring 2002] * [https://www.academia.edu/817316/S_kacigom_put_zvijezda_Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_2_god._XXXIV_2002._str._142-146 S kacigom put zvijezda (recenzija), Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, 2/2002.] * Genius loci et signa temporis / Velika retrospektivna izložba "Četiri kipara otoka Hvara" u mađarskom Szentendreu, lipanj – kolovoz 2002., Hrvatsko slovo, 30. 8. 2002., str. 18 *[https://www.academia.edu/22664863/Blizna_-_vi%C5%A1eslojno_arheolo%C5%A1ko_nalazi%C5%A1te_kraj_Jakopovca_-_Vara%C5%BEdin_Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_2_2003.docx (s dr. sc. Lukom Bekićem): Blizna - višeslojno arheološko nalazište kraj Jakopovca - Varaždin, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva 2/2003..docx] *[https://www.academia.edu/42930881/%C4%8Cetiri_stolje%C4%87a_Hvarskog_kazali%C5%A1ta_-_Four_Centuries_of_Hvars_Public_Theatre Četiri stoljeća Hvarskog kazališta - Four Centuries of Hvar`s Public Theatre, Croatia, Jesen / Autumn 2003.] *[https://www.academia.edu/8410036/Ante_Vrankovi%C4%87_Anti%C4%8Dki_brodolom_-_OHAD_3-XXXV-2003_.docx Antički brodolom - OHAD 3-XXXV-2003 .docx] * [https://www.academia.edu/22681032/Intrigantni_reljef_Petra_Kre%C5%A1imira_IV._Hrvatska_revija_3_2004 Intrigantni reljef Petra Krešimira IV., Hrvatska revija, 3/2004.] * Universum sacrum, Hrvatsko slovo, 455, 9. 1. 2004. * [https://www.academia.edu/22722613/Virtuoz_pejza%C5%BEnog_slikarstva_Claude_Lorrain_Hrvatska_revija_3_2005 Virtuoz pejzažnog slikarstva - Claude Lorrain, Hrvatska revija, 3/2005.] *[https://www.academia.edu/35935262/Izlaganje_na_promociji_knjige_Antifa%C5%A1isti%C4%8Dka_Hrvatska_ Izlaganje na promociji knjige "Antifašistička Hrvatska", Stari Grad, 17. lipnja 2005.] *[http://www.ulupuh.hr/hr/my_documents/my_files/15/Naputci_za_primjenu.doc Prvi etički kodeks hrvatskih likovnih kritičara i povjesničara umjetnosti, 17. 1. 2006.] *[http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=15&idclana=653 Đurđica Cvitanović, ulupuh.hr, 15. 3. 2007.] * [https://www.academia.edu/817879/Afera_plagijat_-_otvoreni_dossier Knjiga Afera plagijat - otvoreni dossier / korice i preklopnice knjige, 2008.] * [https://www.academia.edu/44293656/Afera_plagijat_Otvoreni_dossier_2009 Knjiga Afera plagijat - otvoreni dossier / knjižni blok, 2008.] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Anselm_Kiefer Anselm Kiefer, 2009.] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C3%A9goire_Huret Gregoire Huret, 2014.] * [https://hr.wikipedia.org/wiki/Karta%C5%A1i_(Caravaggio) Kartaši (Caravaggio), 2015.] * [https://www.academia.edu/19748206/Potemkinova_sela_na%C5%A1ega_muzeja Potemkinova sela našega muzeja, Prigorski glasnik, br. 124, Sveti Ivan Zelina, 17. prosinca 2015., str. 20-21] * [https://www.academia.edu/25295648/Ante_Vrankovi%C4%87_Ivan_Komersteiner_-_Ikonograf_%C4%8Dudesno_obnovljenog_Hrvatskog_Kraljevstva_Hrvatsko_slovo_br._1099_13._5._2016._str._28 Ivan Komersteiner - Ikonograf čudesno obnovljenog Hrvatskog Kraljevstva, Hrvatsko slovo, br. 1099 i br. 1100, 13. 5. 2016. i 20. 5. 2016.] *[http://narod.hr/kultura/ante-vrankovic-izlozba-tjelesnost-bestjelesnost-zenskog-akta-romane-jagic-galeriji-az-zagrebu Ante Vranković: Romana Jagić:„Kako se može naučiti živjeti u svojoj nutrini?“, narod.hr, 2. 6. 2016.] * [https://www.academia.edu/25714997/Ante_Vrankovi%C4%87_Kr%C5%A1%C4%87anin_je_%C4%8Dovjek_srca_Vrijeme_srca_2_2016._3._lipnja_2016._u_tisku Kršćanin je čovjek srca (ikonografija i simbolika u kiparstvu Ivana Komersteinera), Vrijeme srca, 2/2016., 3. 6 2016.] *[https://www.academia.edu/30837337/Ante_Vrankovi%C4%87_Ivan_Komersteiner_-_virtuoz_baroknoga_kiparstva_Hrvatska_revija_2_2016._str._51-54 Ivan Komersteiner - virtuoz baroknoga kiparstva, Hrvatska revija, 2/2016., 21. 6. 2016., str. 51-54] * Uz izložbu Marije Galić u Sv. Ivanu Zelini, Hrvatsko slovo, broj 1155, 9. 6. 2017., str. 28 *[https://www.academia.edu/34879241/Franjo_Klopotan_-_Nenadma%C5%A1ni_poeta_fantazmagori%C4%8Dnog_u_na%C5%A1oj_naivi Nenadmašni poeta fantazmagoričnog u našoj naivi, Hrvatsko slovo, 6. 10. 2017.] *[https://www.academia.edu/35823144/Richterov_hommage_Zelini_Kaj_5-6_2017.docx Richterov hommage Zelini, Kaj, 5-6., 2017.] *[https://www.academia.edu/35742394/Marina_Bari%C4%8Devi%C4%87_Izbor_kriti%C4%8Darke_-_Keramika_i_staklo_1950._1999.docx Marina Baričević: Izbor kritičarke - Keramika i staklo 1950. – 1999. (recenzija knjige), Hrvatska revija, 4/2017.docx] *Život posvećen keramičkoj umjetnosti (Intervju sa Zvonkom Butkovićem), Prigorski glasnik, 2/2018, Sveti Ivan Zelina, 23. 2. 2018., str. 10-11 *[https://www.academia.edu/35538825/Prigorske_gorice_i_klieti Prigorske gorice i klieti - kataloški predgovor izložbe, TZ Sv. Ivan Zelina, 1. 3. 2018.] *[https://www.academia.edu/36591217/Mistika_voda_u_slikarstvu_Alfreda_F._Krupe Mistika voda u slikarstvu Alfreda F. Krupe] *[https://www.academia.edu/36423615/Venera_i_korizma_Petar_Hranuelli_Venera_na_brijegu_Galerija_Kralu%C5%A1_ Venera i korizma: Izložba Petra Hranuellija u Sv. Ivanu Zelini, Prigorski glasnik, 29. 3. 2018.] *[https://narod.hr/kultura/ante-vrankovic-zanimljiva-izlozba-arma-christi-ili-svatko-nosi-svoj-kriz-plod-suradnje-cak-pet-muzeja Ante Vranković: Izložba ‘Arma Christi ili svatko nosi svoj križ’, plod suradnje čak pet muzeja, narod, 13. 4. 2018.] *[https://narod.hr/kultura/foto-ante-vrankovic-izlozbi-domotuzje-damira-matijevica-obicnim-stvarima-pristupa-neobican-nacin ‘Domotužje’ Damira Matijevića, 29. 5. 2018.] *[https://www.academia.edu/38188788/Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_God._L._2018 Zaroni u prošlost, Obavijesti hrvatskog arheološkog društva, Zagreb, 2018., str. 70-73] *[https://www.academia.edu/38311250/Tri_slike_s_izlo%C5%BEbe_Hrvoja_Marka_Peruzovi%C4%87a Tri slike s izložbe Hrvoja Marka Peruzovića, Prigorje, br. 44, 2019., str. 30-31] * [https://www.academia.edu/38874815/Anica_Vrankovi%C4%87_-_O_osamdesetogodi%C5%A1njici_ro%C4%91enja Anica Vranković - O osamdesetogodišnjici rođenja, Prigorje, Uskrs 2019.] * [https://likumzg.wordpress.com/2019/05/26/u-galeriji-kralus-otvorena-je-samostalna-izlozba-slika-zlatka-crneca/#more-13967 Slikarstvo Zlatka Crneca] *[https://www.academia.edu/39576914/Predgovor_izlo%C5%BEbi_Skriveno_blago_Velimira_Trnskog_u_Galeriji_Kralu%C5%A1_POU_Sv._Ivan_Zelina_24._6._-_7._7._2019?fbclid=IwAR1koLloVOhKDaBKCQZaPvPiHjxkAPrho-3dQ54o-w4CpJZo-oLcgtz4t_E Predgovor izložbi "Skriveno Blago" Velimira Trnskog, 24. 6. 2019.] *[https://povcast.hr/sigmar-polke-ironija-i-ekstaza-msu-glazba-nerazjasnjenog-porijekla/ Ironija i ekstaza / Sigmar Polke: Glazba nerazjašnjenog porijekla, 4. 8. 2019.] * [http://www.pou-zelina.hr/images/zbornik%20zelina%202019.pdf Woodstock i psihodelična likovna umjetnost šezdesetih, u: Woodstock i Faraon – Zbornik festivala književnosti u četiri godišnja doba - Jesen i Zelina, Sveti Ivan Zelina, 2019., str. 32-41] * [https://www.academia.edu/40813838/Alfred_Freddy_Krupa_-_Moderno_slikarstvo_tu%C5%A1em_-_Predgovor_kataloga_Modern_Ink_Painting_-_Preface_of_the_catalogue_-_Galerija_Vjekoslav_Karas_Karlovac_6._11._-_1._12._2019 Alfred Freddy Krupa - Moderno slikarstvo tušem - Predgovor kataloga / Modern Ink Painting - Preface of the catalogue - Galerija Vjekoslav Karas, Karlovac, 6. 11. - 1. 12. 2019.] *[https://www.academia.edu/41267713/Predgovor_knjizi_Alfreda_F._Krupe_Mislite_Preface_to_the_book_of_Alfred_F._Krupa_Think_2020._str._p._5-14 Predgovor knjizi Alfreda F. Krupe "Mislite!" / Preface to the book of Alfred F. Krupa "Think!", 2020., str./p. 5-14] *[https://povcast.hr/umjetnost-u-krhotinama / Umjetnost u krhotinama] *Suvremeni hrvatski slikari, Kunstraum Damani, Beč, 20. 1. - 20. 2. 2022, predgovor / Vorvort izložbenog kataloga *[https://www.youtube.com/watch?v=pYhwHVC3IgQ Enigma Zlatko Keser - Kako gledati i razumjeti djela suvremenog likovnog umjetnika, edukativni video, Muzeji grada Karlovca, studeni 2022.] [[File:Ante Vranković ispred ulaza u Hrvatsku odvjetničku komoru, 13. svibanj 2010.jpg|thumb|Tijekom prosvjeda, ispred ulaza u Hrvatsku odvjetničku komoru, 13. svibnja 2010.]] '''Moj arheološki, povjesničarskoumjenički i likovnokritičarski rad spominju:''' * [https://www.vijesti.me/zabava/122666/kad-je-plagijat-javna-tajna Zlatko Glamočak: Kad je plagijat javna tajna, vijesti.me, 2. 7. 2016.] * [https://hrcak.srce.hr/file/286077 Milan Pelc: Ius supremi patronatus regis and the Hungarian Holy Rulers in the Liturgical Books of Zagreb’ s Bishops around 1500, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 41, Zagreb, 2017., str. 21] * [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10191/1/%C5%A0imi%C4%87%20Dora%20dipl.%20rad.pdf D. Šimić: Istraživanja u Kominu 1982. - 1984., diplomski rad, Zagreb, 2017.] * [https://express.24sata.hr/top-news/bogata-povijest-hrvatskih-plagijata-i-krivotvorina-24793 Nina Ožegović: Bogata povijest hrvatskih plagijata i krivotvorina, express.24sata.hr, 9.(?) travanj 2021.] * [https://www.facebook.com/photo?fbid=10222505950871129&set=a.1114628839520 Krunislav Kamenov, u predgovoru izložbe Velimira Trnskog u Muzeju grada Đurđevca, lipanj 2021., str. 7] '''Građanska hrabrost / Borba protiv korupcije''' [[File:Prosvjed ispred DORH-a, 7. rujna 2016.jpg|thumb|Na prosvjedu protiv radikalne korupcije u DORH-u (na slici u sredini poznata zviždačica Vesna Balenović) koju su pravomoćno dokazale (i) sudske presude ubojicama Perkoviću i Mustaču u Njemačkoj, a koje ubojice je DORH sve do zadnjega časa drsko štitio. 7. rujna 2016.]] [[File:Prosvjed protiv radikalne korupcije u pravosuđu, 5. travnja 2017.jpg|thumb|Na prosvjedu protiv radikalne korupcije u pravosuđu, ispred Ministarstva pravosuđa RH, 5, travnja 2017.]] [[File:Fotografiranje potpisa peticije protiv radikalne korupcije u pravosuđu, 5. travnja 2017.jpg|thumb|Fotografiranje potpisa peticije protiv radikalne korupcije u pravosuđu, 5. travnja 2017., između crkve sv. Marka i zgrade Sabora. Potpisnici su bili iz svih dijelova Hrvatske (Zagreba, Karlovca, Varaždina, Đurđevca, Jelse, Splita, Bjelovara, Udbine, Dugog Sela, Raba, Sv. Ivana Zeline i dr.)]] [[File:Prosvjed protiv korupcije u Ministarstvu pravosuđa, ispred zgrade Vlade RH, 25. travnja 2017.jpg|thumb|Na prosvjedu protiv korupcije u Ministarstvu pravosuđa, ispred zgrade Vlade RH, 25. travnja 2017.]] [[File:Prosvjed pred zgradom Vlade, 27. 4. 2017.png|thumb|Prosvjed pred zgradom Vlade, 27. 4. 2017.]] [[File:Veronika Vere - Strasbourg 7 9 2019.jpg|thumb|Udruga za zaštitu žrtava pravosuđa Veronika Vere ispred Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, 7. 9. 2017.]] [[File:Osnivanje podružnice Udruge Veronika Vere za otok Hvar, 28. studenog 2017.jpg|thumb|Osnivanje podružnice Udruge za zaštitu žrtava hrvatskoga Vere za otok Hvar koje sam prorekao još tijekom prosvjeda na istom mjestu 2009., Stari Grad, 28. studenog 2017.]] [[File:Prosvjed - performance "Sprovod Pravde", 7. 6. 2018.jpg|thumb|Tijekom [[protest|prosvjeda]]-[[performans|performancea]] "Sprovod [[Pravda|Pravde]]" zajedno sa članovima Udruge za zaštitu žrtava hrvatskoga pravosuđa Veronika Vere prolazim u društvu saborskog zastupnika Marina Škibole ispred zgrade Vlade RH, 7. lipnja 2018.]] [[File:Na promociji knjige Ivice Grčara "Državom i pravom protiv akademske čestitosti“.jpg|thumb|Na promociji knjige Ivice Grčara "Državom i pravom protiv akademske čestitosti“, 20. 11. 2018.]] [[File:Ante Vranković ispred Pravnog fakulteta u Zagrebu, 3 9 2020, screenshot.png|thumb|Screehshot iz videa u kojem ispred Pravnog fakulteta u Zagrebu govorim o neosnovanoj presudi sucu Željku Rogiću, 3. 9. 2020. Video je dostupan na YouTubeu i BitChuteu]] [[File:S Dragom Raspudićem (predsjednik Udruge za zaštitu žrtava pravosuđa Veronika Vere) i Gordanom Šprajc (inicijativa Sudstvom ogorčeni građani) na skupu potpore zviždačici Adrijani Cvrtila, Trg sv. Marka, Zagreb, 25. 1. 2022.jpg|thumb|Na skupu potpore zviždačici Adrijani Cvrtila, Trg sv. Marka, Zagreb, 25. 1. 2022.]] [[File:Prosvjednici pred zgradom DORH-a.jpg|thumb|Pred zgradom DORH-a, 11. 2. 2022.]] [[File:Prosvjed pred Vrhovnim sudom RH, 17. 8. 2022.jpg|thumb|Prosvjed pred Vrhovnim sudom RH, 17. 8. 2022. Sa Miroslavom Mišićem i Josipom Miškovićem]] [[File:Na prosvjedu ispred VSRH, 19 1 2024.jpg|thumb|Na prosvjedu ispred VSRH (3. dan štrajka glađu zbog višegodišnjeg neodgovaranja na prijave), 19 1 2024]] [[File:OECD Working Group, July 11 2024.jpg|thumb|Tijekom mog sudjelovanja u radu [[OECD]]-ove radne skupine na temu [[mito|mita]] u R. Hrvatskoj, 11. 7. 2024.]] [[File:Promocija knjigw Karlovac 10 12 25.png|thumb|Na promociji knjige "Paklenim putevima pravosuđa", Karlovac, 10. 12. 2025.]] *[https://www.scribd.com/ante6vrankovi6_1149 Moja stranica na Scribdu] *[https://independent.academia.edu/AVrankovi%C4%87 Moja stranica na Academia.edu s materijalima za knjigu o hrvatskome pravosuđu] *[https://www.scribd.com/user/178942853/Molitvena-zajednica-sv-Mihaela-arhan%C4%91ela Moja najnovija dokumentacija na Scribdu] *[https://independent.academia.edu/AVrankovi%C4%87 Moja stranica s prilozima o pravosuđu na Academia.edu] *[https://www.facebook.com/ante.vrankovic/photos?lst=1640917153%3A1640917153%3A1512246285&source_ref=pb_friends_tl Moja stranica na Facebooku] *[https://www.youtube.com/channel/UCmM9zajgvEnkn6FB2_6u4aQ Moja stranica na YouTubeu] *[https://www.bitchute.com/video/WazPBgX5VV8v/ Moja stranica na BitChuteu] *[https://www.scribd.com/doc/86424117/Izjava-u-Spis-R1-22-06-Op%C4%87inski-sud-Stari-Grad-sutkinja-Jadranka-Jeli%C4%8Di%C4%87 Demonstracija radikalne pristranosti zloglasne sutkinje Jadranke Jeličić na ročištu 19 9 2006] *[https://www.scribd.com/doc/98706017/Ve%C4%8Dernji-list-5-11-2009-Vrankovi%C4%87-Sestra-mi-je-uz-pomo%C4%87-sutkinje-uzela-sredstva-za-%C5%BEivot Večernji list, 5. 11. 2009., str. 12 - Vranković: Sestra mi je uz pomoć sutkinje uzela sredstva za život] *[https://www.scribd.com/document/360582365/Intervju-za-Prigorski-glasnik-12-2009 Intervju za Prigorski glasnik 12/2009.] *[https://www.scribd.com/document/353215039/Ogledni-primjer-radikalne-korumpiranosti-DORH-a-ODO-Split-Mandina-Han%C4%8Devi%C4%87 Ogledni primjer radikalne korumpiranosti DORH-a (ODO Split - Mandina Hančević) i obavijest '''ministru pravosuđa Šimonoviću''' o mom pisanju knjige na temu korupcije u pravosuđu (Prilog 23 - 24. 2. 2010.), 30. 4. 2010.] *[https://www.scribd.com/doc/134076748/NOVINSKI-TEKST-O-RAZLOZIMA-VRANKOVI%C4%86EVA-DVOTJEDNOG-MIRNOG-PROSVJEDA-ISPRED-ZGRADE-HOK-a-u-KOTURA%C5%A0KOJ-53-2010-godine Razlozi koji su me primorali na štrajk glađu ispred Hrvatske odvjetničke komore, Prigorski glasnik, svibanj, 2010., str. 16] *[https://www.scribd.com/document/353468214/Ministarstvo-pravosu%C4%91a-RH-%C5%A1titi-korumpirane-suce-primjer-ravnateljice-vd-Diane-Kova%C4%8Devi%C4%87-Remenari%C4%87 Ministarstvo pravosuđa RH štiti korumpirane suce - primjer ravnateljice vd Diane Kovačević Remenarić, 17. lipnja 2010.] *[https://www.scribd.com/document/354517913/Tu%C5%BEba-protiv-HOK-A-cjelokupna-dokumentacija Tužba protiv HOK-A, cjelokupna dokumentacija, 10. siječnja 2011.] *[https://www.scribd.com/doc/85664708/Dopis-predsjedniku-i-disciplisnkom-tu%C5%BEitelju-Hrvatske-odvjetni%C4%8Dke-komore-od-13-3-2012-u-kojem-sam-prijavio-kr%C5%A1enja-Kodeksa-odvjetni%C4%8Dke-etike-HOK-ove-%C4%8D Disciplinska prijava predsjedniku HOK-a Leu Andreisu i disciplinskom tužitelju Predragu Labanu, 13. 3. 2012.] *'''[https://www.scribd.com/document/474398858/HHO-Ante-Vrankovi%C4%87-je-u-pravu HHO: Ante Vranković je u pravu, Slobodna Dalmacija, 31. ožujka 2012.]''' *[https://www.scribd.com/doc/96505946/Izjava-Poslana-Ministarstvu-Zdravlja-Dne-4-6-2012 Izjava poslana Ministarstvu zdravlja 4. lipnja 2012.] *[http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=43889 Nada Landeka: Život za pravdu - Ante Vranković daje svoj život za promjenu u hrvatskom pravosuđu, Hrvatski glas Berlin, 7. lipnja 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/85706347/Prekr%C5%A1ajni-sud-u-Hvaru-Prekr%C5%A1ajni-postupak-PP-J-94-10-cjelokupna-dokumentacija Večernji list: „…a sestra se očigledno poslužila utjecajem u odvjetničkim, ali i sudačkim krugovima i bratu osigurala 45 dana zatvora", 10. 6. 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/116875958/MINUS-50-KG Minus 50 kg, Večernji list, 28. 8. 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/112352394/Otvoreno-pismo-predsjedniku-HOK-Travasu-22-10-2012 '''Otvoreno pismo predsjedniku Hrvatske odvjetničke komore Travašu, 22. listopada 2012.'''] *[https://www.scribd.com/doc/112374500/Nada-Landeka-Tko-su-na%C5%A1i-ubojice-dopis-predsjedniku-Bundestaga-Savezne-Republike-Njema%C4%8Dke-g-Norbertu-Lammertu-5-11-2012 Nada Landeka: Dopis veleposlaniku SR Njemačke H. P. Annen, povodom podrške koju je odlučila pružiti Anti Vrankoviću u njegovu štrajku glađu pred Veleposlanstvom, 5. studeni 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/112377515/Osnovne-informacije-o-mojem-%C5%A1trajku-gla%C4%91u-ispred-Veleposlanstva-SR-Njema%C4%8Dke-u-Zagrebu-od-8-11-2012-dalje Osnovne informacije o mojem štrajku glađu ispred Veleposlanstva SR Njemačke u Zagrebu (od 8. 11. 2012. dalje)] *[https://www.scribd.com/doc/112758505/Strajka-gladu-zbog-korupcije-u-Hrvatskoj-odvjetnickoj-komori-24-sata '''24 sata o štrajku glađu pred Veleposlanstvom SR Njemačke''', 8. 11. 2012.] *[https://www.vecernji.hr/vijesti/vrankovic-strajka-gladju-ispred-njemackog-veleposlanstva-473005 '''Večernjakov portal o štrajku glađu pred Veleposlanstvom SR Njemačke''', 8. 11. 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/112760447/Dokumente-o-kriminalu-u-HOK-u-poslao-u-Bundesatg '''Večernji list''' (str. 2!) i '''Slobodna Dalmacija o štrajku glađu pred Veleposlanstvom SR Njemačke''', 9. 11. 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/114165686/Ministarstvo-pravosudja-i-kultura-smrti-izlaganje-12-11-2012 Ministarstvo pravosuđa i kultura smrti (izlaganje na skupu "Žrtve pravosuđa"), 12. studeni 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/114932095/Zahtjev-Hrvatskih-zvi%C5%BEda%C4%8Da-Vladi-RH-za-smjenom-glavnog-dr%C5%BEavnog-odvjetnika-Mladena-Baji%C4%87a-i-moj-potpis-na-istom Zahtjev hrvatskih zviždača Vladi RH za smjenom glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i moj potpis na istom] *[https://www.youtube.com/watch?v=Q-AyNrWVHZM Intervju za Hrvatski krugoval Toronto, prosinac 2012.] *[https://www.scribd.com/doc/119374569/Upit-Poreznoj-upravi-glede-zakonske-osnovanosti-slu%C5%BEbenog-stava-Hrvatske-odvjetni%C4%8Dke-komore-da-u-nepla%C4%87anja-poreza-i-davanja-nema-povrede-du%C5%BEnosti-od Upit Poreznoj upravi glede zakonske osnovanosti službenog stava Hrvatske odvjetničke komore da u neplaćanja poreza i davanja "nema povrede dužnosti odvjetništva" tj. da odvjetnici nisu dužni plaćati porez, 2. 1. 2013.] *[https://www.scribd.com/doc/138995033/Prijava-USKOK-u-10-1-2013-Predrag-Laban Kaznena prijava protiv disciplinskog tužitelja Hrvatske odvjetničke komore Labana, 10. 1. 2013.] *[https://www.scribd.com/doc/139008505/Dopuna-prijave-USKOK-u-4-2-2013-Andreis-Trava%C5%A1 Kaznena prijava protiv predsjednika HOK-a Andreisa i Travaša, 4. 2. 2013.] *[https://www.scribd.com/document/129342338/NALAZ-PSIHOLOGA-12-2-2013 Nalaz psihologa, 12. 2. 2013.] *[https://www.scribd.com/doc/142192301/Zadnji-dopis-HOK-16-5-2013 Kako su šokantni dokumenti koje sam poslao ministru Liniću natjerali HOK da šutke pristane ne uvođenje fiskalnih blagajni u odvjetništvo - jedini u EU (str. 1 i dokumenti na linkovima u bilješkama), 16. svibnja 2013.] *[https://www.scribd.com/doc/151560113/Official-Letter-to-Mrs-Viviane-Reding-EC Official Letter to Mrs Viviane Reding, EC (Dopis gđi Viviane Reding, EK), July 3, 2013. (3. srpnja 2013.)] *[https://www.scribd.com/document/354068303/Dopis-povodom-Zdenke-Kvesi%C4%87 Dopis povodom Zdenke Kvesić 15 7 2013.] *[https://www.scribd.com/document/354496728/Tu%C5%BEba-HEP Vrhunac sudske mahnitosti: Sutkinja Irena Dikanović Terzić: "Ante Vranković je priznao da je on Dinko Vranković"(!), 27. 9. 2013.] *[https://www.scribd.com/doc/175642837/Obavijest-HOK-u-Notification-to-the-CBA-11-10-2013 Obavijest HOK-u o saslušanju svjedoka - Notification to the Croatian Bar Association (CBA) about court hearing of witnesses, 11. listopada 2013. - October 11, 2013.] *[https://www.scribd.com/doc/208343288/PODNESAK-i-PO%C5%BDURNICA-prekr%C5%A1ajnome-sudu-u-Hvaru-24-velja%C4%8De-2014 Podnesak i požurnica Sudu od 24. 2. 2014. (sažetak cijele situacije u tome času)] *[https://www.scribd.com/doc/229545062/OTVORENO-PISMO-HOK-u-2-lipnja-2014-OPEN-LETTER-TO-THE-CBA-June-2-2014 Otvoreno pismo HOK-u povodom sudske presude u moju korist - Open letter to the CBA on the ocassion of court verdict in my favour, 2. lipnja 2014. - June 2, 2014.] *[https://www.scribd.com/doc/235595886/Obavijest-HOK-u-Notification-to-CBA-Aug-1-2014 Obavijest HOK-u - Notification to the CBA, 1. kolovoza 2014. - August 1, 2014.] *[https://www.scribd.com/document/248918895/Korumpirani-DORH Moj popis 85 novinskih članaka koji svjedoče o radikalnoj korumpiranosti DORH-a, 2. 12. 2014.] *[https://www.scribd.com/doc/261609797/Obavijest-o-HOK-ovoj-odgovornosti-za-moje-oboljenje-od-osteoporoze-i-dvostruki-lom-noge-NOTIFICATION-ABOUT-CBA-s-RESPONSABILITY-FOR-MY-FALLING-ILL-O Obavijest o HOK-ovoj odgovornosti za moje oboljenje od osteoporoze i dvostruki lom noge - Notification about CBA`s responsability for my falling ill of osteoporosis and double fracture of my leg, 13. travnja 2015. - April 13, 2015.] *[https://www.scribd.com/doc/281592120/Official-letter-to-Mrs-Jourova-Septebmer-18-2015 Official letter to Mrs [[Vera Jourova]], Sept. 18, 2015.] *[https://www.scribd.com/doc/288033141/0tvoreno-pismo-Trava%C5%A1u-i-Kolindi Otvoreno pismo Travašu i Kolindi (s pravomoćnom presudom u moju korist) - Open letter to the president of the CBA Robert Travaš and to the president of the Republic of Croatia Kolinda Grabar Kitarović, 27. listopada 2015. - October 27, 2015.] *[https://www.scribd.com/doc/289334724/I-predsjednica-mi-je-dala-za-pravo Predsjednica RH mi je dala za pravo, 2. 11. 2015.] *[https://www.scribd.com/doc/290093116/Zahvala-Predsjednici Zahvala Predsjednici RH, 17. studenog 2015.] *[https://www.scribd.com/doc/292664080/Dodatak-otvorenom-pismu-HOK-sam-drsko-protov-svih Dodatak Otvorenom pismu: HOK sam drsko protiv svih - Addition to the Open Letter: Croatian Bar Association against everybody, 4. prosinca 2015. - December 4, 2015.] *[http://www.hazud.hr/predsjednik-hok-a-znam-da-neki-odvjetnici-krse-odvjetnicki-kodeks-i-zakon-o-odvjetnistvu-ali-ja-ne-utjecem-na-disciplinsko-tijelo/ Demantij manipulacija i laži predsjednika HOK-a u intervjuu od 13. prosinca 2015.] *[https://www.scribd.com/doc/296300607/4-du%C5%BEnosnik-HOK-a-uhva%C4%87en-u-slu%C5%BEbenoj-la%C5%BEi-je-Robert-Trava%C5%A1 Policija, Porezna uprava, sudovi i Ministarstvo financija službeno potvrdili da HOK laže - Police, tax authorities, courts and Ministry of Finance officially confirmed that CBA is lying, 22. siječnja 2016. - January 22, 2016.] *[https://www.scribd.com/doc/299257493/Odgovor-USKOK-u-8-2-2016 Odgovor USKOK-u, 8. veljače 2016.] *'''[https://www.scribd.com/doc/300483717/Prijava-ministru-%C5%A0prlji-15-2-2016 Prijava ministru Šprlji, 15. veljače 2016.]''' *[https://www.scribd.com/doc/300485738/Dopuna-prijave-ministru-%C5%A0prlji-16-2-2016 Dopuna prijave ministru Šprlji, 16. veljače 2016.] *[http://www.hazud.hr/dobrohotno-upozorenje-za-g-oreskovica-premijera-vlade-rh-vas-dojam-u-javnosti-kvari-fotografija-sa-kraljem-ovrha-hanzekovicem/ Dobrohotno upozorenje predsjedniku Vlade RH Oreškoviću, 24. veljače 2016.] *[http://promise.hr/pismo-oreskovicu-druzeci-se-s-kraljem-ovrha-nepovratno-si-rusite-ugled/ Ante Vranković: gospodine Oreškoviću, družeći se s ‘kraljem ovrha’, nepovratno si rušite ugled u našoj javnosti (skraćeni tekst izvornog pisma Oreškovići koje se nalazi na prethodnom linku)] *[http://www.hazud.hr/javnost-vec-godinama-zna-da-hok-funkcionira-na-nacin-zlocinacke-organizacije/ Javnost već godinama zna da HOK funkcionira na način zločinačke organizacije] *[https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10207393580791322&set=a.1114628839520.17909.1640917153&type=3&theater Dopis povodom obitelji Božić 1. 3. 2016.] *[https://www.scribd.com/doc/306981011/Odgovor-ministru-%C5%A0prlji Odgovor ministru Šprlji, 4. travnja 2016.] *[http://promise.hr/svi-podrzali-covjeka-koji-je-prijetio-sutkinji-i-ovrsitelju-jer-su-ga-bacili-na-cestu/ Ante Vranković: ‘Pravosudna mafija izrazito je jaka na sudu u Starom Gradu na Hvaru‘, 4. svibnja 2016.] *[http://promise.hr/evo-kako-izgleda-kada-se-prosvjeduje-protiv-unistenja-ljudi-i-obitelji-nigdje-nikoga/ Ante Vranković: "Evo kako TO izgleda kada se prosvjeduje protiv uništenja ljudi i obitelji: NIGDJE NIKOGA!", 2. lipnja 2016.] *[https://www.scribd.com/doc/314774381/Fax-ministru-pravosu%C4%91a-i-glavnom-dr%C5%BEavnom-odvjetniku-4-6-2016 Faks ministru pravosuđa i glavnom državnom odvjetniku, 4. lipnja 2016.] *[https://www.scribd.com/document/317773275/2-po%C5%BEurnica-Cvitanu 2. požurnica Cvitanu, 29. lipnja 2016.] *[https://www.scribd.com/document/318201906/Dopis-Ministru-dokazi-da-je-Cvitan-dostavio-neistinito-izvije%C5%A1%C4%87e Dopis ministru Šprlji - Dokazi da mu je glavni drž. odvjetnik Cvitan dostavio neistinito izviješće, 8. srpnja 2016.] *[https://www.scribd.com/document/319899381/Disciplinska-odgovornost-Dinka-Cvitana-za-neistinito-izvije%C5%A1%C4%87e-DORH-a-od-28-lipnja-2016 Disciplinska odgovornost Dinka Cvitana za neistinito izviješće DORH-a od 28. lipnja 2016., 27. srpnja 2016.] *[https://www.scribd.com/document/323043656/Disciplinska-odgovornost-Dinka-Cvitana-po%C5%BEurnica-1-9-2016 Disciplinska odgovornost [[Dinko Cvitan|Dinka Cvitana]] - požurnica, 1. rujna 2016.] *[https://www.scribd.com/document/323842631/2-po%C5%BEurnica-i-obavijest-o-po%C4%8Detku-%C5%A1trajka-gla%C4%91u 2. požurnica rješavanja moje disciplinske prijave korupcije u radu Dinka Cvitana i obavijest o početku štrajka glađu]''' *[https://www.scribd.com/document/325768993/3-po%C5%BEurnica-Ministarstvu-pravosu%C4%91a-29-9-20162. 3. požurnica rješavanja disciplinske prijave korupcije u radu Dinka Cvitana] *[https://www.scribd.com/document/325007522/50-NALAZA-koji-potvr%C4%91uju-da-%C5%A1trajkam-gla%C4%91u 50 nalaza koji potvrđuju moje štrajkove glađu od 2012.] *[https://www.scribd.com/document/334948743/Ministarstvo-pravosu%C4%91a-svjesno-%C5%A1titi-pravosudnu-mafiju '''Ministarstvo pravosuđa svjesno štiti pravosudnu mafiju, u: Pravosudna i policijska mafija (zbornik radova)''', urednik Darko Petričić magistar politologije, Zagreb, 2016., str. 60-86] *[https://www.scribd.com/document/335846306/8-po%C5%BEurnica-ministru-%C5%A0prlji-2-1-2017 '''8. požurnica ministru pravosuđa Šprlji'''] *[https://www.scribd.com/document/337298307/Pismo-Predsjedniku-Vlade-RH-mr-sci-Plenkovi%C4%87u-12-1-2017 Dopis Predsjedniku vlade RH Plenkoviću, 12. 1. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/337299371/Odgovor-iz-Ureda-Predsjednika-vlade-RH-mr-Plenkovi%C4%87a-18-1-2017 Odgovor iz Ureda Predsjednika vlade RH Plenkovića, 18. 1. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/339549294/3-dopis-premijeru-Plenkovi%C4%87u-16-2-2017 '''Prijava lažnog izviješća Maje Grubišin premijeru Plenkoviću''' 16. veljače 2017. (Grubišinova je smijenjena 28. travnja 2017.)] *[https://www.scribd.com/document/344988934/Peticija-premijeru-Plenkovi%C4%87u-protiv-radikalne-korupcije-u-pravosu%C4%91u-5-4-2017 Peticija premijeru Plenkoviću protiv radikalne korupcije u pravosuđu, 5. travnja 2017.] *[https://www.scribd.com/document/345694199/Dopis-premijeru-Plenkovi%C4%87u-11-4-2017 '''Zahtjev premijeru Plenkoviću za smjenom zaštitnika pravosudne mafije, ministra Ante Šprlje, 11. travnja 2017. (Šprlje je smijenjen 2 tjedna kasnije - 27. travnja 2017.)] *[https://www.scribd.com/document/346898460/Moj-%C5%A1trajk-gla%C4%91u-i-pravo-na-naknadu-%C5%A1tete-SH-4-24-4-2017 Ante Vranković: Moj štrajk glađu i pravo na naknadu štete, Slobodna Hrvatska, broj 4, 24. 4. 2017.] *[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/udruga-za-zastitu-zrtava-pravosuda-prosvjedovala-ispred-vlade-najavili-i-strajk-gladu-1019930/ Prozivke ministru Šprlji, dnevno.hr, 25. travnja 2017. (Šprlje je smijenjen 45 sati nakon izlaska ovog članka)] *[https://www.facebook.com/24sata/videos/1597249040309634/?pnref=story '''Petominutni intervju za TV 24 sata povodom prosvjeda protiv korupcije u pravosuđu koju je sustavno štitio tadašnji ministar Šprlje koji je smijenjen svega 47 sati kasnije, 25. travnja 2017.'''] *[http://vijesti.hrt.hr/385184/prosvjedovali-zbog-korupcije-u-pravosuu-i-najavili-strajk-glau Dvominutni intervju za '''HTV''' povodom prosvjeda protiv korupcije u pravosuđu, 25. travnja 2017.] *[https://novaplus.dnevnik.hr/product/emisije/29975-vijesti-25-04-2017#player:resume Prilog o prosvjedu protiv korupcije u pravosuđu koju je neprikriveno štitio ministar Ante Šprlje, '''na Novatv''', 25. travnja 2017. Vijesti u 17,00 sati (14,16-14,41 min.)] *[https://www.scribd.com/document/346878632/Dok-ih-premijer-ne-primi-na-razgovor-prosvjednici-nastavljaju-%C5%A1trajk-24-sata-26-4-2017-str-12 Dok ih premijer ne primi na razgovor prosvjednici nastavljaju štrajk, 24 sata, 26. 4. 2017. str. 12] *[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zdravko-maric-2---474747.html Izjava ministra Marića 27. travnja 2017., povodom smjene korumpiranih MOST-ovih ministara, što sam prosvjedom upravo i tražio (vidjeti transparent)] *[https://www.scribd.com/document/346900685/Zahvala-premijeru-Plenkovi%C4%87u-na-smjeni-radikalno-korumpiranog-ministra-pravosu%C4%91a-Ante-%C5%A0prlje Zahvala premijeru Plenkoviću na smjeni radikalno korumpiranog ministra pravosuđa Ante Šprlje, 28. travnja 2017.] *[https://www.scribd.com/document/347397833/Moj-transparent-na-HRT-u Moj transparent na HRT-u - prosvjed 2. svibnja 2017.] *[https://www.scribd.com/document/350892351/9-po%C5%BEurnica-2-5-2017 9. požurnica v. d. ministru pravosuđa Kristianu Turkalju, 2. 5. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/354483455/Podnesak-sudu-u-Zelini-12-5-17-odvjetnica-Zori%C4%8Di%C4%87-negira-postojanje-tereta-dokazivanja Podnesak sudu u Zelini, 12 5 17 - odvjetnica Zoričić negira postojanje tereta dokazivanja] *[http://www.hazud.hr/djelatnici-ministarstva-pravosuda-se-drsko-javno-izruguju-gradanima-disciplinskoj-prijavi-ministarstvu-pravosuda-marinke-jelic-odlucuje-marinka-jelic/ Djelatnici Ministarstva pravosuđa drsko se javno izruguju građanima – O disciplinskoj prijavi Ministarstvu pravosuđa protiv Marinke Jelić odlučuje – Marinka Jelić, 25. 7. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/355945574/%C5%A0TRAJK-GLA%C4%90U-Otvoreno-pismo-HOK-u-8-8-2017 '''Štrajk glađu - otvoreno pismo HOK-u i USKOK-u, 8. 8. 2017.'''] *[http://www.hazud.hr/pravosude-radikalno-nezakonite-odluke-rjesenja-presude-pravilo-a-ne-iznimka-radu-hrvatskih-sudova/ '''Kriminal i korupcija na hrvatskim sudovima su sustavni i odlučuju u čak 71,5% postupaka''', 3. rujna 2017.] *[https://www.scribd.com/document/357228895/Podnesak-i-po%C5%BEurnica-od-4-9-2017 Podnesak Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu od 4. 9. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/358635057/Obavijest-premijeru-Plenkovi%C4%87u-6-9-2017 Obavijest premijeru Plenkoviću, 6. 9. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/358389514/Dopis-za-Strasbourg-Eng-hrv-7-9-17 Zahtjev za hitnom pomoći nadležnih europskih institucija glede neizdržive korupcije u hrvatskom pravosuđu, 7. 9. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/358391298/My-Hunger-Strike-in-13-Sentences-Strassbourg-September-7-2017 My Hunger Strike in 13 Sentences, Strasbourg, September 7, 2017.] *[https://www.scribd.com/document/358395698/Uvedite-nadzor-nad-hrvatskim-pravosu%C4%91em Uvedite nadzor nad hrvatskim pravosuđem, Sl. Dalmacija, 7. 9. 2017., str. 5] *[https://www.scribd.com/document/458083430/Moje-izjave-u-obranu-progonjenog-suca-Rogi%C4%87a U obranu suca Željka Rogića, Slobodna Dalmacija, 27. 9. 2017., str. 1 i 3] *[https://www.scribd.com/document/360912246/Intervju-7dnevno-6-10-2017 Veliki intervju u "7dnevno", 6. 10. 2017., str. 26-27] [https://www.7dnevno.hr/vijesti/kriminal-i-korupcija-na-hrvatskim-sudovima-su-sustavni-i-odlucuju-u-cak-715-posto-postupaka/ Objavljeno i na portalu 7dnevno] -- U intervjuu sam predvidio samoubojstvo radi pravosuđa koje se dogodilo u Splitu samo 4 dana nakon izlaska intervjua, dok je novina u kojoj je objavljen još bila na kioscima: [http://www.index.hr/vijesti/clanak/dorh-se-oglasio-o-samoubojstvu-muskarca-u-splitu-tvrde-da-su-krivi-sudovi/1000575.aspx DORH se oglasio o samoubojstvu muškarca u Splitu, tvrde da su krivi sudovi] *[https://www.academia.edu/34571852/Kriminal_i_korupcija_na_hrvatskim_sudovima_su_sustavni_i_odlu%C4%8Duju_u_%C4%8Dak_71_5_postupaka Kriminal i korupcija na hrvatskim sudovima su sustavni i odlučuju u čak 71,5% postupaka] *[https://www.scribd.com/document/362154435/Komunikacija-s-%C4%90urom-Sessom?secret_password=VABDpMhuUZQhxGUKONR2 Komunikacija s predsjednikom Vrhovnog suda RH Đurom Sessom, 10. 10. 2017.] *[http://www.7dnevno.hr/izdvajanja/izdvojeno/predsjednik-vrhovnog-suda-putem-sluzbenog-maila-blati-ljude-koji-upozoravaju-na-kriminal-i-korupciju-u-pravosudu/ Komunikacija Đure Sesse s Nadom Landekom i Antom Vrankovićem, 4. 12. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/363461609/Slobodna-Dalmacija-3-11-2017-str-10 Podrška sucu Rogiću, Slobodna Dalmacija, 3. 11. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/365972174/Kako-smo-priredili-spektakl-na-su%C4%91enju-Stipi-Petrini Kako smo napravili spektakl na suđenju Stipi Petrini, 30. 11. 2017.] *[https://www.scribd.com/document/366608647/Slobodna-Dalmacija-7-12-17 Obespravljeni Hvarani idu pred sud, Slobodna Dalmacija, 7. 12. 2017.] *[https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10213343872824904&set=ms.c.eJwtyMENADEIA7CNqpBAgP0XO51aPx1gSKlpDnORJ~%3B5B25N0qfoOjbVqSdabdUFNNHxHKwq5M1EfIc8R1g~-~-.bps.&type=3&theater Otvoreno pismo predsjednici RH, povodom smrti Marijana Hanžekovića, 28. 1. 2018.] * [https://www.facebook.com/emisija.konflikt/videos/167292133918793/ Moje gostovanje u emisiji Konflikt, tema: PRAVOSUĐE, 17. 2. 2018.] *[http://www.057info.hr/vijesti/2018-02-19/zadarska-udruga-sudaca-reagiranjem-je-izvrsila-pritisak-na-sibensku-sutkinju Demantij laži Udruge sudaca Zadar protiv suca Rogića, 19. 2. 2018.] [https://www.antenazadar.hr/clanak/2018/02/pismo-zadarske-udruge-sudaca-vrvi-manipulacijama-i-lazima-kojima-smo-mi-i-sudac-rogic-javno-oklevetani/ Izvorna inačica] *[https://www.scribd.com/document/372075238/Upit-ministru-Bo%C5%A1njakovi%C4%87u-21-2-2018 Upit ministru Bošnjakoviću, 21. 2. 2018.] *[http://promise.hr/darku-granosi-dragovoljcu-aktivistu-kojega-tuze-rba-zadruge-pozlilo-sudnici-intervenirala-hitna/ Promise. hr.: Moja izjava povodom nezakonitog postupanja sutkinje Općinskog kaznenog suda, 9. 4. 2018.] *[https://www.scribd.com/document/378002658/Odgovor-predsjednici-Op%C4%87inskog-gra%C4%91anskog-suda-u-Zagrebu-Jadranki-Liovi%C4%87-Merka%C5%A1-2-5-18 Riba smrdi od glave: Odgovor predsjednici Općinskog građanskog suda u Zagrebu Jadranki Liović Merkaš, 2. 5. 2018.] *[http://www.7dnevno.hr/izdvajanja/top/suci-ubijaju-branitelje/ Suci ubijaju branitelje, 7dnevno, 1. 6. 2018., str. 19-20] *[https://www.scribd.com/document/401678764/Performance-Sprovod-Pravde-cjelovita-dokumentacija?fbclid=IwAR3QBkcljFfYCM4gDdBaJ7r5UozSWU_m7xXf4MTEQ74Xlw4-fD0hjlKXg6U "Sprovod Pravde", 7. 6. 2018.] *[https://www.scribd.com/document/390212717/3-upit-Jeleni%C4%87u 3. upit Jeleniću, 26. 6. 2018.] *[https://www.scribd.com/document/385361832/Galijot-znanstveno-utvrdio-Mi-suci-smo-bez-grijeha-VL-1-8-2018 Galiot znanstveno utvrdio: Mi suci smo bez grijeha, Večernji list, 1, 8. 2018.] *[https://www.scribd.com/document/390201143/4-upit-Jeleni%C4%87u 4. upit Jeleniću, 27. 8. 2018.] *[https://www.zadarskilist.hr/clanci/25102018/sudac-zeljko-rogic-nije-povredio-ugled-i-cast-kolegice-sutkinje/ Priopćenje povodom presude u korist suca Rogića, 24. 10. 2018.] *[https://www.scribd.com/document/443653629/Sadr%C5%BEaj-spisa-K-20-17-suci-Vjeran-Bla%C5%BEekovi%C4%87-do-7-2018-i-Bo%C5%BEica-Barlovi%C4%87 Sadržaj predmeta K-20/2017 - suci: Vjeran Blažeković (siječanj 2017. - srpanj 2018.) i Božica Barlović (kolovoz 2018. - studeni 2018.)] i [https://www.scribd.com/document/395333156/Odgovor-na-drsko-nezakonitu-i-nakaradni-presudu-sutkinje-Barlovi%C4%87 Odgovor na drsko nezakonitu i nakaradnu presudu sutkinje Barlović] [https://www.scribd.com/document/448059888/15-Presuda-kazneno-Rijeka-8-1-2020 Nakaradna presuda sudaca Zorana Sršena, Srebrenke Šantić i Sandre Juranović i argumentacija izvanrednog pravnog lijeka] *[https://www.scribd.com/document/396311188/Dopis-sucima-Op%C4%87inskog-kaznenog-suda-12-12-18 Dopis sucima Općinskog kaznenog suda u Zagrebu koji sude isključivo nezakonito, 12. 12. 2018.] *[https://www.academia.edu/44127229/Kaznena_prijava_protiv_sutkinje_Vlatke_Pa%C5%A1kvalin_Bo%C5%A1kovi%C4%87 Uskok nezakonito štiti suce koji krše zakon: primjer prijave sutkinje Vlatke Paškvalin Bošković] *[https://www.scribd.com/document/412507889/Odgovor-Centru-za-socijalnu-skrb-21-3-2019 Odgovor Centru za socijalnu skrb, 21. 3. 2019.] *[https://www.scribd.com/document/412509382/Rje%C5%A1enje-CZSS-2-5-19 Rješenje CZSS 2. 5. 2019.] *[https://www.scribd.com/document/422182383/10-po%C5%BEurnica-Bo%C5%A1njakovi%C4%87u 10. požurnica ministru Bošnjakoviću, 26. 7. 2019.] *[https://www.scribd.com/document/433160405/Otvoreno-pismo-%C4%90uri-Sessi-i-Ivanu-Turudi%C4%87u?fbclid=IwAR3dyjyjgjzo-_NDPptWfS6OP39KpB5I6_565qPw4GD4AmrhseiDQKSrBoU Otvoreno pismo predsjednicima sudova Đ. Sessi i I. Turudiću - 93% presuda u RH je nezakonito i to uvijek u korist bogatije stranke, 11. 11. 2019.] *[https://www.academia.edu/44100402/Prijedlog_Glavnom_dr%C5%BEavnom_odvjetniku_za_podno%C5%A1enjem_zahtjeva_za_za%C5%A1titu_zakonitosti_24_2_2020 Prijedlog Glavnom državnom odvjetniku za podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti 24. 2. 2020] *[https://www.academia.edu/65949608/Tri_moje_opse%C5%BEnije_izjave_i_link_na_neformalno_predavanje_u_povodu_predmeta_suca_%C5%BDeljka_Rogi%C4%87a_2017_2020 Tri moje izjave i link na neformalno predavanje u povodu predmeta suca Željka Rogića, 2017.-2020.] *[https://www.youtube.com/watch?v=PVuLh4FuAsA Imena 20 članova hrvatske pravosudne mafije iz DORH-a, HOK-a sa sudova i iz Ministarstva pravosuđa, 2010.-2020.] *[https://www.academia.edu/44183690/Obra%C4%87anje_premijeru_Plenkovi%C4%87u_i_GDO_Hrvoj_%C5%A0ipek_23_9_2020 Konkretni dokazi premijeru i glavnoj državnoj odvjetnici da DORH ne radi ništa drugo osim što svjesno štiti prijavljeni kriminal, 23. 9. 2020.] *[https://www.academia.edu/165405000/Official_Letter_to_US_ambasader_Kohorst_5_10_2020 Treće službeno obraćanje veleposlaniku Kohorstu, 5. 10. 2020. (eng).] (Za prva 2 obraćanja vidjeti linkove na mom profilu na engleskoj Wiki) *[http://www.hazud.hr/intervju-zbog-opstrukcije-pravde-ante-vrankovic-strajka-gladu-i-prosvjeduje-pred-dorh-om/ Intervju: Zbog opstrukcije pravde Ante Vranković štrajka glađu i prosvjeduje pred DORH-om, 12. 12. 2020.] *[https://www.scribd.com/document/510069544/OTVORENO-PISMO-PREDSJEDNIKU-VRHOVNOG-SUDA-RH-%C4%90URI-SESSI-31-5-2021 Otvoreno pismo predsjedniku Vrhovnog suda RH Đuri Sessi, 31. 5. 2021./Scribd][https://www.academia.edu/49079773/Otvoreno_pismo_predsjedniku_VSRH_%C4%90uri_Sessi_31_5_2021 / Academia.edu][http://www.hazud.hr/ante-vrankovic-otvoreno-pismo-duri-sessi-pravosude-je-svojom-obijescu-u-bezakonju-i-neprikrivenom-cinjenju-zla-kobno-ugrozilo-sam-opstanak-republike-hrvatske-kao-nacionalne-drzave/ HAZUD] *[http://www.hazud.hr/hrvatsko-pravosude-konacan-pad/ Hrvatsko pravosuđe: Konačan pad!, 1. 6. 2022.] *[https://www.youtube.com/watch?v=GWi9JH0M3sQ Hina: Ante Vranković ulazi u središnjicu HDZ-a u majici: HDZ - lopovi, lopine, 26. 8. 2022.] *[https://www.academia.edu/89232672/Otvoreno_pismo_predsjedniku_VSRH_Dobroni%C4%87u_26_10_2022 Otvoreno pismo predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću, 26. 10. 2022.] *[https://www.academia.edu/92161882/Odgovornost_Plenkovi%C4%87a_Hrvoj_%C5%A0ipek_i_Dobroni%C4%87a_28_11_22 Okružnica Plenkoviću, Hrvoj Šipek i Dobroniću - dateljni dokazi da su oni glavni zaštitnici kriminala u prevosuđu, 28. 11. 2022.] *[https://www.youtube.com/watch?v=FauB4SYngfk&t=1567s Press konferencija ispred DORH-a o sustavnom nezakjonitom radu hrvatskih sudova i sudaca, 14. 2. 2023.] *[https://www.academia.edu/98902619/KAZNENA_I_STEGOVNA_PRIJAVA_PO_33_OSNOVA_PROTIV_PREDSJEDNIKA_VSRH_RADOVANA_DOBRONI%C4%86A_I_OBAVIJEST_O_PO%C4%8CETKU_%C5%A0TRAJKA_GA%C4%90U_21_3_2023 Kaznena i stegovna prijava protiv predsjednika VSRH Dobronića, 21. 3. 2023.] *[https://www.academia.edu/100175095/Kaznene_prijave_na_CD_u_ponovo_predane_Zlati_Hrvoj_%C5%A0ipek_7_4_2023 Kaznene prijave protiv sudaca drugi puta predane, 7. 4. 2023.] *[https://www.academia.edu/101694223/Ante_Vrankovi%C4%87_Glavni_problem_Hrvatske_i_njezinih_gra%C4%91ana_Okrugli_stol_Vara%C5%BEdin_i_obavijest_Plenkovi%C4%87u_Dobroni%C4%87u_i_Hrvoj_%C5%A0ipek_o_po%C4%8Detku_potpunog_%C5%A1trajka_gla%C4%91u_13_5_2023 Glavni problem Hrvatske i njezinih građana, Okrugli stol Udruge pomak, Varaždin, 13. 5. 2023.] *[https://www.academia.edu/103436987/Prijava_Europskoj_komisiji_hrvatski_i_engleski_tekst_16_6_2023 Prijava Europskoj komisiji, 16. lipnja 2023.] *[https://www.academia.edu/104056900/Dopuna_prijave_protiv_Dobroni%C4%87a_29_6_2023_hrvatski_i_engleski_Supplement_of_the_report_against_Dobroni%C4%87_Croatian_and_English_text Dopuna prijave Europskoj komisiji, 29. lipnja 2023] *[https://www.facebook.com/ante.vrankovic/posts/pfbid02eG3gRGq4KSQiN8nYNQjSuE5gXAFQx4JKKwBegxER8xotkpW8khLYq4hha3yPEaE9l Imam nepobitan dokaz da Plenković i Milanović svjesno štite kriminal i korupciju svojih stranačkih kadrova, 8. 9. 2023.] *[https://www.academia.edu/108711204/Kaznena_prijava_protiv_glavne_dr%C5%BEavne_odvjetnice_Hrvoj_%C5%A0ipek_27_10_2023 Kaznena prijava protiv glavne državne odvjetnice Hrvoj Šipek, 27. 10. 2023.] *[https://www.academia.edu/109401389/Kaznena_prijava_protiv_predsjednika_Vlade_RH_Andreja_Plenkovi%C4%87a_17_11_2023 Kaznena prijava protiv predsjednika Vlade RH Plenkovića, 17. 11. 2023.] *[https://www.academia.edu/110375342/ULUPUH_popis_linkova_na_glavne_dijelove_spisa_predmeta_i_stegovne_i_kaznene_prijave ULUPUH - popis linkova na glavne dijelove spisa predmeta i stegovne i kaznene prijave] *[https://www.youtube.com/watch?v=TGhWNLIP6KM&t= Intervju ispred Vrhovnog suda RH, povodom početka štrajka glađu 18. 1. 2024.] *[https://www.academia.edu/114695518/Otvoreno_pismo_Dobroni%C4%87u_8_2_2024 Otvoreno pismo predsjedniku VSRH Dobroniću, 8. 2. 2024.] *[https://www.academia.edu/121962700/Ante_Vrankovi%C4%87_OECD_working_group_Report_on_Foreign_and_Domestic_Bribery_in_Croatia_Zagreb_11_7_24 Sudjelovanje u radu OECD-ove radne skupine na temu korupcije u R. Hrvatskoj - izvještaj, 11. 7. 2024. (eng.)] *[https://www.academia.edu/128463205/Milanovi%C4%87u_i_OECD_u_povodom_izbora_novog_predsjednika_VSRH_odgovor_Official_Letter_to_President_Milanovi%C4%87_and_OECD_response_March_27_2025 Obraćanje predsjedniku RH Milanoviću povodom njegova prijedloga za novog predsjednika Vrhovnog suda RH i odgovor, 27. 3. 2025.] *[https://www.academia.edu/130270965/Kaznena_i_stegovna_prijava_27_6_25_Criminal_and_disciplinary_report_Ria_Ergotic_June_27_2025 Kaznena i stegovna prijava protiv zamjenica ravnatelja USKOK-a Rie Ergotić, 27. 6. 2025.] *[https://www.academia.edu/130272670/Kaznena_i_stegovna_prijava_sudac_Franetovi%C4%87_i_drugi_odgovorni_za_smrt_Kristiana_Vukasovi%C4%87a_Criminal_and_disciplinary_report_against_judge_Franetovi%C4%87_and_other_persons_responsible_for_the_death_of_Kristian_Vukasovi%C4%87_27_6_2025 Kaznena prijava protiv suca Franetovića i drugih pravosudnih djelatnika odgovornih za smrt Kristiana Vukasovića, 27. 6. 2025.] *[https://www.youtube.com/watch?v=i6g_QNvfAPk&t Moj govor na promociji knjige Ljerke Štefanec: "Paklenim putevima pravosuđa"], 10. 12. 2025. *[https://www.academia.edu/165405101/FUNDATIONAL_STRUCTURAL_AND_SUBSTANTIAL_POLITICAL_DEPENDENCE_OF_THE_CROATIAN_JUDICIARY_February_28_2026 FUNDATIONAL, STRUCTURAL AND SUBSTANTIAL POLITICAL DEPENDENCE OF THE CROATIAN JUDICIARY (eng.), 28. veljače 2026.] *[https://www.scribd.com/document/460979675/%C5%A0trajk-gla%C4%91u-su-izmislili-irski-sveci Štrajk glađu su izmislili irski sveci] *[https://www.scribd.com/doc/298103169/Nazivanje-%C5%A1trajka-gla%C4%91u-samoubojstvom-je-krupno-kr%C5%A1enje-ljudskih-prava Nazivanje štrajka glađu “samoubojstvom” je krupno kršenje ljudskih prava] ===Nekoliko mojih važnijih članaka na Wikipediji=== [[Augustov forum]], [[Kiklopsko zidanje]], [[Hram Herkula Viktora]], [[Portunov hram]], [[Maison Carrée ]], [[Opus isodomum]], [[Edikula]], [[Opus caementicium|Rimski cement]], [[Feston]], [[Palmeta]], [[Križni cvijet]], [[Fijala]], [[Baluster]] [[Kreda (crtačka)|Kreda]], [[Zgrafito]], [[Eozin (keramika)]], [[Pirogranit]], [[Vinorel]] [[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)]], [[Gatanje (Caravaggio)]], [[Kartaši (Caravaggio)]], [[Rembrandt se smije]] [[Vilmos Zsolnay]], [[Armin Klein]], [[Tapio Wirkkala]], [[Edward Ruscha]], [[Claes Oldenburg]], [[James Rosenquist]], [[Richard Hamilton (slikar)|Richard Hamilton]], [[Jeff Koons]] [[Adalbert Lauppert - Peharnik]], [[Đuro Kuten]], [[Robert Jean Ivanović]], [[Joko Knežević]], [[Alfred Krupa (stariji)]], [[Anica Vranković]], [[Marina Baričević]], [[Zlatko Crnec]] [[Mauzolej Zsolnay]], [[Spomenik palim borcima Mimice]], [[Spomenik ženi Biokovki]], [[Spomenik palim borcima Svirče]] [[Granice umjetnosti i propagande]] [[hr:Suradnik:Ante Vranković]] [[simple:User:Ante Vranković]] ==Nagrade== <gallery style="text-align: center;"> Wiki medal.jpg|'''Wiki medalja'''<br /> Za prvih deset stvorenih članaka - [[User:Wolmar|Wolmar]] WLM Barnstar St Petersburg.png|'''Wiki medalja''' za vrijedne doprinose u područjima slikarstva, arhitekture i kiparstva -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Rembrandt - Aristotle with a Bust of Homer - WGA19232.jpg|'''Rembrandtova nagrada''' za sve Rembrandtove slike i grafike -[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] </gallery> hnx6sn1g1oylgf5kuh4omdv4d4d6pir Crkva rođenja Bogorodice u Ljubinju 0 4575567 42579417 42449311 2026-04-08T19:34:27Z Zavičajac 76707 42579417 wikitext text/x-wiki [[File:Stara crkva Ljubinje.jpg|mini|desno|Crkva rođenja Bogorodice u Ljubinju]] '''Crkva rođenja Bogorodice u Ljubinju''' pripada [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]], i [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj]]. Proglašena je za [[nacionalni spomenik BiH]].<ref>{{Cite web |url=http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Ljubinje_pravoslavna%20crkva%20BH.pdf |title=Crkva rođenja Bogorodice u Ljubinju |work=kons.gov.ba |accessdate=13. 11. 2016 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Nacionalni spomenik sastoji se od objekta crkve, pokretnog naslijeđa, koga čini štampani primjerak Jevanđelja i dvostrana litijna ikona, i ostataka nekropole sa šest [[Stećci|stećaka]]. == Lokacija == Crkva rođenja Bogorodice i srednjovjekovna nekropola sa [[stećci]]ma nalazi se u ravnici pored puta koji iz [[Mostar]]a preko [[Stolac|Stoca]] vodi do Ljubinja i [[Trebinje|Trebinja]]. Od ceste je nekropola odvojena kamenom ogradom. == Historija == Pripada [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj eparhiji]], koja, kao organizirana [[Hum]]ska episkopija u sastavu autokefalne Arhiepiskopije srpske, potječe iz 1219. godine. Sadašnja crkva potječe iz 1867. godine, što je vidljivo iz teksta natpisa uklesanog iznad ulaza u crkvu. == Opis == Crkva rođenja Bogorodice u Ljubinju pripada tipu hercegovačkih jednobrodnih kamenih crkava sa polukružnom apsidom. Iznad zapadnog zida crkve urađen je od fino obrađenih komada krečnjaka zvonik na preslicu sa tri zvona. Zvonik ovog oblika jedna je od glavnih karakteristika crkvica ovog tipa u Hercegovini. Ovaj oblik crkvi je usvojen već u 13. i 14. stoljeću i vrlo rano se odomaćio, naročito u južnom Primorju, odakle se, putem dubrovačkih graditelja, proširio po unutrašnjosti. Crkva ima pravougaonu osnovu, dimenzija približno 12,35 x 8,60 m. Sa istočne strane nalazi se polukružna apsida, tako da ukupna dužina crkve zajedno sa apsidalnim dijelom iznosi oko 15,00 m. Ikonostas Crkve postavljen je početkom 20. stoljeća. Autor ikona je nepoznati umjetnik. Ram ikonostasa je izrađen od drveta na koga su pričvršćene ikone, slike na platnu sa različitim scenama. U kompozicionom pogledu, raspored ikona na ikonostasnoj pregradi se može podijeliti na četiri horizontalne cijeline. Na svodu crkve izvedeno je nebo, odnosno, svod je obojen svijetloplavom bojom, po kojoj su naslikane žute zvijezde. Kako je unutrašnjost crkve presvedena sistemom podužnih i prislonjenih svodova, tako je svaki luk dekoriran stiliziranim krstovima u plavoj boji. Krstovi su postavljeni u romboidnu mrežu. Polja svodova su uokvirena linijom, ispunjenom oker rombovima, koji naliježu na smeđe trouglove. Na svodu je naslikano šest svetitelja u lučno završenim poljima. Na vrhu luka je naslikan krst. == Pokretno naslijeđe == === Jevanđelje === U crkvi se nalazi Jevanđelje iz 1793. godine, dimenzija 52x34x8 cm, uvezano u metalni povez sa dvije metalne kopče (jedna nedostaje) sa strana. Prednja strana poveza je reljefno iskucana i ukrašena sa pet kartuša u kojima su smješteni likovi svetitelja, danas oštećeni i slabo vidljivi. Ostala površina je ukrašena isprepletenim vegetabilnim ornamentom. Na zadnjoj strani poveza je iskucavanjem napravljen reljef raspeća, ali bez Krista na njemu. Ostala površina je isprepletena vegetabilnim ornamentom. Na prvoj strani rukom su ispisana dva zapisa, a na zadnjoj tri. Zapisi govore o služenju liturgije različitih eparha u ljubinjskoj crkvi. Na prvoj štampanoj strani je i slika Svetog Trojstva, a ispod slijedi tekst. Jevanđelje je štampano crnom i crvenom bojom. === Litija === Dvostrana litijna ikona je izrađena od bakra sa scenom Kristovog rođenja, a na drugoj strani, u istoj tehnici, jevanđelist Luka. Ukupna površina litije je ukrašena tehnikom izrezavanja i građenja vegetabilnih i geometrijskih ornamenata. == Oataci nekropole stećaka kod crkve == Nekropola se nekada sastojala od 41 stećka, 4 u obliku sljemenjaka, 27 u obliku sanduka, a deset u obliku ploča. Danas je kod crkve i pravoslavnog groblja ostalo samo 6 primjeraka. Dobro su klesani, ali su neki primjerci okrnjeni. Ukrašeno je pet primjeraka: dva sanduka i tri sljemenjaka.<ref name="Bešlagić">{{Cite web |url= http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/ns10/009.pdf |title=Šefik Bešlagić: LJUBINJE — SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI |work=Naše starine 10, Sarajevo, 1965, |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Ostali stećci prebačani su kod nove [[Crkva rođenja Isusa Hrista u Ljubinju|Crkve rođenja Isusa Hrista]] u Ljubinju == Arheologija == Tokom 2013. i 2014. godine i obnove crkve,<ref>[http://www.virtualnahercegovina.com/index.php/vijesti/ljubinje/7719-crkva-rodenja-presvete-bogorodice-se-obnavlja Obnova crkve]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> na ovom lokalitetu urađena su arheološka istraživanja u organizaciji [[Muzej Hercegovine Trebinje|Muzeja Hercegovine Trebinje]] i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa iz Banja Luke.<ref>{{Cite web |title=Arheološka istraživanja u crkvi |url=http://www.bhrt.ba/bhr1-emisije/crkva-rodenja-presvete-bogorodice-u-ljubinju/ |access-date=2017-10-31 |archivedate=2017-07-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170701111201/http://www.bhrt.ba/bhr1-emisije/crkva-rodenja-presvete-bogorodice-u-ljubinju/ |deadurl=yes }}</ref> Pronađeni su zidovi od tri ranije crkve iz 6., 12., te iz 14. ili 15. vijeka. Pronađene su takođe dvije antičke grobnice, zidane i na svod malterisane sa uzglavljem i mnoštvo pokretnog arheološkog nasljeđa – od stilusa, pisaljki iz prvog do četvrtog vijeka, do minđuše istočnog tipa.<ref>[http://gacko-rs.info/otvorena-izlozba-arheoloska-istrazivanja-crkve-rodjenja-presvete-bogorodice-ljubinje/ Otvorena izložba o arheološkim istraživanima crkve Rođenja Bogorodice]</ref> Valorizacija nalaza je u toku. == Literatura == * [[Ljiljana Ševo]], Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine, Glas srpski, Grad Banja Luka, Banja Luka, 2002. * Zdravko Kajmaković, Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1971. == Reference == {{reference|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Ljubinju|Lj ]] [[Kategorija:Crkve u Republici Srpskoj|Lj]] [[Kategorija:Ranokršćanska arheološka nalazišta u BiH]] [[Kategorija:Crkve Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske]] p3hzo7g8gp4dgtetout7ydf9lwvreon Hudson (rijeka) 0 4578810 42579411 42402445 2026-04-08T18:45:45Z Inokosni organ 160059 42579411 wikitext text/x-wiki {{druga značenja|Hadson}} {{Infokutija vodotok | ime=Hudson | drugo_ime= | slika = New_York_piers_from_Ferry.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis =[[Dok]]ovi [[New York]]a | kontinenti = [[Sjeverna Amerika]] | regije = | države = {{flag|SAD}} | pokrajine =[[New York (savezna država)|New York]], [[New Jersey]] | gradovi =[[New York]], [[Jersey City, New Jersey|Jersey City]], [[Yonkers, New York|Yonkers]], [[Troy, New York|Troy]], [[Albany, New York|Albany]], [[Peekskill, New York|Peekskill]] | izvor = [[Adirondack (masiv)|Masiv Adirondack]] | izvor_visina =1,629<ref name=brit/> | izvor_koord =44°7′4″N 73°55′4″W | ušće =[[Njujorški zaljev]] | ušće_visina =0 | ušće_koord =40°42′11″N 74°01′34″W | ušće_vrsta = | dužina =507<ref name=brit/> | pritoke=''lijeve'': Schroon, Batten Kill, Hoosic, Kinderhook, Roeliff Jansen Kill, Wappinger, Croton<br>''desne'': Cedar, Sacandaga, [[Mohawk (rijeka)|Mohawk]], Normans Kill, Catskill, Esopus, Rondout, Wallkill | prot_jezera = | vodopadi = | ade = | protok_sred =620 | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[Atlantik|atlanski]] | površina =34,628<ref name=brit/> | ulijeva_se_u =[[Njujorški zaljev]] | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta =Hudsonmap.png | karta_širina = | karta_opis = [[Karta]] [[sliv]]a [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] }} '''Hudson''' ({{small|izgovor:}} [Hadson]) je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[istok]]u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] duga 507 [[kilometar|km]].<ref name=brit/> == Karakteristike== Hudson protiče gotovo čitavom svojom dužinom po [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|saveznoj državi]] [[New York (savezna država)|New York]], osim zadnjih 34 [[kilometar|km]] prije [[ušće|ušća]] gdje formira [[granica|granicu]] sa [[New Jersey|Državom New Jersey]]. Rijeka se formira od više [[vodotok]]a, koji [[izvor|izviru]] iz nekoliko manjih [[Glacijalno jezero|glacijalnih jezera]] u [[Adirondack (masiv)|Masivu Adirondack]] pored [[planina|planine]] [[Marcy (planina)|Marcy]] visoke 1,629 [[metar|m]] (najviša planina [[New York (savezna država)|New York]]), i teče oko 507&nbsp;km kroz istočni dio države. Kao službeni [[izvor]] računa se [[jezero]] Tear of the Clouds iz kog [[izvor|izvire]] glavni [[vodotok]] Opalescent.<ref name=brit/> Hudson prvih 174 [[kilometar|km]] teče uz velike [[meandar|meandre]] u smjeru [[jugoistok]]a prema [[Corinth, New York|Corinthu]] - [[Saratoga County, New York|Okrug Saratoga]], zatim skreće prema [[sjeveroistok]]u do [[Hudson Falls, New York|Hudson Fallsa]]. Od tamo teče gotovo pravolinijski na jug 320 [[kilometar|km]] do [[Njujorški zaljev|Njujorškog zaljeva]].<ref name=brit/> Rijeka Hudson ima [[sliv]] od 34,628 [[kvadratni kilometar|km²]]. U svom donjem toku u dužini od oko 240 [[kilometar|km]], rijeka teče kroz [[dolina|dolinu]] koja se širi prema [[more|moru]] i [[ušće|ušću]] i produžuje za oko 322 [[kilometar|km]] u dubok [[Podmorje|podmorski]] [[kanjon]]. [[plima i oseka|Plima]] se osjeti daleko na [[sjever]]u sve do [[ustava|ustave]] kod [[Troy, New York|Troya]], pri čemu prosječna razlika [[plima i oseka|plime i oseke]] iznosi 1,4 [[metar]]a. Rijeka je najšira između [[Okrug (Sjedinjene Države)|okruga]] [[Westchester County, New York|Westchester]] i [[Rockland County, New York|Rockland]] gdje ima 5 [[kilometar|km]], ali se ubrzo nakon ponovno sužava na 1,2 [[kilometar|km]] kod [[ušće|ušća]].<ref name=brit/> Zajedno sa najvećom [[pritoka|pritokom]] [[Mohawk (rijeka)|Mohawk]], ona je jedan od najvažnijih plovnih puteva [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name=brit/> == Historija== [[Indijanci|Indijansko]] [[pleme]] [[Mahican]] zvalo je rijeku - '''Muhheakunnuk''' (''Velika [[voda]] u stalnom pokretu''). Prvi [[Evropa|evropski]] [[pomorac|moreplovac]] koji je zaplovio Hudsonom bio je [[Giovanni da Verrazzano]] - [[1524]]., ali je rijeka dobila ime po [[Englezi|engleskom]] [[pomorac|moreplovcu]] [[Henry Hudson|Henryu Hudsonu]], koji ju je istraživao [[1609]].<ref name=brit/> Rijeka Hudson imala je [[strategija|strateški]] značaj u vrijeme [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], pa je zbog tog bila poprište brojnih bitaka, uključujući i odlučujuću [[sjedinjene Američke Države|američku]] pobjedu u [[Bitke kod Saratoge|Bitci kod Saratoge]] i pobjedu u [[Pomorska bitka|pomorskoj bitci]] kod [[Tappan, New York|Tappana]]. Ali je isto tako bio poprište velikog poraza, kad je tadašnji [[komandant]] [[Kopnena vojska Sjedinjenih Država|američkih]] [[fortifikacija|utvrda]] - [[Benedict Arnold]], prebjegao na [[Britanska Imperija|britanski]] [[brod]] [[sidro|usidren]] u blizini, nakon otkrića da je izdajica i prepustio [[Britanci]]ma [[New York]]. Zbog tog je [[George Washington]] koji je [[1782]]. imao svoj [[štab]] na [[zapad]]noj [[obala|obali]] rijeke u [[Newburgh, New York|Newburghu]], nešto kasnije raspustio [[Kopnena vojska Sjedinjenih Država|američku vojsku]] u tom kraju.<ref name=brit/> Rijeka protiče pored [[Vojna akademija West Point|Vojne akademije West Point]] i [[Hyde Park, New York|Hyde Parka]] u kom je živio [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] [[Franklin Delano Roosevelt|Franklin D. Roosevelt]].<ref name=brit/> Iskapanjem tri [[kanal]]a početkom [[19. vijek]]a prema [[Erie (jezero)|Jezeru Erie]], [[Delaware|Delawaru]] i [[Champlain (jezero)|Jezeru Champlain]], Hudson je postao povezan sa [[Velika jezera|Velikim jezerima]], [[Delaware|Delawarom]] i krajevima u [[Dolina|dolini]] rijeke [[Saint Lawrence (rijeka)|Saint Lawrence]]. Zbog tog je postao važan faktor u naseljavanju i rastu [[Srednji Zapad (SAD)|Srednjeg Zapada]], kao i [[New York (savezna država)|Države New York]]. Prvi [[parobrod]] na redovnoj liniji [[Robert Fulton|Roberta Fultona]] zaplovio je Hudsonom [[1807]]., pa je rijeka ubrzo postala jedan od glavnih [[trgovina|trgovačkih]] puteva. Najveći [[grad]]ovi duž njegovog donjeg toka dugovali su svoj rani prosperitet zahvaljujući [[trgovina|trgovini]] [[kitovi]]m [[ulje]]m i sličnim stavarima od [[kitovi|kitova]], da bi krajem [[19. vijek]]a izrasli u [[luka|luke]] za prek[[ocean]]ske [[flota|flote]].<ref name=brit/> Prva pravila [[Navigacija|navigacije]] po rijeci uvedena su još [[1797]]. da bi [[1892]]. Hudson bio proglašen [[federacija|federalnim]] plovnim putem. Rijeka je bila otvorena i plovna do [[Albany, New York|Albanya]] tokom cijele godine za prek[[ocean]]ske [[brod]]ove, te od početka [[maj]]a do sredine [[novembar|novembra]] do [[Velika jezera|Velikih jezera]] (preko [[kanal]]iziranog [[Mohawk (rijeka)|Mohawka]]) i sistema [[kanal]]a.<ref name=brit/> Vremenom je putnički promet na rijeci zamro, kad ga je istisnuo [[željeznica|željeznički]] i kasnije [[automobil]]ski. Zbog tog su preko rijeke podignuti brojni [[most]]ovi, uključujući (od [[sjever]]a prema [[jug]]u) [[Castleton (most)|Castleton]] (izgrađen [[1959]]), Rip Van Winkle ([[1935]]), Newburgh-Beacon ([[1963]]), Bear Mountain ([[1924]]), Tappan Zee ([[1956]]) i [[George Washington (most)|George Washington]] ([[1931]]).<ref name=brit/> [[New York]] i [[sjever]]ni [[New Jersey]] povezani su [[željeznica|željezničkim]] i [[automobil]]skim [[tunel]]ima.<ref name=brit/> Zagađenje rijeke od [[industrija|industrijskog]] otpada i [[izmet|fekalija]] ostao je trajan problem.<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Hudson-River |title= ''River Hudson'' |publisher= Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate = 22. 02. 2017}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Hudson River}} * [http://www.hres.org/joomla/ ''Hudson River Environmental Society''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170117231804/http://www.hres.org/joomla/ |date=2017-01-17 }} {{en icon}} * [https://www.riverkeeper.org/ ''Riverkeeper''] {{en icon}} [[Kategorija:Rijeke u SAD]] kfsbh0qh9ndt0u6f434knmf788cyz5v Lütfi Paşa 0 4673306 42579439 42403366 2026-04-08T21:20:26Z Redaktor GLAM 225992 Higher resolution version of image 42579439 wikitext text/x-wiki {{vojna osoba |ime=Lütfi Paşa <br/>لطفى پاشا |slika= Lutfi Pasha (166346158).jpg |opis= |datum rođenja= oko [[1488.]] |mjesto rođenja=[[Datoteka:Coat of arms of the Ottoman Empire (1882–1922).svg|22px|border]] [[Valona]] |datum smrti= [[27. 3.|27. marta]] [[1564.]] |mjesto smrti=[[Datoteka:Coat of arms of the Ottoman Empire (1882–1922).svg|22px|border]] [[Didimotika]] |nacionalnost= |supruga= [[Sultanija Šah|Şah Sultan]] (ož. [[1523.]], razv. [[1541.]]) ||titule=33. [[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|Veliki vezir Osmanskog carstva]] |služba= od [[13. 7.|13. jula]] [[1539.]] do [[april]]a [[1541.]] |ratovi=[[Pad Beograda (1521)|Opsada Beograda]] (1521)<br/>[[Opsada Rodosa (1522)|Opsada Rodosa]] (1522)<br/>[[Opsada Beča 1529.|Prva opsada Beča]] (1529)<br/> |vojska=[[Datoteka:Coat of arms of the Ottoman Empire (1882–1922).svg|23px]] [[Osmanska vojska]] |rod= |nagrade= }} '''Lütfi Paşa''' ([[Valona]], oko [[1488.]] – [[Didimotika]], [[1564.]]) bio je [[Osmanska vojska|oficir Osmanskog carstva]] i [[Veliki vezir]] između [[1539.]] i [[1541.]], za vrijeme vladavine [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]], te valjan [[Turska književnost|otomanski književnik]]. == Život == Njegova biografija je sačinjena na mnogim nedoumicama i nepouzdanim podatacima, počevši od njegovog podrijetla. Bio je vjerojatno [[Albanac]], rođen vjerojatno u [[Valona|Valoni]] u kršćanskoj porodici negdje oko [[1488.]] Neki izvori ga spominju imenom kao ''Damat Çelebi Lütfi Paşa'' u čemu će ''čelebija'' ({{Jez-tur|çelebi}}, چلبى) značiti prefinjeni gospodin dostojan poštovanja, ''damat'' ({{Jez-tur|damad}}, داماد) mladoženja Osmanske dinastije, [[paša]] ({{Jez-tur|paşa}}, پاشا) visoki dužnosnik. Doveden je u [[Istanbul]] putem [[Danak u krvi|devširma]] za vrijeme sultana [[Bajazid II|Bajazida II.]] i školovao se u carskom [[enderûn]]u, gdje je stvorio temeljitu spoznaju [[islam]]a.<br/> Njegova prva vojna iskustva počinju između [[1508.]] i [[1512.]] a pri dolasku na vlast sultana [[Selim I|Selima]] je napustio Istanbul za prve vojne zadatke vani. Bio je u osmanskim redovima koji su napali [[Dulkadirski begluk]] (jun 1515.), egipatskog vazala, u [[Anadolija|Anadoliji]] i [[Mamelučki Sultanat (Kairo)|Mamelučki Sultanat]] osvajajući Siriju (august 1516.) i Egipat (januar 1517.).<br/> Kada je u septembru 1520. [[Sulejman I|Sulejman]] došao na prijestolje, imenovan je [[sandžak-beg]]om [[Kastamonu]]a, a zatim [[Aydın]]a (oko [[1522.]]) te [[Janjina|Janjine]] i kasnije je postao [[beglerbeg]] [[Karaman]]a. Vjerojatno je tih godina sudjelovao u velikim bitkama, u [[Pad Beograda (1521)|opsadi Beograda]] (1521), [[Opsada Rodosa (1522)|otoka Rodosa]] (1522) i grada [[Opsada Beča 1529.|Beča]] (1529). Godine [[1523.]] je oženio [[Sultanija Šah|Şah Sultaniju]], kćer sultana [[Selim I|Selima]] i polusestru princa [[Sulejman I|Sulejmana]]. Bračni par je dobio jednu kćer, Esmehan, oko 1524. i možda su imali još djece.<br/> Na čelu karamanskih jedinica učestovao je u Sulejmanovom pohodu na [[Safavidska Monarhija|safavidski]] [[Irak]] i u osvajanju [[Bagdad]]a [[1534.]] godine. Tom prilikom je se često savjetovao sa oficirom [[Mimar Sinan|Sinanom]]. Godine [[1535.]] je unaprijeđen na mjesto Trećeg vezira. U martu sljedeće godine Veliki vezir [[Ibrahim-paša Pargalija]], sultanov miljenik, je pogubljen na carskom dvoru po naredbi sultanije [[Rokselana|Rokselane]]. Na njegovo mjesto je imenovan [[Albanac]] [[Ajas Mehmed-paša]], koji će voditi pohod na Krf i novi rat protiv [[Habsburg]]ovaca na sjeveru, prije nego što je umro od [[Kuga|kuge]] u [[Istanbul]]u u julu [[1539.]] Lütfi Paşa je postao Veliki vezir 13. jula 1539.<br/> Za vrijeme svog vezirata, pobrinuo je se sa racionalnim postupkom o nekim strukturalnim problemima carstva koji su već počinjali ugrožavati zgravlje države, osobito financijske rđe, pri kojim je pokušao ograničiti rasipništvo. Čim je stupao na mjesto Velikog vezira, uveo je u dvor još nepoznatog [[Mimar Sinan|Mimara Sinana]], čime je utrt put početku jedne nove ere u [[Arhitektura|arhitekturi]]. U ljetu/jeseni [[1538.]] je pratio sultana u pohodu s kojim je [[Osmansko Carstvo]] prisvojilo [[Kneževina Moldavija|Kneževinu Moldaviju]]. Veliku stratešku važnost je dao morima, vodeći neumoljiv [[Mletačko-osmanski rat (1537–1540)|rat protiv Venecije]] u kojem su odlikovali osmanski admirali ([[Hajrudin Barbarosa|Hajrudin]], [[Seydi Ali Reis|Seydi Reis]], [[Dragut]]), po čemu će na koncu u oktobru [[1540.]] Republika Venecija potpisati predaju i ugovor za mir u kojem je Lütfi Paşa odigrao važnu ulogu. <br/> Vodio je također pregovore sa habsburškim izaslanicima. Bio je čovjek ljute i oštre naravi, skroman i pobožan. Dok su se vršile pripreme za pohod na [[Budim]] (april [[1541.]]), Lütfi Paşa je iznenada smijenjen s položaja. Razlog tome je bila činjenica da je kaznio jednu ženu krivu za [[preljuba|preljubu]] ili da je izvršio raciju u momačkim sobama pa zatim strogo kaznio one koji su se tamo bavili [[Prostitucija|prostitucijom]]. Na to je reagirala [[sultanija Šah]] a Lütfi Paşa ju je ošamario. Stoga su glasine stigle do sultana [[Sulejman I|Sulejmana]] koji je smijenio Lütfija te imenovao [[Hadim Sulejman-paša|Hadım Sulejman-pašu]] novim Velikim vezirom i odobrio razvod svojoj polusestri. Nakon toga, Lütfi je prognan u [[Didimotika|Dimetoku]] uz mirovinu od 200.000 [[Akča|akči]].<br/> [[1542.]] je dobio oprost od sultana i otišao je na [[Hadž|hodočašće u Hidžaz]]. Po povratku je se povukao na svom seoskom posjedu u Dimetoku baveći se književnošću u relativnoj samoći nasljednjih dvadeset godina. [[Sultanija Šah]] je se opet udala [[Merkez Efendi]]ji 1551. a novi muž joj je umro 1552.<br/> Lütfi Paşa je nestao u svojoj farmi u Dimetoku [[27. 3.|27. marta]] [[1564.]] godine, njegovo tijelo je pokopano u [[Yenikapı]]ju. == Književna djela == * ''Tevârîh-i Âl-i Osman'' * ''Âsafname'' * ''Ḫalâṣü’l-ümme fî maʿrifeti’l-eʾimme'' U godinama usamljenja, Lütfi Paşa je se posvetio pisanju i znanju. Napisao je 21 djelo uglavnom vjerske tematike i iz drugih oblasti, od kojih su 13 na [[Arapski jezik|arapskom]] i 8 na [[Turski jezik|turskom]] jeziku. Bavio je se historijom, teologijom, pravom i poezijom.<br/> Njegovo najpoznatije djelo je ''Tevârîh-i Âl-i Osman'', koje govori o osmanskoj historiji i opisuje period od uspostave Osmanske države do [[1553.]] godine. Tu autor uključuje i vlastita iskustva u vladavini sultana [[Bajazid II.|Bayezida II.]], [[Selim I|Selima]] i [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]]. U jednom polemičnom odlomku on se pita na primjer da li osmanski sultan, koji nije [[Arapi]]n, ima pravo preuzeti titulu [[kalif]]a ili ne.<br/> ''Asafnâme'' je drugo njegovo najpoznatije djelo, svojevrsno ogledalo za ministre, i uključuje njegovu životnu priču bez navođenja detaljnih datuma. Ovo političko djelo sadrži odredbe i podatke o državnoj upravi i o njezinoj struci. Bit će uzorak za druge političke autore a sa autobiografske strane, zanimljivo je kako autor izostavlja sve detalje iz svog života prije ulaska u dvor.<br/> ''Ḫalâṣü’l-ümme fî maʿrifeti’l-eʾimme'' je napisao na [[Arapski jezik|arapskom]] jeziku i njegova glavna tema je [[legitimitet]] [[hilafet]]a osmanskih sultana i zapravo je prvo djelo u osmanskoj političkoj literaturi koje se bavi institucijom hilafeta. == Vanjske veze == == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Bibliografija == {{Redoslijed| |prethodnik = [[Ajas Mehmed-paša|Ayas Mehmed Paşa (1536–1539)]] |gl_članak_funkcija= [[Spisak velikih vezira Osmanskog carstva|Lütfi Paşa (1539–1541)]] |nasljednik= [[Hadim Sulejman-paša|Hadım Süleyman Paşa (1541–1544)]] }} {{Authority control}} [[Kategorija:Biografije, Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Veliki veziri]] [[Kategorija:Turski pisci]] [[Kategorija:Turski pjesnici]] pfxcmsfxgi7dtxjdhwabc1rbxnx47m1 Korisnik:Zavičajac/igralište 2 4676787 42579385 42579384 2026-04-08T11:59:38Z Zavičajac 76707 42579385 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html [[File:Nekropola Podgradinje (15).jpg|mini|desno|Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu (zidine), kapela, konak, groblje i nekropola stećaka na lokalitetu Podgradinje]] '''Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu''' u opštini [[Neum]], Bosna i Hercegovina, je crkva je [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], i pripada [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj]]. <ref name="GPS">{{Cite web |url= https://slobodnahercegovina.com/crkva-sv-jovana-krstitelja-u-gornjem-hrasnu/ |title= Црква Св. Јована Крститеља у Горњем Храсну |work= Slobodna Hercegovina - slobodnahercegovina.com, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> == Topografija == Naselje Gornje Hrasno se nalazi u blizini puta [[Stolac]] - Neum. Izgleda kao jedna geografska cjelina, ravničastog zemljište od oko 15 km<sup>2</sup> površine. Čine ga zaseoci Medulica, Vinjine, Podkulom, Ravni dol, Elezović, Vlaka i Glumina, oko kojih se na više mjesta primjećuju praistorijski [[Tumul|tumulusi]] i nekoliko [[Gradina (tip naselja)|gradina]] iz doba [[Iliri|Ilira]], odnosno plemena [[Daorsi|Daorsa]] O Gornjem Hrasnu ne raspolaže se značajnim [[Istorija|istorijskim]] niti drugim naučnim podacima. Poznato je da se u X vijeku kod [[Konstantin Porfirogenit|Porfirogenita]] spominje grad Glumina koji je tada pripada srednjovjekovnoj oblasti [[Zahumlje|Humu]]. U kasnom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] područje je moglo predstavljati jednu manju župu. Vjerovatno su u svoje vrijeme ovdje bili katuni stočara [[Vlasi|Donjih Vlaha]]: Burmaza, Boljuna, a možda i [[Hrabreni-Miloradovići|Hrabrena-Miloradovića]] i Vlahovića. Toplica je lokalitet koji se nalazi južno od zaseoka Vinjine, u sjeverozapadnom kraju Gornjeg Hrasna. Smješteno je neposredno uz put Stolac—Hrasno, 5—10 minuta hoda, na ravničastom terenu, vrlo malo uzdignutom ka zapadu, [[Kraš|krševitom]] i obraslom džbunjem. Do nekropole dolaze dva seoska puta, jedan od Vinjina i Crnoglava, a drugi od Glumine, te se tu sastaju, a odatle jedan produžuje za Vlaku, Podgrađinje i Elezoviće, a drugi prema Medulici. Neposredno uz nekropolu, sa istočne strane, nalazi se jednostavno ozidan, otvoren i plitak bunar u kojemu se napaja stoka. Seljani ga zovu Lokva. Uz bunar je i novija čatrnja za pitku vodu. Na sjeveroistočnoj strani nekropole nalazi se [[Katoličanstvo|katoličko]] groblje sa kapelicom. == Nekropola == Nekropola je sa 84 stećka, od kojih su 32 [[Oblici stećaka|ploče]], 40 sanduci i 12 sljemenjaci. U pomenuti broj stećaka uračunato je 5 sanduka i 3 ploče koji se nalaze u groblju, zatim u okolnim ogradnim zidovima i u džbunju iza ograde. Nekropola ima oblik otprilike pravougaonika čije su stranice 50 i 35 m. Stećci su orijentirani po liniji zapad—istok i poredani su u redove okomito na tu liniju. Dosta dobro su obrađeni i očuvani.<ref name="Bešlagić3">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2022}}</ref> <ref name="ŠefikTopogr">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Podgradinje, st. 323 |work= archive.org - Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}</ref> === Ukrasi na stećcima === Znatan broj spomenika ove nekropole je ukrašen. Stećak broj 12 je sljemenjak sa postoljem (175 x 68 x 122 cm), sa bordurom pri dnu krova i preko čeonih strana. Na južnoj bočnoj strani prikaz [[Kolo (igra)|kola]], sa kolovođom koji jaše na [[jelen]]u. U kolu je prikazano 6 ljudskih figura, muškaraca i žena naizmjenično. Muškarci imaju kape kao šljemove sa čelenkama i kratke haljetke. Na glavama žena su kape pravougaonog, skoro kvadratnog oblika, a haljine su im dugačke i dolje sve šire. Kod muškaraca se vide stopala okrenuta ka jelenu, a kod žena se ona ne vide. Učesnici se drže rukama uzdignutim do visine ramena. Kolovođa jednom rukom pridržava ženu do sebe, a drugom se drži za rogove jelena. ==== Stećak br. 13 ==== Kao broj 13 označen je sljemenjak sa postoljem koji pri dnu krova, kao i preko čeonih strana, ima plastičnu borduru, a ispod ove plastičan friz od povijene linije sa trolistovima. Ispod friza, kao i niz uspravne bridove, pruža se plastična tordirana vrpca. ==== Stećak br. 14 ==== Broj 14 je sljemenjak sa postoljem (174 x 83 x 122 cm) koji u visini dna krova preko svih uspravnih strana ima plastičnu vrpcu, i ukrase sa obe bočne strane. Na južnoj bočnoj strani nalazi se plastičan prikaz lova na jelena. U lovu učestvuju dvojica lovaca na [[konj]]ima. Između njih je jelen (ne vide mu se rogovi, možda je lane?). Lovci nose koplja. Na glavi su im kape sa čelenkama. Na suprotnoj strani prikazana je scena turnira. U turniru učestvuju dvojica vitezova na konjima, sa kopljima i šljemovima. Između njih je žena koja pridržava konje. Na glavi joj je pravougaona kapa. Obučena je u dugačku i dolje široku haljinu. ==== Stećak br. 18 ==== Brojem 18 označen je veliki sanduk sa postoljem (196 x 105 x 87 cm) koji je na jednom uglu okrnjen. Na svim uspravnim stranama (na bočnim po 6, a na čeonim po 3 luka) prikazane su arkade, duboke oko 5 cm, čiji su lukovi šiljasto završavaju. Između lukova smještena je po jedna višelisna rozeta. Iznad lukova, preko svih uspravnih strana, proteže se friz koji se sastoji od dvije paralelno povijene linije. koje na zavojima imaju još po jedan dodatak u vidu spiralice.<ref name="Wenzel">{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34362364/Marian-Wencel-UKRASNI-MOTIVI-NA-STEĆCIMA |title= Marian Wenzel -Ukrasni motivi na stećcima |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1965 |accessdate= 9. 2. 2018}}</ref> ==== Galerija ==== <gallery> File:Nekropola Toplica (01).jpg File:Nekropola Toplica (02).jpg File:Nekropola Toplica (06).jpg File:Nekropola Toplica (20).jpg File:Nekropola Toplica (21).jpg File:Nekropola Toplica (25).jpg </gallery> == Literatura == * Šefik Bešlagić: Stećci, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. * Šefik Bešlagić: Stećci - kultura i umjetnost, 1982.<ref name="BešlagićKultura">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = "Veselin Masleša", 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref><ref name="BešlagićKulturaUm">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/EfikBeelagigSteSciKulturaIUmjetnost/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = Internet archive |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> == Vanjske veze == * Stanislav Vukorep: Neumska baština<ref name="Vukorep">{{Cite web |url= https://furaj.ba/stecci-neumskog-kraja/ |title= Domagoj Bencun: Stećci neumskog kraja |work= furaj.ba - d |accessdate= 4. april 2026. }}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Toplica (Lokva) necropolis}} [[Kategorija:Stećci u Neumu|P ] [[Kategorija:Stećci sa natpisom] bulzee366yrdacm9y3dyr3l8yrikiu2 42579393 42579385 2026-04-08T14:31:12Z Zavičajac 76707 42579393 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html [[File:Nekropola Podgradinje (15).jpg|mini|desno|Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu (zidine), kapela, konak, groblje i nekropola stećaka na lokalitetu Podgradinje]] '''Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu''' u opštini [[Neum]], Bosna i Hercegovina, je crkva je [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], i pripada [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj]]. Naselje Gornje Hrasno se nalazi u blizini puta [[Stolac]] - Neum.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/podgradinje/ |title= Nekropola Podgradinje, Neum |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 7. april 2026.}}</ref> U posljednjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], dva puta je minirana, zajedno sa [[Nekropola stećaka Podgradinje|srednjovjekovnim spomenicima]] i grobnicom stradalih tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Prvi put je oštećena 1992. godine, a drugi put nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://slobodnahercegovina.com/crkva-sv-jovana-krstitelja-u-gornjem-hrasnu/ |title= Црква Св. Јована Крститеља у Горњем Храсну |work= Slobodna Hercegovina - slobodnahercegovina.com, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> <ref name="Bešlagić3">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2022}}</ref> <ref name="ŠefikTopogr">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Podgradinje, st. 323 |work= archive.org - Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}</ref> ==== Galerija ==== <gallery> File:Nekropola Toplica (01).jpg File:Nekropola Toplica (02).jpg File:Nekropola Toplica (06).jpg File:Nekropola Toplica (20).jpg File:Nekropola Toplica (21).jpg File:Nekropola Toplica (25).jpg </gallery> == Vanjske veze == * Stanislav Vukorep: Neumska baština<ref name="Vukorep">{{Cite web |url= https://furaj.ba/stecci-neumskog-kraja/ |title= Domagoj Bencun: Stećci neumskog kraja |work= furaj.ba - d |accessdate= 4. april 2026. }}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Toplica (Lokva) necropolis}} [[Kategorija:Stećci u Neumu|P ] [[Kategorija:Stećci sa natpisom] gt63drjk0o7f4erzgwyi5ktxnq889p5 42579395 42579393 2026-04-08T15:00:21Z Zavičajac 76707 42579395 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html [[File:Nekropola Podgradinje (15).jpg|mini|desno|Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu (zidine), kapela, konak, groblje i nekropola stećaka na lokalitetu Podgradinje]] '''Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu''' u opštini [[Neum]], Bosna i Hercegovina, je crkva je [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], i pripada [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj]]. Naselje Gornje Hrasno se nalazi u blizini puta [[Stolac]] - Neum.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/podgradinje/ |title= Nekropola Podgradinje, Neum |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 7. april 2026.}}</ref> U posljednjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], dva puta je minirana, zajedno sa [[Nekropola stećaka Podgradinje|srednjovjekovnim spomenicima]] i grobnicom stradalih tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Prvi put je oštećena 1992. godine, a drugi put nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine.<ref name="Crkva svetogJ">{{Cite web |url= https://slobodnahercegovina.com/crkva-sv-jovana-krstitelja-u-gornjem-hrasnu/ |title= Црква Св. Јована Крститеља у Горњем Храсну |work= Slobodna Hercegovina - slobodnahercegovina.com, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> Prva crkva na ovom mjestu, manjih dimenzija, izgrađena je u 17. stoljeću. Na temeljima ove manje crkve izgrađena je 1849. godine današnja crkva, posvećena je rođenju setog Jovana Krstitelja. Iznad ulaznih vrata na zidu nalazila se godina izgradnje i natpis: ''Ovu crkvu izgradili su Srbi iz Gornjeg Hrasna, posebno Mihajlo Brstina.'' Crkva je jednobrodna. Oltar je bio ukrašen ikonama i ikonostasom. Imala je tri zvona do 1917. godine kada su austrougarske vlasti skinule dva i pretopile za ratne svrhe. <ref name="Čapljina parohija">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20250424040234/https://spcocapljina.rs/hram-rodjenja-svetog-jovana-krstitelja/ |title= Храм Рођења Светог Јована Крститеља у Горњем Храсну |work= СРПСКА ПРАВОСЛАВНА ЦРКВЕНА ОПШТИНА ЧАПЉИНА - spcocapljina.rs, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Toplica (Lokva) necropolis}} [[Kategorija:Neum] [[Kategorija:Crkve Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske] ka77p9wavtvvg3e1kfuyfu6qy6al33x 42579396 42579395 2026-04-08T15:03:38Z Zavičajac 76707 42579396 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html [[File:Nekropola Podgradinje (15).jpg|mini|desno|Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu (zidine), kapela, konak, groblje i nekropola stećaka na lokalitetu Podgradinje]] '''Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu''' u opštini [[Neum]], Bosna i Hercegovina, je crkva je [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], i pripada [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj]]. Naselje Gornje Hrasno se nalazi u blizini puta [[Stolac]] - Neum.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/podgradinje/ |title= Nekropola Podgradinje, Neum |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 7. april 2026.}}</ref> U posljednjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], dva puta je minirana, zajedno sa [[Nekropola stećaka Podgradinje|srednjovjekovnim spomenicima]] i grobnicom stradalih tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Prvi put je oštećena 1992. godine, a drugi put nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine.<ref name="Crkva svetogJ">{{Cite web |url= https://slobodnahercegovina.com/crkva-sv-jovana-krstitelja-u-gornjem-hrasnu/ |title= Црква Св. Јована Крститеља у Горњем Храсну |work= Slobodna Hercegovina - slobodnahercegovina.com, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> Prva crkva na ovom mjestu, manjih dimenzija, izgrađena je u 17. stoljeću. Na temeljima ove manje crkve izgrađena je 1849. godine današnja crkva, posvećena je rođenju setog Jovana Krstitelja. Iznad ulaznih vrata na zidu nalazila se godina izgradnje i natpis: ''Ovu crkvu izgradili su Srbi iz Gornjeg Hrasna, posebno Mihajlo Brstina.'' Crkva je jednobrodna. Oltar je bio ukrašen ikonama i ikonostasom. Imala je tri zvona do 1917. godine kada su austrougarske vlasti skinule dva i pretopile za ratne svrhe. Prvobitno je ova crkva pripadala parohiji manastira Zavala, ali zbog udaljenosti, 1897. godine pokrenuto je osnivanje samostalne parohije Gornje Hrasno. U nju su ušla naselja: Orašje, Čavaš, Rujevi Do, Gaj, Grahovište, Elezovići, Pobrđe, Vlaka, Burmazi, Svitava, Kolojanj, Ćetoljub i Cerovica. Nakon Drugog svetskog rata, hram opslužuju sveštenici čapljinske parohije.<ref name="Čapljina parohija">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20250424040234/https://spcocapljina.rs/hram-rodjenja-svetog-jovana-krstitelja/ |title= Храм Рођења Светог Јована Крститеља у Горњем Храсну |work= СРПСКА ПРАВОСЛАВНА ЦРКВЕНА ОПШТИНА ЧАПЉИНА - spcocapljina.rs, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Toplica (Lokva) necropolis}} [[Kategorija:Neum] [[Kategorija:Crkve Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske] p7zokqtoxec5lhvfxhe0jset36gvr73 42579409 42579396 2026-04-08T17:39:59Z Zavičajac 76707 42579409 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html [[File:Nekropola Podgradinje (15).jpg|mini|desno|Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu (zidine), kapela, konak, groblje i nekropola stećaka na lokalitetu Podgradinje]] '''Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu''' u opštini [[Neum]], Bosna i Hercegovina, je crkva je [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], i pripada [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj]]. Naselje Gornje Hrasno se nalazi u blizini puta [[Stolac]] - Neum.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/podgradinje/ |title= Nekropola Podgradinje, Neum |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 7. april 2026.}}</ref> Prva crkva na ovom mjestu, manjih dimenzija, izgrađena je u 17. stoljeću. Na temeljima ove manje crkve izgrađena je 1849. godine današnja crkva, posvećena rođenju svetog Jovana Krstitelja. Iznad ulaznih vrata na zidu nalazila se godina izgradnje i natpis: ''Ovu crkvu izgradili su Srbi iz Gornjeg Hrasna, posebno Mihajlo Brstina.'' Crkva je jednobrodna. [[Oltar]] je bio ukrašen [[ikona]]ma i ikonostasom. Imala je tri zvona do 1917. godine kada su vojne vlasti skinule dva i pretopila za ratne potrebe. Prvobitno je crkva pripadala parohiji [[Manastir Zavala|manastira Zavala]], ali zbog udaljenosti, 1897. godine pokrenuto je osnivanje samostalne parohije Gornje Hrasno. U nju su ušla naselja: Orašje, Čavaš, Rujevi Do, Gaj, Grahovište, Elezovići, Pobrđe, Vlaka, Burmazi, Svitava, Kolojanj, Ćetoljub i Cerovica. Nakon Drugog svjetskog rata, hram opslužuju sveštenici [[Čapljina|čapljinske]] parohije.<ref name="Čapljina parohija">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20250424040234/https://spcocapljina.rs/hram-rodjenja-svetog-jovana-krstitelja/ |title= Храм Рођења Светог Јована Крститеља у Горњем Храсну |work= Srpska pravoslavna crkvena opština Čapljina - spcocapljina.rs, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> U posljednjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], dva puta je minirana, zajedno sa [[Nekropola stećaka Podgradinje|srednjovjekovnim spomenicima]] i grobnicom stradalih tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Prvi put je oštećena 1992. godine, a drugi put nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine.<ref name="Crkva svetogJ">{{Cite web |url= https://slobodnahercegovina.com/crkva-sv-jovana-krstitelja-u-gornjem-hrasnu/ |title= Crkva svetog Jovana u Gornjem Hrasnu. |work= Slobodna Hercegovina - slobodnahercegovina.com, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> == Obnova == Ispred crkve u obnovi mještani su prije nekoliko godina izgradili kapelicu u kojoj su ponovo sahranjeni ostaci 66 stanovnika ovog sela, ubijenih 1941. godine, a čije su kosti najprije izvađene iz jame u koju su ih pobacale komšije Hrvati i sahranjene u spomenik izgrađen nakon Drugog svjetskog rata u centru sela. Nakon što je u proteklom ratu miniran i taj spomenik, kosti su prenesene u trebinjski manastir Zavala, a onda ponovo sahranjene u ovu kapelicu. Stanovnici su i staru austrougarsku školu u blizini crkve renovirali i adaptirali u parohijski dom, gdje se okupljaju prilikom svih svetkovina. Mještani su, otkako se rat završio, nastavili da se ovdje okupljaju, a bogosluženja su obavljana ispred hrama. Godine 2024. počela je obnova sredstvima nekadašnjih stanovnika Gornjeg Hrasna. Do sada je urađena armirano-betonska konstrukcija i 12 stubova i zadržana su tri reda kamena iznad temelja kao podsjetnik na nekadašnju izvedbu == Vanjske veze == * Obnova crkve u Gornjem Hrasnu<ref name="Obnova">{{Cite web |url= https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Srbi-obnavljaju-staru-seosku-crkvu-u-Gornjem-Hrasnom/829016 |title= Srbi obnavljaju staru seosku crkvu u Gornjem Hrasnom |work= Nezavisne novine - www.nezavisne.com, 2024 |access-date= 7. april 2026.}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Toplica (Lokva) necropolis}} [[Kategorija:Neum] [[Kategorija:Crkve Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske] ffnk4rqej3dpfp3stm86z0r52vimymz 42579440 42579409 2026-04-08T21:31:43Z Zavičajac 76707 42579440 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html [[File:Nekropola Podgradinje (15).jpg|mini|desno|Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu (zidine), kapela, konak, groblje i nekropola stećaka na lokalitetu Podgradinje]] '''Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu''' u opštini [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]], je crkva [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] i pripada [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj]]. Naselje Gornje Hrasno se nalazi u blizini puta [[Stolac]] - Neum.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/podgradinje/ |title= Nekropola Podgradinje, Neum |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 7. april 2026.}}</ref> Prva crkva na ovom mjestu, manjih dimenzija, izgrađena je u 17. stoljeću. Na temeljima ove manje crkve izgrađena je 1849. godine današnja crkva, posvećena rođenju svetog Jovana Krstitelja. Iznad ulaznih vrata na zidu nalazila se godina izgradnje i natpis: ''Ovu crkvu izgradili su Srbi iz Gornjeg Hrasna, posebno Mihajlo Brstina.'' Crkva je jednobrodna. [[Oltar]] je bio ukrašen [[ikona]]ma i [[ikonostas]]om. Imala je tri zvona do 1917. godine kada su vojne vlasti skinule dva i pretopila za ratne potrebe. Prvobitno je crkva pripadala parohiji [[Manastir Zavala|manastira Zavala]], ali zbog udaljenosti, 1897. godine pokrenuto je osnivanje samostalne parohije Gornje Hrasno. U nju su ušla naselja: Orašje, Čavaš, Rujevi Do, Gaj, Grahovište, Elezovići, Pobrđe, Vlaka, Burmazi, Svitava, Kolojanj, Ćetoljub i Cerovica. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], hram opslužuju sveštenici [[Čapljina|čapljinske]] parohije.<ref name="Čapljina parohija">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20250424040234/https://spcocapljina.rs/hram-rodjenja-svetog-jovana-krstitelja/ |title= Hram rođenja svetog Jovana Krstitelja u Gornjem Hrasnu |work= Srpska pravoslavna crkvena opština Čapljina - spcocapljina.rs, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> U posljednjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], dva puta je minirana, zajedno sa [[Nekropola stećaka Podgradinje|srednjovjekovnim spomenicima]] i grobnicom stradalih tokom Drugog svjetskog rata. Prvi put je oštećena 1992. godine, a drugi put nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine.<ref name="Crkva svetogJ">{{Cite web |url= https://slobodnahercegovina.com/crkva-sv-jovana-krstitelja-u-gornjem-hrasnu/ |title= Crkva svetog Jovana u Gornjem Hrasnu. |work= Slobodna Hercegovina - slobodnahercegovina.com, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> == Obnova == Mještani su, otkako se rat završio, nastavili da se ovdje okupljaju, a bogosluženja su obavljana ispred hrama. Pored crkve izgrađena je kapelicu u kojoj su ponovo sahranjeni ostaci 66 stanovnika ovog sela, ubijenih 1941. godine. I stara austrougarsku škola pored crkve je renovirana i adaptirana u parohijski dom. Godine 2024. počela je obnova razrušenog objekta crkve sredstvima nekadašnjih stanovnika Gornjeg Hrasna. Do sada je urađena armirano-betonska konstrukcija i 12 stubova.Z adržana su tri reda kamena iznad temelja kao podsjetnik na nekadašnju izvedbu. == Vanjske veze == * Obnova crkve u Gornjem Hrasnu<ref name="Obnova">{{Cite web |url= https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Srbi-obnavljaju-staru-seosku-crkvu-u-Gornjem-Hrasnom/829016 |title= Srbi obnavljaju staru seosku crkvu u Gornjem Hrasnom |work= Nezavisne novine - www.nezavisne.com, 2024 |access-date= 7. april 2026.}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Toplica (Lokva) necropolis}} [[Kategorija:Neum] [[Kategorija:Crkve Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske] sph2dcefsjnbd70n3etlrie5pgvwwr2 42579514 42579440 2026-04-09T07:47:56Z Zavičajac 76707 42579514 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html [[File:Nekropola Medjugorje Glumina (2).JPG|mini|desno|Nekropola Međugorje]] '''Nekropola stećaka Međugorje''' nalazi se u naselju [[Glumina]], [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]]. GPS koordinate: 42.98140535101078, 17.85540634077317.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/medugorje/ |title= Nekropola Međugorje, Neum, Bosna i Hercegovina |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 9. april 2026.}}</ref> Lokalitet se nalazi na ravnici između dva brda, pa je po tome sam lokalitet dobio naziv Međugorje. U blizini se nalazi i akumulacijsko jezero Vrutak. ==== Galerija ==== <gallery> File:Nekropola Medjugorje Glumina (1).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (3).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (5).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (6).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (9).JPG </gallery> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Leksikon stećaka - Svjetlost Sarajevo, 2004.<ref name="BešlagićLeksikon">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka#google_vignette |title= Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka |publisher = Svjetlost, Sarajevo, 2004. |accessdate= 8. april 2026}}</ref> * Šefik Bešlagić: Stećci - kultura i umjetnost, 1982.<ref name="BešlagićKultura">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = "Veselin Masleša", 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref><ref name="BešlagićKulturaUm">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/EfikBeelagigSteSciKulturaIUmjetnost/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = Internet archive |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Međugorje necropolis near Glumina (Neum)}} [[Kategorija:Stećci u Neumu|P ]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] 641lyhp148vf61rluj9qs1wx5zqnm0a 42579516 42579514 2026-04-09T07:54:52Z Zavičajac 76707 42579516 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html [[File:Nekropola Medjugorje Glumina (2).JPG|mini|desno|Nekropola Međugorje]] '''Nekropola stećaka Međugorje''' nalazi se u naselju [[Glumina]], [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]]. GPS koordinate: 42.98140535101078, 17.85540634077317.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/medugorje/ |title= Nekropola Međugorje, Neum, Bosna i Hercegovina |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 9. april 2026.}}</ref> Lokalitet se nalazi na ravnici između dva brda, Nekropola se nalazi na lokalitetu Međugorje koji je od naselja udaljen oko 1,5 km jugozapadno, smještena u ravnici između dva brda, pa je po tome sam lokalitet dobio naziv Međugorje. U blizini se nalazi i akumulacijsko jezero Vrutak.<ref name="ŠefikTopogr">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Toplice, st. 323 |work= archive.org - Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}</ref> Tu su ukupno 62 stećka (18 ploča,39 sanduka i 5 sljemenjaka).<ref name="Bešlagić3">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2022}}</ref> ==== Galerija ==== <gallery> File:Nekropola Medjugorje Glumina (1).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (3).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (5).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (6).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (9).JPG </gallery> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Leksikon stećaka - Svjetlost Sarajevo, 2004.<ref name="BešlagićLeksikon">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka#google_vignette |title= Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka |publisher = Svjetlost, Sarajevo, 2004. |accessdate= 8. april 2026}}</ref> * Šefik Bešlagić: Stećci - kultura i umjetnost, 1982.<ref name="BešlagićKultura">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = "Veselin Masleša", 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref><ref name="BešlagićKulturaUm">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/EfikBeelagigSteSciKulturaIUmjetnost/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = Internet archive |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Međugorje necropolis near Glumina (Neum)}} [[Kategorija:Stećci u Neumu|P ]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] e5cit6zc9c338ggua2lsgy2xl04qw5m 42579520 42579516 2026-04-09T09:43:49Z Zavičajac 76707 42579520 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html [[File:Nekropola Medjugorje Glumina (2).JPG|mini|desno|Nekropola Međugorje]] '''Nekropola stećaka Međugorje''' nalazi se u naselju [[Glumina]], [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]]. GPS koordinate: 42.98140535101078, 17.85540634077317.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/medugorje/ |title= Nekropola Međugorje, Neum, Bosna i Hercegovina |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 9. april 2026.}}</ref> Lokalitet se nalazi na ravnici između dva brda, Nekropola se nalazi na lokalitetu Međugorje koji je od naselja udaljen oko 1,5 km jugozapadno, smještena u ravnici između dva brda, pa je po tome sam lokalitet dobio naziv Međugorje. U blizini se nalazi i akumulacijsko jezero Vrutak.<ref name="ŠefikTopogr">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Toplice, st. 323 |work= archive.org - Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}</ref> Tu su ukupno 62 stećka (18 ploča,39 sanduka i 5 sljemenjaka).<ref name="Bešlagić3">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2022}}</ref> == Ukrašavanje == Brojem 2 obilježen je spomenik u obliku visokog sanduka sa oštećenim postoljem. Na istočnoj čeonoj strani je prikaz muškarca sa podignutom rukom, a u drugoj drži štit. Na južnoj bočnoj strani je prikaz muškarcva na konju, sa kopljem u lovu na jelena, ispred njega. Stećak br. 7 je u zemlju utonuo dobro očuvan sljemenjak. Pri dnu krovnih ploča, kao i preko čeonih strana u toj visini, pruža se plastična tordirana bordura koja se spušta i pored uspravnih bridova spomenika, i na svakoj uspravnoj strani čini okvir. Ispod bordure, preko svih strana, vodoravno je plastičan, dosta širok friz od povijene linije sa trolistovima i malim ukrasnim dodacima. Na sjevernoj bočnoj strani je prikazana scena lova na [[jelen]]a. Na suprotnoj bočnoj strani je također scena lova, sa dva lovca na konjima, sa kopljima. Između njih su dva psa koji napadaju na jelena. Na glavama lovaca su kape koje potpuno liče [[Kaciga|šljemovima]] sa čelenkama. Na zapadnoj čeonoj strani je rijedak motiv stilizacije dva zmaja, sa glavama kao u konja i krilima, čija se zmijolika tijela pravilno i simetrično povijaju i prepliću. Brojem 9 označen je dosta visok sljemenjak bez postolja. Pri dnu krovnih ploha, kao i preko čeonih strana, pruža se plastična tordirana bordura, a ispod je širok friz od povijene linije sa trolistovima koji je odozdo obrubljen bordurom. Na južnoj bočnoj strani plastično je prikazana scena lova na jelena. Tu su dvojica lovaca, sa kopljima. Između njih je jelen. U lovu učestvuju i dva psa koje lovci drže na vrpci. Kod jednog lovca se dobro vidi i mač, a kod drugoga se zapaža na glavi šiljasta kapa. Na zapadnoj čeonoj strani ovog spomenika je stilizacija dviju fantastičnih životinja, sličnu ovoj na spomeniku broj 7. Glave su im slične konjskim glavama, tijela nisu tako dugačka, ne povijaju se i ne prepliću, nego spajaju i uspravno kratko produžuju. Na mjestu gdje se tijela spajaju prikazana su i dva kraća vodoravna krila, koja sa pomenutim uspravnim produžetkom spojenih tijela čine neku vrstu T-krsta. ==== Galerija ==== <gallery> File:Nekropola Medjugorje Glumina (1).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (3).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (5).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (6).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (9).JPG </gallery> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Leksikon stećaka - Svjetlost Sarajevo, 2004.<ref name="BešlagićLeksikon">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka#google_vignette |title= Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka |publisher = Svjetlost, Sarajevo, 2004. |accessdate= 8. april 2026}}</ref> * Šefik Bešlagić: Stećci - kultura i umjetnost, 1982.<ref name="BešlagićKultura">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = "Veselin Masleša", 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref><ref name="BešlagićKulturaUm">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/EfikBeelagigSteSciKulturaIUmjetnost/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = Internet archive |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Međugorje necropolis near Glumina (Neum)}} [[Kategorija:Stećci u Neumu|P ]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] 89nglpufwooiwlk9gr95dev4ryrskok 42579521 42579520 2026-04-09T09:46:35Z Zavičajac 76707 42579521 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html [[File:Nekropola Medjugorje Glumina (2).JPG|mini|desno|Nekropola Međugorje]] '''Nekropola stećaka Međugorje''' nalazi se u naselju [[Glumina]], [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]]. GPS koordinate: 42.98140535101078, 17.85540634077317.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/medugorje/ |title= Nekropola Međugorje, Neum, Bosna i Hercegovina |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 9. april 2026.}}</ref> Lokalitet se nalazi na ravnici između dva brda, Nekropola se nalazi na lokalitetu Međugorje koji je od naselja udaljen oko 1,5 km jugozapadno, smještena u ravnici između dva brda, pa je po tome sam lokalitet dobio naziv Međugorje. U blizini se nalazi i akumulacijsko jezero Vrutak.<ref name="ŠefikTopogr">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Toplice, st. 323 |work= archive.org - Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}</ref> Tu su ukupno 62 stećka (18 ploča,39 sanduka i 5 sljemenjaka).<ref name="Bešlagić3">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2022}}</ref> == Ukrašavanje == Brojem 2 obilježen je spomenik u obliku visokog sanduka sa oštećenim postoljem. Na istočnoj čeonoj strani je prikaz muškarca sa podignutom rukom, a u drugoj drži štit. Na južnoj bočnoj strani je prikaz muškarcva na konju, sa kopljem u lovu na jelena, ispred njega. Stećak br. 7 je u zemlju utonuo dobro očuvan sljemenjak. Pri dnu krovnih ploča, kao i preko čeonih strana u toj visini, pruža se plastična tordirana bordura koja se spušta i pored uspravnih bridova spomenika, i na svakoj uspravnoj strani čini okvir. Ispod bordure, preko svih strana, vodoravno je plastičan, dosta širok friz od povijene linije sa trolistovima i malim ukrasnim dodacima. Na sjevernoj bočnoj strani je prikazana scena lova na [[jelen]]a. Na suprotnoj bočnoj strani je također scena lova, sa dva lovca na konjima, sa kopljima. Između njih su dva psa koji napadaju na jelena. Na glavama lovaca su kape koje potpuno liče [[Kaciga|šljemovima]] sa čelenkama. Na zapadnoj čeonoj strani je rijedak motiv stilizacije dva zmaja, sa glavama kao u konja i krilima, čija se zmijolika tijela pravilno i simetrično povijaju i prepliću. Brojem 9 označen je dosta visok sljemenjak bez postolja. Pri dnu krovnih ploha, kao i preko čeonih strana, pruža se plastična tordirana bordura, a ispod je širok friz od povijene linije sa trolistovima koji je odozdo obrubljen bordurom. Na južnoj bočnoj strani plastično je prikazana scena lova na jelena. Tu su dvojica lovaca, sa kopljima. Između njih je jelen. U lovu učestvuju i dva psa koje lovci drže na vrpci. Kod jednog lovca se dobro vidi i mač, a kod drugoga se zapaža na glavi šiljasta kapa. Na zapadnoj čeonoj strani ovog spomenika je stilizacija dviju fantastičnih životinja, sličnu ovoj na spomeniku broj 7. Glave su im slične konjskim glavama, tijela nisu tako dugačka, ne povijaju se i ne prepliću, nego spajaju i uspravno kratko produžuju. Na mjestu gdje se tijela spajaju prikazana su i dva kraća vodoravna krila, koja sa pomenutim uspravnim produžetkom spojenih tijela čine neku vrstu T-krsta. ==== Galerija ==== <gallery> File:Nekropola Medjugorje Glumina (1).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (3).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (5).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (6).JPG File:Nekropola Medjugorje Glumina (9).JPG|Stećak br.9, zapadna bočna strana </gallery> == Literatura == * [[Šefik Bešlagić]]: Leksikon stećaka - Svjetlost Sarajevo, 2004.<ref name="BešlagićLeksikon">{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka#google_vignette |title= Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka |publisher = Svjetlost, Sarajevo, 2004. |accessdate= 8. april 2026}}</ref> * Šefik Bešlagić: Stećci - kultura i umjetnost, 1982.<ref name="BešlagićKultura">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = "Veselin Masleša", 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref><ref name="BešlagićKulturaUm">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/EfikBeelagigSteSciKulturaIUmjetnost/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = Internet archive |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|Međugorje necropolis near Glumina (Neum)}} [[Kategorija:Stećci u Neumu|P ]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] bia7eexgw4plm1zws9az4937ka6flqf MediaWiki:Gadget-calculator.js 8 4719897 42579507 42579282 2026-04-09T06:55:02Z Vipz 151311 42579507 javascript text/javascript /******************************************************************************/ /**** IZVOR: [[:mw:MediaWiki:Gadget-Global-Calculator.js]]. /**** AŽURIRANO PREMA VERZIJI NA DATUM: 2026-01-09 /**** NE UREĐIVATI IZRAVNO. IZMJENE PREDLAGATI NA IZVORNOJ MEDIAWIKI VERZIJI. /**** LOKALNE MODIFIKACIJE: /**** "elm.dataset.calculatorDisabled" (podrška za 'disabled' na select elementima) /**** "data-calculator-action=search" (pretraga pomoću Calculator/Codex button + text) /**** "data-calculator-target" (dugme može ciljati drugi calculator-container po id/data-calculator-id) /**** ".calculator-codex-deferred" + čekanje na @wikimedia/codex (izbjegavanje bljeskanja nestiliziranih Codex dugmadi) /**** "codexSelectFixState" (ikona u calculator selectu u codex načinu se vidi na tamnoj temi) /******************************************************************************/ /** * On-Wiki calculator script. See [[:mw:Template:Calculator]]. Created by [[:mw:User:Bawolff]] * License: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 and 4.0 International Public License * Canonical source: https://mdwiki.org/wiki/MediaWiki:Gadget-calculator.js * * This script is designed with security in mind. Possible security risks: * * Having a formula that executes JS * ** To prevent this we do not use eval(). Instead we parse the formula with our own parser into an abstract tree that we evaluate by walking through it * * Form submission & DOM clobbering - we prefix the name (and id) attribute of all fields to prevent conflicts * * Style injection - we take the style attribute from an existing element that was sanitized by MW. We do not take style from a data attribute. * * Client-side DoS - Formulas aren't evaluated without user interaction. Formulas have a max length. Max number of widgets per page. Ultimately, easy to revert slow formulas just like any other vandalism. * * Prototype pollution - We use objects with null prototypes and also reject fields named __proto__ just in case. * * Essentially the code works by replacing certain <span> tags with <input>, parsing a custom formula language, setting up a dependency graph based on identifiers, and re-evaluating formulas on change. */ (function () { var mathFuncs = [ 'abs', 'acos', 'acosh', 'asin', 'asinh', 'atan', 'atan2', 'atanh', 'cbrt', 'ceil', 'cos', 'cosh', 'exp', 'expm1', 'floor', 'hypot', 'log', 'log10', 'log2', 'log1p', 'max', 'min', 'pow', 'random', 'sign', 'sin', 'sinh', 'sqrt', 'tan', 'tanh', 'trunc', 'clz32' ]; var otherFuncs = [ 'ifzero', 'coalesce', 'iffinite', 'ifnan', 'ifpositive', 'ifequal', 'round', 'jsround', 'not', 'and', 'or', 'bool', 'ifless', 'iflessorequal', 'ifgreater', 'ifgreaterorequal', 'ifbetween', 'xor', 'index', 'switch', 'radiogroup', 'bitand', 'bitor', 'bitxor', 'bitnot', 'bitleftshift', 'bitlogicrightshift', 'bitarithrightshift', 'if', 'getclick', 'timer', 'timeriterations', 'timertime' ]; var allFuncs = mathFuncs.concat( otherFuncs ); var convertFloat = function ( f ) { if ( typeof f === 'number' ) { return f; } f = f.replace( /×\s?10/, 'e' ); return parseFloat( f.replace( /[×⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹⁻]/g, function ( m ) { return ( { '⁰': 0, '¹': 1, '²': 2, '³': 3, '⁴': 4, '⁵': 5, '⁶': 6, '⁷': 7, '⁸': 8, '⁹': 9, '⁻': '-', '×': 'e' } )[m]; } ) ); }; // Start parser code. var Numb = function ( n ) { if ( typeof n === 'number' ) { this.value = n; } this.value = parseFloat( n ); }; Numb.prototype.toString = function () { return 'Number<' + this.value + '>'; }; var Ident = function ( n ) { this.value = n; }; Ident.prototype.toString = function () { return 'IDENT<' + this.value + '>'; }; var Operator = function ( val, args ) { this.op = val; this.args = args; }; var Null = function () {}; var Parser = function ( text ) { this.text = text; }; var terminals = { 'IDENT': /^[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*/, 'NUMBER': /^-?[0-9]+(?:\.[0-9]+)?(?:[eE][0-9]+|×10⁻?[⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹]+)*/, 'WS': /^\s*/, 'PLUSMINUS': /^[+-]/, 'pi': /^(?:pi|π)(?![A-z_0-9-])/i, 'true': /^(?:true)(?![A-z_0-9-])/, 'false': /^(?:false)(?![A-z_0-9-])/, 'epsilon': /^EPSILON(?![A-z_0-9-])/, 'Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, '-Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, 'NaN': /^NaN(?![A-z_0-9-])/i, 'MULTIPLYDIV': /^[*\\/%×÷]/i }; Parser.prototype = { check: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { return !!( this.text.match( terminals[id] ) ); } return this.text.startsWith( id ); }, consume: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { var res = this.text.match( terminals[id] ); this.text = this.text.substring( res[0].length ); return res[0]; } if ( this.text.startsWith( id ) ) { this.text = this.text.substring( id.length ); return id; } throw new Error( 'Expected ' + id + ' near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); }, parse: function () { var res; if ( this.text === undefined || this.text === '' ) { return new Null(); } this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); if ( this.text.length !== 0 ) { throw new Error( 'Unexpected end of formula. Perhaps you forgot to close a parenthesis or are using an invalid function.' ); } return res; }, expression: function () { var res, res2; res = this.term(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'PLUSMINUS' ) ) { var op = this.consume( 'PLUSMINUS' ); this.consume( 'WS' ); res2 = this.term(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, argList: function () { var args = []; this.consume( 'WS' ); if ( this.check( ')' ) ) { this.consume( ')' ); return args; } args[args.length] = this.expression(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( ',' ) ) { this.consume( ',' ); this.consume( 'WS' ); args[args.length] = this.expression(); } this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return args; }, term: function () { var res, res2; res = this.factor(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'MULTIPLYDIV' ) ) { var op = this.consume( 'MULTIPLYDIV' ); if ( op === '×' ) { op = '*'; } if ( op === '÷' ) { op = '/'; } this.consume( 'WS' ); res2 = this.factor(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, factor: function () { this.consume( 'WS' ); var res; if ( this.check( 'pi' ) ) { this.consume( 'pi' ); return new Numb( Math.PI ); } if ( this.check( 'true' ) ) { this.consume( 'true' ); return new Numb( 1 ); } if ( this.check( 'false' ) ) { this.consume( 'false' ); return new Numb( 0 ); } if ( this.check( 'Infinity' ) ) { this.consume( 'Infinity' ); return new Numb( Infinity ); } if ( this.check( '-Infinity' ) ) { this.consume( '-Infinity' ); return new Numb( -Infinity ); } if ( this.check( 'NaN' ) ) { this.consume( 'NaN' ); return new Numb( NaN ); } if ( this.check( 'epsilon' ) ) { this.consume( 'epsilon' ); return new Numb( Number.EPSILON ); } for ( var i in allFuncs ) { if ( this.check( allFuncs[i] + '(' ) ) { this.consume( allFuncs[i] + '(' ); var argList = this.argList(); return new Operator( allFuncs[i], argList ); } } if ( this.check( 'IDENT' ) ) { return new Ident( this.consume( 'IDENT' ) ); } if ( this.check( 'NUMBER' ) ) { return new Numb( convertFloat( this.consume( 'NUMBER' ) ) ); } if ( this.check( '(' ) ) { this.consume( '(' ); this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return res; } // unary minus if ( this.check( '-' ) ) { this.consume( '-' ); this.consume( 'WS' ); if ( this.check( '-' ) ) { throw new Error( 'Double unary minus without parenthesis not allowed near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } res = this.factor(); return new Operator( '*', [ new Numb( -1 ), res ] ); } throw new Error( 'Expected to see a term (e.g. an identifier, number, function, opening parenthesis, etc) near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } }; // End parser code. // Based on https://floating-point-gui.de/errors/comparison/ var almostEquals = function ( a, b ) { var absA = Math.abs( a ); var absB = Math.abs( b ); var diff = Math.abs( a - b ); var epsilon = Number.EPSILON; var minNormal = Math.pow( 2, -1022 ); if ( a === b ) { return true; } // Min normal of double = 2^-1022 if ( a === 0 || b === 0 || absA + absB < minNormal ) { return diff < epsilon * minNormal; } return diff / Math.min( ( absA + absB ), Number.MAX_VALUE ) < epsilon; }; // elm: Element to get value of // Mapping to process value with (usually this.mappingInput[element item id]) var getValueOfElm = function ( elm, mapping ) { var val; if ( elm.hasAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ) { // We have a non-formatted value set. Use that and skip any mappings. return parseFloat( elm.getAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ); } else if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' ) { if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { // Radio/checkboxes are not allowed to have mappings return elm.checked ? convertFloat( elm.value ) : 0; } val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { val = val.trim(); var mapVals = [ val, val.toLowerCase() ]; for ( var k = 0; k < mapVals.length; k++ ) { if ( mapping && typeof mapping[mapVals[k]] === 'number' ) { return mapping[mapVals[k]]; } else if ( mapping && [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[mapVals[k]] ) !== -1 ) { return parseFloat( mapping[mapVals[k]] ); } } } return convertFloat( val ); }; // Get the raw text value of a widget for non-formula actions such as search. var getTextValueOfElm = function ( elm ) { var val; if ( !elm ) { return ''; } if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' || elm.tagName === 'TEXTAREA' ) { val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { return val.trim(); } if ( val === undefined || val === null ) { return ''; } return String( val ).trim(); }; var normalizeNamespaceName = function ( ns ) { if ( typeof ns !== 'string' ) { return null; } ns = ns.replace( /^\s+|\s+$/g, '' ); if ( ns === '' ) { return null; } return ns.replace( / /g, '_' ).toLowerCase(); }; var getNamespaceMap = function () { var map = Object.create( null ); var canonical = mw.config.get( 'wgFormattedNamespaces' ) || {}; var aliases = mw.config.get( 'wgNamespaceIds' ) || {}; var k; for ( k in canonical ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( canonical, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( canonical[k] || '' )] = parseInt( k ); } } for ( k in aliases ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( aliases, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( k )] = parseInt( aliases[k] ); } } return map; }; var getSearchNamespaces = function ( namespacesAttr ) { var tokens, i, token, nsId; var nsMap = getNamespaceMap(); var out = []; if ( typeof namespacesAttr !== 'string' || namespacesAttr.trim() === '' ) { return out; } tokens = namespacesAttr.split( /[|,;]+/ ); for ( i = 0; i < tokens.length; i++ ) { token = tokens[i].trim(); if ( token === '' ) { continue; } if ( /^[0-9]+$/.test( token ) ) { nsId = parseInt( token ); } else { nsId = nsMap[normalizeNamespaceName( token )]; } if ( Number.isInteger( nsId ) && out.indexOf( nsId ) === -1 ) { out.push( nsId ); } } return out; }; var parseUrlEncodedParams = function ( extraParams ) { var out = Object.create( null ); if ( typeof extraParams !== 'string' || extraParams.trim() === '' ) { return out; } extraParams.split( '&' ).forEach( function ( pair ) { var eqPos, key, value; if ( pair === '' ) { return; } eqPos = pair.indexOf( '=' ); if ( eqPos === -1 ) { key = pair; value = ''; } else { key = pair.slice( 0, eqPos ); value = pair.slice( eqPos + 1 ); } key = decodeURIComponent( key.replace( /\+/g, ' ' ) ); value = decodeURIComponent( value.replace( /\+/g, ' ' ) ); if ( key ) { out[key] = value; } } ); return out; }; var isSafeSpecialPageName = function ( pageName ) { return typeof pageName === 'string' && /^(?:Special|Posebno):[A-Za-z0-9_\-/]+$/.test( pageName ); }; var triggerSearchAction = function ( calc, buttonElm, queryFrom, namespacesAttr, searchPage, searchParam, extraParams ) { var field, query, params, namespaces, i; field = calc.elmList[queryFrom]; if ( !field ) { console.log( "Calculator: Search button references '" + queryFrom + "' but there is no field by that name" ); return; } query = getTextValueOfElm( field ); if ( query === '' ) { if ( field.focus ) { field.focus(); } return; } params = parseUrlEncodedParams( extraParams ); params[searchParam || 'search'] = query; if ( params.fulltext === undefined ) { params.fulltext = '1'; } namespaces = getSearchNamespaces( namespacesAttr ); for ( i = 0; i < namespaces.length; i++ ) { params['ns' + namespaces[i]] = 1; } window.location.href = mw.util.getUrl( isSafeSpecialPageName( searchPage ) ? searchPage : 'Special:Search', params ); }; var evaluate = function ( ast ) { var that = this; var elmList = this.elmList; var i, then, ielse, res, elm, evaledArgs; if ( ast instanceof Numb ) { return ast.value; } if ( ast instanceof Ident ) { elm = elmList[ast.value]; if ( elm === undefined ) { console.log( "Calculator: Reference to '" + ast.value + "' but there is no field by that name" ); return NaN; } return getValueOfElm( elm, this.mappingInput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast instanceof Operator ) { if ( ast.op === 'index' ) { if ( ast.args.length < 2 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var indexValue = Math.floor( this.evaluate( ast.args[1] ) ); if ( !Number.isSafeInteger( indexValue ) || indexValue < 0 ) { return NaN; } res = elmList[ast.args[0].value + indexValue]; if ( res === undefined ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : NaN; } return getValueOfElm( res, this.mappingInput[res.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast.op === 'radiogroup' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var radioName = ast.args[0].value; elm = this.parent.querySelector( 'input:checked[type=radio][name=' + CSS.escape( 'calcgadget-' + this.rand + '-' + radioName ) + ']' ); if ( !elm ) { return NaN; } return this.evaluate( new Ident( elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ) ); } if ( ast.op === 'getclick' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } switch ( ast.args[0].value.toLowerCase() ) { case 'x': return this.clickX; case 'prevx': return this.clickPrevX; case 'prevpercentx': return this.clickPrevPercentX; case 'startpercentx': return this.clickStartPercentX; case 'startx': return this.clickStartX; case 'percentx': return this.clickPercentX; case 'y': return this.clickY; case 'percenty': return this.clickPercentY; case 'prevy': return this.clickPrevY; case 'prevpercenty': return this.clickPrevPercentY; case 'starty': return this.clickStartY; case 'startpercenty': return this.clickStartPercentY; case 'inprogress': return this.clickInProgress; case 'type': return this.clickType; default: return NaN; } } if ( ast.op === 'timer' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ast.args.length >= 2 ? this.evaluate( ast.args[1] ) : 1; } return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.op === 'timeriterations' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return this.repeatInfo.iterationsSoFar; } return NaN; } if ( ast.op === 'timertime' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ( Date.now() - this.repeatInfo.timeStart ) / 1000; } return NaN; } evaledArgs = ast.args.map( function ( item ) { return that.evaluate( item ); } ); if ( mathFuncs.indexOf( ast.op ) !== -1 ) { return Math[ast.op].apply( Math, evaledArgs ); } if ( ast.op === 'coalesce' ) { for ( var k = 0; k < evaledArgs.length; k++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[k] ) ) { return evaledArgs[k]; } } return NaN; } if ( ast.op === 'ifzero' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'if' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return !almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iffinite' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isFinite( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifnan' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isNaN( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifpositive' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return evaledArgs[0] >= 0 ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifless' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] < evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreater' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] > evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iflessorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] <= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreaterorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifbetween' ) { if ( evaledArgs.length < 3 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 4 ? 1 : evaledArgs[3]; ielse = evaledArgs.length < 5 ? 0 : evaledArgs[4]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] && evaledArgs[0] <= evaledArgs[2] ? then : ielse; } if ( ast.op === 'bool' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 0 : 1; } if ( ast.op === 'not' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 1 : 0; } if ( ast.op === 'xor' ) { if ( evaledArgs.length !== 2 ) { return NaN; } if ( ( ( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) ) || ( ( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) ) ) { return 1; } return 0; } if ( ast.op === 'and' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( isNaN( evaledArgs[i] ) || almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 1; } if ( ast.op === 'or' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[i] ) && !almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 0; } if ( ast.op === 'bitand' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res & evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res | evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitxor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res ^ evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitnot' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } return ~evaledArgs[0]; } if ( ast.op === 'bitleftshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] << evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitlogicrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >>> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitarithrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'switch' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } var defaultVal = NaN; if ( evaledArgs.length % 2 === 0 ) { defaultVal = evaledArgs[evaledArgs.length - 1]; } for ( i = 1; i < evaledArgs.length - 1; i += 2 ) { if ( evaledArgs[0] <= evaledArgs[i] || almostEquals( evaledArgs[i], evaledArgs[0] ) ) { return evaledArgs[i + 1]; } } return defaultVal; } if ( ast.op === 'round' ) { var decimals = evaledArgs.length >= 2 ? evaledArgs[1] : 0; var p = Math.pow( 10, decimals ); var n = ( evaledArgs[0] * p ) * ( 1 + Number.EPSILON ); return Math.round( n ) / p; } if ( ast.op === 'jsround' ) { return Math.round.apply( Math, evaledArgs ); } if ( evaledArgs.length !== 2 ) { throw new Error( 'Unexpected number of args for ' + ast.op ); } if ( ast.op === '*' ) { return evaledArgs[0] * evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '/' ) { return evaledArgs[0] / evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '+' ) { return evaledArgs[0] + evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '-' ) { return evaledArgs[0] - evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '%' ) { return evaledArgs[0] % evaledArgs[1]; } throw new Error( 'Unrecognized operator ' + ast.op ); } return NaN; }; var getIdentifiers = function ( tree ) { if ( tree instanceof Ident ) { return new Set( [ tree.value ] ); } if ( tree instanceof Operator ) { var res = new Set( [] ); var i = 0; if ( tree.op === 'index' && tree.args.length > 0 ) { i++; getIdentifiers( tree.args[0] ).forEach( function ( x ) { res.add( x + '*' ); } ); } else if ( tree.op === 'radiogroup' && tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--radio-' + tree.args[0].value ); } else if ( tree.op === 'timer' ) { if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--timer-active-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-active' ); } } else if ( tree.op === 'timertime' || tree.op === 'timeriterations' ) { res.add( '--timer-iteration' ); if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { res.add( '--timer-iteration-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-iteration' ); } return res; } else if ( tree.op === 'getclick' ) { res.add( '--click' ); return res; } for ( ; i < tree.args.length; i++ ) { getIdentifiers( tree.args[i] ).forEach( function ( x ) { res.add( x ); } ); } return res; } return new Set(); }; var buildBacklinks = function ( items, radioGroups ) { var backlinks = Object.create( null ); for ( var item in items ) { var idents = getIdentifiers( items[item] ); idents.forEach( function ( ident ) { if ( !backlinks[ident] ) { backlinks[ident] = []; } backlinks[ident].push( item ); } ); } var identPrefix = '--radio-'; for ( var groupName in radioGroups ) { if ( backlinks[identPrefix + groupName] === undefined ) { backlinks[identPrefix + groupName] = []; } for ( var i = 0; i < radioGroups[groupName].length; i++ ) { backlinks[identPrefix + groupName].push( radioGroups[groupName][i] ); if ( backlinks[radioGroups[groupName][i]] === undefined ) { backlinks[radioGroups[groupName][i]] = []; } backlinks[radioGroups[groupName][i]].push( identPrefix + groupName ); } } return backlinks; }; var getCalculatorRegistry = function () { if ( !window.calculatorWidgetRegistry ) { window.calculatorWidgetRegistry = Object.create( null ); } return window.calculatorWidgetRegistry; }; var registerCalculatorInstance = function ( calc ) { var targetId; if ( !calc || !calc.parent || !calc.parent.classList || !calc.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) ) { return; } targetId = calc.parent.dataset.calculatorId || calc.parent.id; if ( !targetId || targetId === '__proto__' ) { return; } getCalculatorRegistry()[targetId] = calc; }; var resolveButtonCalculatorTarget = function ( calc, buttonElm ) { var targetId, registry, targetElm; if ( !buttonElm || !buttonElm.dataset || !buttonElm.dataset.calculatorTarget ) { return calc; } targetId = buttonElm.dataset.calculatorTarget; registry = getCalculatorRegistry(); if ( registry[targetId] ) { return registry[targetId]; } targetElm = document.getElementById( targetId ); if ( targetElm && targetElm.dataset && targetElm.dataset.calculatorId && registry[targetElm.dataset.calculatorId] ) { return registry[targetElm.dataset.calculatorId]; } console.log( "Calculator: Button '" + ( buttonElm.id || '(no id)' ) + "' references target container '" + targetId + "' but it was not found" ); return null; }; var setup = function ( $content ) { var needsCodex = $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).length > 0 || $content.find( '.cdx-button, .cdx-label__label' ).length > 0 || $content.find( '[data-calculator-class*="cdx-"]' ).length > 0; var codexState = needsCodex ? mw.loader.getState( '@wikimedia/codex' ) : null; if ( needsCodex && codexState !== 'ready' && codexState !== 'error' && codexState !== 'missing' ) { mw.loader.using( '@wikimedia/codex', function () { setup( $content ); }, function () { setup( $content ); } ); return; } var containers = Array.from( $content.find( '.calculator-container' ) ); for ( var i = 0; i < containers.length; i++ ) { new CalculatorWidgets( Array.from( containers[i].getElementsByClassName( 'calculator-field' ) ), containers[i] ); } var elms = Array.from( $content.find( '.calculator-field' ) ); new CalculatorWidgets( elms, $content[0] ); $content.find( '.calculator-field-label' ).replaceWith( function () { var l = $( '<label>' ); if ( this.dataset.for !== undefined ) { if ( !this.dataset.for.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) || !$content.find( '#' + $.escapeSelector( this.dataset.for ) ).length ) { return this; } l.attr( 'for', this.dataset.for ); } if ( this.id ) { l.attr( 'id', this.id ); } if ( this.title ) { l.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { l.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-label__label' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-label' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; l.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-label( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } l.append( this.childNodes ); return l; } ); if ( needsCodex ) { if ( codexState === 'ready' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).css( 'visibility', 'visible' ); } else if ( codexState === 'error' || codexState === 'missing' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).remove(); } } }; var doStats = function () { if ( window.calculatorStatsAlreadyDone !== true ) { window.calculatorStatsAlreadyDone = true; mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_total' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_wiki_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ) } ); var pageName = encodeURIComponent( mw.config.get( 'wgTitle' ).replace( / /g, '_' ) ); pageName = pageName.replace( /[^a-zA-Z0-9_]/g, '_' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_page_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ), page: pageName, NS: mw.config.get( 'wgNamespaceNumber' ) } ); } }; var codexSelectFixState = { initialized: false, inputs: [] }; var isCodexSelectDarkMode = function () { return document.documentElement.classList.contains( 'skin-theme-clientpref-night' ) || ( document.documentElement.classList.contains( 'skin-theme-clientpref-os' ) && window.matchMedia && window.matchMedia( '(prefers-color-scheme: dark)' ).matches ); }; var makeCodexSelectIconUrl = function ( color ) { return 'url("data:image/svg+xml;utf8,' + encodeURIComponent( '<svg xmlns=\\"http://www.w3.org/2000/svg\\" width=\\"20\\" height=\\"20\\" viewBox=\\"0 0 20 20\\" fill=\\"' + color + '\\"><path d=\\"M5.5 7.5 10 12l4.5-4.5z\\"/></svg>' ) + '")'; }; var applyCodexSelectIconFix = function ( input ) { var color; if ( !input || input.tagName !== 'SELECT' || !input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { return; } if ( !isCodexSelectDarkMode() ) { input.style.backgroundImage = ''; return; } color = window.getComputedStyle( input ).color || '#eaecf0'; color = color.replace( /^\s+|\s+$/g, '' ); input.style.backgroundImage = makeCodexSelectIconUrl( color ); }; var refreshCodexSelectIconFixes = function () { var kept = []; for ( var i = 0; i < codexSelectFixState.inputs.length; i++ ) { if ( codexSelectFixState.inputs[i] && codexSelectFixState.inputs[i].isConnected ) { applyCodexSelectIconFix( codexSelectFixState.inputs[i] ); kept.push( codexSelectFixState.inputs[i] ); } } codexSelectFixState.inputs = kept; }; var trackCodexSelectForIconFix = function ( input ) { var media; if ( !input || input.tagName !== 'SELECT' || !input.classList.contains( 'cdx-select' ) || input.dataset.calculatorCodexSelectIconFix === '1' ) { return; } input.dataset.calculatorCodexSelectIconFix = '1'; codexSelectFixState.inputs.push( input ); applyCodexSelectIconFix( input ); if ( codexSelectFixState.initialized ) { return; } codexSelectFixState.initialized = true; if ( window.matchMedia ) { media = window.matchMedia( '(prefers-color-scheme: dark)' ); if ( media.addEventListener ) { media.addEventListener( 'change', refreshCodexSelectIconFixes ); } else if ( media.addListener ) { media.addListener( refreshCodexSelectIconFixes ); } } ( new MutationObserver( refreshCodexSelectIconFixes ) ).observe( document.documentElement, { attributes: true, attributeFilter: [ 'class' ] } ); }; var createSelect = function ( elm ) { var sel = document.createElement( 'select' ); var mapping; try { mapping = JSON.parse( elm.dataset.calculatorMapping ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. ' + e.message ); return sel; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. unexpected type' ); return sel; } var opt; for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'object' ) { var optgroup = document.createElement( 'optgroup' ); optgroup.label = i; sel.appendChild( optgroup ); for ( var j in mapping[i] ) { if ( typeof mapping[i][j] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i][j] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i][j]; opt.appendChild( document.createTextNode( j ) ); optgroup.appendChild( opt ); } } } else if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i]; opt.appendChild( document.createTextNode( i ) ); sel.appendChild( opt ); } } return sel; }; var CalculatorWidgets = function ( elms, parent ) { this.parent = parent; this.rand = Math.floor( Math.random() * 1000000000 ); this.itemList = Object.create( null ); this.elmList = Object.create( null ); this.backlinks = Object.create( null ); this.inProgressRefresh = undefined; this.clickX = this.clickY = this.clickPercentX = this.clickPercentY = NaN; this.clickPrevX = this.clickPrevY = this.clickPrevPercentX = this.clickPrevPercentY = NaN; this.clickStartX = this.clickStartY = this.clickStartPercentX = this.clickStartPercentY = NaN; this.clickType = NaN; this.clickInProgress = 0; this.repeatInfo = null; this.disableInfo = Object.create( null ); this.mappingInput = Object.create( null ); this.mappingOutput = Object.create( null ); var that = this; var radioGroups = Object.create( null ); if ( elms.length > 250 ) { console.log( 'Too many calculator widgets on page' ); return; } for ( var i in elms ) { var elm = elms[i]; var formula = elm.dataset.calculatorFormula; if ( formula && formula.length > 2000 ) { console.log( 'Skipping element with too long formula' ); continue; } var type = elm.dataset.calculatorType; var readonly = !!elm.dataset.calculatorReadonly; var id = elm.id.toString(); if ( id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-__proto__$/ ) || elm.dataset.calculatorName === '__proto__' ) { throw new Error( 'Invalid calculator id: ' + id ); } if ( !id ) { id = 'calculator-field-auto' + Math.floor( Math.random() * 10000000 ) + 'unnamed'; } if ( this.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) && document.getElementById( id ) !== elm ) { var labelsToUpdate = this.parent.querySelectorAll( ':scope .calculator-field-label[data-for="' + CSS.escape( id ) + '"]' ); id = 'calcdisambig-' + this.rand + '-' + id; for ( var l = 0; l < labelsToUpdate.length; l++ ) { labelsToUpdate[l].dataset.for = id; } } var defaultVal = ( '' + elm.textContent ).trim(); if ( type === undefined || !id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) ) { console.log( 'Skipping ' + id ); continue; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing formula of ' + id + ': ' + e.message + '. Formula given:' + formula ); continue; } if ( elm.className.match( /(^| )cdx-/ ) || ( elm.dataset.calculatorClass && elm.dataset.calculatorClass.match( /(^| )cdx-/ ) ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( type !== 'plain' && type !== 'passthru' ) { var input = type === 'select' ? createSelect( elm ) : document.createElement( 'input' ); input.className = 'calculator-field-live'; if ( elm.className !== 'calculator-field' ) { input.className += ' ' + elm.className.replace( /(^| )calculator-field($| )/g, ' ' ); } input.readOnly = readonly; if ( defaultVal !== '' ) { if ( type === 'text' ) { input.value = defaultVal; } else { input.value = convertFloat( defaultVal ); } } input.style.cssText = elm.style.cssText; if ( elm.dataset.calculatorSize ) { var size = parseInt( elm.dataset.calculatorSize ); input.size = size; input.style.width = type === 'number' ? 'calc( ' + size + 'ch' + ' + 20px)' : size + 'ch'; } if ( elm.dataset.calculatorClass ) { input.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( elm.dataset.calculatorSize ) { input.size = elm.dataset.calculatorSize; } if ( elm.dataset.calculatorMax ) { input.max = elm.dataset.calculatorMax; } if ( elm.dataset.calculatorMin ) { input.min = elm.dataset.calculatorMin; } if ( elm.dataset.calculatorPlaceholder ) { input.placeholder = elm.dataset.calculatorPlaceholder; } if ( elm.dataset.calculatorStep ) { input.step = elm.dataset.calculatorStep; } if ( elm.dataset.calculatorPrecision ) { input.dataset.calculatorPrecision = elm.dataset.calculatorPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorExponentialPrecision ) { input.dataset.calculatorExponentialPrecision = elm.dataset.calculatorExponentialPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorDecimals ) { input.dataset.calculatorDecimals = elm.dataset.calculatorDecimals; } if ( elm.dataset.calculatorNanText ) { input.dataset.calculatorNanText = elm.dataset.calculatorNanText; } if ( type === 'radio' ) { if ( elm.dataset.calculatorName ) { input.name = 'calcgadget-' + this.rand + '-' + elm.dataset.calculatorName; } if ( radioGroups[elm.dataset.calculatorName] === undefined ) { radioGroups[elm.dataset.calculatorName] = []; } radioGroups[elm.dataset.calculatorName][radioGroups[elm.dataset.calculatorName].length] = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); } if ( elm.dataset.calculatorInputmode ) { input.inputMode = elm.dataset.calculatorInputmode; } if ( elm.dataset.calculatorEnterkeyhint ) { input.enterKeyHint = elm.dataset.calculatorEnterkeyhint; } if ( elm.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { input.dataset.calculatorDisabled = elm.dataset.calculatorDisabled; } if ( elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-describedby', elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-labelledby', elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-label' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-label', elm.getAttribute( 'aria-label' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-owns' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-owns', elm.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-flowto', elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'role' ) !== null ) { input.setAttribute( 'role', elm.getAttribute( 'role' ) ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { input.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { input.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula ) { input.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( type === 'number' || type === 'text' || type === 'radio' || type === 'checkbox' || type === 'hidden' || type === 'range' ) { input.type = type; } if ( type === 'select' && elm.dataset.calculatorValue ) { input.value = elm.dataset.calculatorValue; } if ( type === 'radio' || type === 'checkbox' ) { input.onchange = this.changeHandler.bind( this ); if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'true' || elm.dataset.calculatorChecked === '1' ) { input.checked = true; } else if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'false' || elm.dataset.calculatorChecked === '0' ) { input.checked = false; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.checked = true; } var checkValue = convertFloat( elm.dataset.calculatorValue || '' ); if ( !isNaN( checkValue ) && !almostEquals( checkValue, 0 ) ) { input.value = checkValue; input.dataset.calculatorValue = checkValue; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.value = defaultVal; input.dataset.calculatorValue = defaultVal; } else { input.value = 1; input.dataset.calculatorValue = 1; } } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'text' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } input.id = id; elm.replaceWith( input ); elm = input; if ( type === 'select' && input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { trackCodexSelectForIconFix( input ); } input.addEventListener( 'input', this.changeHandler.bind( this ) ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-field' ); elm.classList.add( 'calculator-field-live' ); if ( elm.dataset.calculatorClass ) { elm.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula && type !== 'passthru' && !elm.dataset.calculatorAriaLive ) { elm.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { elm.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { elm.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( elm.id === '' ) { elm.id = id; } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'plain' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } } var itemId = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); this.itemList[itemId] = formulaAST; this.elmList[itemId] = elm; } this.backlinks = buildBacklinks( this.itemList, radioGroups ); registerCalculatorInstance( this ); this.setupDisabledFields(); this.setupButtons(); if ( this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad && this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad === 'true' ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( Object.keys( this.itemList ).filter( function ( a ) { return !( that.itemList[a] instanceof Null ); } ) ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.setupButtons(); }; CalculatorWidgets.prototype.processMapping = function ( mappingText, itemId ) { var mapping; try { mapping = JSON.parse( mappingText ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. ' + e.message ); return; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. unexpected type' ); return; } this.mappingInput[itemId] = mapping; var mapOut = Object.create( null ); for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'default', 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { mapOut[mapping[i]] = i; } } this.mappingOutput[itemId] = mapOut; }; CalculatorWidgets.prototype.stopRepeat = function () { if ( this.repeatInfo ) { if ( this.repeatInfo.cancelIdentifier ) { window.clearInterval( this.repeatInfo.cancelIdentifier ); } var id = this.repeatInfo.id; this.repeatInfo = null; this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.repeatInfo = null; }; CalculatorWidgets.prototype.startRepeat = function ( maxIterations, id ) { if ( this.repeatInfo ) { console.log( 'Calculator: Trying to start a repeat when one is already in progress. This should not happen' ); } this.repeatInfo = { maxIterations: maxIterations, iterationsSoFar: 0, cancelIdentifier: null, timeStart: Date.now(), id: id }; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; CalculatorWidgets.prototype.incrementRepeatIteration = function ( until ) { this.repeatInfo.iterationsSoFar++; if ( this.repeatInfo.iterationsSoFar > this.repeatInfo.maxIterations ) { this.stopRepeat(); return false; } if ( until ) { var untilRes = this.evaluate( until ); if ( !isNaN( untilRes ) && !almostEquals( untilRes, 0 ) ) { this.stopRepeat(); return false; } } var id = this.repeatInfo.id; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); return true; }; var convertEventTypeToNumber = function ( type ) { switch ( type ) { case 'pointerdown': return 1; case 'pointermove': return 2; case 'pointerup': case 'click': return 3; case 'pointerleave': return 4; default: throw new Error( 'Unrecognized event type: ' + type ); } }; var updateClick = function ( calc ) { if ( calc.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { calc.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = calc.setBusy(); calc.refresh( [ '--click' ] ); calc.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; var makeButtonCallback = function ( calc, forElms, formulaASTs, repeat, maxIterations, toggle, until ) { return function buttonCallback ( event ) { if ( event.type !== 'click' ) { if ( !event.isPrimary || ( !calc.clickInProgress && event.type !== 'pointerdown' ) ) { return; } } event.preventDefault(); doStats(); var unsetBusy = calc.setBusy(); if ( toggle && calc.repeatInfo && calc.repeatInfo.id === event.currentTarget.id ) { calc.stopRepeat(); unsetBusy(); return; } if ( maxIterations !== undefined || repeat !== undefined ) { calc.stopRepeat(); if ( maxIterations > 1 ) { calc.startRepeat( maxIterations, event.currentTarget.id ); } } var doStuff = function () { var unsetBusyInner = calc.setBusy(); var stillGoing = true; if ( calc.repeatInfo ) { stillGoing = calc.incrementRepeatIteration( until ); } if ( stillGoing ) { for ( var i = 0; i < forElms.length; i++ ) { if ( !formulaASTs[i] || !forElms[i] ) { console.log( 'Skipping button update due to invalid formula or for attribute' ); continue; } var res = calc.evaluate( formulaASTs[i] ); calc.setValue( forElms[i], res ); forElms[i].dispatchEvent( new InputEvent( 'input' ) ); } } unsetBusyInner(); }; if ( maxIterations === undefined || maxIterations >= 1 ) { if ( calc.clickInProgress ) { calc.clickPrevX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickPercentY; } if ( event.type === 'pointerdown' ) { event.currentTarget.setPointerCapture( event.pointerId ); } if ( event.type !== 'pointerleave' ) { calc.clickX = event.offsetX; calc.clickY = event.offsetY; calc.clickPercentX = 100 * event.offsetX / event.currentTarget.clientWidth; calc.clickPercentY = 100 * event.offsetY / event.currentTarget.clientHeight; calc.clickInProgress = 1; } calc.clickType = convertEventTypeToNumber( event.type ); if ( event.type === 'click' || event.type === 'pointerdown' ) { calc.clickPrevX = calc.clickStartX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickStartY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickStartPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickStartPercentY = calc.clickPercentY; } updateClick( calc ); doStuff(); if ( calc.clickType >= 3 ) { calc.clickX = calc.clickY = calc.clickPercentX = calc.clickPercentY = NaN; calc.clickPrevX = calc.clickPrevY = calc.clickPrevPercentX = calc.clickPrevPercentY = NaN; calc.clickStartX = calc.clickStartY = calc.clickStartPercentX = calc.clickStartPercentY = NaN; calc.clickInProgress = 0; calc.clickType = NaN; updateClick( calc ); } } unsetBusy(); if ( calc.repeatInfo && maxIterations > 1 && repeat >= 500 ) { calc.repeatInfo.cancelIdentifier = window.setInterval( doStuff, repeat ); } }; }; var connectButtonToFormula = function ( calc, $button, forAttr, formulaAttr, repeatDuration, maxIterations, toggle, untilAttr, draggable ) { if ( repeatDuration !== undefined ) { repeatDuration = Math.max( 500, Math.ceil( parseFloat( repeatDuration ) * 1000 ) ); if ( isNaN( repeatDuration ) ) { repeatDuration = undefined; } } if ( toggle === 'false' ) { toggle = false; } if ( maxIterations !== undefined ) { maxIterations = parseInt( maxIterations ); } else if ( repeatDuration ) { maxIterations = Infinity; } if ( typeof forAttr !== 'string' || typeof formulaAttr !== 'string' ) { return; } if ( formulaAttr.length > 2000 || ( untilAttr && untilAttr.length > 2000 ) ) { console.log( 'Skipping button with too long formula' ); return; } var until = null; try { until = ( new Parser( untilAttr ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error parsing until formula of button ' + $button[0].id + ': ' + e.message ); } var forList = forAttr.split( ';' ); var formulaList = formulaAttr.split( ';' ); var forElms = []; var formulaASTs = []; for ( var i = 0; i < forList.length; i++ ) { if ( formulaList[i] === undefined ) { break; } forElms[i] = calc.elmList[forList[i]]; try { formulaASTs[i] = ( new Parser( formulaList[i] ) ).parse(); } catch ( e2 ) { formulaASTs[i] = null; console.log( 'Calculator: Error parsing formula of button ' + $button[0].id + ' for ' + forList[i] + ': ' + e2.message ); } } if ( draggable ) { $button[0].addEventListener( 'pointerdown', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerup', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerleave', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointermove', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } else { $button[0].addEventListener( 'click', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } }; var connectButtonToAction = function ( calc, $button, action, buttonElm ) { if ( action !== 'search' ) { return; } $button[0].addEventListener( 'click', function ( event ) { event.preventDefault(); doStats(); triggerSearchAction( calc, $button[0], buttonElm.dataset.calculatorQueryfrom, buttonElm.dataset.calculatorNamespaces, buttonElm.dataset.calculatorSearchPage, buttonElm.dataset.calculatorSearchParam, buttonElm.dataset.calculatorExtraParams ); } ); }; var connectButton = function ( calc, $button, buttonElm, draggable ) { var action = buttonElm.dataset.calculatorAction; var targetCalc = resolveButtonCalculatorTarget( calc, buttonElm ); if ( !targetCalc ) { return; } if ( action ) { connectButtonToAction( targetCalc, $button, action, buttonElm ); return; } connectButtonToFormula( targetCalc, $button, buttonElm.dataset.calculatorFor, buttonElm.dataset.calculatorFormula, buttonElm.dataset.calculatorDelay, buttonElm.dataset.calculatorMaxIterations, buttonElm.dataset.calculatorToggle, buttonElm.dataset.calculatorUntil, draggable ); }; CalculatorWidgets.prototype.connectDisable = function ( elm, formula ) { if ( formula === '' || formula === '0' || formula === 'false' ) { return; } if ( formula.length > 2000 ) { console.log( 'Calculator: Disable formula for element ' + elm.id + ' is too long' ); return; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing disable formula of element ' + elm.id + ': ' + e.message ); return; } this.disableInfo[elm.id] = { elm: elm, formula: formulaAST }; var idents = getIdentifiers( formulaAST ); var that = this; var item = '--disable-' + elm.id; idents.forEach( function ( ident ) { if ( !that.backlinks[ident] ) { that.backlinks[ident] = []; } that.backlinks[ident].push( item ); } ); var curValue = this.evaluate( formulaAST ); if ( !isNaN( curValue ) && !almostEquals( curValue, 0 ) ) { elm.disabled = true; } applyCodexSelectIconFix( elm ); }; CalculatorWidgets.prototype.setupDisabledFields = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-live' ).each( function () { if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { this.disabled = true; applyCodexSelectIconFix( this ); } else { calc.connectDisable( this, this.dataset.calculatorDisabled ); } } } ); }; CalculatorWidgets.prototype.setupButtons = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-button' ).replaceWith( function () { var b = $( '<button type="button">' ); if ( this.id && this.id !== '__proto__' ) { b.attr( 'id', this.id ); } else { b.attr( 'id', 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ) ); } if ( this.title ) { b.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { b.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-button' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-button' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; b.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-button( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } if ( this.dataset.calculatorAlt ) { b.attr( 'aria-label', this.dataset.calculatorAlt ); } if ( this.dataset.calculatorAriaLive ) { b.attr( 'aria-live', this.dataset.calculatorAriaLive ); } if ( this.getAttribute( 'role' ) ) { b.attr( 'role', this.getAttribute( 'role' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-owns' ) ) { b.attr( 'aria-owns', this.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ) { b.attr( 'aria-flowto', this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { b.attr( 'disabled', true ); } else { calc.connectDisable( b[0], this.dataset.calculatorDisabled ); } } connectButton( calc, b, this, false ); b.append( this.childNodes ); return b; } ); // This is meant to allow image map type things. $( this.parent ).find( '.calculator-field-buttonraw' ).each( function () { if ( !this.id || this.id === '__proto__' ) { this.id = 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ); } // Make sure we do not process twice. this.classList.remove( 'calculator-field-buttonraw' ); connectButton( calc, $( this ), this, this.classList.contains( 'calculator-field-buttondraggable' ) ); } ); }; CalculatorWidgets.prototype.changeHandler = function ( e ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); doStats(); e.target.removeAttribute( 'data-calculator-real-value' ); var itemId = e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); var itemsToRefresh = [ this.backlinks[itemId] ]; this.inProgressRefresh[itemId] = true; this.setValueProperties( e.target, getValueOfElm( e.target, this.mappingInput[e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ) ); var staritem = itemId.replace( /[0-9]+$/, '*' ); if ( itemId.match( /[0-9]+$/ ) && this.backlinks[staritem] ) { this.inProgressRefresh[staritem] = true; itemsToRefresh.push( this.backlinks[staritem] ); } this.refresh( itemsToRefresh.flat() ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; // The subset of formatting that still returns a float-like thing. var formatNumeric = function ( n, options ) { if ( typeof n !== 'number' ) { return n; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { return n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { return n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { return n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } return n; }; var format = function ( n, options, mapping ) { var res = n.toString(); if ( typeof n !== 'number' ) { return res; } if ( mapping && mapping[n] ) { return mapping[n]; } if ( mapping && mapping.default !== undefined ) { return mapping.default; } if ( isNaN( n ) ) { return options.calculatorNanText ? options.calculatorNanText : '?'; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { res = n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { res = n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { res = n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } res = res.replace( /e([+-])([0-9]+)$/, function ( m, sign, exp ) { var tmp = '×10'; if ( sign === '-' ) { tmp += '⁻'; } tmp += exp.replace( /[0-9]/g, function ( d ) { return [ '⁰', '¹', '²', '³', '⁴', '⁵', '⁶', '⁷', '⁸', '⁹' ][d]; } ); return tmp; } ); return res; }; CalculatorWidgets.prototype.setValuePropertiesSpecialPurpose = function ( id ) { if ( id.match( /^--disable-.+/ ) ) { var elmId = id.substring( 10 ); if ( this.disableInfo[elmId] ) { var res = this.evaluate( this.disableInfo[elmId].formula ); this.disableInfo[elmId].elm.disabled = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); applyCodexSelectIconFix( this.disableInfo[elmId].elm ); } else { console.log( 'Tried to refresh disable status for ' + elmId + ' but there is no such element.' ); } } return; }; // Set a data attribute, classes, etc. For ease of targeting via CSS. CalculatorWidgets.prototype.setValueProperties = function ( elm, value ) { var itemId = elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); elm.dataset.calculatorFieldValue = value.toFixed( 5 ); if ( !itemId.match( /^auto\d\d\d\d+unnamed$/ ) ) { this.parent.style.setProperty( '--calculator-' + itemId, value ); } if ( !isNaN( value ) && !almostEquals( value, 0 ) ) { elm.classList.remove( 'calculator-value-false' ); elm.classList.add( 'calculator-value-true' ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-value-true' ); elm.classList.add( 'calculator-value-false' ); } }; CalculatorWidgets.prototype.refresh = function ( itemIds ) { var i; // Based on https://en.wikipedia.org/wiki/Topological_sorting#Depth-first_search var permMarks = Object.create( null ); var tempMarks = Object.create( null ); var topList = []; var that = this; if ( !itemIds ) { return; } var visit = function ( item ) { var i; if ( permMarks[item] ) { return; } if ( tempMarks[item] ) { if ( !item.match( /^--radio-/ ) ) { // Loops are expected for radio buttons. console.log( "Loop detected in calculator. '" + item + "' may not be updated properly. (This is expected for radio buttons)" ); } return; } tempMarks[item] = true; for ( i = 0; that.backlinks[item] && i < that.backlinks[item].length; i++ ) { visit( that.backlinks[item][i] ); } // Special case for index() if ( item.match( /[0-9]+$/ ) ) { var staritem = item.replace( /[0-9]+$/, '*' ); for ( i = 0; that.backlinks[staritem] && i < that.backlinks[staritem].length; i++ ) { visit( that.backlinks[staritem][i] ); } } permMarks[item] = true; topList.push( item ); // later we iterate backwards through this list. }; for ( i = 0; i < itemIds.length; i++ ) { if ( itemIds[i] !== undefined ) { visit( itemIds[i] ); } } for ( i = topList.length - 1; i >= 0; i-- ) { var itemId = topList[i]; if ( this.inProgressRefresh[itemId] ) { // It is expected radio buttons loop, since they depend on each other. If you check one, the others uncheck. if ( this.elmList[itemId] && this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Loop Detected! Skipping ' + itemId ); } continue; } if ( itemId.match( /^--/ ) ) { // A special purpose identifier this.setValuePropertiesSpecialPurpose( itemId ); this.inProgressRefresh[itemId] = true; continue; } else if ( !this.itemList[itemId] || this.itemList[itemId] instanceof Null ) { // This mostly should not happen but might if refresh on page load is set or with radio buttons. var elm = this.elmList[itemId]; this.setValueProperties( elm, getValueOfElm( elm, this.mappingInput[itemId] ) ); if ( this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Tried to refresh field ' + itemId + ' with no formula' ); } continue; } this.inProgressRefresh[itemId] = true; var liveElm = this.elmList[itemId]; // Special handling for radio buttons to prevent loops from indirect clicks. if ( liveElm.type === 'radio' && this.inProgressRefresh['--radio-' + liveElm.name.replace( /^calcgadget-\d+-/, '' )] ) { this.setValueProperties( liveElm, getValueOfElm( liveElm, this.mappingInput[itemId] ) ); continue; } var res = this.evaluate( this.itemList[itemId] ); this.setValue( liveElm, res ); } }; CalculatorWidgets.prototype.setValue = function ( elm, res ) { this.setValueProperties( elm, res ); var mappingOut = this.mappingOutput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )]; if ( elm.tagName === 'INPUT' ) { if ( elm.type === 'range' ) { elm.value = res; } else if ( elm.type === 'number' ) { // We support some formatting types but not others as browser still expects this to be a number. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = formatNumeric( res, elm.dataset ); } else if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { elm.checked = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); if ( !elm.checked && elm.dataset.calculatorValue ) { // If we are unchecking this box, set its value back to the default // so that if a human rechecks it, the value of the control is the default // value and not the last value of the formula. elm.value = elm.dataset.calculatorValue; } } else { elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } } else if ( elm.tagName === 'SELECT' ) { elm.value = res; } else if ( elm.dataset.calculatorType !== 'passthru' ) { // plain type. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.textContent = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } }; // Set a calculator container to busy, which pauses some screen readers until everything is updated. // Returns a callback to unset to busy. CalculatorWidgets.prototype.setBusy = function () { var curVal = this.parent.getAttribute( 'aria-busy' ); if ( curVal === 'true' ) { return function () {}; } this.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'true' ); var that = this; return function () { that.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'false' ); }; }; CalculatorWidgets.prototype.evaluate = evaluate; mw.hook( 'wikipage.content' ).add( setup ); } )(); iibq95cvyxsy4s5brhki9gv9f8ttvsy 42579509 42579507 2026-04-09T07:04:43Z Vipz 151311 42579509 javascript text/javascript /******************************************************************************/ /**** IZVOR: [[:mw:MediaWiki:Gadget-Global-Calculator.js]]. /**** AŽURIRANO PREMA VERZIJI NA DATUM: 2026-01-09 /**** NE UREĐIVATI IZRAVNO. IZMJENE PREDLAGATI NA IZVORNOJ MEDIAWIKI VERZIJI. /**** LOKALNE MODIFIKACIJE: /**** "elm.dataset.calculatorDisabled" (podrška za 'disabled' na select elementima) /**** "data-calculator-action=search" (pretraga pomoću Calculator/Codex button + text) /**** "data-calculator-target" (dugme može ciljati drugi calculator-container po id/data-calculator-id) /**** ".calculator-codex-deferred" + čekanje na @wikimedia/codex (izbjegavanje bljeskanja nestiliziranih Codex dugmadi) /**** "codexSelectFixState" (ikona u calculator selectu u codex načinu se vidi na tamnoj temi) /******************************************************************************/ /** * On-Wiki calculator script. See [[:mw:Template:Calculator]]. Created by [[:mw:User:Bawolff]] * License: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 and 4.0 International Public License * Canonical source: https://mdwiki.org/wiki/MediaWiki:Gadget-calculator.js * * This script is designed with security in mind. Possible security risks: * * Having a formula that executes JS * ** To prevent this we do not use eval(). Instead we parse the formula with our own parser into an abstract tree that we evaluate by walking through it * * Form submission & DOM clobbering - we prefix the name (and id) attribute of all fields to prevent conflicts * * Style injection - we take the style attribute from an existing element that was sanitized by MW. We do not take style from a data attribute. * * Client-side DoS - Formulas aren't evaluated without user interaction. Formulas have a max length. Max number of widgets per page. Ultimately, easy to revert slow formulas just like any other vandalism. * * Prototype pollution - We use objects with null prototypes and also reject fields named __proto__ just in case. * * Essentially the code works by replacing certain <span> tags with <input>, parsing a custom formula language, setting up a dependency graph based on identifiers, and re-evaluating formulas on change. */ (function () { var mathFuncs = [ 'abs', 'acos', 'acosh', 'asin', 'asinh', 'atan', 'atan2', 'atanh', 'cbrt', 'ceil', 'cos', 'cosh', 'exp', 'expm1', 'floor', 'hypot', 'log', 'log10', 'log2', 'log1p', 'max', 'min', 'pow', 'random', 'sign', 'sin', 'sinh', 'sqrt', 'tan', 'tanh', 'trunc', 'clz32' ]; var otherFuncs = [ 'ifzero', 'coalesce', 'iffinite', 'ifnan', 'ifpositive', 'ifequal', 'round', 'jsround', 'not', 'and', 'or', 'bool', 'ifless', 'iflessorequal', 'ifgreater', 'ifgreaterorequal', 'ifbetween', 'xor', 'index', 'switch', 'radiogroup', 'bitand', 'bitor', 'bitxor', 'bitnot', 'bitleftshift', 'bitlogicrightshift', 'bitarithrightshift', 'if', 'getclick', 'timer', 'timeriterations', 'timertime' ]; var allFuncs = mathFuncs.concat( otherFuncs ); var convertFloat = function ( f ) { if ( typeof f === 'number' ) { return f; } f = f.replace( /×\s?10/, 'e' ); return parseFloat( f.replace( /[×⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹⁻]/g, function ( m ) { return ( { '⁰': 0, '¹': 1, '²': 2, '³': 3, '⁴': 4, '⁵': 5, '⁶': 6, '⁷': 7, '⁸': 8, '⁹': 9, '⁻': '-', '×': 'e' } )[m]; } ) ); }; // Start parser code. var Numb = function ( n ) { if ( typeof n === 'number' ) { this.value = n; } this.value = parseFloat( n ); }; Numb.prototype.toString = function () { return 'Number<' + this.value + '>'; }; var Ident = function ( n ) { this.value = n; }; Ident.prototype.toString = function () { return 'IDENT<' + this.value + '>'; }; var Operator = function ( val, args ) { this.op = val; this.args = args; }; var Null = function () {}; var Parser = function ( text ) { this.text = text; }; var terminals = { 'IDENT': /^[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*/, 'NUMBER': /^-?[0-9]+(?:\.[0-9]+)?(?:[eE][0-9]+|×10⁻?[⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹]+)*/, 'WS': /^\s*/, 'PLUSMINUS': /^[+-]/, 'pi': /^(?:pi|π)(?![A-z_0-9-])/i, 'true': /^(?:true)(?![A-z_0-9-])/, 'false': /^(?:false)(?![A-z_0-9-])/, 'epsilon': /^EPSILON(?![A-z_0-9-])/, 'Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, '-Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, 'NaN': /^NaN(?![A-z_0-9-])/i, 'MULTIPLYDIV': /^[*\\/%×÷]/i }; Parser.prototype = { check: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { return !!( this.text.match( terminals[id] ) ); } return this.text.startsWith( id ); }, consume: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { var res = this.text.match( terminals[id] ); this.text = this.text.substring( res[0].length ); return res[0]; } if ( this.text.startsWith( id ) ) { this.text = this.text.substring( id.length ); return id; } throw new Error( 'Expected ' + id + ' near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); }, parse: function () { var res; if ( this.text === undefined || this.text === '' ) { return new Null(); } this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); if ( this.text.length !== 0 ) { throw new Error( 'Unexpected end of formula. Perhaps you forgot to close a parenthesis or are using an invalid function.' ); } return res; }, expression: function () { var res, res2; res = this.term(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'PLUSMINUS' ) ) { var op = this.consume( 'PLUSMINUS' ); this.consume( 'WS' ); res2 = this.term(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, argList: function () { var args = []; this.consume( 'WS' ); if ( this.check( ')' ) ) { this.consume( ')' ); return args; } args[args.length] = this.expression(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( ',' ) ) { this.consume( ',' ); this.consume( 'WS' ); args[args.length] = this.expression(); } this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return args; }, term: function () { var res, res2; res = this.factor(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'MULTIPLYDIV' ) ) { var op = this.consume( 'MULTIPLYDIV' ); if ( op === '×' ) { op = '*'; } if ( op === '÷' ) { op = '/'; } this.consume( 'WS' ); res2 = this.factor(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, factor: function () { this.consume( 'WS' ); var res; if ( this.check( 'pi' ) ) { this.consume( 'pi' ); return new Numb( Math.PI ); } if ( this.check( 'true' ) ) { this.consume( 'true' ); return new Numb( 1 ); } if ( this.check( 'false' ) ) { this.consume( 'false' ); return new Numb( 0 ); } if ( this.check( 'Infinity' ) ) { this.consume( 'Infinity' ); return new Numb( Infinity ); } if ( this.check( '-Infinity' ) ) { this.consume( '-Infinity' ); return new Numb( -Infinity ); } if ( this.check( 'NaN' ) ) { this.consume( 'NaN' ); return new Numb( NaN ); } if ( this.check( 'epsilon' ) ) { this.consume( 'epsilon' ); return new Numb( Number.EPSILON ); } for ( var i in allFuncs ) { if ( this.check( allFuncs[i] + '(' ) ) { this.consume( allFuncs[i] + '(' ); var argList = this.argList(); return new Operator( allFuncs[i], argList ); } } if ( this.check( 'IDENT' ) ) { return new Ident( this.consume( 'IDENT' ) ); } if ( this.check( 'NUMBER' ) ) { return new Numb( convertFloat( this.consume( 'NUMBER' ) ) ); } if ( this.check( '(' ) ) { this.consume( '(' ); this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return res; } // unary minus if ( this.check( '-' ) ) { this.consume( '-' ); this.consume( 'WS' ); if ( this.check( '-' ) ) { throw new Error( 'Double unary minus without parenthesis not allowed near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } res = this.factor(); return new Operator( '*', [ new Numb( -1 ), res ] ); } throw new Error( 'Expected to see a term (e.g. an identifier, number, function, opening parenthesis, etc) near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } }; // End parser code. // Based on https://floating-point-gui.de/errors/comparison/ var almostEquals = function ( a, b ) { var absA = Math.abs( a ); var absB = Math.abs( b ); var diff = Math.abs( a - b ); var epsilon = Number.EPSILON; var minNormal = Math.pow( 2, -1022 ); if ( a === b ) { return true; } // Min normal of double = 2^-1022 if ( a === 0 || b === 0 || absA + absB < minNormal ) { return diff < epsilon * minNormal; } return diff / Math.min( ( absA + absB ), Number.MAX_VALUE ) < epsilon; }; // elm: Element to get value of // Mapping to process value with (usually this.mappingInput[element item id]) var getValueOfElm = function ( elm, mapping ) { var val; if ( elm.hasAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ) { // We have a non-formatted value set. Use that and skip any mappings. return parseFloat( elm.getAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ); } else if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' ) { if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { // Radio/checkboxes are not allowed to have mappings return elm.checked ? convertFloat( elm.value ) : 0; } val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { val = val.trim(); var mapVals = [ val, val.toLowerCase() ]; for ( var k = 0; k < mapVals.length; k++ ) { if ( mapping && typeof mapping[mapVals[k]] === 'number' ) { return mapping[mapVals[k]]; } else if ( mapping && [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[mapVals[k]] ) !== -1 ) { return parseFloat( mapping[mapVals[k]] ); } } } return convertFloat( val ); }; // Get the raw text value of a widget for non-formula actions such as search. var getTextValueOfElm = function ( elm ) { var val; if ( !elm ) { return ''; } if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' || elm.tagName === 'TEXTAREA' ) { val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { return val.trim(); } if ( val === undefined || val === null ) { return ''; } return String( val ).trim(); }; var normalizeNamespaceName = function ( ns ) { if ( typeof ns !== 'string' ) { return null; } ns = ns.replace( /^\s+|\s+$/g, '' ); if ( ns === '' ) { return null; } return ns.replace( / /g, '_' ).toLowerCase(); }; var getNamespaceMap = function () { var map = Object.create( null ); var canonical = mw.config.get( 'wgFormattedNamespaces' ) || {}; var aliases = mw.config.get( 'wgNamespaceIds' ) || {}; var k; for ( k in canonical ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( canonical, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( canonical[k] || '' )] = parseInt( k ); } } for ( k in aliases ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( aliases, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( k )] = parseInt( aliases[k] ); } } return map; }; var getSearchNamespaces = function ( namespacesAttr ) { var tokens, i, token, nsId; var nsMap = getNamespaceMap(); var out = []; if ( typeof namespacesAttr !== 'string' || namespacesAttr.trim() === '' ) { return out; } tokens = namespacesAttr.split( /[|,;]+/ ); for ( i = 0; i < tokens.length; i++ ) { token = tokens[i].trim(); if ( token === '' ) { continue; } if ( /^[0-9]+$/.test( token ) ) { nsId = parseInt( token ); } else { nsId = nsMap[normalizeNamespaceName( token )]; } if ( Number.isInteger( nsId ) && out.indexOf( nsId ) === -1 ) { out.push( nsId ); } } return out; }; var parseUrlEncodedParams = function ( extraParams ) { var out = Object.create( null ); if ( typeof extraParams !== 'string' || extraParams.trim() === '' ) { return out; } extraParams.split( '&' ).forEach( function ( pair ) { var eqPos, key, value; if ( pair === '' ) { return; } eqPos = pair.indexOf( '=' ); if ( eqPos === -1 ) { key = pair; value = ''; } else { key = pair.slice( 0, eqPos ); value = pair.slice( eqPos + 1 ); } key = decodeURIComponent( key.replace( /\+/g, ' ' ) ); value = decodeURIComponent( value.replace( /\+/g, ' ' ) ); if ( key ) { out[key] = value; } } ); return out; }; var isSafeSpecialPageName = function ( pageName ) { return typeof pageName === 'string' && /^(?:Special|Posebno):[A-Za-z0-9_\-/]+$/.test( pageName ); }; var triggerSearchAction = function ( calc, buttonElm, queryFrom, namespacesAttr, searchPage, searchParam, extraParams ) { var field, query, params, namespaces, i; field = calc.elmList[queryFrom]; if ( !field ) { console.log( "Calculator: Search button references '" + queryFrom + "' but there is no field by that name" ); return; } query = getTextValueOfElm( field ); if ( query === '' ) { if ( field.focus ) { field.focus(); } return; } params = parseUrlEncodedParams( extraParams ); params[searchParam || 'search'] = query; if ( params.fulltext === undefined ) { params.fulltext = '1'; } namespaces = getSearchNamespaces( namespacesAttr ); for ( i = 0; i < namespaces.length; i++ ) { params['ns' + namespaces[i]] = 1; } window.location.href = mw.util.getUrl( isSafeSpecialPageName( searchPage ) ? searchPage : 'Special:Search', params ); }; var evaluate = function ( ast ) { var that = this; var elmList = this.elmList; var i, then, ielse, res, elm, evaledArgs; if ( ast instanceof Numb ) { return ast.value; } if ( ast instanceof Ident ) { elm = elmList[ast.value]; if ( elm === undefined ) { console.log( "Calculator: Reference to '" + ast.value + "' but there is no field by that name" ); return NaN; } return getValueOfElm( elm, this.mappingInput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast instanceof Operator ) { if ( ast.op === 'index' ) { if ( ast.args.length < 2 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var indexValue = Math.floor( this.evaluate( ast.args[1] ) ); if ( !Number.isSafeInteger( indexValue ) || indexValue < 0 ) { return NaN; } res = elmList[ast.args[0].value + indexValue]; if ( res === undefined ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : NaN; } return getValueOfElm( res, this.mappingInput[res.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast.op === 'radiogroup' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var radioName = ast.args[0].value; elm = this.parent.querySelector( 'input:checked[type=radio][name=' + CSS.escape( 'calcgadget-' + this.rand + '-' + radioName ) + ']' ); if ( !elm ) { return NaN; } return this.evaluate( new Ident( elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ) ); } if ( ast.op === 'getclick' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } switch ( ast.args[0].value.toLowerCase() ) { case 'x': return this.clickX; case 'prevx': return this.clickPrevX; case 'prevpercentx': return this.clickPrevPercentX; case 'startpercentx': return this.clickStartPercentX; case 'startx': return this.clickStartX; case 'percentx': return this.clickPercentX; case 'y': return this.clickY; case 'percenty': return this.clickPercentY; case 'prevy': return this.clickPrevY; case 'prevpercenty': return this.clickPrevPercentY; case 'starty': return this.clickStartY; case 'startpercenty': return this.clickStartPercentY; case 'inprogress': return this.clickInProgress; case 'type': return this.clickType; default: return NaN; } } if ( ast.op === 'timer' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ast.args.length >= 2 ? this.evaluate( ast.args[1] ) : 1; } return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.op === 'timeriterations' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return this.repeatInfo.iterationsSoFar; } return NaN; } if ( ast.op === 'timertime' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ( Date.now() - this.repeatInfo.timeStart ) / 1000; } return NaN; } evaledArgs = ast.args.map( function ( item ) { return that.evaluate( item ); } ); if ( mathFuncs.indexOf( ast.op ) !== -1 ) { return Math[ast.op].apply( Math, evaledArgs ); } if ( ast.op === 'coalesce' ) { for ( var k = 0; k < evaledArgs.length; k++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[k] ) ) { return evaledArgs[k]; } } return NaN; } if ( ast.op === 'ifzero' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'if' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return !almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iffinite' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isFinite( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifnan' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isNaN( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifpositive' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return evaledArgs[0] >= 0 ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifless' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] < evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreater' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] > evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iflessorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] <= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreaterorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifbetween' ) { if ( evaledArgs.length < 3 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 4 ? 1 : evaledArgs[3]; ielse = evaledArgs.length < 5 ? 0 : evaledArgs[4]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] && evaledArgs[0] <= evaledArgs[2] ? then : ielse; } if ( ast.op === 'bool' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 0 : 1; } if ( ast.op === 'not' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 1 : 0; } if ( ast.op === 'xor' ) { if ( evaledArgs.length !== 2 ) { return NaN; } if ( ( ( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) ) || ( ( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) ) ) { return 1; } return 0; } if ( ast.op === 'and' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( isNaN( evaledArgs[i] ) || almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 1; } if ( ast.op === 'or' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[i] ) && !almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 0; } if ( ast.op === 'bitand' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res & evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res | evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitxor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res ^ evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitnot' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } return ~evaledArgs[0]; } if ( ast.op === 'bitleftshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] << evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitlogicrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >>> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitarithrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'switch' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } var defaultVal = NaN; if ( evaledArgs.length % 2 === 0 ) { defaultVal = evaledArgs[evaledArgs.length - 1]; } for ( i = 1; i < evaledArgs.length - 1; i += 2 ) { if ( evaledArgs[0] <= evaledArgs[i] || almostEquals( evaledArgs[i], evaledArgs[0] ) ) { return evaledArgs[i + 1]; } } return defaultVal; } if ( ast.op === 'round' ) { var decimals = evaledArgs.length >= 2 ? evaledArgs[1] : 0; var p = Math.pow( 10, decimals ); var n = ( evaledArgs[0] * p ) * ( 1 + Number.EPSILON ); return Math.round( n ) / p; } if ( ast.op === 'jsround' ) { return Math.round.apply( Math, evaledArgs ); } if ( evaledArgs.length !== 2 ) { throw new Error( 'Unexpected number of args for ' + ast.op ); } if ( ast.op === '*' ) { return evaledArgs[0] * evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '/' ) { return evaledArgs[0] / evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '+' ) { return evaledArgs[0] + evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '-' ) { return evaledArgs[0] - evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '%' ) { return evaledArgs[0] % evaledArgs[1]; } throw new Error( 'Unrecognized operator ' + ast.op ); } return NaN; }; var getIdentifiers = function ( tree ) { if ( tree instanceof Ident ) { return new Set( [ tree.value ] ); } if ( tree instanceof Operator ) { var res = new Set( [] ); var i = 0; if ( tree.op === 'index' && tree.args.length > 0 ) { i++; getIdentifiers( tree.args[0] ).forEach( function ( x ) { res.add( x + '*' ); } ); } else if ( tree.op === 'radiogroup' && tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--radio-' + tree.args[0].value ); } else if ( tree.op === 'timer' ) { if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--timer-active-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-active' ); } } else if ( tree.op === 'timertime' || tree.op === 'timeriterations' ) { res.add( '--timer-iteration' ); if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { res.add( '--timer-iteration-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-iteration' ); } return res; } else if ( tree.op === 'getclick' ) { res.add( '--click' ); return res; } for ( ; i < tree.args.length; i++ ) { getIdentifiers( tree.args[i] ).forEach( function ( x ) { res.add( x ); } ); } return res; } return new Set(); }; var buildBacklinks = function ( items, radioGroups ) { var backlinks = Object.create( null ); for ( var item in items ) { var idents = getIdentifiers( items[item] ); idents.forEach( function ( ident ) { if ( !backlinks[ident] ) { backlinks[ident] = []; } backlinks[ident].push( item ); } ); } var identPrefix = '--radio-'; for ( var groupName in radioGroups ) { if ( backlinks[identPrefix + groupName] === undefined ) { backlinks[identPrefix + groupName] = []; } for ( var i = 0; i < radioGroups[groupName].length; i++ ) { backlinks[identPrefix + groupName].push( radioGroups[groupName][i] ); if ( backlinks[radioGroups[groupName][i]] === undefined ) { backlinks[radioGroups[groupName][i]] = []; } backlinks[radioGroups[groupName][i]].push( identPrefix + groupName ); } } return backlinks; }; var getCalculatorRegistry = function () { if ( !window.calculatorWidgetRegistry ) { window.calculatorWidgetRegistry = Object.create( null ); } return window.calculatorWidgetRegistry; }; var registerCalculatorInstance = function ( calc ) { var targetId; if ( !calc || !calc.parent || !calc.parent.classList || !calc.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) ) { return; } targetId = calc.parent.dataset.calculatorId || calc.parent.id; if ( !targetId || targetId === '__proto__' ) { return; } getCalculatorRegistry()[targetId] = calc; }; var resolveButtonCalculatorTarget = function ( calc, buttonElm ) { var targetId, registry, targetElm; if ( !buttonElm || !buttonElm.dataset || !buttonElm.dataset.calculatorTarget ) { return calc; } targetId = buttonElm.dataset.calculatorTarget; registry = getCalculatorRegistry(); if ( registry[targetId] ) { return registry[targetId]; } targetElm = document.getElementById( targetId ); if ( targetElm && targetElm.dataset && targetElm.dataset.calculatorId && registry[targetElm.dataset.calculatorId] ) { return registry[targetElm.dataset.calculatorId]; } console.log( "Calculator: Button '" + ( buttonElm.id || '(no id)' ) + "' references target container '" + targetId + "' but it was not found" ); return null; }; var setup = function ( $content ) { var needsCodex = $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).length > 0 || $content.find( '.cdx-button, .cdx-label__label' ).length > 0 || $content.find( '[data-calculator-class*="cdx-"]' ).length > 0; var codexState = needsCodex ? mw.loader.getState( '@wikimedia/codex' ) : null; if ( needsCodex && codexState !== 'ready' && codexState !== 'error' && codexState !== 'missing' ) { mw.loader.using( '@wikimedia/codex', function () { setup( $content ); }, function () { setup( $content ); } ); return; } var containers = Array.from( $content.find( '.calculator-container' ) ); for ( var i = 0; i < containers.length; i++ ) { new CalculatorWidgets( Array.from( containers[i].getElementsByClassName( 'calculator-field' ) ), containers[i] ); } var elms = Array.from( $content.find( '.calculator-field' ) ); new CalculatorWidgets( elms, $content[0] ); $content.find( '.calculator-field-label' ).replaceWith( function () { var l = $( '<label>' ); if ( this.dataset.for !== undefined ) { if ( !this.dataset.for.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) || !$content.find( '#' + $.escapeSelector( this.dataset.for ) ).length ) { return this; } l.attr( 'for', this.dataset.for ); } if ( this.id ) { l.attr( 'id', this.id ); } if ( this.title ) { l.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { l.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-label__label' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-label' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; l.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-label( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } l.append( this.childNodes ); return l; } ); if ( needsCodex ) { if ( codexState === 'ready' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).css( 'visibility', 'visible' ); } else if ( codexState === 'error' || codexState === 'missing' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).remove(); } } }; var doStats = function () { if ( window.calculatorStatsAlreadyDone !== true ) { window.calculatorStatsAlreadyDone = true; mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_total' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_wiki_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ) } ); var pageName = encodeURIComponent( mw.config.get( 'wgTitle' ).replace( / /g, '_' ) ); pageName = pageName.replace( /[^a-zA-Z0-9_]/g, '_' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_page_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ), page: pageName, NS: mw.config.get( 'wgNamespaceNumber' ) } ); } }; var codexSelectFixState = { initialized: false, inputs: [] }; var isCodexSelectDarkMode = function () { return document.documentElement.classList.contains( 'skin-theme-clientpref-night' ) || ( document.documentElement.classList.contains( 'skin-theme-clientpref-os' ) && window.matchMedia && window.matchMedia( '(prefers-color-scheme: dark)' ).matches ); }; var getCodexSelectIconColor = function ( input ) { var color = window.getComputedStyle( input ).getPropertyValue( '--color-base' ).trim(); if ( !color ) { color = window.getComputedStyle( input ).color.trim(); } if ( !color ) { color = '#eaecf0'; } return color; }; var makeCodexSelectIconUrl = function ( color ) { var svg = '<svg xmlns="http://www.w3.org/2000/svg" width="20" height="20" viewBox="0 0 20 20">' + '<path fill="' + color + '" d="M5 7l5 5 5-5z"/>' + '</svg>'; return 'url("data:image/svg+xml;base64,' + window.btoa( svg ) + '")'; }; var applyCodexSelectIconFix = function ( input ) { if ( !input || input.tagName !== 'SELECT' || !input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { return; } if ( !isCodexSelectDarkMode() ) { input.style.backgroundImage = ''; return; } input.style.backgroundImage = makeCodexSelectIconUrl( getCodexSelectIconColor( input ) ); }; var refreshCodexSelectIconFixes = function () { var kept = []; for ( var i = 0; i < codexSelectFixState.inputs.length; i++ ) { if ( codexSelectFixState.inputs[i] && codexSelectFixState.inputs[i].isConnected ) { applyCodexSelectIconFix( codexSelectFixState.inputs[i] ); kept.push( codexSelectFixState.inputs[i] ); } } codexSelectFixState.inputs = kept; }; var trackCodexSelectForIconFix = function ( input ) { var media; if ( !input || input.tagName !== 'SELECT' || !input.classList.contains( 'cdx-select' ) || input.dataset.calculatorCodexSelectIconFix === '1' ) { return; } input.dataset.calculatorCodexSelectIconFix = '1'; codexSelectFixState.inputs.push( input ); applyCodexSelectIconFix( input ); if ( codexSelectFixState.initialized ) { return; } codexSelectFixState.initialized = true; if ( window.matchMedia ) { media = window.matchMedia( '(prefers-color-scheme: dark)' ); if ( media.addEventListener ) { media.addEventListener( 'change', refreshCodexSelectIconFixes ); } else if ( media.addListener ) { media.addListener( refreshCodexSelectIconFixes ); } } ( new MutationObserver( refreshCodexSelectIconFixes ) ).observe( document.documentElement, { attributes: true, attributeFilter: [ 'class' ] } ); }; var createSelect = function ( elm ) { var sel = document.createElement( 'select' ); var mapping; try { mapping = JSON.parse( elm.dataset.calculatorMapping ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. ' + e.message ); return sel; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. unexpected type' ); return sel; } var opt; for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'object' ) { var optgroup = document.createElement( 'optgroup' ); optgroup.label = i; sel.appendChild( optgroup ); for ( var j in mapping[i] ) { if ( typeof mapping[i][j] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i][j] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i][j]; opt.appendChild( document.createTextNode( j ) ); optgroup.appendChild( opt ); } } } else if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i]; opt.appendChild( document.createTextNode( i ) ); sel.appendChild( opt ); } } return sel; }; var CalculatorWidgets = function ( elms, parent ) { this.parent = parent; this.rand = Math.floor( Math.random() * 1000000000 ); this.itemList = Object.create( null ); this.elmList = Object.create( null ); this.backlinks = Object.create( null ); this.inProgressRefresh = undefined; this.clickX = this.clickY = this.clickPercentX = this.clickPercentY = NaN; this.clickPrevX = this.clickPrevY = this.clickPrevPercentX = this.clickPrevPercentY = NaN; this.clickStartX = this.clickStartY = this.clickStartPercentX = this.clickStartPercentY = NaN; this.clickType = NaN; this.clickInProgress = 0; this.repeatInfo = null; this.disableInfo = Object.create( null ); this.mappingInput = Object.create( null ); this.mappingOutput = Object.create( null ); var that = this; var radioGroups = Object.create( null ); if ( elms.length > 250 ) { console.log( 'Too many calculator widgets on page' ); return; } for ( var i in elms ) { var elm = elms[i]; var formula = elm.dataset.calculatorFormula; if ( formula && formula.length > 2000 ) { console.log( 'Skipping element with too long formula' ); continue; } var type = elm.dataset.calculatorType; var readonly = !!elm.dataset.calculatorReadonly; var id = elm.id.toString(); if ( id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-__proto__$/ ) || elm.dataset.calculatorName === '__proto__' ) { throw new Error( 'Invalid calculator id: ' + id ); } if ( !id ) { id = 'calculator-field-auto' + Math.floor( Math.random() * 10000000 ) + 'unnamed'; } if ( this.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) && document.getElementById( id ) !== elm ) { var labelsToUpdate = this.parent.querySelectorAll( ':scope .calculator-field-label[data-for="' + CSS.escape( id ) + '"]' ); id = 'calcdisambig-' + this.rand + '-' + id; for ( var l = 0; l < labelsToUpdate.length; l++ ) { labelsToUpdate[l].dataset.for = id; } } var defaultVal = ( '' + elm.textContent ).trim(); if ( type === undefined || !id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) ) { console.log( 'Skipping ' + id ); continue; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing formula of ' + id + ': ' + e.message + '. Formula given:' + formula ); continue; } if ( elm.className.match( /(^| )cdx-/ ) || ( elm.dataset.calculatorClass && elm.dataset.calculatorClass.match( /(^| )cdx-/ ) ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( type !== 'plain' && type !== 'passthru' ) { var input = type === 'select' ? createSelect( elm ) : document.createElement( 'input' ); input.className = 'calculator-field-live'; if ( elm.className !== 'calculator-field' ) { input.className += ' ' + elm.className.replace( /(^| )calculator-field($| )/g, ' ' ); } input.readOnly = readonly; if ( defaultVal !== '' ) { if ( type === 'text' ) { input.value = defaultVal; } else { input.value = convertFloat( defaultVal ); } } input.style.cssText = elm.style.cssText; if ( elm.dataset.calculatorSize ) { var size = parseInt( elm.dataset.calculatorSize ); input.size = size; input.style.width = type === 'number' ? 'calc( ' + size + 'ch' + ' + 20px)' : size + 'ch'; } if ( elm.dataset.calculatorClass ) { input.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( elm.dataset.calculatorSize ) { input.size = elm.dataset.calculatorSize; } if ( elm.dataset.calculatorMax ) { input.max = elm.dataset.calculatorMax; } if ( elm.dataset.calculatorMin ) { input.min = elm.dataset.calculatorMin; } if ( elm.dataset.calculatorPlaceholder ) { input.placeholder = elm.dataset.calculatorPlaceholder; } if ( elm.dataset.calculatorStep ) { input.step = elm.dataset.calculatorStep; } if ( elm.dataset.calculatorPrecision ) { input.dataset.calculatorPrecision = elm.dataset.calculatorPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorExponentialPrecision ) { input.dataset.calculatorExponentialPrecision = elm.dataset.calculatorExponentialPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorDecimals ) { input.dataset.calculatorDecimals = elm.dataset.calculatorDecimals; } if ( elm.dataset.calculatorNanText ) { input.dataset.calculatorNanText = elm.dataset.calculatorNanText; } if ( type === 'radio' ) { if ( elm.dataset.calculatorName ) { input.name = 'calcgadget-' + this.rand + '-' + elm.dataset.calculatorName; } if ( radioGroups[elm.dataset.calculatorName] === undefined ) { radioGroups[elm.dataset.calculatorName] = []; } radioGroups[elm.dataset.calculatorName][radioGroups[elm.dataset.calculatorName].length] = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); } if ( elm.dataset.calculatorInputmode ) { input.inputMode = elm.dataset.calculatorInputmode; } if ( elm.dataset.calculatorEnterkeyhint ) { input.enterKeyHint = elm.dataset.calculatorEnterkeyhint; } if ( elm.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { input.dataset.calculatorDisabled = elm.dataset.calculatorDisabled; } if ( elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-describedby', elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-labelledby', elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-label' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-label', elm.getAttribute( 'aria-label' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-owns' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-owns', elm.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-flowto', elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'role' ) !== null ) { input.setAttribute( 'role', elm.getAttribute( 'role' ) ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { input.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { input.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula ) { input.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( type === 'number' || type === 'text' || type === 'radio' || type === 'checkbox' || type === 'hidden' || type === 'range' ) { input.type = type; } if ( type === 'select' && elm.dataset.calculatorValue ) { input.value = elm.dataset.calculatorValue; } if ( type === 'radio' || type === 'checkbox' ) { input.onchange = this.changeHandler.bind( this ); if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'true' || elm.dataset.calculatorChecked === '1' ) { input.checked = true; } else if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'false' || elm.dataset.calculatorChecked === '0' ) { input.checked = false; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.checked = true; } var checkValue = convertFloat( elm.dataset.calculatorValue || '' ); if ( !isNaN( checkValue ) && !almostEquals( checkValue, 0 ) ) { input.value = checkValue; input.dataset.calculatorValue = checkValue; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.value = defaultVal; input.dataset.calculatorValue = defaultVal; } else { input.value = 1; input.dataset.calculatorValue = 1; } } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'text' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } input.id = id; elm.replaceWith( input ); elm = input; if ( type === 'select' && input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { trackCodexSelectForIconFix( input ); } input.addEventListener( 'input', this.changeHandler.bind( this ) ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-field' ); elm.classList.add( 'calculator-field-live' ); if ( elm.dataset.calculatorClass ) { elm.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula && type !== 'passthru' && !elm.dataset.calculatorAriaLive ) { elm.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { elm.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { elm.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( elm.id === '' ) { elm.id = id; } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'plain' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } } var itemId = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); this.itemList[itemId] = formulaAST; this.elmList[itemId] = elm; } this.backlinks = buildBacklinks( this.itemList, radioGroups ); registerCalculatorInstance( this ); this.setupDisabledFields(); this.setupButtons(); if ( this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad && this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad === 'true' ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( Object.keys( this.itemList ).filter( function ( a ) { return !( that.itemList[a] instanceof Null ); } ) ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.setupButtons(); }; CalculatorWidgets.prototype.processMapping = function ( mappingText, itemId ) { var mapping; try { mapping = JSON.parse( mappingText ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. ' + e.message ); return; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. unexpected type' ); return; } this.mappingInput[itemId] = mapping; var mapOut = Object.create( null ); for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'default', 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { mapOut[mapping[i]] = i; } } this.mappingOutput[itemId] = mapOut; }; CalculatorWidgets.prototype.stopRepeat = function () { if ( this.repeatInfo ) { if ( this.repeatInfo.cancelIdentifier ) { window.clearInterval( this.repeatInfo.cancelIdentifier ); } var id = this.repeatInfo.id; this.repeatInfo = null; this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.repeatInfo = null; }; CalculatorWidgets.prototype.startRepeat = function ( maxIterations, id ) { if ( this.repeatInfo ) { console.log( 'Calculator: Trying to start a repeat when one is already in progress. This should not happen' ); } this.repeatInfo = { maxIterations: maxIterations, iterationsSoFar: 0, cancelIdentifier: null, timeStart: Date.now(), id: id }; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; CalculatorWidgets.prototype.incrementRepeatIteration = function ( until ) { this.repeatInfo.iterationsSoFar++; if ( this.repeatInfo.iterationsSoFar > this.repeatInfo.maxIterations ) { this.stopRepeat(); return false; } if ( until ) { var untilRes = this.evaluate( until ); if ( !isNaN( untilRes ) && !almostEquals( untilRes, 0 ) ) { this.stopRepeat(); return false; } } var id = this.repeatInfo.id; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); return true; }; var convertEventTypeToNumber = function ( type ) { switch ( type ) { case 'pointerdown': return 1; case 'pointermove': return 2; case 'pointerup': case 'click': return 3; case 'pointerleave': return 4; default: throw new Error( 'Unrecognized event type: ' + type ); } }; var updateClick = function ( calc ) { if ( calc.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { calc.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = calc.setBusy(); calc.refresh( [ '--click' ] ); calc.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; var makeButtonCallback = function ( calc, forElms, formulaASTs, repeat, maxIterations, toggle, until ) { return function buttonCallback ( event ) { if ( event.type !== 'click' ) { if ( !event.isPrimary || ( !calc.clickInProgress && event.type !== 'pointerdown' ) ) { return; } } event.preventDefault(); doStats(); var unsetBusy = calc.setBusy(); if ( toggle && calc.repeatInfo && calc.repeatInfo.id === event.currentTarget.id ) { calc.stopRepeat(); unsetBusy(); return; } if ( maxIterations !== undefined || repeat !== undefined ) { calc.stopRepeat(); if ( maxIterations > 1 ) { calc.startRepeat( maxIterations, event.currentTarget.id ); } } var doStuff = function () { var unsetBusyInner = calc.setBusy(); var stillGoing = true; if ( calc.repeatInfo ) { stillGoing = calc.incrementRepeatIteration( until ); } if ( stillGoing ) { for ( var i = 0; i < forElms.length; i++ ) { if ( !formulaASTs[i] || !forElms[i] ) { console.log( 'Skipping button update due to invalid formula or for attribute' ); continue; } var res = calc.evaluate( formulaASTs[i] ); calc.setValue( forElms[i], res ); forElms[i].dispatchEvent( new InputEvent( 'input' ) ); } } unsetBusyInner(); }; if ( maxIterations === undefined || maxIterations >= 1 ) { if ( calc.clickInProgress ) { calc.clickPrevX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickPercentY; } if ( event.type === 'pointerdown' ) { event.currentTarget.setPointerCapture( event.pointerId ); } if ( event.type !== 'pointerleave' ) { calc.clickX = event.offsetX; calc.clickY = event.offsetY; calc.clickPercentX = 100 * event.offsetX / event.currentTarget.clientWidth; calc.clickPercentY = 100 * event.offsetY / event.currentTarget.clientHeight; calc.clickInProgress = 1; } calc.clickType = convertEventTypeToNumber( event.type ); if ( event.type === 'click' || event.type === 'pointerdown' ) { calc.clickPrevX = calc.clickStartX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickStartY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickStartPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickStartPercentY = calc.clickPercentY; } updateClick( calc ); doStuff(); if ( calc.clickType >= 3 ) { calc.clickX = calc.clickY = calc.clickPercentX = calc.clickPercentY = NaN; calc.clickPrevX = calc.clickPrevY = calc.clickPrevPercentX = calc.clickPrevPercentY = NaN; calc.clickStartX = calc.clickStartY = calc.clickStartPercentX = calc.clickStartPercentY = NaN; calc.clickInProgress = 0; calc.clickType = NaN; updateClick( calc ); } } unsetBusy(); if ( calc.repeatInfo && maxIterations > 1 && repeat >= 500 ) { calc.repeatInfo.cancelIdentifier = window.setInterval( doStuff, repeat ); } }; }; var connectButtonToFormula = function ( calc, $button, forAttr, formulaAttr, repeatDuration, maxIterations, toggle, untilAttr, draggable ) { if ( repeatDuration !== undefined ) { repeatDuration = Math.max( 500, Math.ceil( parseFloat( repeatDuration ) * 1000 ) ); if ( isNaN( repeatDuration ) ) { repeatDuration = undefined; } } if ( toggle === 'false' ) { toggle = false; } if ( maxIterations !== undefined ) { maxIterations = parseInt( maxIterations ); } else if ( repeatDuration ) { maxIterations = Infinity; } if ( typeof forAttr !== 'string' || typeof formulaAttr !== 'string' ) { return; } if ( formulaAttr.length > 2000 || ( untilAttr && untilAttr.length > 2000 ) ) { console.log( 'Skipping button with too long formula' ); return; } var until = null; try { until = ( new Parser( untilAttr ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error parsing until formula of button ' + $button[0].id + ': ' + e.message ); } var forList = forAttr.split( ';' ); var formulaList = formulaAttr.split( ';' ); var forElms = []; var formulaASTs = []; for ( var i = 0; i < forList.length; i++ ) { if ( formulaList[i] === undefined ) { break; } forElms[i] = calc.elmList[forList[i]]; try { formulaASTs[i] = ( new Parser( formulaList[i] ) ).parse(); } catch ( e2 ) { formulaASTs[i] = null; console.log( 'Calculator: Error parsing formula of button ' + $button[0].id + ' for ' + forList[i] + ': ' + e2.message ); } } if ( draggable ) { $button[0].addEventListener( 'pointerdown', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerup', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerleave', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointermove', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } else { $button[0].addEventListener( 'click', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } }; var connectButtonToAction = function ( calc, $button, action, buttonElm ) { if ( action !== 'search' ) { return; } $button[0].addEventListener( 'click', function ( event ) { event.preventDefault(); doStats(); triggerSearchAction( calc, $button[0], buttonElm.dataset.calculatorQueryfrom, buttonElm.dataset.calculatorNamespaces, buttonElm.dataset.calculatorSearchPage, buttonElm.dataset.calculatorSearchParam, buttonElm.dataset.calculatorExtraParams ); } ); }; var connectButton = function ( calc, $button, buttonElm, draggable ) { var action = buttonElm.dataset.calculatorAction; var targetCalc = resolveButtonCalculatorTarget( calc, buttonElm ); if ( !targetCalc ) { return; } if ( action ) { connectButtonToAction( targetCalc, $button, action, buttonElm ); return; } connectButtonToFormula( targetCalc, $button, buttonElm.dataset.calculatorFor, buttonElm.dataset.calculatorFormula, buttonElm.dataset.calculatorDelay, buttonElm.dataset.calculatorMaxIterations, buttonElm.dataset.calculatorToggle, buttonElm.dataset.calculatorUntil, draggable ); }; CalculatorWidgets.prototype.connectDisable = function ( elm, formula ) { if ( formula === '' || formula === '0' || formula === 'false' ) { return; } if ( formula.length > 2000 ) { console.log( 'Calculator: Disable formula for element ' + elm.id + ' is too long' ); return; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing disable formula of element ' + elm.id + ': ' + e.message ); return; } this.disableInfo[elm.id] = { elm: elm, formula: formulaAST }; var idents = getIdentifiers( formulaAST ); var that = this; var item = '--disable-' + elm.id; idents.forEach( function ( ident ) { if ( !that.backlinks[ident] ) { that.backlinks[ident] = []; } that.backlinks[ident].push( item ); } ); var curValue = this.evaluate( formulaAST ); if ( !isNaN( curValue ) && !almostEquals( curValue, 0 ) ) { elm.disabled = true; } applyCodexSelectIconFix( elm ); }; CalculatorWidgets.prototype.setupDisabledFields = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-live' ).each( function () { if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { this.disabled = true; applyCodexSelectIconFix( this ); } else { calc.connectDisable( this, this.dataset.calculatorDisabled ); } } } ); }; CalculatorWidgets.prototype.setupButtons = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-button' ).replaceWith( function () { var b = $( '<button type="button">' ); if ( this.id && this.id !== '__proto__' ) { b.attr( 'id', this.id ); } else { b.attr( 'id', 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ) ); } if ( this.title ) { b.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { b.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-button' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-button' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; b.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-button( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } if ( this.dataset.calculatorAlt ) { b.attr( 'aria-label', this.dataset.calculatorAlt ); } if ( this.dataset.calculatorAriaLive ) { b.attr( 'aria-live', this.dataset.calculatorAriaLive ); } if ( this.getAttribute( 'role' ) ) { b.attr( 'role', this.getAttribute( 'role' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-owns' ) ) { b.attr( 'aria-owns', this.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ) { b.attr( 'aria-flowto', this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { b.attr( 'disabled', true ); } else { calc.connectDisable( b[0], this.dataset.calculatorDisabled ); } } connectButton( calc, b, this, false ); b.append( this.childNodes ); return b; } ); // This is meant to allow image map type things. $( this.parent ).find( '.calculator-field-buttonraw' ).each( function () { if ( !this.id || this.id === '__proto__' ) { this.id = 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ); } // Make sure we do not process twice. this.classList.remove( 'calculator-field-buttonraw' ); connectButton( calc, $( this ), this, this.classList.contains( 'calculator-field-buttondraggable' ) ); } ); }; CalculatorWidgets.prototype.changeHandler = function ( e ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); doStats(); e.target.removeAttribute( 'data-calculator-real-value' ); var itemId = e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); var itemsToRefresh = [ this.backlinks[itemId] ]; this.inProgressRefresh[itemId] = true; this.setValueProperties( e.target, getValueOfElm( e.target, this.mappingInput[e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ) ); var staritem = itemId.replace( /[0-9]+$/, '*' ); if ( itemId.match( /[0-9]+$/ ) && this.backlinks[staritem] ) { this.inProgressRefresh[staritem] = true; itemsToRefresh.push( this.backlinks[staritem] ); } this.refresh( itemsToRefresh.flat() ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; // The subset of formatting that still returns a float-like thing. var formatNumeric = function ( n, options ) { if ( typeof n !== 'number' ) { return n; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { return n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { return n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { return n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } return n; }; var format = function ( n, options, mapping ) { var res = n.toString(); if ( typeof n !== 'number' ) { return res; } if ( mapping && mapping[n] ) { return mapping[n]; } if ( mapping && mapping.default !== undefined ) { return mapping.default; } if ( isNaN( n ) ) { return options.calculatorNanText ? options.calculatorNanText : '?'; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { res = n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { res = n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { res = n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } res = res.replace( /e([+-])([0-9]+)$/, function ( m, sign, exp ) { var tmp = '×10'; if ( sign === '-' ) { tmp += '⁻'; } tmp += exp.replace( /[0-9]/g, function ( d ) { return [ '⁰', '¹', '²', '³', '⁴', '⁵', '⁶', '⁷', '⁸', '⁹' ][d]; } ); return tmp; } ); return res; }; CalculatorWidgets.prototype.setValuePropertiesSpecialPurpose = function ( id ) { if ( id.match( /^--disable-.+/ ) ) { var elmId = id.substring( 10 ); if ( this.disableInfo[elmId] ) { var res = this.evaluate( this.disableInfo[elmId].formula ); this.disableInfo[elmId].elm.disabled = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); applyCodexSelectIconFix( this.disableInfo[elmId].elm ); } else { console.log( 'Tried to refresh disable status for ' + elmId + ' but there is no such element.' ); } } return; }; // Set a data attribute, classes, etc. For ease of targeting via CSS. CalculatorWidgets.prototype.setValueProperties = function ( elm, value ) { var itemId = elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); elm.dataset.calculatorFieldValue = value.toFixed( 5 ); if ( !itemId.match( /^auto\d\d\d\d+unnamed$/ ) ) { this.parent.style.setProperty( '--calculator-' + itemId, value ); } if ( !isNaN( value ) && !almostEquals( value, 0 ) ) { elm.classList.remove( 'calculator-value-false' ); elm.classList.add( 'calculator-value-true' ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-value-true' ); elm.classList.add( 'calculator-value-false' ); } }; CalculatorWidgets.prototype.refresh = function ( itemIds ) { var i; // Based on https://en.wikipedia.org/wiki/Topological_sorting#Depth-first_search var permMarks = Object.create( null ); var tempMarks = Object.create( null ); var topList = []; var that = this; if ( !itemIds ) { return; } var visit = function ( item ) { var i; if ( permMarks[item] ) { return; } if ( tempMarks[item] ) { if ( !item.match( /^--radio-/ ) ) { // Loops are expected for radio buttons. console.log( "Loop detected in calculator. '" + item + "' may not be updated properly. (This is expected for radio buttons)" ); } return; } tempMarks[item] = true; for ( i = 0; that.backlinks[item] && i < that.backlinks[item].length; i++ ) { visit( that.backlinks[item][i] ); } // Special case for index() if ( item.match( /[0-9]+$/ ) ) { var staritem = item.replace( /[0-9]+$/, '*' ); for ( i = 0; that.backlinks[staritem] && i < that.backlinks[staritem].length; i++ ) { visit( that.backlinks[staritem][i] ); } } permMarks[item] = true; topList.push( item ); // later we iterate backwards through this list. }; for ( i = 0; i < itemIds.length; i++ ) { if ( itemIds[i] !== undefined ) { visit( itemIds[i] ); } } for ( i = topList.length - 1; i >= 0; i-- ) { var itemId = topList[i]; if ( this.inProgressRefresh[itemId] ) { // It is expected radio buttons loop, since they depend on each other. If you check one, the others uncheck. if ( this.elmList[itemId] && this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Loop Detected! Skipping ' + itemId ); } continue; } if ( itemId.match( /^--/ ) ) { // A special purpose identifier this.setValuePropertiesSpecialPurpose( itemId ); this.inProgressRefresh[itemId] = true; continue; } else if ( !this.itemList[itemId] || this.itemList[itemId] instanceof Null ) { // This mostly should not happen but might if refresh on page load is set or with radio buttons. var elm = this.elmList[itemId]; this.setValueProperties( elm, getValueOfElm( elm, this.mappingInput[itemId] ) ); if ( this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Tried to refresh field ' + itemId + ' with no formula' ); } continue; } this.inProgressRefresh[itemId] = true; var liveElm = this.elmList[itemId]; // Special handling for radio buttons to prevent loops from indirect clicks. if ( liveElm.type === 'radio' && this.inProgressRefresh['--radio-' + liveElm.name.replace( /^calcgadget-\d+-/, '' )] ) { this.setValueProperties( liveElm, getValueOfElm( liveElm, this.mappingInput[itemId] ) ); continue; } var res = this.evaluate( this.itemList[itemId] ); this.setValue( liveElm, res ); } }; CalculatorWidgets.prototype.setValue = function ( elm, res ) { this.setValueProperties( elm, res ); var mappingOut = this.mappingOutput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )]; if ( elm.tagName === 'INPUT' ) { if ( elm.type === 'range' ) { elm.value = res; } else if ( elm.type === 'number' ) { // We support some formatting types but not others as browser still expects this to be a number. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = formatNumeric( res, elm.dataset ); } else if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { elm.checked = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); if ( !elm.checked && elm.dataset.calculatorValue ) { // If we are unchecking this box, set its value back to the default // so that if a human rechecks it, the value of the control is the default // value and not the last value of the formula. elm.value = elm.dataset.calculatorValue; } } else { elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } } else if ( elm.tagName === 'SELECT' ) { elm.value = res; } else if ( elm.dataset.calculatorType !== 'passthru' ) { // plain type. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.textContent = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } }; // Set a calculator container to busy, which pauses some screen readers until everything is updated. // Returns a callback to unset to busy. CalculatorWidgets.prototype.setBusy = function () { var curVal = this.parent.getAttribute( 'aria-busy' ); if ( curVal === 'true' ) { return function () {}; } this.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'true' ); var that = this; return function () { that.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'false' ); }; }; CalculatorWidgets.prototype.evaluate = evaluate; mw.hook( 'wikipage.content' ).add( setup ); } )(); leug8gsaoswdothkw58rgez06w9r9k7 42579510 42579509 2026-04-09T07:29:46Z Vipz 151311 42579510 javascript text/javascript /******************************************************************************/ /**** IZVOR: [[:mw:MediaWiki:Gadget-Global-Calculator.js]]. /**** AŽURIRANO PREMA VERZIJI NA DATUM: 2026-01-09 /**** NE UREĐIVATI IZRAVNO. IZMJENE PREDLAGATI NA IZVORNOJ MEDIAWIKI VERZIJI. /**** LOKALNE MODIFIKACIJE: /**** "elm.dataset.calculatorDisabled" (podrška za 'disabled' na select elementima) /**** "data-calculator-action=search" (pretraga pomoću Calculator/Codex button + text) /**** "data-calculator-target" (dugme može ciljati drugi calculator-container po id/data-calculator-id) /**** ".calculator-codex-deferred" + čekanje na @wikimedia/codex" (izbjegavanje bljeskanja nestiliziranih Codex dugmadi) /******************************************************************************/ /** * On-Wiki calculator script. See [[:mw:Template:Calculator]]. Created by [[:mw:User:Bawolff]] * License: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 and 4.0 International Public License * Canonical source: https://mdwiki.org/wiki/MediaWiki:Gadget-calculator.js * * This script is designed with security in mind. Possible security risks: * * Having a formula that executes JS * ** To prevent this we do not use eval(). Instead we parse the formula with our own parser into an abstract tree that we evaluate by walking through it * * Form submission & DOM clobbering - we prefix the name (and id) attribute of all fields to prevent conflicts * * Style injection - we take the style attribute from an existing element that was sanitized by MW. We do not take style from a data attribute. * * Client-side DoS - Formulas aren't evaluated without user interaction. Formulas have a max length. Max number of widgets per page. Ultimately, easy to revert slow formulas just like any other vandalism. * * Prototype pollution - We use objects with null prototypes and also reject fields named __proto__ just in case. * * Essentially the code works by replacing certain <span> tags with <input>, parsing a custom formula language, setting up a dependency graph based on identifiers, and re-evaluating formulas on change. */ (function () { var mathFuncs = [ 'abs', 'acos', 'acosh', 'asin', 'asinh', 'atan', 'atan2', 'atanh', 'cbrt', 'ceil', 'cos', 'cosh', 'exp', 'expm1', 'floor', 'hypot', 'log', 'log10', 'log2', 'log1p', 'max', 'min', 'pow', 'random', 'sign', 'sin', 'sinh', 'sqrt', 'tan', 'tanh', 'trunc', 'clz32' ]; var otherFuncs = [ 'ifzero', 'coalesce', 'iffinite', 'ifnan', 'ifpositive', 'ifequal', 'round', 'jsround', 'not', 'and', 'or', 'bool', 'ifless', 'iflessorequal', 'ifgreater', 'ifgreaterorequal', 'ifbetween', 'xor', 'index', 'switch', 'radiogroup', 'bitand', 'bitor', 'bitxor', 'bitnot', 'bitleftshift', 'bitlogicrightshift', 'bitarithrightshift', 'if', 'getclick', 'timer', 'timeriterations', 'timertime' ]; var allFuncs = mathFuncs.concat( otherFuncs ); var convertFloat = function ( f ) { if ( typeof f === 'number' ) { return f; } f = f.replace( /×\s?10/, 'e' ); return parseFloat( f.replace( /[×⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹⁻]/g, function ( m ) { return ( { '⁰': 0, '¹': 1, '²': 2, '³': 3, '⁴': 4, '⁵': 5, '⁶': 6, '⁷': 7, '⁸': 8, '⁹': 9, '⁻': '-', '×': 'e' } )[m]; } ) ); }; // Start parser code. var Numb = function ( n ) { if ( typeof n === 'number' ) { this.value = n; } this.value = parseFloat( n ); }; Numb.prototype.toString = function () { return 'Number<' + this.value + '>'; }; var Ident = function ( n ) { this.value = n; }; Ident.prototype.toString = function () { return 'IDENT<' + this.value + '>'; }; var Operator = function ( val, args ) { this.op = val; this.args = args; }; var Null = function () {}; var Parser = function ( text ) { this.text = text; }; var terminals = { 'IDENT': /^[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*/, 'NUMBER': /^-?[0-9]+(?:\.[0-9]+)?(?:[eE][0-9]+|×10⁻?[⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹]+)*/, 'WS': /^\s*/, 'PLUSMINUS': /^[+-]/, 'pi': /^(?:pi|π)(?![A-z_0-9-])/i, 'true': /^(?:true)(?![A-z_0-9-])/, 'false': /^(?:false)(?![A-z_0-9-])/, 'epsilon': /^EPSILON(?![A-z_0-9-])/, 'Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, '-Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, 'NaN': /^NaN(?![A-z_0-9-])/i, 'MULTIPLYDIV': /^[*\\/%×÷]/i }; Parser.prototype = { check: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { return !!( this.text.match( terminals[id] ) ); } return this.text.startsWith( id ); }, consume: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { var res = this.text.match( terminals[id] ); this.text = this.text.substring( res[0].length ); return res[0]; } if ( this.text.startsWith( id ) ) { this.text = this.text.substring( id.length ); return id; } throw new Error( 'Expected ' + id + ' near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); }, parse: function () { var res; if ( this.text === undefined || this.text === '' ) { return new Null(); } this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); if ( this.text.length !== 0 ) { throw new Error( 'Unexpected end of formula. Perhaps you forgot to close a parenthesis or are using an invalid function.' ); } return res; }, expression: function () { var res, res2; res = this.term(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'PLUSMINUS' ) ) { var op = this.consume( 'PLUSMINUS' ); this.consume( 'WS' ); res2 = this.term(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, argList: function () { var args = []; this.consume( 'WS' ); if ( this.check( ')' ) ) { this.consume( ')' ); return args; } args[args.length] = this.expression(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( ',' ) ) { this.consume( ',' ); this.consume( 'WS' ); args[args.length] = this.expression(); } this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return args; }, term: function () { var res, res2; res = this.factor(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'MULTIPLYDIV' ) ) { var op = this.consume( 'MULTIPLYDIV' ); if ( op === '×' ) { op = '*'; } if ( op === '÷' ) { op = '/'; } this.consume( 'WS' ); res2 = this.factor(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, factor: function () { this.consume( 'WS' ); var res; if ( this.check( 'pi' ) ) { this.consume( 'pi' ); return new Numb( Math.PI ); } if ( this.check( 'true' ) ) { this.consume( 'true' ); return new Numb( 1 ); } if ( this.check( 'false' ) ) { this.consume( 'false' ); return new Numb( 0 ); } if ( this.check( 'Infinity' ) ) { this.consume( 'Infinity' ); return new Numb( Infinity ); } if ( this.check( '-Infinity' ) ) { this.consume( '-Infinity' ); return new Numb( -Infinity ); } if ( this.check( 'NaN' ) ) { this.consume( 'NaN' ); return new Numb( NaN ); } if ( this.check( 'epsilon' ) ) { this.consume( 'epsilon' ); return new Numb( Number.EPSILON ); } for ( var i in allFuncs ) { if ( this.check( allFuncs[i] + '(' ) ) { this.consume( allFuncs[i] + '(' ); var argList = this.argList(); return new Operator( allFuncs[i], argList ); } } if ( this.check( 'IDENT' ) ) { return new Ident( this.consume( 'IDENT' ) ); } if ( this.check( 'NUMBER' ) ) { return new Numb( convertFloat( this.consume( 'NUMBER' ) ) ); } if ( this.check( '(' ) ) { this.consume( '(' ); this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return res; } // unary minus if ( this.check( '-' ) ) { this.consume( '-' ); this.consume( 'WS' ); if ( this.check( '-' ) ) { throw new Error( 'Double unary minus without parenthesis not allowed near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } res = this.factor(); return new Operator( '*', [ new Numb( -1 ), res ] ); } throw new Error( 'Expected to see a term (e.g. an identifier, number, function, opening parenthesis, etc) near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } }; // End parser code. // Based on https://floating-point-gui.de/errors/comparison/ var almostEquals = function ( a, b ) { var absA = Math.abs( a ); var absB = Math.abs( b ); var diff = Math.abs( a - b ); var epsilon = Number.EPSILON; var minNormal = Math.pow( 2, -1022 ); if ( a === b ) { return true; } // Min normal of double = 2^-1022 if ( a === 0 || b === 0 || absA + absB < minNormal ) { return diff < epsilon * minNormal; } return diff / Math.min( ( absA + absB ), Number.MAX_VALUE ) < epsilon; }; // elm: Element to get value of // Mapping to process value with (usually this.mappingInput[element item id]) var getValueOfElm = function ( elm, mapping ) { var val; if ( elm.hasAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ) { // We have a non-formatted value set. Use that and skip any mappings. return parseFloat( elm.getAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ); } else if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' ) { if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { // Radio/checkboxes are not allowed to have mappings return elm.checked ? convertFloat( elm.value ) : 0; } val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { val = val.trim(); var mapVals = [ val, val.toLowerCase() ]; for ( var k = 0; k < mapVals.length; k++ ) { if ( mapping && typeof mapping[mapVals[k]] === 'number' ) { return mapping[mapVals[k]]; } else if ( mapping && [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[mapVals[k]] ) !== -1 ) { return parseFloat( mapping[mapVals[k]] ); } } } return convertFloat( val ); }; // Get the raw text value of a widget for non-formula actions such as search. var getTextValueOfElm = function ( elm ) { var val; if ( !elm ) { return ''; } if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' || elm.tagName === 'TEXTAREA' ) { val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { return val.trim(); } if ( val === undefined || val === null ) { return ''; } return String( val ).trim(); }; var normalizeNamespaceName = function ( ns ) { if ( typeof ns !== 'string' ) { return null; } ns = ns.replace( /^\s+|\s+$/g, '' ); if ( ns === '' ) { return null; } return ns.replace( / /g, '_' ).toLowerCase(); }; var getNamespaceMap = function () { var map = Object.create( null ); var canonical = mw.config.get( 'wgFormattedNamespaces' ) || {}; var aliases = mw.config.get( 'wgNamespaceIds' ) || {}; var k; for ( k in canonical ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( canonical, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( canonical[k] || '' )] = parseInt( k ); } } for ( k in aliases ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( aliases, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( k )] = parseInt( aliases[k] ); } } return map; }; var getSearchNamespaces = function ( namespacesAttr ) { var tokens, i, token, nsId; var nsMap = getNamespaceMap(); var out = []; if ( typeof namespacesAttr !== 'string' || namespacesAttr.trim() === '' ) { return out; } tokens = namespacesAttr.split( /[|,;]+/ ); for ( i = 0; i < tokens.length; i++ ) { token = tokens[i].trim(); if ( token === '' ) { continue; } if ( /^[0-9]+$/.test( token ) ) { nsId = parseInt( token ); } else { nsId = nsMap[normalizeNamespaceName( token )]; } if ( Number.isInteger( nsId ) && out.indexOf( nsId ) === -1 ) { out.push( nsId ); } } return out; }; var parseUrlEncodedParams = function ( extraParams ) { var out = Object.create( null ); if ( typeof extraParams !== 'string' || extraParams.trim() === '' ) { return out; } extraParams.split( '&' ).forEach( function ( pair ) { var eqPos, key, value; if ( pair === '' ) { return; } eqPos = pair.indexOf( '=' ); if ( eqPos === -1 ) { key = pair; value = ''; } else { key = pair.slice( 0, eqPos ); value = pair.slice( eqPos + 1 ); } key = decodeURIComponent( key.replace( /\+/g, ' ' ) ); value = decodeURIComponent( value.replace( /\+/g, ' ' ) ); if ( key ) { out[key] = value; } } ); return out; }; var isSafeSpecialPageName = function ( pageName ) { return typeof pageName === 'string' && /^(?:Special|Posebno):[A-Za-z0-9_\-/]+$/.test( pageName ); }; var triggerSearchAction = function ( calc, buttonElm, queryFrom, namespacesAttr, searchPage, searchParam, extraParams ) { var field, query, params, namespaces, i; field = calc.elmList[queryFrom]; if ( !field ) { console.log( "Calculator: Search button references '" + queryFrom + "' but there is no field by that name" ); return; } query = getTextValueOfElm( field ); if ( query === '' ) { if ( field.focus ) { field.focus(); } return; } params = parseUrlEncodedParams( extraParams ); params[searchParam || 'search'] = query; if ( params.fulltext === undefined ) { params.fulltext = '1'; } namespaces = getSearchNamespaces( namespacesAttr ); for ( i = 0; i < namespaces.length; i++ ) { params['ns' + namespaces[i]] = 1; } window.location.href = mw.util.getUrl( isSafeSpecialPageName( searchPage ) ? searchPage : 'Special:Search', params ); }; var evaluate = function ( ast ) { var that = this; var elmList = this.elmList; var i, then, ielse, res, elm, evaledArgs; if ( ast instanceof Numb ) { return ast.value; } if ( ast instanceof Ident ) { elm = elmList[ast.value]; if ( elm === undefined ) { console.log( "Calculator: Reference to '" + ast.value + "' but there is no field by that name" ); return NaN; } return getValueOfElm( elm, this.mappingInput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast instanceof Operator ) { if ( ast.op === 'index' ) { if ( ast.args.length < 2 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var indexValue = Math.floor( this.evaluate( ast.args[1] ) ); if ( !Number.isSafeInteger( indexValue ) || indexValue < 0 ) { return NaN; } res = elmList[ast.args[0].value + indexValue]; if ( res === undefined ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : NaN; } return getValueOfElm( res, this.mappingInput[res.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast.op === 'radiogroup' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var radioName = ast.args[0].value; elm = this.parent.querySelector( 'input:checked[type=radio][name=' + CSS.escape( 'calcgadget-' + this.rand + '-' + radioName ) + ']' ); if ( !elm ) { return NaN; } return this.evaluate( new Ident( elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ) ); } if ( ast.op === 'getclick' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } switch ( ast.args[0].value.toLowerCase() ) { case 'x': return this.clickX; case 'prevx': return this.clickPrevX; case 'prevpercentx': return this.clickPrevPercentX; case 'startpercentx': return this.clickStartPercentX; case 'startx': return this.clickStartX; case 'percentx': return this.clickPercentX; case 'y': return this.clickY; case 'percenty': return this.clickPercentY; case 'prevy': return this.clickPrevY; case 'prevpercenty': return this.clickPrevPercentY; case 'starty': return this.clickStartY; case 'startpercenty': return this.clickStartPercentY; case 'inprogress': return this.clickInProgress; case 'type': return this.clickType; default: return NaN; } } if ( ast.op === 'timer' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ast.args.length >= 2 ? this.evaluate( ast.args[1] ) : 1; } return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.op === 'timeriterations' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return this.repeatInfo.iterationsSoFar; } return NaN; } if ( ast.op === 'timertime' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ( Date.now() - this.repeatInfo.timeStart ) / 1000; } return NaN; } evaledArgs = ast.args.map( function ( item ) { return that.evaluate( item ); } ); if ( mathFuncs.indexOf( ast.op ) !== -1 ) { return Math[ast.op].apply( Math, evaledArgs ); } if ( ast.op === 'coalesce' ) { for ( var k = 0; k < evaledArgs.length; k++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[k] ) ) { return evaledArgs[k]; } } return NaN; } if ( ast.op === 'ifzero' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'if' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return !almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iffinite' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isFinite( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifnan' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isNaN( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifpositive' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return evaledArgs[0] >= 0 ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifless' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] < evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreater' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] > evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iflessorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] <= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreaterorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifbetween' ) { if ( evaledArgs.length < 3 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 4 ? 1 : evaledArgs[3]; ielse = evaledArgs.length < 5 ? 0 : evaledArgs[4]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] && evaledArgs[0] <= evaledArgs[2] ? then : ielse; } if ( ast.op === 'bool' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 0 : 1; } if ( ast.op === 'not' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 1 : 0; } if ( ast.op === 'xor' ) { if ( evaledArgs.length !== 2 ) { return NaN; } if ( ( ( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) ) || ( ( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) ) ) { return 1; } return 0; } if ( ast.op === 'and' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( isNaN( evaledArgs[i] ) || almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 1; } if ( ast.op === 'or' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[i] ) && !almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 0; } if ( ast.op === 'bitand' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res & evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res | evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitxor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res ^ evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitnot' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } return ~evaledArgs[0]; } if ( ast.op === 'bitleftshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] << evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitlogicrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >>> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitarithrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'switch' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } var defaultVal = NaN; if ( evaledArgs.length % 2 === 0 ) { defaultVal = evaledArgs[evaledArgs.length - 1]; } for ( i = 1; i < evaledArgs.length - 1; i += 2 ) { if ( evaledArgs[0] <= evaledArgs[i] || almostEquals( evaledArgs[i], evaledArgs[0] ) ) { return evaledArgs[i + 1]; } } return defaultVal; } if ( ast.op === 'round' ) { var decimals = evaledArgs.length >= 2 ? evaledArgs[1] : 0; var p = Math.pow( 10, decimals ); var n = ( evaledArgs[0] * p ) * ( 1 + Number.EPSILON ); return Math.round( n ) / p; } if ( ast.op === 'jsround' ) { return Math.round.apply( Math, evaledArgs ); } if ( evaledArgs.length !== 2 ) { throw new Error( 'Unexpected number of args for ' + ast.op ); } if ( ast.op === '*' ) { return evaledArgs[0] * evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '/' ) { return evaledArgs[0] / evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '+' ) { return evaledArgs[0] + evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '-' ) { return evaledArgs[0] - evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '%' ) { return evaledArgs[0] % evaledArgs[1]; } throw new Error( 'Unrecognized operator ' + ast.op ); } return NaN; }; var getIdentifiers = function ( tree ) { if ( tree instanceof Ident ) { return new Set( [ tree.value ] ); } if ( tree instanceof Operator ) { var res = new Set( [] ); var i = 0; if ( tree.op === 'index' && tree.args.length > 0 ) { i++; getIdentifiers( tree.args[0] ).forEach( function ( x ) { res.add( x + '*' ); } ); } else if ( tree.op === 'radiogroup' && tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--radio-' + tree.args[0].value ); } else if ( tree.op === 'timer' ) { if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--timer-active-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-active' ); } } else if ( tree.op === 'timertime' || tree.op === 'timeriterations' ) { res.add( '--timer-iteration' ); if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { res.add( '--timer-iteration-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-iteration' ); } return res; } else if ( tree.op === 'getclick' ) { res.add( '--click' ); return res; } for ( ; i < tree.args.length; i++ ) { getIdentifiers( tree.args[i] ).forEach( function ( x ) { res.add( x ); } ); } return res; } return new Set(); }; var buildBacklinks = function ( items, radioGroups ) { var backlinks = Object.create( null ); for ( var item in items ) { var idents = getIdentifiers( items[item] ); idents.forEach( function ( ident ) { if ( !backlinks[ident] ) { backlinks[ident] = []; } backlinks[ident].push( item ); } ); } var identPrefix = '--radio-'; for ( var groupName in radioGroups ) { if ( backlinks[identPrefix + groupName] === undefined ) { backlinks[identPrefix + groupName] = []; } for ( var i = 0; i < radioGroups[groupName].length; i++ ) { backlinks[identPrefix + groupName].push( radioGroups[groupName][i] ); if ( backlinks[radioGroups[groupName][i]] === undefined ) { backlinks[radioGroups[groupName][i]] = []; } backlinks[radioGroups[groupName][i]].push( identPrefix + groupName ); } } return backlinks; }; var getCalculatorRegistry = function () { if ( !window.calculatorWidgetRegistry ) { window.calculatorWidgetRegistry = Object.create( null ); } return window.calculatorWidgetRegistry; }; var registerCalculatorInstance = function ( calc ) { var targetId; if ( !calc || !calc.parent || !calc.parent.classList || !calc.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) ) { return; } targetId = calc.parent.dataset.calculatorId || calc.parent.id; if ( !targetId || targetId === '__proto__' ) { return; } getCalculatorRegistry()[targetId] = calc; }; var resolveButtonCalculatorTarget = function ( calc, buttonElm ) { var targetId, registry, targetElm; if ( !buttonElm || !buttonElm.dataset || !buttonElm.dataset.calculatorTarget ) { return calc; } targetId = buttonElm.dataset.calculatorTarget; registry = getCalculatorRegistry(); if ( registry[targetId] ) { return registry[targetId]; } targetElm = document.getElementById( targetId ); if ( targetElm && targetElm.dataset && targetElm.dataset.calculatorId && registry[targetElm.dataset.calculatorId] ) { return registry[targetElm.dataset.calculatorId]; } console.log( "Calculator: Button '" + ( buttonElm.id || '(no id)' ) + "' references target container '" + targetId + "' but it was not found" ); return null; }; var setup = function ( $content ) { var needsCodex = $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).length > 0 || $content.find( '.cdx-button, .cdx-label__label' ).length > 0 || $content.find( '[data-calculator-class*="cdx-"]' ).length > 0; var codexState = needsCodex ? mw.loader.getState( '@wikimedia/codex' ) : null; if ( needsCodex && codexState !== 'ready' && codexState !== 'error' && codexState !== 'missing' ) { mw.loader.using( '@wikimedia/codex', function () { setup( $content ); }, function () { setup( $content ); } ); return; } var containers = Array.from( $content.find( '.calculator-container' ) ); for ( var i = 0; i < containers.length; i++ ) { new CalculatorWidgets( Array.from( containers[i].getElementsByClassName( 'calculator-field' ) ), containers[i] ); } var elms = Array.from( $content.find( '.calculator-field' ) ); new CalculatorWidgets( elms, $content[0] ); $content.find( '.calculator-field-label' ).replaceWith( function () { var l = $( '<label>' ); if ( this.dataset.for !== undefined ) { if ( !this.dataset.for.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) || !$content.find( '#' + $.escapeSelector( this.dataset.for ) ).length ) { return this; } l.attr( 'for', this.dataset.for ); } if ( this.id ) { l.attr( 'id', this.id ); } if ( this.title ) { l.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { l.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-label__label' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-label' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; l.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-label( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } l.append( this.childNodes ); return l; } ); if ( needsCodex ) { if ( codexState === 'ready' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).css( 'visibility', 'visible' ); } else if ( codexState === 'error' || codexState === 'missing' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).remove(); } } }; var doStats = function () { if ( window.calculatorStatsAlreadyDone !== true ) { window.calculatorStatsAlreadyDone = true; mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_total' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_wiki_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ) } ); var pageName = encodeURIComponent( mw.config.get( 'wgTitle' ).replace( / /g, '_' ) ); pageName = pageName.replace( /[^a-zA-Z0-9_]/g, '_' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_page_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ), page: pageName, NS: mw.config.get( 'wgNamespaceNumber' ) } ); } }; var codexSelectDarkFixStylesLoaded = false; var ensureCodexSelectDarkFixStyles = function () { var style; if ( codexSelectDarkFixStylesLoaded || document.getElementById( 'calculator-codex-select-dark-fix' ) ) { codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; return; } style = document.createElement( 'style' ); style.id = 'calculator-codex-select-dark-fix'; style.textContent = '.calculator-cdx-select-wrap{position:relative;display:inline-block;}' + '.calculator-cdx-select-icon{display:none;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:20px 20px;mask-size:20px 20px;' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '@media screen and (prefers-color-scheme: dark){' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:20px 20px;mask-size:20px 20px;' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '}'; document.head.appendChild( style ); codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; }; var wrapCodexSelect = function ( input ) { var wrap, icon; if ( !input || input.tagName !== 'SELECT' || !input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { return; } if ( input.parentNode && input.parentNode.classList && input.parentNode.classList.contains( 'calculator-cdx-select-wrap' ) ) { return; } ensureCodexSelectDarkFixStyles(); wrap = document.createElement( 'span' ); wrap.className = 'calculator-cdx-select-wrap'; icon = document.createElement( 'span' ); icon.className = 'calculator-cdx-select-icon'; icon.setAttribute( 'aria-hidden', 'true' ); input.parentNode.insertBefore( wrap, input ); wrap.appendChild( input ); wrap.appendChild( icon ); }; var createSelect = function ( elm ) { var sel = document.createElement( 'select' ); var mapping; try { mapping = JSON.parse( elm.dataset.calculatorMapping ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. ' + e.message ); return sel; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. unexpected type' ); return sel; } var opt; for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'object' ) { var optgroup = document.createElement( 'optgroup' ); optgroup.label = i; sel.appendChild( optgroup ); for ( var j in mapping[i] ) { if ( typeof mapping[i][j] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i][j] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i][j]; opt.appendChild( document.createTextNode( j ) ); optgroup.appendChild( opt ); } } } else if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i]; opt.appendChild( document.createTextNode( i ) ); sel.appendChild( opt ); } } return sel; }; var CalculatorWidgets = function ( elms, parent ) { this.parent = parent; this.rand = Math.floor( Math.random() * 1000000000 ); this.itemList = Object.create( null ); this.elmList = Object.create( null ); this.backlinks = Object.create( null ); this.inProgressRefresh = undefined; this.clickX = this.clickY = this.clickPercentX = this.clickPercentY = NaN; this.clickPrevX = this.clickPrevY = this.clickPrevPercentX = this.clickPrevPercentY = NaN; this.clickStartX = this.clickStartY = this.clickStartPercentX = this.clickStartPercentY = NaN; this.clickType = NaN; this.clickInProgress = 0; this.repeatInfo = null; this.disableInfo = Object.create( null ); this.mappingInput = Object.create( null ); this.mappingOutput = Object.create( null ); var that = this; var radioGroups = Object.create( null ); if ( elms.length > 250 ) { console.log( 'Too many calculator widgets on page' ); return; } for ( var i in elms ) { var elm = elms[i]; var formula = elm.dataset.calculatorFormula; if ( formula && formula.length > 2000 ) { console.log( 'Skipping element with too long formula' ); continue; } var type = elm.dataset.calculatorType; var readonly = !!elm.dataset.calculatorReadonly; var id = elm.id.toString(); if ( id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-__proto__$/ ) || elm.dataset.calculatorName === '__proto__' ) { throw new Error( 'Invalid calculator id: ' + id ); } if ( !id ) { id = 'calculator-field-auto' + Math.floor( Math.random() * 10000000 ) + 'unnamed'; } if ( this.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) && document.getElementById( id ) !== elm ) { var labelsToUpdate = this.parent.querySelectorAll( ':scope .calculator-field-label[data-for="' + CSS.escape( id ) + '"]' ); id = 'calcdisambig-' + this.rand + '-' + id; for ( var l = 0; l < labelsToUpdate.length; l++ ) { labelsToUpdate[l].dataset.for = id; } } var defaultVal = ( '' + elm.textContent ).trim(); if ( type === undefined || !id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) ) { console.log( 'Skipping ' + id ); continue; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing formula of ' + id + ': ' + e.message + '. Formula given:' + formula ); continue; } if ( elm.className.match( /(^| )cdx-/ ) || ( elm.dataset.calculatorClass && elm.dataset.calculatorClass.match( /(^| )cdx-/ ) ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( type !== 'plain' && type !== 'passthru' ) { var input = type === 'select' ? createSelect( elm ) : document.createElement( 'input' ); input.className = 'calculator-field-live'; if ( elm.className !== 'calculator-field' ) { input.className += ' ' + elm.className.replace( /(^| )calculator-field($| )/g, ' ' ); } input.readOnly = readonly; if ( defaultVal !== '' ) { if ( type === 'text' ) { input.value = defaultVal; } else { input.value = convertFloat( defaultVal ); } } input.style.cssText = elm.style.cssText; if ( elm.dataset.calculatorSize ) { var size = parseInt( elm.dataset.calculatorSize ); input.size = size; input.style.width = type === 'number' ? 'calc( ' + size + 'ch' + ' + 20px)' : size + 'ch'; } if ( elm.dataset.calculatorClass ) { input.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( elm.dataset.calculatorSize ) { input.size = elm.dataset.calculatorSize; } if ( elm.dataset.calculatorMax ) { input.max = elm.dataset.calculatorMax; } if ( elm.dataset.calculatorMin ) { input.min = elm.dataset.calculatorMin; } if ( elm.dataset.calculatorPlaceholder ) { input.placeholder = elm.dataset.calculatorPlaceholder; } if ( elm.dataset.calculatorStep ) { input.step = elm.dataset.calculatorStep; } if ( elm.dataset.calculatorPrecision ) { input.dataset.calculatorPrecision = elm.dataset.calculatorPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorExponentialPrecision ) { input.dataset.calculatorExponentialPrecision = elm.dataset.calculatorExponentialPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorDecimals ) { input.dataset.calculatorDecimals = elm.dataset.calculatorDecimals; } if ( elm.dataset.calculatorNanText ) { input.dataset.calculatorNanText = elm.dataset.calculatorNanText; } if ( type === 'radio' ) { if ( elm.dataset.calculatorName ) { input.name = 'calcgadget-' + this.rand + '-' + elm.dataset.calculatorName; } if ( radioGroups[elm.dataset.calculatorName] === undefined ) { radioGroups[elm.dataset.calculatorName] = []; } radioGroups[elm.dataset.calculatorName][radioGroups[elm.dataset.calculatorName].length] = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); } if ( elm.dataset.calculatorInputmode ) { input.inputMode = elm.dataset.calculatorInputmode; } if ( elm.dataset.calculatorEnterkeyhint ) { input.enterKeyHint = elm.dataset.calculatorEnterkeyhint; } if ( elm.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { input.dataset.calculatorDisabled = elm.dataset.calculatorDisabled; } if ( elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-describedby', elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-labelledby', elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-label' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-label', elm.getAttribute( 'aria-label' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-owns' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-owns', elm.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-flowto', elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'role' ) !== null ) { input.setAttribute( 'role', elm.getAttribute( 'role' ) ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { input.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { input.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula ) { input.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( type === 'number' || type === 'text' || type === 'radio' || type === 'checkbox' || type === 'hidden' || type === 'range' ) { input.type = type; } if ( type === 'select' && elm.dataset.calculatorValue ) { input.value = elm.dataset.calculatorValue; } if ( type === 'radio' || type === 'checkbox' ) { input.onchange = this.changeHandler.bind( this ); if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'true' || elm.dataset.calculatorChecked === '1' ) { input.checked = true; } else if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'false' || elm.dataset.calculatorChecked === '0' ) { input.checked = false; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.checked = true; } var checkValue = convertFloat( elm.dataset.calculatorValue || '' ); if ( !isNaN( checkValue ) && !almostEquals( checkValue, 0 ) ) { input.value = checkValue; input.dataset.calculatorValue = checkValue; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.value = defaultVal; input.dataset.calculatorValue = defaultVal; } else { input.value = 1; input.dataset.calculatorValue = 1; } } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'text' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } input.id = id; elm.replaceWith( input ); elm = input; if ( type === 'select' && input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { wrapCodexSelect( input ); } input.addEventListener( 'input', this.changeHandler.bind( this ) ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-field' ); elm.classList.add( 'calculator-field-live' ); if ( elm.dataset.calculatorClass ) { elm.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula && type !== 'passthru' && !elm.dataset.calculatorAriaLive ) { elm.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { elm.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { elm.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( elm.id === '' ) { elm.id = id; } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'plain' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } } var itemId = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); this.itemList[itemId] = formulaAST; this.elmList[itemId] = elm; } this.backlinks = buildBacklinks( this.itemList, radioGroups ); registerCalculatorInstance( this ); this.setupDisabledFields(); this.setupButtons(); if ( this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad && this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad === 'true' ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( Object.keys( this.itemList ).filter( function ( a ) { return !( that.itemList[a] instanceof Null ); } ) ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.setupButtons(); }; CalculatorWidgets.prototype.processMapping = function ( mappingText, itemId ) { var mapping; try { mapping = JSON.parse( mappingText ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. ' + e.message ); return; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. unexpected type' ); return; } this.mappingInput[itemId] = mapping; var mapOut = Object.create( null ); for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'default', 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { mapOut[mapping[i]] = i; } } this.mappingOutput[itemId] = mapOut; }; CalculatorWidgets.prototype.stopRepeat = function () { if ( this.repeatInfo ) { if ( this.repeatInfo.cancelIdentifier ) { window.clearInterval( this.repeatInfo.cancelIdentifier ); } var id = this.repeatInfo.id; this.repeatInfo = null; this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.repeatInfo = null; }; CalculatorWidgets.prototype.startRepeat = function ( maxIterations, id ) { if ( this.repeatInfo ) { console.log( 'Calculator: Trying to start a repeat when one is already in progress. This should not happen' ); } this.repeatInfo = { maxIterations: maxIterations, iterationsSoFar: 0, cancelIdentifier: null, timeStart: Date.now(), id: id }; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; CalculatorWidgets.prototype.incrementRepeatIteration = function ( until ) { this.repeatInfo.iterationsSoFar++; if ( this.repeatInfo.iterationsSoFar > this.repeatInfo.maxIterations ) { this.stopRepeat(); return false; } if ( until ) { var untilRes = this.evaluate( until ); if ( !isNaN( untilRes ) && !almostEquals( untilRes, 0 ) ) { this.stopRepeat(); return false; } } var id = this.repeatInfo.id; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); return true; }; var convertEventTypeToNumber = function ( type ) { switch ( type ) { case 'pointerdown': return 1; case 'pointermove': return 2; case 'pointerup': case 'click': return 3; case 'pointerleave': return 4; default: throw new Error( 'Unrecognized event type: ' + type ); } }; var updateClick = function ( calc ) { if ( calc.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { calc.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = calc.setBusy(); calc.refresh( [ '--click' ] ); calc.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; var makeButtonCallback = function ( calc, forElms, formulaASTs, repeat, maxIterations, toggle, until ) { return function buttonCallback ( event ) { if ( event.type !== 'click' ) { if ( !event.isPrimary || ( !calc.clickInProgress && event.type !== 'pointerdown' ) ) { return; } } event.preventDefault(); doStats(); var unsetBusy = calc.setBusy(); if ( toggle && calc.repeatInfo && calc.repeatInfo.id === event.currentTarget.id ) { calc.stopRepeat(); unsetBusy(); return; } if ( maxIterations !== undefined || repeat !== undefined ) { calc.stopRepeat(); if ( maxIterations > 1 ) { calc.startRepeat( maxIterations, event.currentTarget.id ); } } var doStuff = function () { var unsetBusyInner = calc.setBusy(); var stillGoing = true; if ( calc.repeatInfo ) { stillGoing = calc.incrementRepeatIteration( until ); } if ( stillGoing ) { for ( var i = 0; i < forElms.length; i++ ) { if ( !formulaASTs[i] || !forElms[i] ) { console.log( 'Skipping button update due to invalid formula or for attribute' ); continue; } var res = calc.evaluate( formulaASTs[i] ); calc.setValue( forElms[i], res ); forElms[i].dispatchEvent( new InputEvent( 'input' ) ); } } unsetBusyInner(); }; if ( maxIterations === undefined || maxIterations >= 1 ) { if ( calc.clickInProgress ) { calc.clickPrevX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickPercentY; } if ( event.type === 'pointerdown' ) { event.currentTarget.setPointerCapture( event.pointerId ); } if ( event.type !== 'pointerleave' ) { calc.clickX = event.offsetX; calc.clickY = event.offsetY; calc.clickPercentX = 100 * event.offsetX / event.currentTarget.clientWidth; calc.clickPercentY = 100 * event.offsetY / event.currentTarget.clientHeight; calc.clickInProgress = 1; } calc.clickType = convertEventTypeToNumber( event.type ); if ( event.type === 'click' || event.type === 'pointerdown' ) { calc.clickPrevX = calc.clickStartX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickStartY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickStartPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickStartPercentY = calc.clickPercentY; } updateClick( calc ); doStuff(); if ( calc.clickType >= 3 ) { calc.clickX = calc.clickY = calc.clickPercentX = calc.clickPercentY = NaN; calc.clickPrevX = calc.clickPrevY = calc.clickPrevPercentX = calc.clickPrevPercentY = NaN; calc.clickStartX = calc.clickStartY = calc.clickStartPercentX = calc.clickStartPercentY = NaN; calc.clickInProgress = 0; calc.clickType = NaN; updateClick( calc ); } } unsetBusy(); if ( calc.repeatInfo && maxIterations > 1 && repeat >= 500 ) { calc.repeatInfo.cancelIdentifier = window.setInterval( doStuff, repeat ); } }; }; var connectButtonToFormula = function ( calc, $button, forAttr, formulaAttr, repeatDuration, maxIterations, toggle, untilAttr, draggable ) { if ( repeatDuration !== undefined ) { repeatDuration = Math.max( 500, Math.ceil( parseFloat( repeatDuration ) * 1000 ) ); if ( isNaN( repeatDuration ) ) { repeatDuration = undefined; } } if ( toggle === 'false' ) { toggle = false; } if ( maxIterations !== undefined ) { maxIterations = parseInt( maxIterations ); } else if ( repeatDuration ) { maxIterations = Infinity; } if ( typeof forAttr !== 'string' || typeof formulaAttr !== 'string' ) { return; } if ( formulaAttr.length > 2000 || ( untilAttr && untilAttr.length > 2000 ) ) { console.log( 'Skipping button with too long formula' ); return; } var until = null; try { until = ( new Parser( untilAttr ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error parsing until formula of button ' + $button[0].id + ': ' + e.message ); } var forList = forAttr.split( ';' ); var formulaList = formulaAttr.split( ';' ); var forElms = []; var formulaASTs = []; for ( var i = 0; i < forList.length; i++ ) { if ( formulaList[i] === undefined ) { break; } forElms[i] = calc.elmList[forList[i]]; try { formulaASTs[i] = ( new Parser( formulaList[i] ) ).parse(); } catch ( e2 ) { formulaASTs[i] = null; console.log( 'Calculator: Error parsing formula of button ' + $button[0].id + ' for ' + forList[i] + ': ' + e2.message ); } } if ( draggable ) { $button[0].addEventListener( 'pointerdown', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerup', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerleave', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointermove', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } else { $button[0].addEventListener( 'click', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } }; var connectButtonToAction = function ( calc, $button, action, buttonElm ) { if ( action !== 'search' ) { return; } $button[0].addEventListener( 'click', function ( event ) { event.preventDefault(); doStats(); triggerSearchAction( calc, $button[0], buttonElm.dataset.calculatorQueryfrom, buttonElm.dataset.calculatorNamespaces, buttonElm.dataset.calculatorSearchPage, buttonElm.dataset.calculatorSearchParam, buttonElm.dataset.calculatorExtraParams ); } ); }; var connectButton = function ( calc, $button, buttonElm, draggable ) { var action = buttonElm.dataset.calculatorAction; var targetCalc = resolveButtonCalculatorTarget( calc, buttonElm ); if ( !targetCalc ) { return; } if ( action ) { connectButtonToAction( targetCalc, $button, action, buttonElm ); return; } connectButtonToFormula( targetCalc, $button, buttonElm.dataset.calculatorFor, buttonElm.dataset.calculatorFormula, buttonElm.dataset.calculatorDelay, buttonElm.dataset.calculatorMaxIterations, buttonElm.dataset.calculatorToggle, buttonElm.dataset.calculatorUntil, draggable ); }; CalculatorWidgets.prototype.connectDisable = function ( elm, formula ) { if ( formula === '' || formula === '0' || formula === 'false' ) { return; } if ( formula.length > 2000 ) { console.log( 'Calculator: Disable formula for element ' + elm.id + ' is too long' ); return; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing disable formula of element ' + elm.id + ': ' + e.message ); return; } this.disableInfo[elm.id] = { elm: elm, formula: formulaAST }; var idents = getIdentifiers( formulaAST ); var that = this; var item = '--disable-' + elm.id; idents.forEach( function ( ident ) { if ( !that.backlinks[ident] ) { that.backlinks[ident] = []; } that.backlinks[ident].push( item ); } ); var curValue = this.evaluate( formulaAST ); if ( !isNaN( curValue ) && !almostEquals( curValue, 0 ) ) { elm.disabled = true; } }; CalculatorWidgets.prototype.setupDisabledFields = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-live' ).each( function () { if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { this.disabled = true; } else { calc.connectDisable( this, this.dataset.calculatorDisabled ); } } } ); }; CalculatorWidgets.prototype.setupButtons = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-button' ).replaceWith( function () { var b = $( '<button type="button">' ); if ( this.id && this.id !== '__proto__' ) { b.attr( 'id', this.id ); } else { b.attr( 'id', 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ) ); } if ( this.title ) { b.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { b.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-button' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-button' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; b.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-button( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } if ( this.dataset.calculatorAlt ) { b.attr( 'aria-label', this.dataset.calculatorAlt ); } if ( this.dataset.calculatorAriaLive ) { b.attr( 'aria-live', this.dataset.calculatorAriaLive ); } if ( this.getAttribute( 'role' ) ) { b.attr( 'role', this.getAttribute( 'role' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-owns' ) ) { b.attr( 'aria-owns', this.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ) { b.attr( 'aria-flowto', this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { b.attr( 'disabled', true ); } else { calc.connectDisable( b[0], this.dataset.calculatorDisabled ); } } connectButton( calc, b, this, false ); b.append( this.childNodes ); return b; } ); // This is meant to allow image map type things. $( this.parent ).find( '.calculator-field-buttonraw' ).each( function () { if ( !this.id || this.id === '__proto__' ) { this.id = 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ); } // Make sure we do not process twice. this.classList.remove( 'calculator-field-buttonraw' ); connectButton( calc, $( this ), this, this.classList.contains( 'calculator-field-buttondraggable' ) ); } ); }; CalculatorWidgets.prototype.changeHandler = function ( e ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); doStats(); e.target.removeAttribute( 'data-calculator-real-value' ); var itemId = e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); var itemsToRefresh = [ this.backlinks[itemId] ]; this.inProgressRefresh[itemId] = true; this.setValueProperties( e.target, getValueOfElm( e.target, this.mappingInput[e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ) ); var staritem = itemId.replace( /[0-9]+$/, '*' ); if ( itemId.match( /[0-9]+$/ ) && this.backlinks[staritem] ) { this.inProgressRefresh[staritem] = true; itemsToRefresh.push( this.backlinks[staritem] ); } this.refresh( itemsToRefresh.flat() ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; // The subset of formatting that still returns a float-like thing. var formatNumeric = function ( n, options ) { if ( typeof n !== 'number' ) { return n; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { return n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { return n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { return n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } return n; }; var format = function ( n, options, mapping ) { var res = n.toString(); if ( typeof n !== 'number' ) { return res; } if ( mapping && mapping[n] ) { return mapping[n]; } if ( mapping && mapping.default !== undefined ) { return mapping.default; } if ( isNaN( n ) ) { return options.calculatorNanText ? options.calculatorNanText : '?'; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { res = n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { res = n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { res = n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } res = res.replace( /e([+-])([0-9]+)$/, function ( m, sign, exp ) { var tmp = '×10'; if ( sign === '-' ) { tmp += '⁻'; } tmp += exp.replace( /[0-9]/g, function ( d ) { return [ '⁰', '¹', '²', '³', '⁴', '⁵', '⁶', '⁷', '⁸', '⁹' ][d]; } ); return tmp; } ); return res; }; CalculatorWidgets.prototype.setValuePropertiesSpecialPurpose = function ( id ) { if ( id.match( /^--disable-.+/ ) ) { var elmId = id.substring( 10 ); if ( this.disableInfo[elmId] ) { var res = this.evaluate( this.disableInfo[elmId].formula ); this.disableInfo[elmId].elm.disabled = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); } else { console.log( 'Tried to refresh disable status for ' + elmId + ' but there is no such element.' ); } } return; }; // Set a data attribute, classes, etc. For ease of targeting via CSS. CalculatorWidgets.prototype.setValueProperties = function ( elm, value ) { var itemId = elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); elm.dataset.calculatorFieldValue = value.toFixed( 5 ); if ( !itemId.match( /^auto\d\d\d\d+unnamed$/ ) ) { this.parent.style.setProperty( '--calculator-' + itemId, value ); } if ( !isNaN( value ) && !almostEquals( value, 0 ) ) { elm.classList.remove( 'calculator-value-false' ); elm.classList.add( 'calculator-value-true' ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-value-true' ); elm.classList.add( 'calculator-value-false' ); } }; CalculatorWidgets.prototype.refresh = function ( itemIds ) { var i; // Based on https://en.wikipedia.org/wiki/Topological_sorting#Depth-first_search var permMarks = Object.create( null ); var tempMarks = Object.create( null ); var topList = []; var that = this; if ( !itemIds ) { return; } var visit = function ( item ) { var i; if ( permMarks[item] ) { return; } if ( tempMarks[item] ) { if ( !item.match( /^--radio-/ ) ) { // Loops are expected for radio buttons. console.log( "Loop detected in calculator. '" + item + "' may not be updated properly. (This is expected for radio buttons)" ); } return; } tempMarks[item] = true; for ( i = 0; that.backlinks[item] && i < that.backlinks[item].length; i++ ) { visit( that.backlinks[item][i] ); } // Special case for index() if ( item.match( /[0-9]+$/ ) ) { var staritem = item.replace( /[0-9]+$/, '*' ); for ( i = 0; that.backlinks[staritem] && i < that.backlinks[staritem].length; i++ ) { visit( that.backlinks[staritem][i] ); } } permMarks[item] = true; topList.push( item ); // later we iterate backwards through this list. }; for ( i = 0; i < itemIds.length; i++ ) { if ( itemIds[i] !== undefined ) { visit( itemIds[i] ); } } for ( i = topList.length - 1; i >= 0; i-- ) { var itemId = topList[i]; if ( this.inProgressRefresh[itemId] ) { // It is expected radio buttons loop, since they depend on each other. If you check one, the others uncheck. if ( this.elmList[itemId] && this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Loop Detected! Skipping ' + itemId ); } continue; } if ( itemId.match( /^--/ ) ) { // A special purpose identifier this.setValuePropertiesSpecialPurpose( itemId ); this.inProgressRefresh[itemId] = true; continue; } else if ( !this.itemList[itemId] || this.itemList[itemId] instanceof Null ) { // This mostly should not happen but might if refresh on page load is set or with radio buttons. var elm = this.elmList[itemId]; this.setValueProperties( elm, getValueOfElm( elm, this.mappingInput[itemId] ) ); if ( this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Tried to refresh field ' + itemId + ' with no formula' ); } continue; } this.inProgressRefresh[itemId] = true; var liveElm = this.elmList[itemId]; // Special handling for radio buttons to prevent loops from indirect clicks. if ( liveElm.type === 'radio' && this.inProgressRefresh['--radio-' + liveElm.name.replace( /^calcgadget-\d+-/, '' )] ) { this.setValueProperties( liveElm, getValueOfElm( liveElm, this.mappingInput[itemId] ) ); continue; } var res = this.evaluate( this.itemList[itemId] ); this.setValue( liveElm, res ); } }; CalculatorWidgets.prototype.setValue = function ( elm, res ) { this.setValueProperties( elm, res ); var mappingOut = this.mappingOutput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )]; if ( elm.tagName === 'INPUT' ) { if ( elm.type === 'range' ) { elm.value = res; } else if ( elm.type === 'number' ) { // We support some formatting types but not others as browser still expects this to be a number. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = formatNumeric( res, elm.dataset ); } else if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { elm.checked = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); if ( !elm.checked && elm.dataset.calculatorValue ) { // If we are unchecking this box, set its value back to the default // so that if a human rechecks it, the value of the control is the default // value and not the last value of the formula. elm.value = elm.dataset.calculatorValue; } } else { elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } } else if ( elm.tagName === 'SELECT' ) { elm.value = res; } else if ( elm.dataset.calculatorType !== 'passthru' ) { // plain type. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.textContent = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } }; // Set a calculator container to busy, which pauses some screen readers until everything is updated. // Returns a callback to unset to busy. CalculatorWidgets.prototype.setBusy = function () { var curVal = this.parent.getAttribute( 'aria-busy' ); if ( curVal === 'true' ) { return function () {}; } this.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'true' ); var that = this; return function () { that.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'false' ); }; }; CalculatorWidgets.prototype.evaluate = evaluate; mw.hook( 'wikipage.content' ).add( setup ); } )(); 4okixi9lbtqhk7ld44x7ms1r39o5ee4 42579512 42579510 2026-04-09T07:36:37Z Vipz 151311 computed visina 42579512 javascript text/javascript /******************************************************************************/ /**** IZVOR: [[:mw:MediaWiki:Gadget-Global-Calculator.js]]. /**** AŽURIRANO PREMA VERZIJI NA DATUM: 2026-01-09 /**** NE UREĐIVATI IZRAVNO. IZMJENE PREDLAGATI NA IZVORNOJ MEDIAWIKI VERZIJI. /**** LOKALNE MODIFIKACIJE: /**** "elm.dataset.calculatorDisabled" (podrška za 'disabled' na select elementima) /**** "data-calculator-action=search" (pretraga pomoću Calculator/Codex button + text) /**** "data-calculator-target" (dugme može ciljati drugi calculator-container po id/data-calculator-id) /**** ".calculator-codex-deferred" + čekanje na @wikimedia/codex" (izbjegavanje bljeskanja nestiliziranih Codex dugmadi) /******************************************************************************/ /** * On-Wiki calculator script. See [[:mw:Template:Calculator]]. Created by [[:mw:User:Bawolff]] * License: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 and 4.0 International Public License * Canonical source: https://mdwiki.org/wiki/MediaWiki:Gadget-calculator.js * * This script is designed with security in mind. Possible security risks: * * Having a formula that executes JS * ** To prevent this we do not use eval(). Instead we parse the formula with our own parser into an abstract tree that we evaluate by walking through it * * Form submission & DOM clobbering - we prefix the name (and id) attribute of all fields to prevent conflicts * * Style injection - we take the style attribute from an existing element that was sanitized by MW. We do not take style from a data attribute. * * Client-side DoS - Formulas aren't evaluated without user interaction. Formulas have a max length. Max number of widgets per page. Ultimately, easy to revert slow formulas just like any other vandalism. * * Prototype pollution - We use objects with null prototypes and also reject fields named __proto__ just in case. * * Essentially the code works by replacing certain <span> tags with <input>, parsing a custom formula language, setting up a dependency graph based on identifiers, and re-evaluating formulas on change. */ (function () { var mathFuncs = [ 'abs', 'acos', 'acosh', 'asin', 'asinh', 'atan', 'atan2', 'atanh', 'cbrt', 'ceil', 'cos', 'cosh', 'exp', 'expm1', 'floor', 'hypot', 'log', 'log10', 'log2', 'log1p', 'max', 'min', 'pow', 'random', 'sign', 'sin', 'sinh', 'sqrt', 'tan', 'tanh', 'trunc', 'clz32' ]; var otherFuncs = [ 'ifzero', 'coalesce', 'iffinite', 'ifnan', 'ifpositive', 'ifequal', 'round', 'jsround', 'not', 'and', 'or', 'bool', 'ifless', 'iflessorequal', 'ifgreater', 'ifgreaterorequal', 'ifbetween', 'xor', 'index', 'switch', 'radiogroup', 'bitand', 'bitor', 'bitxor', 'bitnot', 'bitleftshift', 'bitlogicrightshift', 'bitarithrightshift', 'if', 'getclick', 'timer', 'timeriterations', 'timertime' ]; var allFuncs = mathFuncs.concat( otherFuncs ); var convertFloat = function ( f ) { if ( typeof f === 'number' ) { return f; } f = f.replace( /×\s?10/, 'e' ); return parseFloat( f.replace( /[×⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹⁻]/g, function ( m ) { return ( { '⁰': 0, '¹': 1, '²': 2, '³': 3, '⁴': 4, '⁵': 5, '⁶': 6, '⁷': 7, '⁸': 8, '⁹': 9, '⁻': '-', '×': 'e' } )[m]; } ) ); }; // Start parser code. var Numb = function ( n ) { if ( typeof n === 'number' ) { this.value = n; } this.value = parseFloat( n ); }; Numb.prototype.toString = function () { return 'Number<' + this.value + '>'; }; var Ident = function ( n ) { this.value = n; }; Ident.prototype.toString = function () { return 'IDENT<' + this.value + '>'; }; var Operator = function ( val, args ) { this.op = val; this.args = args; }; var Null = function () {}; var Parser = function ( text ) { this.text = text; }; var terminals = { 'IDENT': /^[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*/, 'NUMBER': /^-?[0-9]+(?:\.[0-9]+)?(?:[eE][0-9]+|×10⁻?[⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹]+)*/, 'WS': /^\s*/, 'PLUSMINUS': /^[+-]/, 'pi': /^(?:pi|π)(?![A-z_0-9-])/i, 'true': /^(?:true)(?![A-z_0-9-])/, 'false': /^(?:false)(?![A-z_0-9-])/, 'epsilon': /^EPSILON(?![A-z_0-9-])/, 'Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, '-Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, 'NaN': /^NaN(?![A-z_0-9-])/i, 'MULTIPLYDIV': /^[*\\/%×÷]/i }; Parser.prototype = { check: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { return !!( this.text.match( terminals[id] ) ); } return this.text.startsWith( id ); }, consume: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { var res = this.text.match( terminals[id] ); this.text = this.text.substring( res[0].length ); return res[0]; } if ( this.text.startsWith( id ) ) { this.text = this.text.substring( id.length ); return id; } throw new Error( 'Expected ' + id + ' near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); }, parse: function () { var res; if ( this.text === undefined || this.text === '' ) { return new Null(); } this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); if ( this.text.length !== 0 ) { throw new Error( 'Unexpected end of formula. Perhaps you forgot to close a parenthesis or are using an invalid function.' ); } return res; }, expression: function () { var res, res2; res = this.term(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'PLUSMINUS' ) ) { var op = this.consume( 'PLUSMINUS' ); this.consume( 'WS' ); res2 = this.term(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, argList: function () { var args = []; this.consume( 'WS' ); if ( this.check( ')' ) ) { this.consume( ')' ); return args; } args[args.length] = this.expression(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( ',' ) ) { this.consume( ',' ); this.consume( 'WS' ); args[args.length] = this.expression(); } this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return args; }, term: function () { var res, res2; res = this.factor(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'MULTIPLYDIV' ) ) { var op = this.consume( 'MULTIPLYDIV' ); if ( op === '×' ) { op = '*'; } if ( op === '÷' ) { op = '/'; } this.consume( 'WS' ); res2 = this.factor(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, factor: function () { this.consume( 'WS' ); var res; if ( this.check( 'pi' ) ) { this.consume( 'pi' ); return new Numb( Math.PI ); } if ( this.check( 'true' ) ) { this.consume( 'true' ); return new Numb( 1 ); } if ( this.check( 'false' ) ) { this.consume( 'false' ); return new Numb( 0 ); } if ( this.check( 'Infinity' ) ) { this.consume( 'Infinity' ); return new Numb( Infinity ); } if ( this.check( '-Infinity' ) ) { this.consume( '-Infinity' ); return new Numb( -Infinity ); } if ( this.check( 'NaN' ) ) { this.consume( 'NaN' ); return new Numb( NaN ); } if ( this.check( 'epsilon' ) ) { this.consume( 'epsilon' ); return new Numb( Number.EPSILON ); } for ( var i in allFuncs ) { if ( this.check( allFuncs[i] + '(' ) ) { this.consume( allFuncs[i] + '(' ); var argList = this.argList(); return new Operator( allFuncs[i], argList ); } } if ( this.check( 'IDENT' ) ) { return new Ident( this.consume( 'IDENT' ) ); } if ( this.check( 'NUMBER' ) ) { return new Numb( convertFloat( this.consume( 'NUMBER' ) ) ); } if ( this.check( '(' ) ) { this.consume( '(' ); this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return res; } // unary minus if ( this.check( '-' ) ) { this.consume( '-' ); this.consume( 'WS' ); if ( this.check( '-' ) ) { throw new Error( 'Double unary minus without parenthesis not allowed near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } res = this.factor(); return new Operator( '*', [ new Numb( -1 ), res ] ); } throw new Error( 'Expected to see a term (e.g. an identifier, number, function, opening parenthesis, etc) near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } }; // End parser code. // Based on https://floating-point-gui.de/errors/comparison/ var almostEquals = function ( a, b ) { var absA = Math.abs( a ); var absB = Math.abs( b ); var diff = Math.abs( a - b ); var epsilon = Number.EPSILON; var minNormal = Math.pow( 2, -1022 ); if ( a === b ) { return true; } // Min normal of double = 2^-1022 if ( a === 0 || b === 0 || absA + absB < minNormal ) { return diff < epsilon * minNormal; } return diff / Math.min( ( absA + absB ), Number.MAX_VALUE ) < epsilon; }; // elm: Element to get value of // Mapping to process value with (usually this.mappingInput[element item id]) var getValueOfElm = function ( elm, mapping ) { var val; if ( elm.hasAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ) { // We have a non-formatted value set. Use that and skip any mappings. return parseFloat( elm.getAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ); } else if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' ) { if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { // Radio/checkboxes are not allowed to have mappings return elm.checked ? convertFloat( elm.value ) : 0; } val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { val = val.trim(); var mapVals = [ val, val.toLowerCase() ]; for ( var k = 0; k < mapVals.length; k++ ) { if ( mapping && typeof mapping[mapVals[k]] === 'number' ) { return mapping[mapVals[k]]; } else if ( mapping && [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[mapVals[k]] ) !== -1 ) { return parseFloat( mapping[mapVals[k]] ); } } } return convertFloat( val ); }; // Get the raw text value of a widget for non-formula actions such as search. var getTextValueOfElm = function ( elm ) { var val; if ( !elm ) { return ''; } if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' || elm.tagName === 'TEXTAREA' ) { val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { return val.trim(); } if ( val === undefined || val === null ) { return ''; } return String( val ).trim(); }; var normalizeNamespaceName = function ( ns ) { if ( typeof ns !== 'string' ) { return null; } ns = ns.replace( /^\s+|\s+$/g, '' ); if ( ns === '' ) { return null; } return ns.replace( / /g, '_' ).toLowerCase(); }; var getNamespaceMap = function () { var map = Object.create( null ); var canonical = mw.config.get( 'wgFormattedNamespaces' ) || {}; var aliases = mw.config.get( 'wgNamespaceIds' ) || {}; var k; for ( k in canonical ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( canonical, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( canonical[k] || '' )] = parseInt( k ); } } for ( k in aliases ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( aliases, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( k )] = parseInt( aliases[k] ); } } return map; }; var getSearchNamespaces = function ( namespacesAttr ) { var tokens, i, token, nsId; var nsMap = getNamespaceMap(); var out = []; if ( typeof namespacesAttr !== 'string' || namespacesAttr.trim() === '' ) { return out; } tokens = namespacesAttr.split( /[|,;]+/ ); for ( i = 0; i < tokens.length; i++ ) { token = tokens[i].trim(); if ( token === '' ) { continue; } if ( /^[0-9]+$/.test( token ) ) { nsId = parseInt( token ); } else { nsId = nsMap[normalizeNamespaceName( token )]; } if ( Number.isInteger( nsId ) && out.indexOf( nsId ) === -1 ) { out.push( nsId ); } } return out; }; var parseUrlEncodedParams = function ( extraParams ) { var out = Object.create( null ); if ( typeof extraParams !== 'string' || extraParams.trim() === '' ) { return out; } extraParams.split( '&' ).forEach( function ( pair ) { var eqPos, key, value; if ( pair === '' ) { return; } eqPos = pair.indexOf( '=' ); if ( eqPos === -1 ) { key = pair; value = ''; } else { key = pair.slice( 0, eqPos ); value = pair.slice( eqPos + 1 ); } key = decodeURIComponent( key.replace( /\+/g, ' ' ) ); value = decodeURIComponent( value.replace( /\+/g, ' ' ) ); if ( key ) { out[key] = value; } } ); return out; }; var isSafeSpecialPageName = function ( pageName ) { return typeof pageName === 'string' && /^(?:Special|Posebno):[A-Za-z0-9_\-/]+$/.test( pageName ); }; var triggerSearchAction = function ( calc, buttonElm, queryFrom, namespacesAttr, searchPage, searchParam, extraParams ) { var field, query, params, namespaces, i; field = calc.elmList[queryFrom]; if ( !field ) { console.log( "Calculator: Search button references '" + queryFrom + "' but there is no field by that name" ); return; } query = getTextValueOfElm( field ); if ( query === '' ) { if ( field.focus ) { field.focus(); } return; } params = parseUrlEncodedParams( extraParams ); params[searchParam || 'search'] = query; if ( params.fulltext === undefined ) { params.fulltext = '1'; } namespaces = getSearchNamespaces( namespacesAttr ); for ( i = 0; i < namespaces.length; i++ ) { params['ns' + namespaces[i]] = 1; } window.location.href = mw.util.getUrl( isSafeSpecialPageName( searchPage ) ? searchPage : 'Special:Search', params ); }; var evaluate = function ( ast ) { var that = this; var elmList = this.elmList; var i, then, ielse, res, elm, evaledArgs; if ( ast instanceof Numb ) { return ast.value; } if ( ast instanceof Ident ) { elm = elmList[ast.value]; if ( elm === undefined ) { console.log( "Calculator: Reference to '" + ast.value + "' but there is no field by that name" ); return NaN; } return getValueOfElm( elm, this.mappingInput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast instanceof Operator ) { if ( ast.op === 'index' ) { if ( ast.args.length < 2 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var indexValue = Math.floor( this.evaluate( ast.args[1] ) ); if ( !Number.isSafeInteger( indexValue ) || indexValue < 0 ) { return NaN; } res = elmList[ast.args[0].value + indexValue]; if ( res === undefined ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : NaN; } return getValueOfElm( res, this.mappingInput[res.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast.op === 'radiogroup' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var radioName = ast.args[0].value; elm = this.parent.querySelector( 'input:checked[type=radio][name=' + CSS.escape( 'calcgadget-' + this.rand + '-' + radioName ) + ']' ); if ( !elm ) { return NaN; } return this.evaluate( new Ident( elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ) ); } if ( ast.op === 'getclick' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } switch ( ast.args[0].value.toLowerCase() ) { case 'x': return this.clickX; case 'prevx': return this.clickPrevX; case 'prevpercentx': return this.clickPrevPercentX; case 'startpercentx': return this.clickStartPercentX; case 'startx': return this.clickStartX; case 'percentx': return this.clickPercentX; case 'y': return this.clickY; case 'percenty': return this.clickPercentY; case 'prevy': return this.clickPrevY; case 'prevpercenty': return this.clickPrevPercentY; case 'starty': return this.clickStartY; case 'startpercenty': return this.clickStartPercentY; case 'inprogress': return this.clickInProgress; case 'type': return this.clickType; default: return NaN; } } if ( ast.op === 'timer' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ast.args.length >= 2 ? this.evaluate( ast.args[1] ) : 1; } return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.op === 'timeriterations' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return this.repeatInfo.iterationsSoFar; } return NaN; } if ( ast.op === 'timertime' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ( Date.now() - this.repeatInfo.timeStart ) / 1000; } return NaN; } evaledArgs = ast.args.map( function ( item ) { return that.evaluate( item ); } ); if ( mathFuncs.indexOf( ast.op ) !== -1 ) { return Math[ast.op].apply( Math, evaledArgs ); } if ( ast.op === 'coalesce' ) { for ( var k = 0; k < evaledArgs.length; k++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[k] ) ) { return evaledArgs[k]; } } return NaN; } if ( ast.op === 'ifzero' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'if' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return !almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iffinite' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isFinite( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifnan' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isNaN( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifpositive' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return evaledArgs[0] >= 0 ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifless' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] < evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreater' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] > evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iflessorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] <= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreaterorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifbetween' ) { if ( evaledArgs.length < 3 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 4 ? 1 : evaledArgs[3]; ielse = evaledArgs.length < 5 ? 0 : evaledArgs[4]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] && evaledArgs[0] <= evaledArgs[2] ? then : ielse; } if ( ast.op === 'bool' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 0 : 1; } if ( ast.op === 'not' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 1 : 0; } if ( ast.op === 'xor' ) { if ( evaledArgs.length !== 2 ) { return NaN; } if ( ( ( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) ) || ( ( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) ) ) { return 1; } return 0; } if ( ast.op === 'and' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( isNaN( evaledArgs[i] ) || almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 1; } if ( ast.op === 'or' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[i] ) && !almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 0; } if ( ast.op === 'bitand' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res & evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res | evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitxor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res ^ evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitnot' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } return ~evaledArgs[0]; } if ( ast.op === 'bitleftshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] << evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitlogicrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >>> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitarithrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'switch' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } var defaultVal = NaN; if ( evaledArgs.length % 2 === 0 ) { defaultVal = evaledArgs[evaledArgs.length - 1]; } for ( i = 1; i < evaledArgs.length - 1; i += 2 ) { if ( evaledArgs[0] <= evaledArgs[i] || almostEquals( evaledArgs[i], evaledArgs[0] ) ) { return evaledArgs[i + 1]; } } return defaultVal; } if ( ast.op === 'round' ) { var decimals = evaledArgs.length >= 2 ? evaledArgs[1] : 0; var p = Math.pow( 10, decimals ); var n = ( evaledArgs[0] * p ) * ( 1 + Number.EPSILON ); return Math.round( n ) / p; } if ( ast.op === 'jsround' ) { return Math.round.apply( Math, evaledArgs ); } if ( evaledArgs.length !== 2 ) { throw new Error( 'Unexpected number of args for ' + ast.op ); } if ( ast.op === '*' ) { return evaledArgs[0] * evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '/' ) { return evaledArgs[0] / evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '+' ) { return evaledArgs[0] + evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '-' ) { return evaledArgs[0] - evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '%' ) { return evaledArgs[0] % evaledArgs[1]; } throw new Error( 'Unrecognized operator ' + ast.op ); } return NaN; }; var getIdentifiers = function ( tree ) { if ( tree instanceof Ident ) { return new Set( [ tree.value ] ); } if ( tree instanceof Operator ) { var res = new Set( [] ); var i = 0; if ( tree.op === 'index' && tree.args.length > 0 ) { i++; getIdentifiers( tree.args[0] ).forEach( function ( x ) { res.add( x + '*' ); } ); } else if ( tree.op === 'radiogroup' && tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--radio-' + tree.args[0].value ); } else if ( tree.op === 'timer' ) { if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--timer-active-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-active' ); } } else if ( tree.op === 'timertime' || tree.op === 'timeriterations' ) { res.add( '--timer-iteration' ); if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { res.add( '--timer-iteration-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-iteration' ); } return res; } else if ( tree.op === 'getclick' ) { res.add( '--click' ); return res; } for ( ; i < tree.args.length; i++ ) { getIdentifiers( tree.args[i] ).forEach( function ( x ) { res.add( x ); } ); } return res; } return new Set(); }; var buildBacklinks = function ( items, radioGroups ) { var backlinks = Object.create( null ); for ( var item in items ) { var idents = getIdentifiers( items[item] ); idents.forEach( function ( ident ) { if ( !backlinks[ident] ) { backlinks[ident] = []; } backlinks[ident].push( item ); } ); } var identPrefix = '--radio-'; for ( var groupName in radioGroups ) { if ( backlinks[identPrefix + groupName] === undefined ) { backlinks[identPrefix + groupName] = []; } for ( var i = 0; i < radioGroups[groupName].length; i++ ) { backlinks[identPrefix + groupName].push( radioGroups[groupName][i] ); if ( backlinks[radioGroups[groupName][i]] === undefined ) { backlinks[radioGroups[groupName][i]] = []; } backlinks[radioGroups[groupName][i]].push( identPrefix + groupName ); } } return backlinks; }; var getCalculatorRegistry = function () { if ( !window.calculatorWidgetRegistry ) { window.calculatorWidgetRegistry = Object.create( null ); } return window.calculatorWidgetRegistry; }; var registerCalculatorInstance = function ( calc ) { var targetId; if ( !calc || !calc.parent || !calc.parent.classList || !calc.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) ) { return; } targetId = calc.parent.dataset.calculatorId || calc.parent.id; if ( !targetId || targetId === '__proto__' ) { return; } getCalculatorRegistry()[targetId] = calc; }; var resolveButtonCalculatorTarget = function ( calc, buttonElm ) { var targetId, registry, targetElm; if ( !buttonElm || !buttonElm.dataset || !buttonElm.dataset.calculatorTarget ) { return calc; } targetId = buttonElm.dataset.calculatorTarget; registry = getCalculatorRegistry(); if ( registry[targetId] ) { return registry[targetId]; } targetElm = document.getElementById( targetId ); if ( targetElm && targetElm.dataset && targetElm.dataset.calculatorId && registry[targetElm.dataset.calculatorId] ) { return registry[targetElm.dataset.calculatorId]; } console.log( "Calculator: Button '" + ( buttonElm.id || '(no id)' ) + "' references target container '" + targetId + "' but it was not found" ); return null; }; var setup = function ( $content ) { var needsCodex = $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).length > 0 || $content.find( '.cdx-button, .cdx-label__label' ).length > 0 || $content.find( '[data-calculator-class*="cdx-"]' ).length > 0; var codexState = needsCodex ? mw.loader.getState( '@wikimedia/codex' ) : null; if ( needsCodex && codexState !== 'ready' && codexState !== 'error' && codexState !== 'missing' ) { mw.loader.using( '@wikimedia/codex', function () { setup( $content ); }, function () { setup( $content ); } ); return; } var containers = Array.from( $content.find( '.calculator-container' ) ); for ( var i = 0; i < containers.length; i++ ) { new CalculatorWidgets( Array.from( containers[i].getElementsByClassName( 'calculator-field' ) ), containers[i] ); } var elms = Array.from( $content.find( '.calculator-field' ) ); new CalculatorWidgets( elms, $content[0] ); $content.find( '.calculator-field-label' ).replaceWith( function () { var l = $( '<label>' ); if ( this.dataset.for !== undefined ) { if ( !this.dataset.for.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) || !$content.find( '#' + $.escapeSelector( this.dataset.for ) ).length ) { return this; } l.attr( 'for', this.dataset.for ); } if ( this.id ) { l.attr( 'id', this.id ); } if ( this.title ) { l.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { l.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-label__label' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-label' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; l.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-label( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } l.append( this.childNodes ); return l; } ); if ( needsCodex ) { if ( codexState === 'ready' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).css( 'visibility', 'visible' ); } else if ( codexState === 'error' || codexState === 'missing' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).remove(); } } }; var doStats = function () { if ( window.calculatorStatsAlreadyDone !== true ) { window.calculatorStatsAlreadyDone = true; mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_total' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_wiki_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ) } ); var pageName = encodeURIComponent( mw.config.get( 'wgTitle' ).replace( / /g, '_' ) ); pageName = pageName.replace( /[^a-zA-Z0-9_]/g, '_' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_page_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ), page: pageName, NS: mw.config.get( 'wgNamespaceNumber' ) } ); } }; var codexSelectDarkFixStylesLoaded = false; var ensureCodexSelectDarkFixStyles = function () { var style; if ( codexSelectDarkFixStylesLoaded || document.getElementById( 'calculator-codex-select-dark-fix' ) ) { codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; return; } style = document.createElement( 'style' ); style.id = 'calculator-codex-select-dark-fix'; style.textContent = '.calculator-cdx-select-wrap{position:relative;display:inline-block;}' + '.calculator-cdx-select-icon{display:none;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:14px 14px;mask-size:14px 14px;' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '@media screen and (prefers-color-scheme: dark){' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:14px 14px;mask-size:14px 14px;' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '}'; document.head.appendChild( style ); codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; }; var wrapCodexSelect = function ( input ) { var wrap, icon; if ( !input || input.tagName !== 'SELECT' || !input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { return; } if ( input.parentNode && input.parentNode.classList && input.parentNode.classList.contains( 'calculator-cdx-select-wrap' ) ) { return; } ensureCodexSelectDarkFixStyles(); wrap = document.createElement( 'span' ); wrap.className = 'calculator-cdx-select-wrap'; icon = document.createElement( 'span' ); icon.className = 'calculator-cdx-select-icon'; icon.setAttribute( 'aria-hidden', 'true' ); input.parentNode.insertBefore( wrap, input ); wrap.appendChild( input ); wrap.appendChild( icon ); }; var createSelect = function ( elm ) { var sel = document.createElement( 'select' ); var mapping; try { mapping = JSON.parse( elm.dataset.calculatorMapping ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. ' + e.message ); return sel; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. unexpected type' ); return sel; } var opt; for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'object' ) { var optgroup = document.createElement( 'optgroup' ); optgroup.label = i; sel.appendChild( optgroup ); for ( var j in mapping[i] ) { if ( typeof mapping[i][j] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i][j] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i][j]; opt.appendChild( document.createTextNode( j ) ); optgroup.appendChild( opt ); } } } else if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i]; opt.appendChild( document.createTextNode( i ) ); sel.appendChild( opt ); } } return sel; }; var CalculatorWidgets = function ( elms, parent ) { this.parent = parent; this.rand = Math.floor( Math.random() * 1000000000 ); this.itemList = Object.create( null ); this.elmList = Object.create( null ); this.backlinks = Object.create( null ); this.inProgressRefresh = undefined; this.clickX = this.clickY = this.clickPercentX = this.clickPercentY = NaN; this.clickPrevX = this.clickPrevY = this.clickPrevPercentX = this.clickPrevPercentY = NaN; this.clickStartX = this.clickStartY = this.clickStartPercentX = this.clickStartPercentY = NaN; this.clickType = NaN; this.clickInProgress = 0; this.repeatInfo = null; this.disableInfo = Object.create( null ); this.mappingInput = Object.create( null ); this.mappingOutput = Object.create( null ); var that = this; var radioGroups = Object.create( null ); if ( elms.length > 250 ) { console.log( 'Too many calculator widgets on page' ); return; } for ( var i in elms ) { var elm = elms[i]; var formula = elm.dataset.calculatorFormula; if ( formula && formula.length > 2000 ) { console.log( 'Skipping element with too long formula' ); continue; } var type = elm.dataset.calculatorType; var readonly = !!elm.dataset.calculatorReadonly; var id = elm.id.toString(); if ( id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-__proto__$/ ) || elm.dataset.calculatorName === '__proto__' ) { throw new Error( 'Invalid calculator id: ' + id ); } if ( !id ) { id = 'calculator-field-auto' + Math.floor( Math.random() * 10000000 ) + 'unnamed'; } if ( this.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) && document.getElementById( id ) !== elm ) { var labelsToUpdate = this.parent.querySelectorAll( ':scope .calculator-field-label[data-for="' + CSS.escape( id ) + '"]' ); id = 'calcdisambig-' + this.rand + '-' + id; for ( var l = 0; l < labelsToUpdate.length; l++ ) { labelsToUpdate[l].dataset.for = id; } } var defaultVal = ( '' + elm.textContent ).trim(); if ( type === undefined || !id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) ) { console.log( 'Skipping ' + id ); continue; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing formula of ' + id + ': ' + e.message + '. Formula given:' + formula ); continue; } if ( elm.className.match( /(^| )cdx-/ ) || ( elm.dataset.calculatorClass && elm.dataset.calculatorClass.match( /(^| )cdx-/ ) ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( type !== 'plain' && type !== 'passthru' ) { var input = type === 'select' ? createSelect( elm ) : document.createElement( 'input' ); input.className = 'calculator-field-live'; if ( elm.className !== 'calculator-field' ) { input.className += ' ' + elm.className.replace( /(^| )calculator-field($| )/g, ' ' ); } input.readOnly = readonly; if ( defaultVal !== '' ) { if ( type === 'text' ) { input.value = defaultVal; } else { input.value = convertFloat( defaultVal ); } } input.style.cssText = elm.style.cssText; if ( elm.dataset.calculatorSize ) { var size = parseInt( elm.dataset.calculatorSize ); input.size = size; input.style.width = type === 'number' ? 'calc( ' + size + 'ch' + ' + 20px)' : size + 'ch'; } if ( elm.dataset.calculatorClass ) { input.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( elm.dataset.calculatorSize ) { input.size = elm.dataset.calculatorSize; } if ( elm.dataset.calculatorMax ) { input.max = elm.dataset.calculatorMax; } if ( elm.dataset.calculatorMin ) { input.min = elm.dataset.calculatorMin; } if ( elm.dataset.calculatorPlaceholder ) { input.placeholder = elm.dataset.calculatorPlaceholder; } if ( elm.dataset.calculatorStep ) { input.step = elm.dataset.calculatorStep; } if ( elm.dataset.calculatorPrecision ) { input.dataset.calculatorPrecision = elm.dataset.calculatorPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorExponentialPrecision ) { input.dataset.calculatorExponentialPrecision = elm.dataset.calculatorExponentialPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorDecimals ) { input.dataset.calculatorDecimals = elm.dataset.calculatorDecimals; } if ( elm.dataset.calculatorNanText ) { input.dataset.calculatorNanText = elm.dataset.calculatorNanText; } if ( type === 'radio' ) { if ( elm.dataset.calculatorName ) { input.name = 'calcgadget-' + this.rand + '-' + elm.dataset.calculatorName; } if ( radioGroups[elm.dataset.calculatorName] === undefined ) { radioGroups[elm.dataset.calculatorName] = []; } radioGroups[elm.dataset.calculatorName][radioGroups[elm.dataset.calculatorName].length] = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); } if ( elm.dataset.calculatorInputmode ) { input.inputMode = elm.dataset.calculatorInputmode; } if ( elm.dataset.calculatorEnterkeyhint ) { input.enterKeyHint = elm.dataset.calculatorEnterkeyhint; } if ( elm.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { input.dataset.calculatorDisabled = elm.dataset.calculatorDisabled; } if ( elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-describedby', elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-labelledby', elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-label' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-label', elm.getAttribute( 'aria-label' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-owns' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-owns', elm.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-flowto', elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'role' ) !== null ) { input.setAttribute( 'role', elm.getAttribute( 'role' ) ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { input.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { input.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula ) { input.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( type === 'number' || type === 'text' || type === 'radio' || type === 'checkbox' || type === 'hidden' || type === 'range' ) { input.type = type; } if ( type === 'select' && elm.dataset.calculatorValue ) { input.value = elm.dataset.calculatorValue; } if ( type === 'radio' || type === 'checkbox' ) { input.onchange = this.changeHandler.bind( this ); if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'true' || elm.dataset.calculatorChecked === '1' ) { input.checked = true; } else if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'false' || elm.dataset.calculatorChecked === '0' ) { input.checked = false; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.checked = true; } var checkValue = convertFloat( elm.dataset.calculatorValue || '' ); if ( !isNaN( checkValue ) && !almostEquals( checkValue, 0 ) ) { input.value = checkValue; input.dataset.calculatorValue = checkValue; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.value = defaultVal; input.dataset.calculatorValue = defaultVal; } else { input.value = 1; input.dataset.calculatorValue = 1; } } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'text' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } input.id = id; elm.replaceWith( input ); elm = input; if ( type === 'select' && input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { wrapCodexSelect( input ); } input.addEventListener( 'input', this.changeHandler.bind( this ) ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-field' ); elm.classList.add( 'calculator-field-live' ); if ( elm.dataset.calculatorClass ) { elm.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula && type !== 'passthru' && !elm.dataset.calculatorAriaLive ) { elm.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { elm.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { elm.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( elm.id === '' ) { elm.id = id; } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'plain' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } } var itemId = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); this.itemList[itemId] = formulaAST; this.elmList[itemId] = elm; } this.backlinks = buildBacklinks( this.itemList, radioGroups ); registerCalculatorInstance( this ); this.setupDisabledFields(); this.setupButtons(); if ( this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad && this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad === 'true' ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( Object.keys( this.itemList ).filter( function ( a ) { return !( that.itemList[a] instanceof Null ); } ) ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.setupButtons(); }; CalculatorWidgets.prototype.processMapping = function ( mappingText, itemId ) { var mapping; try { mapping = JSON.parse( mappingText ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. ' + e.message ); return; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. unexpected type' ); return; } this.mappingInput[itemId] = mapping; var mapOut = Object.create( null ); for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'default', 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { mapOut[mapping[i]] = i; } } this.mappingOutput[itemId] = mapOut; }; CalculatorWidgets.prototype.stopRepeat = function () { if ( this.repeatInfo ) { if ( this.repeatInfo.cancelIdentifier ) { window.clearInterval( this.repeatInfo.cancelIdentifier ); } var id = this.repeatInfo.id; this.repeatInfo = null; this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.repeatInfo = null; }; CalculatorWidgets.prototype.startRepeat = function ( maxIterations, id ) { if ( this.repeatInfo ) { console.log( 'Calculator: Trying to start a repeat when one is already in progress. This should not happen' ); } this.repeatInfo = { maxIterations: maxIterations, iterationsSoFar: 0, cancelIdentifier: null, timeStart: Date.now(), id: id }; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; CalculatorWidgets.prototype.incrementRepeatIteration = function ( until ) { this.repeatInfo.iterationsSoFar++; if ( this.repeatInfo.iterationsSoFar > this.repeatInfo.maxIterations ) { this.stopRepeat(); return false; } if ( until ) { var untilRes = this.evaluate( until ); if ( !isNaN( untilRes ) && !almostEquals( untilRes, 0 ) ) { this.stopRepeat(); return false; } } var id = this.repeatInfo.id; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); return true; }; var convertEventTypeToNumber = function ( type ) { switch ( type ) { case 'pointerdown': return 1; case 'pointermove': return 2; case 'pointerup': case 'click': return 3; case 'pointerleave': return 4; default: throw new Error( 'Unrecognized event type: ' + type ); } }; var updateClick = function ( calc ) { if ( calc.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { calc.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = calc.setBusy(); calc.refresh( [ '--click' ] ); calc.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; var makeButtonCallback = function ( calc, forElms, formulaASTs, repeat, maxIterations, toggle, until ) { return function buttonCallback ( event ) { if ( event.type !== 'click' ) { if ( !event.isPrimary || ( !calc.clickInProgress && event.type !== 'pointerdown' ) ) { return; } } event.preventDefault(); doStats(); var unsetBusy = calc.setBusy(); if ( toggle && calc.repeatInfo && calc.repeatInfo.id === event.currentTarget.id ) { calc.stopRepeat(); unsetBusy(); return; } if ( maxIterations !== undefined || repeat !== undefined ) { calc.stopRepeat(); if ( maxIterations > 1 ) { calc.startRepeat( maxIterations, event.currentTarget.id ); } } var doStuff = function () { var unsetBusyInner = calc.setBusy(); var stillGoing = true; if ( calc.repeatInfo ) { stillGoing = calc.incrementRepeatIteration( until ); } if ( stillGoing ) { for ( var i = 0; i < forElms.length; i++ ) { if ( !formulaASTs[i] || !forElms[i] ) { console.log( 'Skipping button update due to invalid formula or for attribute' ); continue; } var res = calc.evaluate( formulaASTs[i] ); calc.setValue( forElms[i], res ); forElms[i].dispatchEvent( new InputEvent( 'input' ) ); } } unsetBusyInner(); }; if ( maxIterations === undefined || maxIterations >= 1 ) { if ( calc.clickInProgress ) { calc.clickPrevX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickPercentY; } if ( event.type === 'pointerdown' ) { event.currentTarget.setPointerCapture( event.pointerId ); } if ( event.type !== 'pointerleave' ) { calc.clickX = event.offsetX; calc.clickY = event.offsetY; calc.clickPercentX = 100 * event.offsetX / event.currentTarget.clientWidth; calc.clickPercentY = 100 * event.offsetY / event.currentTarget.clientHeight; calc.clickInProgress = 1; } calc.clickType = convertEventTypeToNumber( event.type ); if ( event.type === 'click' || event.type === 'pointerdown' ) { calc.clickPrevX = calc.clickStartX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickStartY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickStartPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickStartPercentY = calc.clickPercentY; } updateClick( calc ); doStuff(); if ( calc.clickType >= 3 ) { calc.clickX = calc.clickY = calc.clickPercentX = calc.clickPercentY = NaN; calc.clickPrevX = calc.clickPrevY = calc.clickPrevPercentX = calc.clickPrevPercentY = NaN; calc.clickStartX = calc.clickStartY = calc.clickStartPercentX = calc.clickStartPercentY = NaN; calc.clickInProgress = 0; calc.clickType = NaN; updateClick( calc ); } } unsetBusy(); if ( calc.repeatInfo && maxIterations > 1 && repeat >= 500 ) { calc.repeatInfo.cancelIdentifier = window.setInterval( doStuff, repeat ); } }; }; var connectButtonToFormula = function ( calc, $button, forAttr, formulaAttr, repeatDuration, maxIterations, toggle, untilAttr, draggable ) { if ( repeatDuration !== undefined ) { repeatDuration = Math.max( 500, Math.ceil( parseFloat( repeatDuration ) * 1000 ) ); if ( isNaN( repeatDuration ) ) { repeatDuration = undefined; } } if ( toggle === 'false' ) { toggle = false; } if ( maxIterations !== undefined ) { maxIterations = parseInt( maxIterations ); } else if ( repeatDuration ) { maxIterations = Infinity; } if ( typeof forAttr !== 'string' || typeof formulaAttr !== 'string' ) { return; } if ( formulaAttr.length > 2000 || ( untilAttr && untilAttr.length > 2000 ) ) { console.log( 'Skipping button with too long formula' ); return; } var until = null; try { until = ( new Parser( untilAttr ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error parsing until formula of button ' + $button[0].id + ': ' + e.message ); } var forList = forAttr.split( ';' ); var formulaList = formulaAttr.split( ';' ); var forElms = []; var formulaASTs = []; for ( var i = 0; i < forList.length; i++ ) { if ( formulaList[i] === undefined ) { break; } forElms[i] = calc.elmList[forList[i]]; try { formulaASTs[i] = ( new Parser( formulaList[i] ) ).parse(); } catch ( e2 ) { formulaASTs[i] = null; console.log( 'Calculator: Error parsing formula of button ' + $button[0].id + ' for ' + forList[i] + ': ' + e2.message ); } } if ( draggable ) { $button[0].addEventListener( 'pointerdown', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerup', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerleave', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointermove', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } else { $button[0].addEventListener( 'click', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } }; var connectButtonToAction = function ( calc, $button, action, buttonElm ) { if ( action !== 'search' ) { return; } $button[0].addEventListener( 'click', function ( event ) { event.preventDefault(); doStats(); triggerSearchAction( calc, $button[0], buttonElm.dataset.calculatorQueryfrom, buttonElm.dataset.calculatorNamespaces, buttonElm.dataset.calculatorSearchPage, buttonElm.dataset.calculatorSearchParam, buttonElm.dataset.calculatorExtraParams ); } ); }; var connectButton = function ( calc, $button, buttonElm, draggable ) { var action = buttonElm.dataset.calculatorAction; var targetCalc = resolveButtonCalculatorTarget( calc, buttonElm ); if ( !targetCalc ) { return; } if ( action ) { connectButtonToAction( targetCalc, $button, action, buttonElm ); return; } connectButtonToFormula( targetCalc, $button, buttonElm.dataset.calculatorFor, buttonElm.dataset.calculatorFormula, buttonElm.dataset.calculatorDelay, buttonElm.dataset.calculatorMaxIterations, buttonElm.dataset.calculatorToggle, buttonElm.dataset.calculatorUntil, draggable ); }; CalculatorWidgets.prototype.connectDisable = function ( elm, formula ) { if ( formula === '' || formula === '0' || formula === 'false' ) { return; } if ( formula.length > 2000 ) { console.log( 'Calculator: Disable formula for element ' + elm.id + ' is too long' ); return; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing disable formula of element ' + elm.id + ': ' + e.message ); return; } this.disableInfo[elm.id] = { elm: elm, formula: formulaAST }; var idents = getIdentifiers( formulaAST ); var that = this; var item = '--disable-' + elm.id; idents.forEach( function ( ident ) { if ( !that.backlinks[ident] ) { that.backlinks[ident] = []; } that.backlinks[ident].push( item ); } ); var curValue = this.evaluate( formulaAST ); if ( !isNaN( curValue ) && !almostEquals( curValue, 0 ) ) { elm.disabled = true; } }; CalculatorWidgets.prototype.setupDisabledFields = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-live' ).each( function () { if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { this.disabled = true; } else { calc.connectDisable( this, this.dataset.calculatorDisabled ); } } } ); }; CalculatorWidgets.prototype.setupButtons = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-button' ).replaceWith( function () { var b = $( '<button type="button">' ); if ( this.id && this.id !== '__proto__' ) { b.attr( 'id', this.id ); } else { b.attr( 'id', 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ) ); } if ( this.title ) { b.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { b.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-button' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-button' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; b.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-button( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } if ( this.dataset.calculatorAlt ) { b.attr( 'aria-label', this.dataset.calculatorAlt ); } if ( this.dataset.calculatorAriaLive ) { b.attr( 'aria-live', this.dataset.calculatorAriaLive ); } if ( this.getAttribute( 'role' ) ) { b.attr( 'role', this.getAttribute( 'role' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-owns' ) ) { b.attr( 'aria-owns', this.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ) { b.attr( 'aria-flowto', this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { b.attr( 'disabled', true ); } else { calc.connectDisable( b[0], this.dataset.calculatorDisabled ); } } connectButton( calc, b, this, false ); b.append( this.childNodes ); return b; } ); // This is meant to allow image map type things. $( this.parent ).find( '.calculator-field-buttonraw' ).each( function () { if ( !this.id || this.id === '__proto__' ) { this.id = 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ); } // Make sure we do not process twice. this.classList.remove( 'calculator-field-buttonraw' ); connectButton( calc, $( this ), this, this.classList.contains( 'calculator-field-buttondraggable' ) ); } ); }; CalculatorWidgets.prototype.changeHandler = function ( e ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); doStats(); e.target.removeAttribute( 'data-calculator-real-value' ); var itemId = e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); var itemsToRefresh = [ this.backlinks[itemId] ]; this.inProgressRefresh[itemId] = true; this.setValueProperties( e.target, getValueOfElm( e.target, this.mappingInput[e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ) ); var staritem = itemId.replace( /[0-9]+$/, '*' ); if ( itemId.match( /[0-9]+$/ ) && this.backlinks[staritem] ) { this.inProgressRefresh[staritem] = true; itemsToRefresh.push( this.backlinks[staritem] ); } this.refresh( itemsToRefresh.flat() ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; // The subset of formatting that still returns a float-like thing. var formatNumeric = function ( n, options ) { if ( typeof n !== 'number' ) { return n; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { return n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { return n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { return n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } return n; }; var format = function ( n, options, mapping ) { var res = n.toString(); if ( typeof n !== 'number' ) { return res; } if ( mapping && mapping[n] ) { return mapping[n]; } if ( mapping && mapping.default !== undefined ) { return mapping.default; } if ( isNaN( n ) ) { return options.calculatorNanText ? options.calculatorNanText : '?'; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { res = n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { res = n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { res = n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } res = res.replace( /e([+-])([0-9]+)$/, function ( m, sign, exp ) { var tmp = '×10'; if ( sign === '-' ) { tmp += '⁻'; } tmp += exp.replace( /[0-9]/g, function ( d ) { return [ '⁰', '¹', '²', '³', '⁴', '⁵', '⁶', '⁷', '⁸', '⁹' ][d]; } ); return tmp; } ); return res; }; CalculatorWidgets.prototype.setValuePropertiesSpecialPurpose = function ( id ) { if ( id.match( /^--disable-.+/ ) ) { var elmId = id.substring( 10 ); if ( this.disableInfo[elmId] ) { var res = this.evaluate( this.disableInfo[elmId].formula ); this.disableInfo[elmId].elm.disabled = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); } else { console.log( 'Tried to refresh disable status for ' + elmId + ' but there is no such element.' ); } } return; }; // Set a data attribute, classes, etc. For ease of targeting via CSS. CalculatorWidgets.prototype.setValueProperties = function ( elm, value ) { var itemId = elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); elm.dataset.calculatorFieldValue = value.toFixed( 5 ); if ( !itemId.match( /^auto\d\d\d\d+unnamed$/ ) ) { this.parent.style.setProperty( '--calculator-' + itemId, value ); } if ( !isNaN( value ) && !almostEquals( value, 0 ) ) { elm.classList.remove( 'calculator-value-false' ); elm.classList.add( 'calculator-value-true' ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-value-true' ); elm.classList.add( 'calculator-value-false' ); } }; CalculatorWidgets.prototype.refresh = function ( itemIds ) { var i; // Based on https://en.wikipedia.org/wiki/Topological_sorting#Depth-first_search var permMarks = Object.create( null ); var tempMarks = Object.create( null ); var topList = []; var that = this; if ( !itemIds ) { return; } var visit = function ( item ) { var i; if ( permMarks[item] ) { return; } if ( tempMarks[item] ) { if ( !item.match( /^--radio-/ ) ) { // Loops are expected for radio buttons. console.log( "Loop detected in calculator. '" + item + "' may not be updated properly. (This is expected for radio buttons)" ); } return; } tempMarks[item] = true; for ( i = 0; that.backlinks[item] && i < that.backlinks[item].length; i++ ) { visit( that.backlinks[item][i] ); } // Special case for index() if ( item.match( /[0-9]+$/ ) ) { var staritem = item.replace( /[0-9]+$/, '*' ); for ( i = 0; that.backlinks[staritem] && i < that.backlinks[staritem].length; i++ ) { visit( that.backlinks[staritem][i] ); } } permMarks[item] = true; topList.push( item ); // later we iterate backwards through this list. }; for ( i = 0; i < itemIds.length; i++ ) { if ( itemIds[i] !== undefined ) { visit( itemIds[i] ); } } for ( i = topList.length - 1; i >= 0; i-- ) { var itemId = topList[i]; if ( this.inProgressRefresh[itemId] ) { // It is expected radio buttons loop, since they depend on each other. If you check one, the others uncheck. if ( this.elmList[itemId] && this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Loop Detected! Skipping ' + itemId ); } continue; } if ( itemId.match( /^--/ ) ) { // A special purpose identifier this.setValuePropertiesSpecialPurpose( itemId ); this.inProgressRefresh[itemId] = true; continue; } else if ( !this.itemList[itemId] || this.itemList[itemId] instanceof Null ) { // This mostly should not happen but might if refresh on page load is set or with radio buttons. var elm = this.elmList[itemId]; this.setValueProperties( elm, getValueOfElm( elm, this.mappingInput[itemId] ) ); if ( this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Tried to refresh field ' + itemId + ' with no formula' ); } continue; } this.inProgressRefresh[itemId] = true; var liveElm = this.elmList[itemId]; // Special handling for radio buttons to prevent loops from indirect clicks. if ( liveElm.type === 'radio' && this.inProgressRefresh['--radio-' + liveElm.name.replace( /^calcgadget-\d+-/, '' )] ) { this.setValueProperties( liveElm, getValueOfElm( liveElm, this.mappingInput[itemId] ) ); continue; } var res = this.evaluate( this.itemList[itemId] ); this.setValue( liveElm, res ); } }; CalculatorWidgets.prototype.setValue = function ( elm, res ) { this.setValueProperties( elm, res ); var mappingOut = this.mappingOutput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )]; if ( elm.tagName === 'INPUT' ) { if ( elm.type === 'range' ) { elm.value = res; } else if ( elm.type === 'number' ) { // We support some formatting types but not others as browser still expects this to be a number. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = formatNumeric( res, elm.dataset ); } else if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { elm.checked = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); if ( !elm.checked && elm.dataset.calculatorValue ) { // If we are unchecking this box, set its value back to the default // so that if a human rechecks it, the value of the control is the default // value and not the last value of the formula. elm.value = elm.dataset.calculatorValue; } } else { elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } } else if ( elm.tagName === 'SELECT' ) { elm.value = res; } else if ( elm.dataset.calculatorType !== 'passthru' ) { // plain type. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.textContent = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } }; // Set a calculator container to busy, which pauses some screen readers until everything is updated. // Returns a callback to unset to busy. CalculatorWidgets.prototype.setBusy = function () { var curVal = this.parent.getAttribute( 'aria-busy' ); if ( curVal === 'true' ) { return function () {}; } this.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'true' ); var that = this; return function () { that.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'false' ); }; }; CalculatorWidgets.prototype.evaluate = evaluate; mw.hook( 'wikipage.content' ).add( setup ); } )(); cf2tacueg650h3u70y22adhmmwfjnkz 42579513 42579512 2026-04-09T07:45:15Z Vipz 151311 42579513 javascript text/javascript /******************************************************************************/ /**** IZVOR: [[:mw:MediaWiki:Gadget-Global-Calculator.js]]. /**** AŽURIRANO PREMA VERZIJI NA DATUM: 2026-01-09 /**** NE UREĐIVATI IZRAVNO. IZMJENE PREDLAGATI NA IZVORNOJ MEDIAWIKI VERZIJI. /**** LOKALNE MODIFIKACIJE: /**** "elm.dataset.calculatorDisabled" (podrška za 'disabled' na select elementima) /**** "data-calculator-action=search" (pretraga pomoću Calculator/Codex button + text) /**** "data-calculator-target" (dugme može ciljati drugi calculator-container po id/data-calculator-id) /**** ".calculator-codex-deferred" + čekanje na @wikimedia/codex" (izbjegavanje bljeskanja nestiliziranih Codex dugmadi) /******************************************************************************/ /** * On-Wiki calculator script. See [[:mw:Template:Calculator]]. Created by [[:mw:User:Bawolff]] * License: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 and 4.0 International Public License * Canonical source: https://mdwiki.org/wiki/MediaWiki:Gadget-calculator.js * * This script is designed with security in mind. Possible security risks: * * Having a formula that executes JS * ** To prevent this we do not use eval(). Instead we parse the formula with our own parser into an abstract tree that we evaluate by walking through it * * Form submission & DOM clobbering - we prefix the name (and id) attribute of all fields to prevent conflicts * * Style injection - we take the style attribute from an existing element that was sanitized by MW. We do not take style from a data attribute. * * Client-side DoS - Formulas aren't evaluated without user interaction. Formulas have a max length. Max number of widgets per page. Ultimately, easy to revert slow formulas just like any other vandalism. * * Prototype pollution - We use objects with null prototypes and also reject fields named __proto__ just in case. * * Essentially the code works by replacing certain <span> tags with <input>, parsing a custom formula language, setting up a dependency graph based on identifiers, and re-evaluating formulas on change. */ (function () { var mathFuncs = [ 'abs', 'acos', 'acosh', 'asin', 'asinh', 'atan', 'atan2', 'atanh', 'cbrt', 'ceil', 'cos', 'cosh', 'exp', 'expm1', 'floor', 'hypot', 'log', 'log10', 'log2', 'log1p', 'max', 'min', 'pow', 'random', 'sign', 'sin', 'sinh', 'sqrt', 'tan', 'tanh', 'trunc', 'clz32' ]; var otherFuncs = [ 'ifzero', 'coalesce', 'iffinite', 'ifnan', 'ifpositive', 'ifequal', 'round', 'jsround', 'not', 'and', 'or', 'bool', 'ifless', 'iflessorequal', 'ifgreater', 'ifgreaterorequal', 'ifbetween', 'xor', 'index', 'switch', 'radiogroup', 'bitand', 'bitor', 'bitxor', 'bitnot', 'bitleftshift', 'bitlogicrightshift', 'bitarithrightshift', 'if', 'getclick', 'timer', 'timeriterations', 'timertime' ]; var allFuncs = mathFuncs.concat( otherFuncs ); var convertFloat = function ( f ) { if ( typeof f === 'number' ) { return f; } f = f.replace( /×\s?10/, 'e' ); return parseFloat( f.replace( /[×⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹⁻]/g, function ( m ) { return ( { '⁰': 0, '¹': 1, '²': 2, '³': 3, '⁴': 4, '⁵': 5, '⁶': 6, '⁷': 7, '⁸': 8, '⁹': 9, '⁻': '-', '×': 'e' } )[m]; } ) ); }; // Start parser code. var Numb = function ( n ) { if ( typeof n === 'number' ) { this.value = n; } this.value = parseFloat( n ); }; Numb.prototype.toString = function () { return 'Number<' + this.value + '>'; }; var Ident = function ( n ) { this.value = n; }; Ident.prototype.toString = function () { return 'IDENT<' + this.value + '>'; }; var Operator = function ( val, args ) { this.op = val; this.args = args; }; var Null = function () {}; var Parser = function ( text ) { this.text = text; }; var terminals = { 'IDENT': /^[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*/, 'NUMBER': /^-?[0-9]+(?:\.[0-9]+)?(?:[eE][0-9]+|×10⁻?[⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹]+)*/, 'WS': /^\s*/, 'PLUSMINUS': /^[+-]/, 'pi': /^(?:pi|π)(?![A-z_0-9-])/i, 'true': /^(?:true)(?![A-z_0-9-])/, 'false': /^(?:false)(?![A-z_0-9-])/, 'epsilon': /^EPSILON(?![A-z_0-9-])/, 'Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, '-Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, 'NaN': /^NaN(?![A-z_0-9-])/i, 'MULTIPLYDIV': /^[*\\/%×÷]/i }; Parser.prototype = { check: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { return !!( this.text.match( terminals[id] ) ); } return this.text.startsWith( id ); }, consume: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { var res = this.text.match( terminals[id] ); this.text = this.text.substring( res[0].length ); return res[0]; } if ( this.text.startsWith( id ) ) { this.text = this.text.substring( id.length ); return id; } throw new Error( 'Expected ' + id + ' near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); }, parse: function () { var res; if ( this.text === undefined || this.text === '' ) { return new Null(); } this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); if ( this.text.length !== 0 ) { throw new Error( 'Unexpected end of formula. Perhaps you forgot to close a parenthesis or are using an invalid function.' ); } return res; }, expression: function () { var res, res2; res = this.term(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'PLUSMINUS' ) ) { var op = this.consume( 'PLUSMINUS' ); this.consume( 'WS' ); res2 = this.term(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, argList: function () { var args = []; this.consume( 'WS' ); if ( this.check( ')' ) ) { this.consume( ')' ); return args; } args[args.length] = this.expression(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( ',' ) ) { this.consume( ',' ); this.consume( 'WS' ); args[args.length] = this.expression(); } this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return args; }, term: function () { var res, res2; res = this.factor(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'MULTIPLYDIV' ) ) { var op = this.consume( 'MULTIPLYDIV' ); if ( op === '×' ) { op = '*'; } if ( op === '÷' ) { op = '/'; } this.consume( 'WS' ); res2 = this.factor(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, factor: function () { this.consume( 'WS' ); var res; if ( this.check( 'pi' ) ) { this.consume( 'pi' ); return new Numb( Math.PI ); } if ( this.check( 'true' ) ) { this.consume( 'true' ); return new Numb( 1 ); } if ( this.check( 'false' ) ) { this.consume( 'false' ); return new Numb( 0 ); } if ( this.check( 'Infinity' ) ) { this.consume( 'Infinity' ); return new Numb( Infinity ); } if ( this.check( '-Infinity' ) ) { this.consume( '-Infinity' ); return new Numb( -Infinity ); } if ( this.check( 'NaN' ) ) { this.consume( 'NaN' ); return new Numb( NaN ); } if ( this.check( 'epsilon' ) ) { this.consume( 'epsilon' ); return new Numb( Number.EPSILON ); } for ( var i in allFuncs ) { if ( this.check( allFuncs[i] + '(' ) ) { this.consume( allFuncs[i] + '(' ); var argList = this.argList(); return new Operator( allFuncs[i], argList ); } } if ( this.check( 'IDENT' ) ) { return new Ident( this.consume( 'IDENT' ) ); } if ( this.check( 'NUMBER' ) ) { return new Numb( convertFloat( this.consume( 'NUMBER' ) ) ); } if ( this.check( '(' ) ) { this.consume( '(' ); this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return res; } // unary minus if ( this.check( '-' ) ) { this.consume( '-' ); this.consume( 'WS' ); if ( this.check( '-' ) ) { throw new Error( 'Double unary minus without parenthesis not allowed near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } res = this.factor(); return new Operator( '*', [ new Numb( -1 ), res ] ); } throw new Error( 'Expected to see a term (e.g. an identifier, number, function, opening parenthesis, etc) near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } }; // End parser code. // Based on https://floating-point-gui.de/errors/comparison/ var almostEquals = function ( a, b ) { var absA = Math.abs( a ); var absB = Math.abs( b ); var diff = Math.abs( a - b ); var epsilon = Number.EPSILON; var minNormal = Math.pow( 2, -1022 ); if ( a === b ) { return true; } // Min normal of double = 2^-1022 if ( a === 0 || b === 0 || absA + absB < minNormal ) { return diff < epsilon * minNormal; } return diff / Math.min( ( absA + absB ), Number.MAX_VALUE ) < epsilon; }; // elm: Element to get value of // Mapping to process value with (usually this.mappingInput[element item id]) var getValueOfElm = function ( elm, mapping ) { var val; if ( elm.hasAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ) { // We have a non-formatted value set. Use that and skip any mappings. return parseFloat( elm.getAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ); } else if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' ) { if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { // Radio/checkboxes are not allowed to have mappings return elm.checked ? convertFloat( elm.value ) : 0; } val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { val = val.trim(); var mapVals = [ val, val.toLowerCase() ]; for ( var k = 0; k < mapVals.length; k++ ) { if ( mapping && typeof mapping[mapVals[k]] === 'number' ) { return mapping[mapVals[k]]; } else if ( mapping && [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[mapVals[k]] ) !== -1 ) { return parseFloat( mapping[mapVals[k]] ); } } } return convertFloat( val ); }; // Get the raw text value of a widget for non-formula actions such as search. var getTextValueOfElm = function ( elm ) { var val; if ( !elm ) { return ''; } if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' || elm.tagName === 'TEXTAREA' ) { val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { return val.trim(); } if ( val === undefined || val === null ) { return ''; } return String( val ).trim(); }; var normalizeNamespaceName = function ( ns ) { if ( typeof ns !== 'string' ) { return null; } ns = ns.replace( /^\s+|\s+$/g, '' ); if ( ns === '' ) { return null; } return ns.replace( / /g, '_' ).toLowerCase(); }; var getNamespaceMap = function () { var map = Object.create( null ); var canonical = mw.config.get( 'wgFormattedNamespaces' ) || {}; var aliases = mw.config.get( 'wgNamespaceIds' ) || {}; var k; for ( k in canonical ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( canonical, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( canonical[k] || '' )] = parseInt( k ); } } for ( k in aliases ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( aliases, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( k )] = parseInt( aliases[k] ); } } return map; }; var getSearchNamespaces = function ( namespacesAttr ) { var tokens, i, token, nsId; var nsMap = getNamespaceMap(); var out = []; if ( typeof namespacesAttr !== 'string' || namespacesAttr.trim() === '' ) { return out; } tokens = namespacesAttr.split( /[|,;]+/ ); for ( i = 0; i < tokens.length; i++ ) { token = tokens[i].trim(); if ( token === '' ) { continue; } if ( /^[0-9]+$/.test( token ) ) { nsId = parseInt( token ); } else { nsId = nsMap[normalizeNamespaceName( token )]; } if ( Number.isInteger( nsId ) && out.indexOf( nsId ) === -1 ) { out.push( nsId ); } } return out; }; var parseUrlEncodedParams = function ( extraParams ) { var out = Object.create( null ); if ( typeof extraParams !== 'string' || extraParams.trim() === '' ) { return out; } extraParams.split( '&' ).forEach( function ( pair ) { var eqPos, key, value; if ( pair === '' ) { return; } eqPos = pair.indexOf( '=' ); if ( eqPos === -1 ) { key = pair; value = ''; } else { key = pair.slice( 0, eqPos ); value = pair.slice( eqPos + 1 ); } key = decodeURIComponent( key.replace( /\+/g, ' ' ) ); value = decodeURIComponent( value.replace( /\+/g, ' ' ) ); if ( key ) { out[key] = value; } } ); return out; }; var isSafeSpecialPageName = function ( pageName ) { return typeof pageName === 'string' && /^(?:Special|Posebno):[A-Za-z0-9_\-/]+$/.test( pageName ); }; var triggerSearchAction = function ( calc, buttonElm, queryFrom, namespacesAttr, searchPage, searchParam, extraParams ) { var field, query, params, namespaces, i; field = calc.elmList[queryFrom]; if ( !field ) { console.log( "Calculator: Search button references '" + queryFrom + "' but there is no field by that name" ); return; } query = getTextValueOfElm( field ); if ( query === '' ) { if ( field.focus ) { field.focus(); } return; } params = parseUrlEncodedParams( extraParams ); params[searchParam || 'search'] = query; if ( params.fulltext === undefined ) { params.fulltext = '1'; } namespaces = getSearchNamespaces( namespacesAttr ); for ( i = 0; i < namespaces.length; i++ ) { params['ns' + namespaces[i]] = 1; } window.location.href = mw.util.getUrl( isSafeSpecialPageName( searchPage ) ? searchPage : 'Special:Search', params ); }; var evaluate = function ( ast ) { var that = this; var elmList = this.elmList; var i, then, ielse, res, elm, evaledArgs; if ( ast instanceof Numb ) { return ast.value; } if ( ast instanceof Ident ) { elm = elmList[ast.value]; if ( elm === undefined ) { console.log( "Calculator: Reference to '" + ast.value + "' but there is no field by that name" ); return NaN; } return getValueOfElm( elm, this.mappingInput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast instanceof Operator ) { if ( ast.op === 'index' ) { if ( ast.args.length < 2 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var indexValue = Math.floor( this.evaluate( ast.args[1] ) ); if ( !Number.isSafeInteger( indexValue ) || indexValue < 0 ) { return NaN; } res = elmList[ast.args[0].value + indexValue]; if ( res === undefined ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : NaN; } return getValueOfElm( res, this.mappingInput[res.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast.op === 'radiogroup' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var radioName = ast.args[0].value; elm = this.parent.querySelector( 'input:checked[type=radio][name=' + CSS.escape( 'calcgadget-' + this.rand + '-' + radioName ) + ']' ); if ( !elm ) { return NaN; } return this.evaluate( new Ident( elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ) ); } if ( ast.op === 'getclick' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } switch ( ast.args[0].value.toLowerCase() ) { case 'x': return this.clickX; case 'prevx': return this.clickPrevX; case 'prevpercentx': return this.clickPrevPercentX; case 'startpercentx': return this.clickStartPercentX; case 'startx': return this.clickStartX; case 'percentx': return this.clickPercentX; case 'y': return this.clickY; case 'percenty': return this.clickPercentY; case 'prevy': return this.clickPrevY; case 'prevpercenty': return this.clickPrevPercentY; case 'starty': return this.clickStartY; case 'startpercenty': return this.clickStartPercentY; case 'inprogress': return this.clickInProgress; case 'type': return this.clickType; default: return NaN; } } if ( ast.op === 'timer' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ast.args.length >= 2 ? this.evaluate( ast.args[1] ) : 1; } return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.op === 'timeriterations' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return this.repeatInfo.iterationsSoFar; } return NaN; } if ( ast.op === 'timertime' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ( Date.now() - this.repeatInfo.timeStart ) / 1000; } return NaN; } evaledArgs = ast.args.map( function ( item ) { return that.evaluate( item ); } ); if ( mathFuncs.indexOf( ast.op ) !== -1 ) { return Math[ast.op].apply( Math, evaledArgs ); } if ( ast.op === 'coalesce' ) { for ( var k = 0; k < evaledArgs.length; k++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[k] ) ) { return evaledArgs[k]; } } return NaN; } if ( ast.op === 'ifzero' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'if' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return !almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iffinite' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isFinite( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifnan' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isNaN( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifpositive' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return evaledArgs[0] >= 0 ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifless' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] < evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreater' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] > evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iflessorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] <= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreaterorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifbetween' ) { if ( evaledArgs.length < 3 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 4 ? 1 : evaledArgs[3]; ielse = evaledArgs.length < 5 ? 0 : evaledArgs[4]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] && evaledArgs[0] <= evaledArgs[2] ? then : ielse; } if ( ast.op === 'bool' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 0 : 1; } if ( ast.op === 'not' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 1 : 0; } if ( ast.op === 'xor' ) { if ( evaledArgs.length !== 2 ) { return NaN; } if ( ( ( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) ) || ( ( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) ) ) { return 1; } return 0; } if ( ast.op === 'and' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( isNaN( evaledArgs[i] ) || almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 1; } if ( ast.op === 'or' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[i] ) && !almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 0; } if ( ast.op === 'bitand' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res & evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res | evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitxor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res ^ evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitnot' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } return ~evaledArgs[0]; } if ( ast.op === 'bitleftshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] << evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitlogicrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >>> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitarithrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'switch' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } var defaultVal = NaN; if ( evaledArgs.length % 2 === 0 ) { defaultVal = evaledArgs[evaledArgs.length - 1]; } for ( i = 1; i < evaledArgs.length - 1; i += 2 ) { if ( evaledArgs[0] <= evaledArgs[i] || almostEquals( evaledArgs[i], evaledArgs[0] ) ) { return evaledArgs[i + 1]; } } return defaultVal; } if ( ast.op === 'round' ) { var decimals = evaledArgs.length >= 2 ? evaledArgs[1] : 0; var p = Math.pow( 10, decimals ); var n = ( evaledArgs[0] * p ) * ( 1 + Number.EPSILON ); return Math.round( n ) / p; } if ( ast.op === 'jsround' ) { return Math.round.apply( Math, evaledArgs ); } if ( evaledArgs.length !== 2 ) { throw new Error( 'Unexpected number of args for ' + ast.op ); } if ( ast.op === '*' ) { return evaledArgs[0] * evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '/' ) { return evaledArgs[0] / evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '+' ) { return evaledArgs[0] + evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '-' ) { return evaledArgs[0] - evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '%' ) { return evaledArgs[0] % evaledArgs[1]; } throw new Error( 'Unrecognized operator ' + ast.op ); } return NaN; }; var getIdentifiers = function ( tree ) { if ( tree instanceof Ident ) { return new Set( [ tree.value ] ); } if ( tree instanceof Operator ) { var res = new Set( [] ); var i = 0; if ( tree.op === 'index' && tree.args.length > 0 ) { i++; getIdentifiers( tree.args[0] ).forEach( function ( x ) { res.add( x + '*' ); } ); } else if ( tree.op === 'radiogroup' && tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--radio-' + tree.args[0].value ); } else if ( tree.op === 'timer' ) { if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--timer-active-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-active' ); } } else if ( tree.op === 'timertime' || tree.op === 'timeriterations' ) { res.add( '--timer-iteration' ); if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { res.add( '--timer-iteration-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-iteration' ); } return res; } else if ( tree.op === 'getclick' ) { res.add( '--click' ); return res; } for ( ; i < tree.args.length; i++ ) { getIdentifiers( tree.args[i] ).forEach( function ( x ) { res.add( x ); } ); } return res; } return new Set(); }; var buildBacklinks = function ( items, radioGroups ) { var backlinks = Object.create( null ); for ( var item in items ) { var idents = getIdentifiers( items[item] ); idents.forEach( function ( ident ) { if ( !backlinks[ident] ) { backlinks[ident] = []; } backlinks[ident].push( item ); } ); } var identPrefix = '--radio-'; for ( var groupName in radioGroups ) { if ( backlinks[identPrefix + groupName] === undefined ) { backlinks[identPrefix + groupName] = []; } for ( var i = 0; i < radioGroups[groupName].length; i++ ) { backlinks[identPrefix + groupName].push( radioGroups[groupName][i] ); if ( backlinks[radioGroups[groupName][i]] === undefined ) { backlinks[radioGroups[groupName][i]] = []; } backlinks[radioGroups[groupName][i]].push( identPrefix + groupName ); } } return backlinks; }; var getCalculatorRegistry = function () { if ( !window.calculatorWidgetRegistry ) { window.calculatorWidgetRegistry = Object.create( null ); } return window.calculatorWidgetRegistry; }; var registerCalculatorInstance = function ( calc ) { var targetId; if ( !calc || !calc.parent || !calc.parent.classList || !calc.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) ) { return; } targetId = calc.parent.dataset.calculatorId || calc.parent.id; if ( !targetId || targetId === '__proto__' ) { return; } getCalculatorRegistry()[targetId] = calc; }; var resolveButtonCalculatorTarget = function ( calc, buttonElm ) { var targetId, registry, targetElm; if ( !buttonElm || !buttonElm.dataset || !buttonElm.dataset.calculatorTarget ) { return calc; } targetId = buttonElm.dataset.calculatorTarget; registry = getCalculatorRegistry(); if ( registry[targetId] ) { return registry[targetId]; } targetElm = document.getElementById( targetId ); if ( targetElm && targetElm.dataset && targetElm.dataset.calculatorId && registry[targetElm.dataset.calculatorId] ) { return registry[targetElm.dataset.calculatorId]; } console.log( "Calculator: Button '" + ( buttonElm.id || '(no id)' ) + "' references target container '" + targetId + "' but it was not found" ); return null; }; var setup = function ( $content ) { var needsCodex = $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).length > 0 || $content.find( '.cdx-button, .cdx-label__label' ).length > 0 || $content.find( '[data-calculator-class*="cdx-"]' ).length > 0; var codexState = needsCodex ? mw.loader.getState( '@wikimedia/codex' ) : null; if ( needsCodex && codexState !== 'ready' && codexState !== 'error' && codexState !== 'missing' ) { mw.loader.using( '@wikimedia/codex', function () { setup( $content ); }, function () { setup( $content ); } ); return; } var containers = Array.from( $content.find( '.calculator-container' ) ); for ( var i = 0; i < containers.length; i++ ) { new CalculatorWidgets( Array.from( containers[i].getElementsByClassName( 'calculator-field' ) ), containers[i] ); } var elms = Array.from( $content.find( '.calculator-field' ) ); new CalculatorWidgets( elms, $content[0] ); $content.find( '.calculator-field-label' ).replaceWith( function () { var l = $( '<label>' ); if ( this.dataset.for !== undefined ) { if ( !this.dataset.for.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) || !$content.find( '#' + $.escapeSelector( this.dataset.for ) ).length ) { return this; } l.attr( 'for', this.dataset.for ); } if ( this.id ) { l.attr( 'id', this.id ); } if ( this.title ) { l.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { l.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-label__label' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-label' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; l.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-label( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } l.append( this.childNodes ); return l; } ); if ( needsCodex ) { if ( codexState === 'ready' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).css( 'visibility', 'visible' ); } else if ( codexState === 'error' || codexState === 'missing' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).remove(); } } }; var doStats = function () { if ( window.calculatorStatsAlreadyDone !== true ) { window.calculatorStatsAlreadyDone = true; mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_total' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_wiki_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ) } ); var pageName = encodeURIComponent( mw.config.get( 'wgTitle' ).replace( / /g, '_' ) ); pageName = pageName.replace( /[^a-zA-Z0-9_]/g, '_' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_page_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ), page: pageName, NS: mw.config.get( 'wgNamespaceNumber' ) } ); } }; var codexSelectDarkFixStylesLoaded = false; var ensureCodexSelectDarkFixStyles = function () { var style; if ( codexSelectDarkFixStylesLoaded || document.getElementById( 'calculator-codex-select-dark-fix' ) ) { codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; return; } style = document.createElement( 'style' ); style.id = 'calculator-codex-select-dark-fix'; style.textContent = '.calculator-cdx-select-wrap{position:relative;display:inline-block;}' + '.calculator-cdx-select-icon{display:none;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:max(calc(var(--font-size-medium, 1rem) - 4px), 10px);' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '@media screen and (prefers-color-scheme: dark){' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:max(calc(var(--font-size-medium, 1rem) - 4px), 10px);' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '}'; document.head.appendChild( style ); codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; }; var wrapCodexSelect = function ( input ) { var wrap, icon; if ( !input || input.tagName !== 'SELECT' || !input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { return; } if ( input.parentNode && input.parentNode.classList && input.parentNode.classList.contains( 'calculator-cdx-select-wrap' ) ) { return; } ensureCodexSelectDarkFixStyles(); wrap = document.createElement( 'span' ); wrap.className = 'calculator-cdx-select-wrap'; icon = document.createElement( 'span' ); icon.className = 'calculator-cdx-select-icon'; icon.setAttribute( 'aria-hidden', 'true' ); input.parentNode.insertBefore( wrap, input ); wrap.appendChild( input ); wrap.appendChild( icon ); }; var createSelect = function ( elm ) { var sel = document.createElement( 'select' ); var mapping; try { mapping = JSON.parse( elm.dataset.calculatorMapping ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. ' + e.message ); return sel; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. unexpected type' ); return sel; } var opt; for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'object' ) { var optgroup = document.createElement( 'optgroup' ); optgroup.label = i; sel.appendChild( optgroup ); for ( var j in mapping[i] ) { if ( typeof mapping[i][j] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i][j] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i][j]; opt.appendChild( document.createTextNode( j ) ); optgroup.appendChild( opt ); } } } else if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i]; opt.appendChild( document.createTextNode( i ) ); sel.appendChild( opt ); } } return sel; }; var CalculatorWidgets = function ( elms, parent ) { this.parent = parent; this.rand = Math.floor( Math.random() * 1000000000 ); this.itemList = Object.create( null ); this.elmList = Object.create( null ); this.backlinks = Object.create( null ); this.inProgressRefresh = undefined; this.clickX = this.clickY = this.clickPercentX = this.clickPercentY = NaN; this.clickPrevX = this.clickPrevY = this.clickPrevPercentX = this.clickPrevPercentY = NaN; this.clickStartX = this.clickStartY = this.clickStartPercentX = this.clickStartPercentY = NaN; this.clickType = NaN; this.clickInProgress = 0; this.repeatInfo = null; this.disableInfo = Object.create( null ); this.mappingInput = Object.create( null ); this.mappingOutput = Object.create( null ); var that = this; var radioGroups = Object.create( null ); if ( elms.length > 250 ) { console.log( 'Too many calculator widgets on page' ); return; } for ( var i in elms ) { var elm = elms[i]; var formula = elm.dataset.calculatorFormula; if ( formula && formula.length > 2000 ) { console.log( 'Skipping element with too long formula' ); continue; } var type = elm.dataset.calculatorType; var readonly = !!elm.dataset.calculatorReadonly; var id = elm.id.toString(); if ( id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-__proto__$/ ) || elm.dataset.calculatorName === '__proto__' ) { throw new Error( 'Invalid calculator id: ' + id ); } if ( !id ) { id = 'calculator-field-auto' + Math.floor( Math.random() * 10000000 ) + 'unnamed'; } if ( this.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) && document.getElementById( id ) !== elm ) { var labelsToUpdate = this.parent.querySelectorAll( ':scope .calculator-field-label[data-for="' + CSS.escape( id ) + '"]' ); id = 'calcdisambig-' + this.rand + '-' + id; for ( var l = 0; l < labelsToUpdate.length; l++ ) { labelsToUpdate[l].dataset.for = id; } } var defaultVal = ( '' + elm.textContent ).trim(); if ( type === undefined || !id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) ) { console.log( 'Skipping ' + id ); continue; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing formula of ' + id + ': ' + e.message + '. Formula given:' + formula ); continue; } if ( elm.className.match( /(^| )cdx-/ ) || ( elm.dataset.calculatorClass && elm.dataset.calculatorClass.match( /(^| )cdx-/ ) ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( type !== 'plain' && type !== 'passthru' ) { var input = type === 'select' ? createSelect( elm ) : document.createElement( 'input' ); input.className = 'calculator-field-live'; if ( elm.className !== 'calculator-field' ) { input.className += ' ' + elm.className.replace( /(^| )calculator-field($| )/g, ' ' ); } input.readOnly = readonly; if ( defaultVal !== '' ) { if ( type === 'text' ) { input.value = defaultVal; } else { input.value = convertFloat( defaultVal ); } } input.style.cssText = elm.style.cssText; if ( elm.dataset.calculatorSize ) { var size = parseInt( elm.dataset.calculatorSize ); input.size = size; input.style.width = type === 'number' ? 'calc( ' + size + 'ch' + ' + 20px)' : size + 'ch'; } if ( elm.dataset.calculatorClass ) { input.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( elm.dataset.calculatorSize ) { input.size = elm.dataset.calculatorSize; } if ( elm.dataset.calculatorMax ) { input.max = elm.dataset.calculatorMax; } if ( elm.dataset.calculatorMin ) { input.min = elm.dataset.calculatorMin; } if ( elm.dataset.calculatorPlaceholder ) { input.placeholder = elm.dataset.calculatorPlaceholder; } if ( elm.dataset.calculatorStep ) { input.step = elm.dataset.calculatorStep; } if ( elm.dataset.calculatorPrecision ) { input.dataset.calculatorPrecision = elm.dataset.calculatorPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorExponentialPrecision ) { input.dataset.calculatorExponentialPrecision = elm.dataset.calculatorExponentialPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorDecimals ) { input.dataset.calculatorDecimals = elm.dataset.calculatorDecimals; } if ( elm.dataset.calculatorNanText ) { input.dataset.calculatorNanText = elm.dataset.calculatorNanText; } if ( type === 'radio' ) { if ( elm.dataset.calculatorName ) { input.name = 'calcgadget-' + this.rand + '-' + elm.dataset.calculatorName; } if ( radioGroups[elm.dataset.calculatorName] === undefined ) { radioGroups[elm.dataset.calculatorName] = []; } radioGroups[elm.dataset.calculatorName][radioGroups[elm.dataset.calculatorName].length] = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); } if ( elm.dataset.calculatorInputmode ) { input.inputMode = elm.dataset.calculatorInputmode; } if ( elm.dataset.calculatorEnterkeyhint ) { input.enterKeyHint = elm.dataset.calculatorEnterkeyhint; } if ( elm.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { input.dataset.calculatorDisabled = elm.dataset.calculatorDisabled; } if ( elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-describedby', elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-labelledby', elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-label' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-label', elm.getAttribute( 'aria-label' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-owns' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-owns', elm.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-flowto', elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'role' ) !== null ) { input.setAttribute( 'role', elm.getAttribute( 'role' ) ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { input.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { input.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula ) { input.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( type === 'number' || type === 'text' || type === 'radio' || type === 'checkbox' || type === 'hidden' || type === 'range' ) { input.type = type; } if ( type === 'select' && elm.dataset.calculatorValue ) { input.value = elm.dataset.calculatorValue; } if ( type === 'radio' || type === 'checkbox' ) { input.onchange = this.changeHandler.bind( this ); if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'true' || elm.dataset.calculatorChecked === '1' ) { input.checked = true; } else if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'false' || elm.dataset.calculatorChecked === '0' ) { input.checked = false; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.checked = true; } var checkValue = convertFloat( elm.dataset.calculatorValue || '' ); if ( !isNaN( checkValue ) && !almostEquals( checkValue, 0 ) ) { input.value = checkValue; input.dataset.calculatorValue = checkValue; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.value = defaultVal; input.dataset.calculatorValue = defaultVal; } else { input.value = 1; input.dataset.calculatorValue = 1; } } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'text' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } input.id = id; elm.replaceWith( input ); elm = input; if ( type === 'select' && input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { wrapCodexSelect( input ); } input.addEventListener( 'input', this.changeHandler.bind( this ) ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-field' ); elm.classList.add( 'calculator-field-live' ); if ( elm.dataset.calculatorClass ) { elm.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula && type !== 'passthru' && !elm.dataset.calculatorAriaLive ) { elm.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { elm.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { elm.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( elm.id === '' ) { elm.id = id; } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'plain' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } } var itemId = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); this.itemList[itemId] = formulaAST; this.elmList[itemId] = elm; } this.backlinks = buildBacklinks( this.itemList, radioGroups ); registerCalculatorInstance( this ); this.setupDisabledFields(); this.setupButtons(); if ( this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad && this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad === 'true' ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( Object.keys( this.itemList ).filter( function ( a ) { return !( that.itemList[a] instanceof Null ); } ) ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.setupButtons(); }; CalculatorWidgets.prototype.processMapping = function ( mappingText, itemId ) { var mapping; try { mapping = JSON.parse( mappingText ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. ' + e.message ); return; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. unexpected type' ); return; } this.mappingInput[itemId] = mapping; var mapOut = Object.create( null ); for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'default', 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { mapOut[mapping[i]] = i; } } this.mappingOutput[itemId] = mapOut; }; CalculatorWidgets.prototype.stopRepeat = function () { if ( this.repeatInfo ) { if ( this.repeatInfo.cancelIdentifier ) { window.clearInterval( this.repeatInfo.cancelIdentifier ); } var id = this.repeatInfo.id; this.repeatInfo = null; this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.repeatInfo = null; }; CalculatorWidgets.prototype.startRepeat = function ( maxIterations, id ) { if ( this.repeatInfo ) { console.log( 'Calculator: Trying to start a repeat when one is already in progress. This should not happen' ); } this.repeatInfo = { maxIterations: maxIterations, iterationsSoFar: 0, cancelIdentifier: null, timeStart: Date.now(), id: id }; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; CalculatorWidgets.prototype.incrementRepeatIteration = function ( until ) { this.repeatInfo.iterationsSoFar++; if ( this.repeatInfo.iterationsSoFar > this.repeatInfo.maxIterations ) { this.stopRepeat(); return false; } if ( until ) { var untilRes = this.evaluate( until ); if ( !isNaN( untilRes ) && !almostEquals( untilRes, 0 ) ) { this.stopRepeat(); return false; } } var id = this.repeatInfo.id; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); return true; }; var convertEventTypeToNumber = function ( type ) { switch ( type ) { case 'pointerdown': return 1; case 'pointermove': return 2; case 'pointerup': case 'click': return 3; case 'pointerleave': return 4; default: throw new Error( 'Unrecognized event type: ' + type ); } }; var updateClick = function ( calc ) { if ( calc.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { calc.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = calc.setBusy(); calc.refresh( [ '--click' ] ); calc.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; var makeButtonCallback = function ( calc, forElms, formulaASTs, repeat, maxIterations, toggle, until ) { return function buttonCallback ( event ) { if ( event.type !== 'click' ) { if ( !event.isPrimary || ( !calc.clickInProgress && event.type !== 'pointerdown' ) ) { return; } } event.preventDefault(); doStats(); var unsetBusy = calc.setBusy(); if ( toggle && calc.repeatInfo && calc.repeatInfo.id === event.currentTarget.id ) { calc.stopRepeat(); unsetBusy(); return; } if ( maxIterations !== undefined || repeat !== undefined ) { calc.stopRepeat(); if ( maxIterations > 1 ) { calc.startRepeat( maxIterations, event.currentTarget.id ); } } var doStuff = function () { var unsetBusyInner = calc.setBusy(); var stillGoing = true; if ( calc.repeatInfo ) { stillGoing = calc.incrementRepeatIteration( until ); } if ( stillGoing ) { for ( var i = 0; i < forElms.length; i++ ) { if ( !formulaASTs[i] || !forElms[i] ) { console.log( 'Skipping button update due to invalid formula or for attribute' ); continue; } var res = calc.evaluate( formulaASTs[i] ); calc.setValue( forElms[i], res ); forElms[i].dispatchEvent( new InputEvent( 'input' ) ); } } unsetBusyInner(); }; if ( maxIterations === undefined || maxIterations >= 1 ) { if ( calc.clickInProgress ) { calc.clickPrevX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickPercentY; } if ( event.type === 'pointerdown' ) { event.currentTarget.setPointerCapture( event.pointerId ); } if ( event.type !== 'pointerleave' ) { calc.clickX = event.offsetX; calc.clickY = event.offsetY; calc.clickPercentX = 100 * event.offsetX / event.currentTarget.clientWidth; calc.clickPercentY = 100 * event.offsetY / event.currentTarget.clientHeight; calc.clickInProgress = 1; } calc.clickType = convertEventTypeToNumber( event.type ); if ( event.type === 'click' || event.type === 'pointerdown' ) { calc.clickPrevX = calc.clickStartX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickStartY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickStartPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickStartPercentY = calc.clickPercentY; } updateClick( calc ); doStuff(); if ( calc.clickType >= 3 ) { calc.clickX = calc.clickY = calc.clickPercentX = calc.clickPercentY = NaN; calc.clickPrevX = calc.clickPrevY = calc.clickPrevPercentX = calc.clickPrevPercentY = NaN; calc.clickStartX = calc.clickStartY = calc.clickStartPercentX = calc.clickStartPercentY = NaN; calc.clickInProgress = 0; calc.clickType = NaN; updateClick( calc ); } } unsetBusy(); if ( calc.repeatInfo && maxIterations > 1 && repeat >= 500 ) { calc.repeatInfo.cancelIdentifier = window.setInterval( doStuff, repeat ); } }; }; var connectButtonToFormula = function ( calc, $button, forAttr, formulaAttr, repeatDuration, maxIterations, toggle, untilAttr, draggable ) { if ( repeatDuration !== undefined ) { repeatDuration = Math.max( 500, Math.ceil( parseFloat( repeatDuration ) * 1000 ) ); if ( isNaN( repeatDuration ) ) { repeatDuration = undefined; } } if ( toggle === 'false' ) { toggle = false; } if ( maxIterations !== undefined ) { maxIterations = parseInt( maxIterations ); } else if ( repeatDuration ) { maxIterations = Infinity; } if ( typeof forAttr !== 'string' || typeof formulaAttr !== 'string' ) { return; } if ( formulaAttr.length > 2000 || ( untilAttr && untilAttr.length > 2000 ) ) { console.log( 'Skipping button with too long formula' ); return; } var until = null; try { until = ( new Parser( untilAttr ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error parsing until formula of button ' + $button[0].id + ': ' + e.message ); } var forList = forAttr.split( ';' ); var formulaList = formulaAttr.split( ';' ); var forElms = []; var formulaASTs = []; for ( var i = 0; i < forList.length; i++ ) { if ( formulaList[i] === undefined ) { break; } forElms[i] = calc.elmList[forList[i]]; try { formulaASTs[i] = ( new Parser( formulaList[i] ) ).parse(); } catch ( e2 ) { formulaASTs[i] = null; console.log( 'Calculator: Error parsing formula of button ' + $button[0].id + ' for ' + forList[i] + ': ' + e2.message ); } } if ( draggable ) { $button[0].addEventListener( 'pointerdown', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerup', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerleave', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointermove', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } else { $button[0].addEventListener( 'click', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } }; var connectButtonToAction = function ( calc, $button, action, buttonElm ) { if ( action !== 'search' ) { return; } $button[0].addEventListener( 'click', function ( event ) { event.preventDefault(); doStats(); triggerSearchAction( calc, $button[0], buttonElm.dataset.calculatorQueryfrom, buttonElm.dataset.calculatorNamespaces, buttonElm.dataset.calculatorSearchPage, buttonElm.dataset.calculatorSearchParam, buttonElm.dataset.calculatorExtraParams ); } ); }; var connectButton = function ( calc, $button, buttonElm, draggable ) { var action = buttonElm.dataset.calculatorAction; var targetCalc = resolveButtonCalculatorTarget( calc, buttonElm ); if ( !targetCalc ) { return; } if ( action ) { connectButtonToAction( targetCalc, $button, action, buttonElm ); return; } connectButtonToFormula( targetCalc, $button, buttonElm.dataset.calculatorFor, buttonElm.dataset.calculatorFormula, buttonElm.dataset.calculatorDelay, buttonElm.dataset.calculatorMaxIterations, buttonElm.dataset.calculatorToggle, buttonElm.dataset.calculatorUntil, draggable ); }; CalculatorWidgets.prototype.connectDisable = function ( elm, formula ) { if ( formula === '' || formula === '0' || formula === 'false' ) { return; } if ( formula.length > 2000 ) { console.log( 'Calculator: Disable formula for element ' + elm.id + ' is too long' ); return; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing disable formula of element ' + elm.id + ': ' + e.message ); return; } this.disableInfo[elm.id] = { elm: elm, formula: formulaAST }; var idents = getIdentifiers( formulaAST ); var that = this; var item = '--disable-' + elm.id; idents.forEach( function ( ident ) { if ( !that.backlinks[ident] ) { that.backlinks[ident] = []; } that.backlinks[ident].push( item ); } ); var curValue = this.evaluate( formulaAST ); if ( !isNaN( curValue ) && !almostEquals( curValue, 0 ) ) { elm.disabled = true; } }; CalculatorWidgets.prototype.setupDisabledFields = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-live' ).each( function () { if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { this.disabled = true; } else { calc.connectDisable( this, this.dataset.calculatorDisabled ); } } } ); }; CalculatorWidgets.prototype.setupButtons = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-button' ).replaceWith( function () { var b = $( '<button type="button">' ); if ( this.id && this.id !== '__proto__' ) { b.attr( 'id', this.id ); } else { b.attr( 'id', 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ) ); } if ( this.title ) { b.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { b.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-button' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-button' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; b.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-button( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } if ( this.dataset.calculatorAlt ) { b.attr( 'aria-label', this.dataset.calculatorAlt ); } if ( this.dataset.calculatorAriaLive ) { b.attr( 'aria-live', this.dataset.calculatorAriaLive ); } if ( this.getAttribute( 'role' ) ) { b.attr( 'role', this.getAttribute( 'role' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-owns' ) ) { b.attr( 'aria-owns', this.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ) { b.attr( 'aria-flowto', this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { b.attr( 'disabled', true ); } else { calc.connectDisable( b[0], this.dataset.calculatorDisabled ); } } connectButton( calc, b, this, false ); b.append( this.childNodes ); return b; } ); // This is meant to allow image map type things. $( this.parent ).find( '.calculator-field-buttonraw' ).each( function () { if ( !this.id || this.id === '__proto__' ) { this.id = 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ); } // Make sure we do not process twice. this.classList.remove( 'calculator-field-buttonraw' ); connectButton( calc, $( this ), this, this.classList.contains( 'calculator-field-buttondraggable' ) ); } ); }; CalculatorWidgets.prototype.changeHandler = function ( e ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); doStats(); e.target.removeAttribute( 'data-calculator-real-value' ); var itemId = e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); var itemsToRefresh = [ this.backlinks[itemId] ]; this.inProgressRefresh[itemId] = true; this.setValueProperties( e.target, getValueOfElm( e.target, this.mappingInput[e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ) ); var staritem = itemId.replace( /[0-9]+$/, '*' ); if ( itemId.match( /[0-9]+$/ ) && this.backlinks[staritem] ) { this.inProgressRefresh[staritem] = true; itemsToRefresh.push( this.backlinks[staritem] ); } this.refresh( itemsToRefresh.flat() ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; // The subset of formatting that still returns a float-like thing. var formatNumeric = function ( n, options ) { if ( typeof n !== 'number' ) { return n; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { return n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { return n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { return n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } return n; }; var format = function ( n, options, mapping ) { var res = n.toString(); if ( typeof n !== 'number' ) { return res; } if ( mapping && mapping[n] ) { return mapping[n]; } if ( mapping && mapping.default !== undefined ) { return mapping.default; } if ( isNaN( n ) ) { return options.calculatorNanText ? options.calculatorNanText : '?'; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { res = n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { res = n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { res = n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } res = res.replace( /e([+-])([0-9]+)$/, function ( m, sign, exp ) { var tmp = '×10'; if ( sign === '-' ) { tmp += '⁻'; } tmp += exp.replace( /[0-9]/g, function ( d ) { return [ '⁰', '¹', '²', '³', '⁴', '⁵', '⁶', '⁷', '⁸', '⁹' ][d]; } ); return tmp; } ); return res; }; CalculatorWidgets.prototype.setValuePropertiesSpecialPurpose = function ( id ) { if ( id.match( /^--disable-.+/ ) ) { var elmId = id.substring( 10 ); if ( this.disableInfo[elmId] ) { var res = this.evaluate( this.disableInfo[elmId].formula ); this.disableInfo[elmId].elm.disabled = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); } else { console.log( 'Tried to refresh disable status for ' + elmId + ' but there is no such element.' ); } } return; }; // Set a data attribute, classes, etc. For ease of targeting via CSS. CalculatorWidgets.prototype.setValueProperties = function ( elm, value ) { var itemId = elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); elm.dataset.calculatorFieldValue = value.toFixed( 5 ); if ( !itemId.match( /^auto\d\d\d\d+unnamed$/ ) ) { this.parent.style.setProperty( '--calculator-' + itemId, value ); } if ( !isNaN( value ) && !almostEquals( value, 0 ) ) { elm.classList.remove( 'calculator-value-false' ); elm.classList.add( 'calculator-value-true' ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-value-true' ); elm.classList.add( 'calculator-value-false' ); } }; CalculatorWidgets.prototype.refresh = function ( itemIds ) { var i; // Based on https://en.wikipedia.org/wiki/Topological_sorting#Depth-first_search var permMarks = Object.create( null ); var tempMarks = Object.create( null ); var topList = []; var that = this; if ( !itemIds ) { return; } var visit = function ( item ) { var i; if ( permMarks[item] ) { return; } if ( tempMarks[item] ) { if ( !item.match( /^--radio-/ ) ) { // Loops are expected for radio buttons. console.log( "Loop detected in calculator. '" + item + "' may not be updated properly. (This is expected for radio buttons)" ); } return; } tempMarks[item] = true; for ( i = 0; that.backlinks[item] && i < that.backlinks[item].length; i++ ) { visit( that.backlinks[item][i] ); } // Special case for index() if ( item.match( /[0-9]+$/ ) ) { var staritem = item.replace( /[0-9]+$/, '*' ); for ( i = 0; that.backlinks[staritem] && i < that.backlinks[staritem].length; i++ ) { visit( that.backlinks[staritem][i] ); } } permMarks[item] = true; topList.push( item ); // later we iterate backwards through this list. }; for ( i = 0; i < itemIds.length; i++ ) { if ( itemIds[i] !== undefined ) { visit( itemIds[i] ); } } for ( i = topList.length - 1; i >= 0; i-- ) { var itemId = topList[i]; if ( this.inProgressRefresh[itemId] ) { // It is expected radio buttons loop, since they depend on each other. If you check one, the others uncheck. if ( this.elmList[itemId] && this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Loop Detected! Skipping ' + itemId ); } continue; } if ( itemId.match( /^--/ ) ) { // A special purpose identifier this.setValuePropertiesSpecialPurpose( itemId ); this.inProgressRefresh[itemId] = true; continue; } else if ( !this.itemList[itemId] || this.itemList[itemId] instanceof Null ) { // This mostly should not happen but might if refresh on page load is set or with radio buttons. var elm = this.elmList[itemId]; this.setValueProperties( elm, getValueOfElm( elm, this.mappingInput[itemId] ) ); if ( this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Tried to refresh field ' + itemId + ' with no formula' ); } continue; } this.inProgressRefresh[itemId] = true; var liveElm = this.elmList[itemId]; // Special handling for radio buttons to prevent loops from indirect clicks. if ( liveElm.type === 'radio' && this.inProgressRefresh['--radio-' + liveElm.name.replace( /^calcgadget-\d+-/, '' )] ) { this.setValueProperties( liveElm, getValueOfElm( liveElm, this.mappingInput[itemId] ) ); continue; } var res = this.evaluate( this.itemList[itemId] ); this.setValue( liveElm, res ); } }; CalculatorWidgets.prototype.setValue = function ( elm, res ) { this.setValueProperties( elm, res ); var mappingOut = this.mappingOutput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )]; if ( elm.tagName === 'INPUT' ) { if ( elm.type === 'range' ) { elm.value = res; } else if ( elm.type === 'number' ) { // We support some formatting types but not others as browser still expects this to be a number. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = formatNumeric( res, elm.dataset ); } else if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { elm.checked = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); if ( !elm.checked && elm.dataset.calculatorValue ) { // If we are unchecking this box, set its value back to the default // so that if a human rechecks it, the value of the control is the default // value and not the last value of the formula. elm.value = elm.dataset.calculatorValue; } } else { elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } } else if ( elm.tagName === 'SELECT' ) { elm.value = res; } else if ( elm.dataset.calculatorType !== 'passthru' ) { // plain type. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.textContent = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } }; // Set a calculator container to busy, which pauses some screen readers until everything is updated. // Returns a callback to unset to busy. CalculatorWidgets.prototype.setBusy = function () { var curVal = this.parent.getAttribute( 'aria-busy' ); if ( curVal === 'true' ) { return function () {}; } this.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'true' ); var that = this; return function () { that.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'false' ); }; }; CalculatorWidgets.prototype.evaluate = evaluate; mw.hook( 'wikipage.content' ).add( setup ); } )(); gi66o32bpcpv42f9ye68y97jloi395w 42579515 42579513 2026-04-09T07:50:43Z Vipz 151311 42579515 javascript text/javascript /******************************************************************************/ /**** IZVOR: [[:mw:MediaWiki:Gadget-Global-Calculator.js]]. /**** AŽURIRANO PREMA VERZIJI NA DATUM: 2026-01-09 /**** NE UREĐIVATI IZRAVNO. IZMJENE PREDLAGATI NA IZVORNOJ MEDIAWIKI VERZIJI. /**** LOKALNE MODIFIKACIJE: /**** "elm.dataset.calculatorDisabled" (podrška za 'disabled' na select elementima) /**** "data-calculator-action=search" (pretraga pomoću Calculator/Codex button + text) /**** "data-calculator-target" (dugme može ciljati drugi calculator-container po id/data-calculator-id) /**** ".calculator-codex-deferred" + čekanje na @wikimedia/codex" (izbjegavanje bljeskanja nestiliziranih Codex dugmadi) /******************************************************************************/ /** * On-Wiki calculator script. See [[:mw:Template:Calculator]]. Created by [[:mw:User:Bawolff]] * License: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 and 4.0 International Public License * Canonical source: https://mdwiki.org/wiki/MediaWiki:Gadget-calculator.js * * This script is designed with security in mind. Possible security risks: * * Having a formula that executes JS * ** To prevent this we do not use eval(). Instead we parse the formula with our own parser into an abstract tree that we evaluate by walking through it * * Form submission & DOM clobbering - we prefix the name (and id) attribute of all fields to prevent conflicts * * Style injection - we take the style attribute from an existing element that was sanitized by MW. We do not take style from a data attribute. * * Client-side DoS - Formulas aren't evaluated without user interaction. Formulas have a max length. Max number of widgets per page. Ultimately, easy to revert slow formulas just like any other vandalism. * * Prototype pollution - We use objects with null prototypes and also reject fields named __proto__ just in case. * * Essentially the code works by replacing certain <span> tags with <input>, parsing a custom formula language, setting up a dependency graph based on identifiers, and re-evaluating formulas on change. */ (function () { var mathFuncs = [ 'abs', 'acos', 'acosh', 'asin', 'asinh', 'atan', 'atan2', 'atanh', 'cbrt', 'ceil', 'cos', 'cosh', 'exp', 'expm1', 'floor', 'hypot', 'log', 'log10', 'log2', 'log1p', 'max', 'min', 'pow', 'random', 'sign', 'sin', 'sinh', 'sqrt', 'tan', 'tanh', 'trunc', 'clz32' ]; var otherFuncs = [ 'ifzero', 'coalesce', 'iffinite', 'ifnan', 'ifpositive', 'ifequal', 'round', 'jsround', 'not', 'and', 'or', 'bool', 'ifless', 'iflessorequal', 'ifgreater', 'ifgreaterorequal', 'ifbetween', 'xor', 'index', 'switch', 'radiogroup', 'bitand', 'bitor', 'bitxor', 'bitnot', 'bitleftshift', 'bitlogicrightshift', 'bitarithrightshift', 'if', 'getclick', 'timer', 'timeriterations', 'timertime' ]; var allFuncs = mathFuncs.concat( otherFuncs ); var convertFloat = function ( f ) { if ( typeof f === 'number' ) { return f; } f = f.replace( /×\s?10/, 'e' ); return parseFloat( f.replace( /[×⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹⁻]/g, function ( m ) { return ( { '⁰': 0, '¹': 1, '²': 2, '³': 3, '⁴': 4, '⁵': 5, '⁶': 6, '⁷': 7, '⁸': 8, '⁹': 9, '⁻': '-', '×': 'e' } )[m]; } ) ); }; // Start parser code. var Numb = function ( n ) { if ( typeof n === 'number' ) { this.value = n; } this.value = parseFloat( n ); }; Numb.prototype.toString = function () { return 'Number<' + this.value + '>'; }; var Ident = function ( n ) { this.value = n; }; Ident.prototype.toString = function () { return 'IDENT<' + this.value + '>'; }; var Operator = function ( val, args ) { this.op = val; this.args = args; }; var Null = function () {}; var Parser = function ( text ) { this.text = text; }; var terminals = { 'IDENT': /^[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*/, 'NUMBER': /^-?[0-9]+(?:\.[0-9]+)?(?:[eE][0-9]+|×10⁻?[⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹]+)*/, 'WS': /^\s*/, 'PLUSMINUS': /^[+-]/, 'pi': /^(?:pi|π)(?![A-z_0-9-])/i, 'true': /^(?:true)(?![A-z_0-9-])/, 'false': /^(?:false)(?![A-z_0-9-])/, 'epsilon': /^EPSILON(?![A-z_0-9-])/, 'Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, '-Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, 'NaN': /^NaN(?![A-z_0-9-])/i, 'MULTIPLYDIV': /^[*\\/%×÷]/i }; Parser.prototype = { check: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { return !!( this.text.match( terminals[id] ) ); } return this.text.startsWith( id ); }, consume: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { var res = this.text.match( terminals[id] ); this.text = this.text.substring( res[0].length ); return res[0]; } if ( this.text.startsWith( id ) ) { this.text = this.text.substring( id.length ); return id; } throw new Error( 'Expected ' + id + ' near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); }, parse: function () { var res; if ( this.text === undefined || this.text === '' ) { return new Null(); } this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); if ( this.text.length !== 0 ) { throw new Error( 'Unexpected end of formula. Perhaps you forgot to close a parenthesis or are using an invalid function.' ); } return res; }, expression: function () { var res, res2; res = this.term(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'PLUSMINUS' ) ) { var op = this.consume( 'PLUSMINUS' ); this.consume( 'WS' ); res2 = this.term(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, argList: function () { var args = []; this.consume( 'WS' ); if ( this.check( ')' ) ) { this.consume( ')' ); return args; } args[args.length] = this.expression(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( ',' ) ) { this.consume( ',' ); this.consume( 'WS' ); args[args.length] = this.expression(); } this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return args; }, term: function () { var res, res2; res = this.factor(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'MULTIPLYDIV' ) ) { var op = this.consume( 'MULTIPLYDIV' ); if ( op === '×' ) { op = '*'; } if ( op === '÷' ) { op = '/'; } this.consume( 'WS' ); res2 = this.factor(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, factor: function () { this.consume( 'WS' ); var res; if ( this.check( 'pi' ) ) { this.consume( 'pi' ); return new Numb( Math.PI ); } if ( this.check( 'true' ) ) { this.consume( 'true' ); return new Numb( 1 ); } if ( this.check( 'false' ) ) { this.consume( 'false' ); return new Numb( 0 ); } if ( this.check( 'Infinity' ) ) { this.consume( 'Infinity' ); return new Numb( Infinity ); } if ( this.check( '-Infinity' ) ) { this.consume( '-Infinity' ); return new Numb( -Infinity ); } if ( this.check( 'NaN' ) ) { this.consume( 'NaN' ); return new Numb( NaN ); } if ( this.check( 'epsilon' ) ) { this.consume( 'epsilon' ); return new Numb( Number.EPSILON ); } for ( var i in allFuncs ) { if ( this.check( allFuncs[i] + '(' ) ) { this.consume( allFuncs[i] + '(' ); var argList = this.argList(); return new Operator( allFuncs[i], argList ); } } if ( this.check( 'IDENT' ) ) { return new Ident( this.consume( 'IDENT' ) ); } if ( this.check( 'NUMBER' ) ) { return new Numb( convertFloat( this.consume( 'NUMBER' ) ) ); } if ( this.check( '(' ) ) { this.consume( '(' ); this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return res; } // unary minus if ( this.check( '-' ) ) { this.consume( '-' ); this.consume( 'WS' ); if ( this.check( '-' ) ) { throw new Error( 'Double unary minus without parenthesis not allowed near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } res = this.factor(); return new Operator( '*', [ new Numb( -1 ), res ] ); } throw new Error( 'Expected to see a term (e.g. an identifier, number, function, opening parenthesis, etc) near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } }; // End parser code. // Based on https://floating-point-gui.de/errors/comparison/ var almostEquals = function ( a, b ) { var absA = Math.abs( a ); var absB = Math.abs( b ); var diff = Math.abs( a - b ); var epsilon = Number.EPSILON; var minNormal = Math.pow( 2, -1022 ); if ( a === b ) { return true; } // Min normal of double = 2^-1022 if ( a === 0 || b === 0 || absA + absB < minNormal ) { return diff < epsilon * minNormal; } return diff / Math.min( ( absA + absB ), Number.MAX_VALUE ) < epsilon; }; // elm: Element to get value of // Mapping to process value with (usually this.mappingInput[element item id]) var getValueOfElm = function ( elm, mapping ) { var val; if ( elm.hasAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ) { // We have a non-formatted value set. Use that and skip any mappings. return parseFloat( elm.getAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ); } else if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' ) { if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { // Radio/checkboxes are not allowed to have mappings return elm.checked ? convertFloat( elm.value ) : 0; } val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { val = val.trim(); var mapVals = [ val, val.toLowerCase() ]; for ( var k = 0; k < mapVals.length; k++ ) { if ( mapping && typeof mapping[mapVals[k]] === 'number' ) { return mapping[mapVals[k]]; } else if ( mapping && [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[mapVals[k]] ) !== -1 ) { return parseFloat( mapping[mapVals[k]] ); } } } return convertFloat( val ); }; // Get the raw text value of a widget for non-formula actions such as search. var getTextValueOfElm = function ( elm ) { var val; if ( !elm ) { return ''; } if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' || elm.tagName === 'TEXTAREA' ) { val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { return val.trim(); } if ( val === undefined || val === null ) { return ''; } return String( val ).trim(); }; var normalizeNamespaceName = function ( ns ) { if ( typeof ns !== 'string' ) { return null; } ns = ns.replace( /^\s+|\s+$/g, '' ); if ( ns === '' ) { return null; } return ns.replace( / /g, '_' ).toLowerCase(); }; var getNamespaceMap = function () { var map = Object.create( null ); var canonical = mw.config.get( 'wgFormattedNamespaces' ) || {}; var aliases = mw.config.get( 'wgNamespaceIds' ) || {}; var k; for ( k in canonical ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( canonical, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( canonical[k] || '' )] = parseInt( k ); } } for ( k in aliases ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( aliases, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( k )] = parseInt( aliases[k] ); } } return map; }; var getSearchNamespaces = function ( namespacesAttr ) { var tokens, i, token, nsId; var nsMap = getNamespaceMap(); var out = []; if ( typeof namespacesAttr !== 'string' || namespacesAttr.trim() === '' ) { return out; } tokens = namespacesAttr.split( /[|,;]+/ ); for ( i = 0; i < tokens.length; i++ ) { token = tokens[i].trim(); if ( token === '' ) { continue; } if ( /^[0-9]+$/.test( token ) ) { nsId = parseInt( token ); } else { nsId = nsMap[normalizeNamespaceName( token )]; } if ( Number.isInteger( nsId ) && out.indexOf( nsId ) === -1 ) { out.push( nsId ); } } return out; }; var parseUrlEncodedParams = function ( extraParams ) { var out = Object.create( null ); if ( typeof extraParams !== 'string' || extraParams.trim() === '' ) { return out; } extraParams.split( '&' ).forEach( function ( pair ) { var eqPos, key, value; if ( pair === '' ) { return; } eqPos = pair.indexOf( '=' ); if ( eqPos === -1 ) { key = pair; value = ''; } else { key = pair.slice( 0, eqPos ); value = pair.slice( eqPos + 1 ); } key = decodeURIComponent( key.replace( /\+/g, ' ' ) ); value = decodeURIComponent( value.replace( /\+/g, ' ' ) ); if ( key ) { out[key] = value; } } ); return out; }; var isSafeSpecialPageName = function ( pageName ) { return typeof pageName === 'string' && /^(?:Special|Posebno):[A-Za-z0-9_\-/]+$/.test( pageName ); }; var triggerSearchAction = function ( calc, buttonElm, queryFrom, namespacesAttr, searchPage, searchParam, extraParams ) { var field, query, params, namespaces, i; field = calc.elmList[queryFrom]; if ( !field ) { console.log( "Calculator: Search button references '" + queryFrom + "' but there is no field by that name" ); return; } query = getTextValueOfElm( field ); if ( query === '' ) { if ( field.focus ) { field.focus(); } return; } params = parseUrlEncodedParams( extraParams ); params[searchParam || 'search'] = query; if ( params.fulltext === undefined ) { params.fulltext = '1'; } namespaces = getSearchNamespaces( namespacesAttr ); for ( i = 0; i < namespaces.length; i++ ) { params['ns' + namespaces[i]] = 1; } window.location.href = mw.util.getUrl( isSafeSpecialPageName( searchPage ) ? searchPage : 'Special:Search', params ); }; var evaluate = function ( ast ) { var that = this; var elmList = this.elmList; var i, then, ielse, res, elm, evaledArgs; if ( ast instanceof Numb ) { return ast.value; } if ( ast instanceof Ident ) { elm = elmList[ast.value]; if ( elm === undefined ) { console.log( "Calculator: Reference to '" + ast.value + "' but there is no field by that name" ); return NaN; } return getValueOfElm( elm, this.mappingInput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast instanceof Operator ) { if ( ast.op === 'index' ) { if ( ast.args.length < 2 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var indexValue = Math.floor( this.evaluate( ast.args[1] ) ); if ( !Number.isSafeInteger( indexValue ) || indexValue < 0 ) { return NaN; } res = elmList[ast.args[0].value + indexValue]; if ( res === undefined ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : NaN; } return getValueOfElm( res, this.mappingInput[res.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast.op === 'radiogroup' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var radioName = ast.args[0].value; elm = this.parent.querySelector( 'input:checked[type=radio][name=' + CSS.escape( 'calcgadget-' + this.rand + '-' + radioName ) + ']' ); if ( !elm ) { return NaN; } return this.evaluate( new Ident( elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ) ); } if ( ast.op === 'getclick' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } switch ( ast.args[0].value.toLowerCase() ) { case 'x': return this.clickX; case 'prevx': return this.clickPrevX; case 'prevpercentx': return this.clickPrevPercentX; case 'startpercentx': return this.clickStartPercentX; case 'startx': return this.clickStartX; case 'percentx': return this.clickPercentX; case 'y': return this.clickY; case 'percenty': return this.clickPercentY; case 'prevy': return this.clickPrevY; case 'prevpercenty': return this.clickPrevPercentY; case 'starty': return this.clickStartY; case 'startpercenty': return this.clickStartPercentY; case 'inprogress': return this.clickInProgress; case 'type': return this.clickType; default: return NaN; } } if ( ast.op === 'timer' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ast.args.length >= 2 ? this.evaluate( ast.args[1] ) : 1; } return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.op === 'timeriterations' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return this.repeatInfo.iterationsSoFar; } return NaN; } if ( ast.op === 'timertime' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ( Date.now() - this.repeatInfo.timeStart ) / 1000; } return NaN; } evaledArgs = ast.args.map( function ( item ) { return that.evaluate( item ); } ); if ( mathFuncs.indexOf( ast.op ) !== -1 ) { return Math[ast.op].apply( Math, evaledArgs ); } if ( ast.op === 'coalesce' ) { for ( var k = 0; k < evaledArgs.length; k++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[k] ) ) { return evaledArgs[k]; } } return NaN; } if ( ast.op === 'ifzero' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'if' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return !almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iffinite' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isFinite( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifnan' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isNaN( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifpositive' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return evaledArgs[0] >= 0 ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifless' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] < evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreater' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] > evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iflessorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] <= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreaterorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifbetween' ) { if ( evaledArgs.length < 3 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 4 ? 1 : evaledArgs[3]; ielse = evaledArgs.length < 5 ? 0 : evaledArgs[4]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] && evaledArgs[0] <= evaledArgs[2] ? then : ielse; } if ( ast.op === 'bool' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 0 : 1; } if ( ast.op === 'not' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 1 : 0; } if ( ast.op === 'xor' ) { if ( evaledArgs.length !== 2 ) { return NaN; } if ( ( ( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) ) || ( ( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) ) ) { return 1; } return 0; } if ( ast.op === 'and' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( isNaN( evaledArgs[i] ) || almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 1; } if ( ast.op === 'or' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[i] ) && !almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 0; } if ( ast.op === 'bitand' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res & evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res | evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitxor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res ^ evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitnot' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } return ~evaledArgs[0]; } if ( ast.op === 'bitleftshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] << evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitlogicrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >>> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitarithrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'switch' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } var defaultVal = NaN; if ( evaledArgs.length % 2 === 0 ) { defaultVal = evaledArgs[evaledArgs.length - 1]; } for ( i = 1; i < evaledArgs.length - 1; i += 2 ) { if ( evaledArgs[0] <= evaledArgs[i] || almostEquals( evaledArgs[i], evaledArgs[0] ) ) { return evaledArgs[i + 1]; } } return defaultVal; } if ( ast.op === 'round' ) { var decimals = evaledArgs.length >= 2 ? evaledArgs[1] : 0; var p = Math.pow( 10, decimals ); var n = ( evaledArgs[0] * p ) * ( 1 + Number.EPSILON ); return Math.round( n ) / p; } if ( ast.op === 'jsround' ) { return Math.round.apply( Math, evaledArgs ); } if ( evaledArgs.length !== 2 ) { throw new Error( 'Unexpected number of args for ' + ast.op ); } if ( ast.op === '*' ) { return evaledArgs[0] * evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '/' ) { return evaledArgs[0] / evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '+' ) { return evaledArgs[0] + evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '-' ) { return evaledArgs[0] - evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '%' ) { return evaledArgs[0] % evaledArgs[1]; } throw new Error( 'Unrecognized operator ' + ast.op ); } return NaN; }; var getIdentifiers = function ( tree ) { if ( tree instanceof Ident ) { return new Set( [ tree.value ] ); } if ( tree instanceof Operator ) { var res = new Set( [] ); var i = 0; if ( tree.op === 'index' && tree.args.length > 0 ) { i++; getIdentifiers( tree.args[0] ).forEach( function ( x ) { res.add( x + '*' ); } ); } else if ( tree.op === 'radiogroup' && tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--radio-' + tree.args[0].value ); } else if ( tree.op === 'timer' ) { if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--timer-active-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-active' ); } } else if ( tree.op === 'timertime' || tree.op === 'timeriterations' ) { res.add( '--timer-iteration' ); if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { res.add( '--timer-iteration-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-iteration' ); } return res; } else if ( tree.op === 'getclick' ) { res.add( '--click' ); return res; } for ( ; i < tree.args.length; i++ ) { getIdentifiers( tree.args[i] ).forEach( function ( x ) { res.add( x ); } ); } return res; } return new Set(); }; var buildBacklinks = function ( items, radioGroups ) { var backlinks = Object.create( null ); for ( var item in items ) { var idents = getIdentifiers( items[item] ); idents.forEach( function ( ident ) { if ( !backlinks[ident] ) { backlinks[ident] = []; } backlinks[ident].push( item ); } ); } var identPrefix = '--radio-'; for ( var groupName in radioGroups ) { if ( backlinks[identPrefix + groupName] === undefined ) { backlinks[identPrefix + groupName] = []; } for ( var i = 0; i < radioGroups[groupName].length; i++ ) { backlinks[identPrefix + groupName].push( radioGroups[groupName][i] ); if ( backlinks[radioGroups[groupName][i]] === undefined ) { backlinks[radioGroups[groupName][i]] = []; } backlinks[radioGroups[groupName][i]].push( identPrefix + groupName ); } } return backlinks; }; var getCalculatorRegistry = function () { if ( !window.calculatorWidgetRegistry ) { window.calculatorWidgetRegistry = Object.create( null ); } return window.calculatorWidgetRegistry; }; var registerCalculatorInstance = function ( calc ) { var targetId; if ( !calc || !calc.parent || !calc.parent.classList || !calc.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) ) { return; } targetId = calc.parent.dataset.calculatorId || calc.parent.id; if ( !targetId || targetId === '__proto__' ) { return; } getCalculatorRegistry()[targetId] = calc; }; var resolveButtonCalculatorTarget = function ( calc, buttonElm ) { var targetId, registry, targetElm; if ( !buttonElm || !buttonElm.dataset || !buttonElm.dataset.calculatorTarget ) { return calc; } targetId = buttonElm.dataset.calculatorTarget; registry = getCalculatorRegistry(); if ( registry[targetId] ) { return registry[targetId]; } targetElm = document.getElementById( targetId ); if ( targetElm && targetElm.dataset && targetElm.dataset.calculatorId && registry[targetElm.dataset.calculatorId] ) { return registry[targetElm.dataset.calculatorId]; } console.log( "Calculator: Button '" + ( buttonElm.id || '(no id)' ) + "' references target container '" + targetId + "' but it was not found" ); return null; }; var setup = function ( $content ) { var needsCodex = $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).length > 0 || $content.find( '.cdx-button, .cdx-label__label' ).length > 0 || $content.find( '[data-calculator-class*="cdx-"]' ).length > 0; var codexState = needsCodex ? mw.loader.getState( '@wikimedia/codex' ) : null; if ( needsCodex && codexState !== 'ready' && codexState !== 'error' && codexState !== 'missing' ) { mw.loader.using( '@wikimedia/codex', function () { setup( $content ); }, function () { setup( $content ); } ); return; } var containers = Array.from( $content.find( '.calculator-container' ) ); for ( var i = 0; i < containers.length; i++ ) { new CalculatorWidgets( Array.from( containers[i].getElementsByClassName( 'calculator-field' ) ), containers[i] ); } var elms = Array.from( $content.find( '.calculator-field' ) ); new CalculatorWidgets( elms, $content[0] ); $content.find( '.calculator-field-label' ).replaceWith( function () { var l = $( '<label>' ); if ( this.dataset.for !== undefined ) { if ( !this.dataset.for.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) || !$content.find( '#' + $.escapeSelector( this.dataset.for ) ).length ) { return this; } l.attr( 'for', this.dataset.for ); } if ( this.id ) { l.attr( 'id', this.id ); } if ( this.title ) { l.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { l.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-label__label' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-label' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; l.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-label( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } l.append( this.childNodes ); return l; } ); if ( needsCodex ) { if ( codexState === 'ready' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).css( 'visibility', 'visible' ); } else if ( codexState === 'error' || codexState === 'missing' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).remove(); } } }; var doStats = function () { if ( window.calculatorStatsAlreadyDone !== true ) { window.calculatorStatsAlreadyDone = true; mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_total' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_wiki_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ) } ); var pageName = encodeURIComponent( mw.config.get( 'wgTitle' ).replace( / /g, '_' ) ); pageName = pageName.replace( /[^a-zA-Z0-9_]/g, '_' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_page_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ), page: pageName, NS: mw.config.get( 'wgNamespaceNumber' ) } ); } }; var codexSelectDarkFixStylesLoaded = false; var ensureCodexSelectDarkFixStyles = function () { var style; if ( codexSelectDarkFixStylesLoaded || document.getElementById( 'calculator-codex-select-dark-fix' ) ) { codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; return; } style = document.createElement( 'style' ); style.id = 'calculator-codex-select-dark-fix'; style.textContent = '.calculator-cdx-select-wrap{position:relative;display:inline-block;}' + '.calculator-cdx-select-icon{display:none;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:max(calc(1em - 4px), 10px);' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '@media screen and (prefers-color-scheme: dark){' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:max(calc(1em - 4px), 10px);' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '}'; document.head.appendChild( style ); codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; }; var wrapCodexSelect = function ( input ) { var wrap, icon; if ( !input || input.tagName !== 'SELECT' || !input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { return; } if ( input.parentNode && input.parentNode.classList && input.parentNode.classList.contains( 'calculator-cdx-select-wrap' ) ) { return; } ensureCodexSelectDarkFixStyles(); wrap = document.createElement( 'span' ); wrap.className = 'calculator-cdx-select-wrap'; wrap.style.fontSize = window.getComputedStyle( input ).fontSize; icon = document.createElement( 'span' ); icon.className = 'calculator-cdx-select-icon'; icon.setAttribute( 'aria-hidden', 'true' ); input.parentNode.insertBefore( wrap, input ); wrap.appendChild( input ); wrap.appendChild( icon ); }; var createSelect = function ( elm ) { var sel = document.createElement( 'select' ); var mapping; try { mapping = JSON.parse( elm.dataset.calculatorMapping ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. ' + e.message ); return sel; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. unexpected type' ); return sel; } var opt; for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'object' ) { var optgroup = document.createElement( 'optgroup' ); optgroup.label = i; sel.appendChild( optgroup ); for ( var j in mapping[i] ) { if ( typeof mapping[i][j] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i][j] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i][j]; opt.appendChild( document.createTextNode( j ) ); optgroup.appendChild( opt ); } } } else if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i]; opt.appendChild( document.createTextNode( i ) ); sel.appendChild( opt ); } } return sel; }; var CalculatorWidgets = function ( elms, parent ) { this.parent = parent; this.rand = Math.floor( Math.random() * 1000000000 ); this.itemList = Object.create( null ); this.elmList = Object.create( null ); this.backlinks = Object.create( null ); this.inProgressRefresh = undefined; this.clickX = this.clickY = this.clickPercentX = this.clickPercentY = NaN; this.clickPrevX = this.clickPrevY = this.clickPrevPercentX = this.clickPrevPercentY = NaN; this.clickStartX = this.clickStartY = this.clickStartPercentX = this.clickStartPercentY = NaN; this.clickType = NaN; this.clickInProgress = 0; this.repeatInfo = null; this.disableInfo = Object.create( null ); this.mappingInput = Object.create( null ); this.mappingOutput = Object.create( null ); var that = this; var radioGroups = Object.create( null ); if ( elms.length > 250 ) { console.log( 'Too many calculator widgets on page' ); return; } for ( var i in elms ) { var elm = elms[i]; var formula = elm.dataset.calculatorFormula; if ( formula && formula.length > 2000 ) { console.log( 'Skipping element with too long formula' ); continue; } var type = elm.dataset.calculatorType; var readonly = !!elm.dataset.calculatorReadonly; var id = elm.id.toString(); if ( id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-__proto__$/ ) || elm.dataset.calculatorName === '__proto__' ) { throw new Error( 'Invalid calculator id: ' + id ); } if ( !id ) { id = 'calculator-field-auto' + Math.floor( Math.random() * 10000000 ) + 'unnamed'; } if ( this.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) && document.getElementById( id ) !== elm ) { var labelsToUpdate = this.parent.querySelectorAll( ':scope .calculator-field-label[data-for="' + CSS.escape( id ) + '"]' ); id = 'calcdisambig-' + this.rand + '-' + id; for ( var l = 0; l < labelsToUpdate.length; l++ ) { labelsToUpdate[l].dataset.for = id; } } var defaultVal = ( '' + elm.textContent ).trim(); if ( type === undefined || !id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) ) { console.log( 'Skipping ' + id ); continue; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing formula of ' + id + ': ' + e.message + '. Formula given:' + formula ); continue; } if ( elm.className.match( /(^| )cdx-/ ) || ( elm.dataset.calculatorClass && elm.dataset.calculatorClass.match( /(^| )cdx-/ ) ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( type !== 'plain' && type !== 'passthru' ) { var input = type === 'select' ? createSelect( elm ) : document.createElement( 'input' ); input.className = 'calculator-field-live'; if ( elm.className !== 'calculator-field' ) { input.className += ' ' + elm.className.replace( /(^| )calculator-field($| )/g, ' ' ); } input.readOnly = readonly; if ( defaultVal !== '' ) { if ( type === 'text' ) { input.value = defaultVal; } else { input.value = convertFloat( defaultVal ); } } input.style.cssText = elm.style.cssText; if ( elm.dataset.calculatorSize ) { var size = parseInt( elm.dataset.calculatorSize ); input.size = size; input.style.width = type === 'number' ? 'calc( ' + size + 'ch' + ' + 20px)' : size + 'ch'; } if ( elm.dataset.calculatorClass ) { input.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( elm.dataset.calculatorSize ) { input.size = elm.dataset.calculatorSize; } if ( elm.dataset.calculatorMax ) { input.max = elm.dataset.calculatorMax; } if ( elm.dataset.calculatorMin ) { input.min = elm.dataset.calculatorMin; } if ( elm.dataset.calculatorPlaceholder ) { input.placeholder = elm.dataset.calculatorPlaceholder; } if ( elm.dataset.calculatorStep ) { input.step = elm.dataset.calculatorStep; } if ( elm.dataset.calculatorPrecision ) { input.dataset.calculatorPrecision = elm.dataset.calculatorPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorExponentialPrecision ) { input.dataset.calculatorExponentialPrecision = elm.dataset.calculatorExponentialPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorDecimals ) { input.dataset.calculatorDecimals = elm.dataset.calculatorDecimals; } if ( elm.dataset.calculatorNanText ) { input.dataset.calculatorNanText = elm.dataset.calculatorNanText; } if ( type === 'radio' ) { if ( elm.dataset.calculatorName ) { input.name = 'calcgadget-' + this.rand + '-' + elm.dataset.calculatorName; } if ( radioGroups[elm.dataset.calculatorName] === undefined ) { radioGroups[elm.dataset.calculatorName] = []; } radioGroups[elm.dataset.calculatorName][radioGroups[elm.dataset.calculatorName].length] = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); } if ( elm.dataset.calculatorInputmode ) { input.inputMode = elm.dataset.calculatorInputmode; } if ( elm.dataset.calculatorEnterkeyhint ) { input.enterKeyHint = elm.dataset.calculatorEnterkeyhint; } if ( elm.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { input.dataset.calculatorDisabled = elm.dataset.calculatorDisabled; } if ( elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-describedby', elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-labelledby', elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-label' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-label', elm.getAttribute( 'aria-label' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-owns' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-owns', elm.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-flowto', elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'role' ) !== null ) { input.setAttribute( 'role', elm.getAttribute( 'role' ) ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { input.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { input.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula ) { input.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( type === 'number' || type === 'text' || type === 'radio' || type === 'checkbox' || type === 'hidden' || type === 'range' ) { input.type = type; } if ( type === 'select' && elm.dataset.calculatorValue ) { input.value = elm.dataset.calculatorValue; } if ( type === 'radio' || type === 'checkbox' ) { input.onchange = this.changeHandler.bind( this ); if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'true' || elm.dataset.calculatorChecked === '1' ) { input.checked = true; } else if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'false' || elm.dataset.calculatorChecked === '0' ) { input.checked = false; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.checked = true; } var checkValue = convertFloat( elm.dataset.calculatorValue || '' ); if ( !isNaN( checkValue ) && !almostEquals( checkValue, 0 ) ) { input.value = checkValue; input.dataset.calculatorValue = checkValue; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.value = defaultVal; input.dataset.calculatorValue = defaultVal; } else { input.value = 1; input.dataset.calculatorValue = 1; } } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'text' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } input.id = id; elm.replaceWith( input ); elm = input; if ( type === 'select' && input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { wrapCodexSelect( input ); } input.addEventListener( 'input', this.changeHandler.bind( this ) ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-field' ); elm.classList.add( 'calculator-field-live' ); if ( elm.dataset.calculatorClass ) { elm.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula && type !== 'passthru' && !elm.dataset.calculatorAriaLive ) { elm.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { elm.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { elm.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( elm.id === '' ) { elm.id = id; } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'plain' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } } var itemId = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); this.itemList[itemId] = formulaAST; this.elmList[itemId] = elm; } this.backlinks = buildBacklinks( this.itemList, radioGroups ); registerCalculatorInstance( this ); this.setupDisabledFields(); this.setupButtons(); if ( this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad && this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad === 'true' ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( Object.keys( this.itemList ).filter( function ( a ) { return !( that.itemList[a] instanceof Null ); } ) ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.setupButtons(); }; CalculatorWidgets.prototype.processMapping = function ( mappingText, itemId ) { var mapping; try { mapping = JSON.parse( mappingText ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. ' + e.message ); return; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. unexpected type' ); return; } this.mappingInput[itemId] = mapping; var mapOut = Object.create( null ); for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'default', 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { mapOut[mapping[i]] = i; } } this.mappingOutput[itemId] = mapOut; }; CalculatorWidgets.prototype.stopRepeat = function () { if ( this.repeatInfo ) { if ( this.repeatInfo.cancelIdentifier ) { window.clearInterval( this.repeatInfo.cancelIdentifier ); } var id = this.repeatInfo.id; this.repeatInfo = null; this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.repeatInfo = null; }; CalculatorWidgets.prototype.startRepeat = function ( maxIterations, id ) { if ( this.repeatInfo ) { console.log( 'Calculator: Trying to start a repeat when one is already in progress. This should not happen' ); } this.repeatInfo = { maxIterations: maxIterations, iterationsSoFar: 0, cancelIdentifier: null, timeStart: Date.now(), id: id }; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; CalculatorWidgets.prototype.incrementRepeatIteration = function ( until ) { this.repeatInfo.iterationsSoFar++; if ( this.repeatInfo.iterationsSoFar > this.repeatInfo.maxIterations ) { this.stopRepeat(); return false; } if ( until ) { var untilRes = this.evaluate( until ); if ( !isNaN( untilRes ) && !almostEquals( untilRes, 0 ) ) { this.stopRepeat(); return false; } } var id = this.repeatInfo.id; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); return true; }; var convertEventTypeToNumber = function ( type ) { switch ( type ) { case 'pointerdown': return 1; case 'pointermove': return 2; case 'pointerup': case 'click': return 3; case 'pointerleave': return 4; default: throw new Error( 'Unrecognized event type: ' + type ); } }; var updateClick = function ( calc ) { if ( calc.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { calc.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = calc.setBusy(); calc.refresh( [ '--click' ] ); calc.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; var makeButtonCallback = function ( calc, forElms, formulaASTs, repeat, maxIterations, toggle, until ) { return function buttonCallback ( event ) { if ( event.type !== 'click' ) { if ( !event.isPrimary || ( !calc.clickInProgress && event.type !== 'pointerdown' ) ) { return; } } event.preventDefault(); doStats(); var unsetBusy = calc.setBusy(); if ( toggle && calc.repeatInfo && calc.repeatInfo.id === event.currentTarget.id ) { calc.stopRepeat(); unsetBusy(); return; } if ( maxIterations !== undefined || repeat !== undefined ) { calc.stopRepeat(); if ( maxIterations > 1 ) { calc.startRepeat( maxIterations, event.currentTarget.id ); } } var doStuff = function () { var unsetBusyInner = calc.setBusy(); var stillGoing = true; if ( calc.repeatInfo ) { stillGoing = calc.incrementRepeatIteration( until ); } if ( stillGoing ) { for ( var i = 0; i < forElms.length; i++ ) { if ( !formulaASTs[i] || !forElms[i] ) { console.log( 'Skipping button update due to invalid formula or for attribute' ); continue; } var res = calc.evaluate( formulaASTs[i] ); calc.setValue( forElms[i], res ); forElms[i].dispatchEvent( new InputEvent( 'input' ) ); } } unsetBusyInner(); }; if ( maxIterations === undefined || maxIterations >= 1 ) { if ( calc.clickInProgress ) { calc.clickPrevX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickPercentY; } if ( event.type === 'pointerdown' ) { event.currentTarget.setPointerCapture( event.pointerId ); } if ( event.type !== 'pointerleave' ) { calc.clickX = event.offsetX; calc.clickY = event.offsetY; calc.clickPercentX = 100 * event.offsetX / event.currentTarget.clientWidth; calc.clickPercentY = 100 * event.offsetY / event.currentTarget.clientHeight; calc.clickInProgress = 1; } calc.clickType = convertEventTypeToNumber( event.type ); if ( event.type === 'click' || event.type === 'pointerdown' ) { calc.clickPrevX = calc.clickStartX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickStartY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickStartPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickStartPercentY = calc.clickPercentY; } updateClick( calc ); doStuff(); if ( calc.clickType >= 3 ) { calc.clickX = calc.clickY = calc.clickPercentX = calc.clickPercentY = NaN; calc.clickPrevX = calc.clickPrevY = calc.clickPrevPercentX = calc.clickPrevPercentY = NaN; calc.clickStartX = calc.clickStartY = calc.clickStartPercentX = calc.clickStartPercentY = NaN; calc.clickInProgress = 0; calc.clickType = NaN; updateClick( calc ); } } unsetBusy(); if ( calc.repeatInfo && maxIterations > 1 && repeat >= 500 ) { calc.repeatInfo.cancelIdentifier = window.setInterval( doStuff, repeat ); } }; }; var connectButtonToFormula = function ( calc, $button, forAttr, formulaAttr, repeatDuration, maxIterations, toggle, untilAttr, draggable ) { if ( repeatDuration !== undefined ) { repeatDuration = Math.max( 500, Math.ceil( parseFloat( repeatDuration ) * 1000 ) ); if ( isNaN( repeatDuration ) ) { repeatDuration = undefined; } } if ( toggle === 'false' ) { toggle = false; } if ( maxIterations !== undefined ) { maxIterations = parseInt( maxIterations ); } else if ( repeatDuration ) { maxIterations = Infinity; } if ( typeof forAttr !== 'string' || typeof formulaAttr !== 'string' ) { return; } if ( formulaAttr.length > 2000 || ( untilAttr && untilAttr.length > 2000 ) ) { console.log( 'Skipping button with too long formula' ); return; } var until = null; try { until = ( new Parser( untilAttr ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error parsing until formula of button ' + $button[0].id + ': ' + e.message ); } var forList = forAttr.split( ';' ); var formulaList = formulaAttr.split( ';' ); var forElms = []; var formulaASTs = []; for ( var i = 0; i < forList.length; i++ ) { if ( formulaList[i] === undefined ) { break; } forElms[i] = calc.elmList[forList[i]]; try { formulaASTs[i] = ( new Parser( formulaList[i] ) ).parse(); } catch ( e2 ) { formulaASTs[i] = null; console.log( 'Calculator: Error parsing formula of button ' + $button[0].id + ' for ' + forList[i] + ': ' + e2.message ); } } if ( draggable ) { $button[0].addEventListener( 'pointerdown', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerup', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerleave', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointermove', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } else { $button[0].addEventListener( 'click', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } }; var connectButtonToAction = function ( calc, $button, action, buttonElm ) { if ( action !== 'search' ) { return; } $button[0].addEventListener( 'click', function ( event ) { event.preventDefault(); doStats(); triggerSearchAction( calc, $button[0], buttonElm.dataset.calculatorQueryfrom, buttonElm.dataset.calculatorNamespaces, buttonElm.dataset.calculatorSearchPage, buttonElm.dataset.calculatorSearchParam, buttonElm.dataset.calculatorExtraParams ); } ); }; var connectButton = function ( calc, $button, buttonElm, draggable ) { var action = buttonElm.dataset.calculatorAction; var targetCalc = resolveButtonCalculatorTarget( calc, buttonElm ); if ( !targetCalc ) { return; } if ( action ) { connectButtonToAction( targetCalc, $button, action, buttonElm ); return; } connectButtonToFormula( targetCalc, $button, buttonElm.dataset.calculatorFor, buttonElm.dataset.calculatorFormula, buttonElm.dataset.calculatorDelay, buttonElm.dataset.calculatorMaxIterations, buttonElm.dataset.calculatorToggle, buttonElm.dataset.calculatorUntil, draggable ); }; CalculatorWidgets.prototype.connectDisable = function ( elm, formula ) { if ( formula === '' || formula === '0' || formula === 'false' ) { return; } if ( formula.length > 2000 ) { console.log( 'Calculator: Disable formula for element ' + elm.id + ' is too long' ); return; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing disable formula of element ' + elm.id + ': ' + e.message ); return; } this.disableInfo[elm.id] = { elm: elm, formula: formulaAST }; var idents = getIdentifiers( formulaAST ); var that = this; var item = '--disable-' + elm.id; idents.forEach( function ( ident ) { if ( !that.backlinks[ident] ) { that.backlinks[ident] = []; } that.backlinks[ident].push( item ); } ); var curValue = this.evaluate( formulaAST ); if ( !isNaN( curValue ) && !almostEquals( curValue, 0 ) ) { elm.disabled = true; } }; CalculatorWidgets.prototype.setupDisabledFields = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-live' ).each( function () { if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { this.disabled = true; } else { calc.connectDisable( this, this.dataset.calculatorDisabled ); } } } ); }; CalculatorWidgets.prototype.setupButtons = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-button' ).replaceWith( function () { var b = $( '<button type="button">' ); if ( this.id && this.id !== '__proto__' ) { b.attr( 'id', this.id ); } else { b.attr( 'id', 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ) ); } if ( this.title ) { b.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { b.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-button' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-button' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; b.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-button( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } if ( this.dataset.calculatorAlt ) { b.attr( 'aria-label', this.dataset.calculatorAlt ); } if ( this.dataset.calculatorAriaLive ) { b.attr( 'aria-live', this.dataset.calculatorAriaLive ); } if ( this.getAttribute( 'role' ) ) { b.attr( 'role', this.getAttribute( 'role' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-owns' ) ) { b.attr( 'aria-owns', this.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ) { b.attr( 'aria-flowto', this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { b.attr( 'disabled', true ); } else { calc.connectDisable( b[0], this.dataset.calculatorDisabled ); } } connectButton( calc, b, this, false ); b.append( this.childNodes ); return b; } ); // This is meant to allow image map type things. $( this.parent ).find( '.calculator-field-buttonraw' ).each( function () { if ( !this.id || this.id === '__proto__' ) { this.id = 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ); } // Make sure we do not process twice. this.classList.remove( 'calculator-field-buttonraw' ); connectButton( calc, $( this ), this, this.classList.contains( 'calculator-field-buttondraggable' ) ); } ); }; CalculatorWidgets.prototype.changeHandler = function ( e ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); doStats(); e.target.removeAttribute( 'data-calculator-real-value' ); var itemId = e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); var itemsToRefresh = [ this.backlinks[itemId] ]; this.inProgressRefresh[itemId] = true; this.setValueProperties( e.target, getValueOfElm( e.target, this.mappingInput[e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ) ); var staritem = itemId.replace( /[0-9]+$/, '*' ); if ( itemId.match( /[0-9]+$/ ) && this.backlinks[staritem] ) { this.inProgressRefresh[staritem] = true; itemsToRefresh.push( this.backlinks[staritem] ); } this.refresh( itemsToRefresh.flat() ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; // The subset of formatting that still returns a float-like thing. var formatNumeric = function ( n, options ) { if ( typeof n !== 'number' ) { return n; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { return n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { return n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { return n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } return n; }; var format = function ( n, options, mapping ) { var res = n.toString(); if ( typeof n !== 'number' ) { return res; } if ( mapping && mapping[n] ) { return mapping[n]; } if ( mapping && mapping.default !== undefined ) { return mapping.default; } if ( isNaN( n ) ) { return options.calculatorNanText ? options.calculatorNanText : '?'; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { res = n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { res = n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { res = n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } res = res.replace( /e([+-])([0-9]+)$/, function ( m, sign, exp ) { var tmp = '×10'; if ( sign === '-' ) { tmp += '⁻'; } tmp += exp.replace( /[0-9]/g, function ( d ) { return [ '⁰', '¹', '²', '³', '⁴', '⁵', '⁶', '⁷', '⁸', '⁹' ][d]; } ); return tmp; } ); return res; }; CalculatorWidgets.prototype.setValuePropertiesSpecialPurpose = function ( id ) { if ( id.match( /^--disable-.+/ ) ) { var elmId = id.substring( 10 ); if ( this.disableInfo[elmId] ) { var res = this.evaluate( this.disableInfo[elmId].formula ); this.disableInfo[elmId].elm.disabled = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); } else { console.log( 'Tried to refresh disable status for ' + elmId + ' but there is no such element.' ); } } return; }; // Set a data attribute, classes, etc. For ease of targeting via CSS. CalculatorWidgets.prototype.setValueProperties = function ( elm, value ) { var itemId = elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); elm.dataset.calculatorFieldValue = value.toFixed( 5 ); if ( !itemId.match( /^auto\d\d\d\d+unnamed$/ ) ) { this.parent.style.setProperty( '--calculator-' + itemId, value ); } if ( !isNaN( value ) && !almostEquals( value, 0 ) ) { elm.classList.remove( 'calculator-value-false' ); elm.classList.add( 'calculator-value-true' ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-value-true' ); elm.classList.add( 'calculator-value-false' ); } }; CalculatorWidgets.prototype.refresh = function ( itemIds ) { var i; // Based on https://en.wikipedia.org/wiki/Topological_sorting#Depth-first_search var permMarks = Object.create( null ); var tempMarks = Object.create( null ); var topList = []; var that = this; if ( !itemIds ) { return; } var visit = function ( item ) { var i; if ( permMarks[item] ) { return; } if ( tempMarks[item] ) { if ( !item.match( /^--radio-/ ) ) { // Loops are expected for radio buttons. console.log( "Loop detected in calculator. '" + item + "' may not be updated properly. (This is expected for radio buttons)" ); } return; } tempMarks[item] = true; for ( i = 0; that.backlinks[item] && i < that.backlinks[item].length; i++ ) { visit( that.backlinks[item][i] ); } // Special case for index() if ( item.match( /[0-9]+$/ ) ) { var staritem = item.replace( /[0-9]+$/, '*' ); for ( i = 0; that.backlinks[staritem] && i < that.backlinks[staritem].length; i++ ) { visit( that.backlinks[staritem][i] ); } } permMarks[item] = true; topList.push( item ); // later we iterate backwards through this list. }; for ( i = 0; i < itemIds.length; i++ ) { if ( itemIds[i] !== undefined ) { visit( itemIds[i] ); } } for ( i = topList.length - 1; i >= 0; i-- ) { var itemId = topList[i]; if ( this.inProgressRefresh[itemId] ) { // It is expected radio buttons loop, since they depend on each other. If you check one, the others uncheck. if ( this.elmList[itemId] && this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Loop Detected! Skipping ' + itemId ); } continue; } if ( itemId.match( /^--/ ) ) { // A special purpose identifier this.setValuePropertiesSpecialPurpose( itemId ); this.inProgressRefresh[itemId] = true; continue; } else if ( !this.itemList[itemId] || this.itemList[itemId] instanceof Null ) { // This mostly should not happen but might if refresh on page load is set or with radio buttons. var elm = this.elmList[itemId]; this.setValueProperties( elm, getValueOfElm( elm, this.mappingInput[itemId] ) ); if ( this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Tried to refresh field ' + itemId + ' with no formula' ); } continue; } this.inProgressRefresh[itemId] = true; var liveElm = this.elmList[itemId]; // Special handling for radio buttons to prevent loops from indirect clicks. if ( liveElm.type === 'radio' && this.inProgressRefresh['--radio-' + liveElm.name.replace( /^calcgadget-\d+-/, '' )] ) { this.setValueProperties( liveElm, getValueOfElm( liveElm, this.mappingInput[itemId] ) ); continue; } var res = this.evaluate( this.itemList[itemId] ); this.setValue( liveElm, res ); } }; CalculatorWidgets.prototype.setValue = function ( elm, res ) { this.setValueProperties( elm, res ); var mappingOut = this.mappingOutput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )]; if ( elm.tagName === 'INPUT' ) { if ( elm.type === 'range' ) { elm.value = res; } else if ( elm.type === 'number' ) { // We support some formatting types but not others as browser still expects this to be a number. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = formatNumeric( res, elm.dataset ); } else if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { elm.checked = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); if ( !elm.checked && elm.dataset.calculatorValue ) { // If we are unchecking this box, set its value back to the default // so that if a human rechecks it, the value of the control is the default // value and not the last value of the formula. elm.value = elm.dataset.calculatorValue; } } else { elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } } else if ( elm.tagName === 'SELECT' ) { elm.value = res; } else if ( elm.dataset.calculatorType !== 'passthru' ) { // plain type. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.textContent = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } }; // Set a calculator container to busy, which pauses some screen readers until everything is updated. // Returns a callback to unset to busy. CalculatorWidgets.prototype.setBusy = function () { var curVal = this.parent.getAttribute( 'aria-busy' ); if ( curVal === 'true' ) { return function () {}; } this.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'true' ); var that = this; return function () { that.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'false' ); }; }; CalculatorWidgets.prototype.evaluate = evaluate; mw.hook( 'wikipage.content' ).add( setup ); } )(); p9vnclzjg3xmwldga8phnid0z1ca82s 42579517 42579515 2026-04-09T07:56:21Z Vipz 151311 42579517 javascript text/javascript /******************************************************************************/ /**** IZVOR: [[:mw:MediaWiki:Gadget-Global-Calculator.js]]. /**** AŽURIRANO PREMA VERZIJI NA DATUM: 2026-01-09 /**** NE UREĐIVATI IZRAVNO. IZMJENE PREDLAGATI NA IZVORNOJ MEDIAWIKI VERZIJI. /**** LOKALNE MODIFIKACIJE: /**** "elm.dataset.calculatorDisabled" (podrška za 'disabled' na select elementima) /**** "data-calculator-action=search" (pretraga pomoću Calculator/Codex button + text) /**** "data-calculator-target" (dugme može ciljati drugi calculator-container po id/data-calculator-id) /**** ".calculator-codex-deferred" + čekanje na @wikimedia/codex" (izbjegavanje bljeskanja nestiliziranih Codex dugmadi) /******************************************************************************/ /** * On-Wiki calculator script. See [[:mw:Template:Calculator]]. Created by [[:mw:User:Bawolff]] * License: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 and 4.0 International Public License * Canonical source: https://mdwiki.org/wiki/MediaWiki:Gadget-calculator.js * * This script is designed with security in mind. Possible security risks: * * Having a formula that executes JS * ** To prevent this we do not use eval(). Instead we parse the formula with our own parser into an abstract tree that we evaluate by walking through it * * Form submission & DOM clobbering - we prefix the name (and id) attribute of all fields to prevent conflicts * * Style injection - we take the style attribute from an existing element that was sanitized by MW. We do not take style from a data attribute. * * Client-side DoS - Formulas aren't evaluated without user interaction. Formulas have a max length. Max number of widgets per page. Ultimately, easy to revert slow formulas just like any other vandalism. * * Prototype pollution - We use objects with null prototypes and also reject fields named __proto__ just in case. * * Essentially the code works by replacing certain <span> tags with <input>, parsing a custom formula language, setting up a dependency graph based on identifiers, and re-evaluating formulas on change. */ (function () { var mathFuncs = [ 'abs', 'acos', 'acosh', 'asin', 'asinh', 'atan', 'atan2', 'atanh', 'cbrt', 'ceil', 'cos', 'cosh', 'exp', 'expm1', 'floor', 'hypot', 'log', 'log10', 'log2', 'log1p', 'max', 'min', 'pow', 'random', 'sign', 'sin', 'sinh', 'sqrt', 'tan', 'tanh', 'trunc', 'clz32' ]; var otherFuncs = [ 'ifzero', 'coalesce', 'iffinite', 'ifnan', 'ifpositive', 'ifequal', 'round', 'jsround', 'not', 'and', 'or', 'bool', 'ifless', 'iflessorequal', 'ifgreater', 'ifgreaterorequal', 'ifbetween', 'xor', 'index', 'switch', 'radiogroup', 'bitand', 'bitor', 'bitxor', 'bitnot', 'bitleftshift', 'bitlogicrightshift', 'bitarithrightshift', 'if', 'getclick', 'timer', 'timeriterations', 'timertime' ]; var allFuncs = mathFuncs.concat( otherFuncs ); var convertFloat = function ( f ) { if ( typeof f === 'number' ) { return f; } f = f.replace( /×\s?10/, 'e' ); return parseFloat( f.replace( /[×⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹⁻]/g, function ( m ) { return ( { '⁰': 0, '¹': 1, '²': 2, '³': 3, '⁴': 4, '⁵': 5, '⁶': 6, '⁷': 7, '⁸': 8, '⁹': 9, '⁻': '-', '×': 'e' } )[m]; } ) ); }; // Start parser code. var Numb = function ( n ) { if ( typeof n === 'number' ) { this.value = n; } this.value = parseFloat( n ); }; Numb.prototype.toString = function () { return 'Number<' + this.value + '>'; }; var Ident = function ( n ) { this.value = n; }; Ident.prototype.toString = function () { return 'IDENT<' + this.value + '>'; }; var Operator = function ( val, args ) { this.op = val; this.args = args; }; var Null = function () {}; var Parser = function ( text ) { this.text = text; }; var terminals = { 'IDENT': /^[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*/, 'NUMBER': /^-?[0-9]+(?:\.[0-9]+)?(?:[eE][0-9]+|×10⁻?[⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹]+)*/, 'WS': /^\s*/, 'PLUSMINUS': /^[+-]/, 'pi': /^(?:pi|π)(?![A-z_0-9-])/i, 'true': /^(?:true)(?![A-z_0-9-])/, 'false': /^(?:false)(?![A-z_0-9-])/, 'epsilon': /^EPSILON(?![A-z_0-9-])/, 'Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, '-Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, 'NaN': /^NaN(?![A-z_0-9-])/i, 'MULTIPLYDIV': /^[*\\/%×÷]/i }; Parser.prototype = { check: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { return !!( this.text.match( terminals[id] ) ); } return this.text.startsWith( id ); }, consume: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { var res = this.text.match( terminals[id] ); this.text = this.text.substring( res[0].length ); return res[0]; } if ( this.text.startsWith( id ) ) { this.text = this.text.substring( id.length ); return id; } throw new Error( 'Expected ' + id + ' near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); }, parse: function () { var res; if ( this.text === undefined || this.text === '' ) { return new Null(); } this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); if ( this.text.length !== 0 ) { throw new Error( 'Unexpected end of formula. Perhaps you forgot to close a parenthesis or are using an invalid function.' ); } return res; }, expression: function () { var res, res2; res = this.term(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'PLUSMINUS' ) ) { var op = this.consume( 'PLUSMINUS' ); this.consume( 'WS' ); res2 = this.term(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, argList: function () { var args = []; this.consume( 'WS' ); if ( this.check( ')' ) ) { this.consume( ')' ); return args; } args[args.length] = this.expression(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( ',' ) ) { this.consume( ',' ); this.consume( 'WS' ); args[args.length] = this.expression(); } this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return args; }, term: function () { var res, res2; res = this.factor(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'MULTIPLYDIV' ) ) { var op = this.consume( 'MULTIPLYDIV' ); if ( op === '×' ) { op = '*'; } if ( op === '÷' ) { op = '/'; } this.consume( 'WS' ); res2 = this.factor(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, factor: function () { this.consume( 'WS' ); var res; if ( this.check( 'pi' ) ) { this.consume( 'pi' ); return new Numb( Math.PI ); } if ( this.check( 'true' ) ) { this.consume( 'true' ); return new Numb( 1 ); } if ( this.check( 'false' ) ) { this.consume( 'false' ); return new Numb( 0 ); } if ( this.check( 'Infinity' ) ) { this.consume( 'Infinity' ); return new Numb( Infinity ); } if ( this.check( '-Infinity' ) ) { this.consume( '-Infinity' ); return new Numb( -Infinity ); } if ( this.check( 'NaN' ) ) { this.consume( 'NaN' ); return new Numb( NaN ); } if ( this.check( 'epsilon' ) ) { this.consume( 'epsilon' ); return new Numb( Number.EPSILON ); } for ( var i in allFuncs ) { if ( this.check( allFuncs[i] + '(' ) ) { this.consume( allFuncs[i] + '(' ); var argList = this.argList(); return new Operator( allFuncs[i], argList ); } } if ( this.check( 'IDENT' ) ) { return new Ident( this.consume( 'IDENT' ) ); } if ( this.check( 'NUMBER' ) ) { return new Numb( convertFloat( this.consume( 'NUMBER' ) ) ); } if ( this.check( '(' ) ) { this.consume( '(' ); this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return res; } // unary minus if ( this.check( '-' ) ) { this.consume( '-' ); this.consume( 'WS' ); if ( this.check( '-' ) ) { throw new Error( 'Double unary minus without parenthesis not allowed near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } res = this.factor(); return new Operator( '*', [ new Numb( -1 ), res ] ); } throw new Error( 'Expected to see a term (e.g. an identifier, number, function, opening parenthesis, etc) near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } }; // End parser code. // Based on https://floating-point-gui.de/errors/comparison/ var almostEquals = function ( a, b ) { var absA = Math.abs( a ); var absB = Math.abs( b ); var diff = Math.abs( a - b ); var epsilon = Number.EPSILON; var minNormal = Math.pow( 2, -1022 ); if ( a === b ) { return true; } // Min normal of double = 2^-1022 if ( a === 0 || b === 0 || absA + absB < minNormal ) { return diff < epsilon * minNormal; } return diff / Math.min( ( absA + absB ), Number.MAX_VALUE ) < epsilon; }; // elm: Element to get value of // Mapping to process value with (usually this.mappingInput[element item id]) var getValueOfElm = function ( elm, mapping ) { var val; if ( elm.hasAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ) { // We have a non-formatted value set. Use that and skip any mappings. return parseFloat( elm.getAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ); } else if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' ) { if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { // Radio/checkboxes are not allowed to have mappings return elm.checked ? convertFloat( elm.value ) : 0; } val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { val = val.trim(); var mapVals = [ val, val.toLowerCase() ]; for ( var k = 0; k < mapVals.length; k++ ) { if ( mapping && typeof mapping[mapVals[k]] === 'number' ) { return mapping[mapVals[k]]; } else if ( mapping && [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[mapVals[k]] ) !== -1 ) { return parseFloat( mapping[mapVals[k]] ); } } } return convertFloat( val ); }; // Get the raw text value of a widget for non-formula actions such as search. var getTextValueOfElm = function ( elm ) { var val; if ( !elm ) { return ''; } if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' || elm.tagName === 'TEXTAREA' ) { val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { return val.trim(); } if ( val === undefined || val === null ) { return ''; } return String( val ).trim(); }; var normalizeNamespaceName = function ( ns ) { if ( typeof ns !== 'string' ) { return null; } ns = ns.replace( /^\s+|\s+$/g, '' ); if ( ns === '' ) { return null; } return ns.replace( / /g, '_' ).toLowerCase(); }; var getNamespaceMap = function () { var map = Object.create( null ); var canonical = mw.config.get( 'wgFormattedNamespaces' ) || {}; var aliases = mw.config.get( 'wgNamespaceIds' ) || {}; var k; for ( k in canonical ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( canonical, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( canonical[k] || '' )] = parseInt( k ); } } for ( k in aliases ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( aliases, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( k )] = parseInt( aliases[k] ); } } return map; }; var getSearchNamespaces = function ( namespacesAttr ) { var tokens, i, token, nsId; var nsMap = getNamespaceMap(); var out = []; if ( typeof namespacesAttr !== 'string' || namespacesAttr.trim() === '' ) { return out; } tokens = namespacesAttr.split( /[|,;]+/ ); for ( i = 0; i < tokens.length; i++ ) { token = tokens[i].trim(); if ( token === '' ) { continue; } if ( /^[0-9]+$/.test( token ) ) { nsId = parseInt( token ); } else { nsId = nsMap[normalizeNamespaceName( token )]; } if ( Number.isInteger( nsId ) && out.indexOf( nsId ) === -1 ) { out.push( nsId ); } } return out; }; var parseUrlEncodedParams = function ( extraParams ) { var out = Object.create( null ); if ( typeof extraParams !== 'string' || extraParams.trim() === '' ) { return out; } extraParams.split( '&' ).forEach( function ( pair ) { var eqPos, key, value; if ( pair === '' ) { return; } eqPos = pair.indexOf( '=' ); if ( eqPos === -1 ) { key = pair; value = ''; } else { key = pair.slice( 0, eqPos ); value = pair.slice( eqPos + 1 ); } key = decodeURIComponent( key.replace( /\+/g, ' ' ) ); value = decodeURIComponent( value.replace( /\+/g, ' ' ) ); if ( key ) { out[key] = value; } } ); return out; }; var isSafeSpecialPageName = function ( pageName ) { return typeof pageName === 'string' && /^(?:Special|Posebno):[A-Za-z0-9_\-/]+$/.test( pageName ); }; var triggerSearchAction = function ( calc, buttonElm, queryFrom, namespacesAttr, searchPage, searchParam, extraParams ) { var field, query, params, namespaces, i; field = calc.elmList[queryFrom]; if ( !field ) { console.log( "Calculator: Search button references '" + queryFrom + "' but there is no field by that name" ); return; } query = getTextValueOfElm( field ); if ( query === '' ) { if ( field.focus ) { field.focus(); } return; } params = parseUrlEncodedParams( extraParams ); params[searchParam || 'search'] = query; if ( params.fulltext === undefined ) { params.fulltext = '1'; } namespaces = getSearchNamespaces( namespacesAttr ); for ( i = 0; i < namespaces.length; i++ ) { params['ns' + namespaces[i]] = 1; } window.location.href = mw.util.getUrl( isSafeSpecialPageName( searchPage ) ? searchPage : 'Special:Search', params ); }; var evaluate = function ( ast ) { var that = this; var elmList = this.elmList; var i, then, ielse, res, elm, evaledArgs; if ( ast instanceof Numb ) { return ast.value; } if ( ast instanceof Ident ) { elm = elmList[ast.value]; if ( elm === undefined ) { console.log( "Calculator: Reference to '" + ast.value + "' but there is no field by that name" ); return NaN; } return getValueOfElm( elm, this.mappingInput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast instanceof Operator ) { if ( ast.op === 'index' ) { if ( ast.args.length < 2 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var indexValue = Math.floor( this.evaluate( ast.args[1] ) ); if ( !Number.isSafeInteger( indexValue ) || indexValue < 0 ) { return NaN; } res = elmList[ast.args[0].value + indexValue]; if ( res === undefined ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : NaN; } return getValueOfElm( res, this.mappingInput[res.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast.op === 'radiogroup' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var radioName = ast.args[0].value; elm = this.parent.querySelector( 'input:checked[type=radio][name=' + CSS.escape( 'calcgadget-' + this.rand + '-' + radioName ) + ']' ); if ( !elm ) { return NaN; } return this.evaluate( new Ident( elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ) ); } if ( ast.op === 'getclick' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } switch ( ast.args[0].value.toLowerCase() ) { case 'x': return this.clickX; case 'prevx': return this.clickPrevX; case 'prevpercentx': return this.clickPrevPercentX; case 'startpercentx': return this.clickStartPercentX; case 'startx': return this.clickStartX; case 'percentx': return this.clickPercentX; case 'y': return this.clickY; case 'percenty': return this.clickPercentY; case 'prevy': return this.clickPrevY; case 'prevpercenty': return this.clickPrevPercentY; case 'starty': return this.clickStartY; case 'startpercenty': return this.clickStartPercentY; case 'inprogress': return this.clickInProgress; case 'type': return this.clickType; default: return NaN; } } if ( ast.op === 'timer' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ast.args.length >= 2 ? this.evaluate( ast.args[1] ) : 1; } return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.op === 'timeriterations' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return this.repeatInfo.iterationsSoFar; } return NaN; } if ( ast.op === 'timertime' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ( Date.now() - this.repeatInfo.timeStart ) / 1000; } return NaN; } evaledArgs = ast.args.map( function ( item ) { return that.evaluate( item ); } ); if ( mathFuncs.indexOf( ast.op ) !== -1 ) { return Math[ast.op].apply( Math, evaledArgs ); } if ( ast.op === 'coalesce' ) { for ( var k = 0; k < evaledArgs.length; k++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[k] ) ) { return evaledArgs[k]; } } return NaN; } if ( ast.op === 'ifzero' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'if' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return !almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iffinite' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isFinite( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifnan' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isNaN( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifpositive' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return evaledArgs[0] >= 0 ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifless' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] < evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreater' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] > evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iflessorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] <= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreaterorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifbetween' ) { if ( evaledArgs.length < 3 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 4 ? 1 : evaledArgs[3]; ielse = evaledArgs.length < 5 ? 0 : evaledArgs[4]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] && evaledArgs[0] <= evaledArgs[2] ? then : ielse; } if ( ast.op === 'bool' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 0 : 1; } if ( ast.op === 'not' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 1 : 0; } if ( ast.op === 'xor' ) { if ( evaledArgs.length !== 2 ) { return NaN; } if ( ( ( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) ) || ( ( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) ) ) { return 1; } return 0; } if ( ast.op === 'and' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( isNaN( evaledArgs[i] ) || almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 1; } if ( ast.op === 'or' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[i] ) && !almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 0; } if ( ast.op === 'bitand' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res & evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res | evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitxor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res ^ evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitnot' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } return ~evaledArgs[0]; } if ( ast.op === 'bitleftshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] << evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitlogicrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >>> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitarithrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'switch' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } var defaultVal = NaN; if ( evaledArgs.length % 2 === 0 ) { defaultVal = evaledArgs[evaledArgs.length - 1]; } for ( i = 1; i < evaledArgs.length - 1; i += 2 ) { if ( evaledArgs[0] <= evaledArgs[i] || almostEquals( evaledArgs[i], evaledArgs[0] ) ) { return evaledArgs[i + 1]; } } return defaultVal; } if ( ast.op === 'round' ) { var decimals = evaledArgs.length >= 2 ? evaledArgs[1] : 0; var p = Math.pow( 10, decimals ); var n = ( evaledArgs[0] * p ) * ( 1 + Number.EPSILON ); return Math.round( n ) / p; } if ( ast.op === 'jsround' ) { return Math.round.apply( Math, evaledArgs ); } if ( evaledArgs.length !== 2 ) { throw new Error( 'Unexpected number of args for ' + ast.op ); } if ( ast.op === '*' ) { return evaledArgs[0] * evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '/' ) { return evaledArgs[0] / evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '+' ) { return evaledArgs[0] + evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '-' ) { return evaledArgs[0] - evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '%' ) { return evaledArgs[0] % evaledArgs[1]; } throw new Error( 'Unrecognized operator ' + ast.op ); } return NaN; }; var getIdentifiers = function ( tree ) { if ( tree instanceof Ident ) { return new Set( [ tree.value ] ); } if ( tree instanceof Operator ) { var res = new Set( [] ); var i = 0; if ( tree.op === 'index' && tree.args.length > 0 ) { i++; getIdentifiers( tree.args[0] ).forEach( function ( x ) { res.add( x + '*' ); } ); } else if ( tree.op === 'radiogroup' && tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--radio-' + tree.args[0].value ); } else if ( tree.op === 'timer' ) { if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--timer-active-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-active' ); } } else if ( tree.op === 'timertime' || tree.op === 'timeriterations' ) { res.add( '--timer-iteration' ); if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { res.add( '--timer-iteration-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-iteration' ); } return res; } else if ( tree.op === 'getclick' ) { res.add( '--click' ); return res; } for ( ; i < tree.args.length; i++ ) { getIdentifiers( tree.args[i] ).forEach( function ( x ) { res.add( x ); } ); } return res; } return new Set(); }; var buildBacklinks = function ( items, radioGroups ) { var backlinks = Object.create( null ); for ( var item in items ) { var idents = getIdentifiers( items[item] ); idents.forEach( function ( ident ) { if ( !backlinks[ident] ) { backlinks[ident] = []; } backlinks[ident].push( item ); } ); } var identPrefix = '--radio-'; for ( var groupName in radioGroups ) { if ( backlinks[identPrefix + groupName] === undefined ) { backlinks[identPrefix + groupName] = []; } for ( var i = 0; i < radioGroups[groupName].length; i++ ) { backlinks[identPrefix + groupName].push( radioGroups[groupName][i] ); if ( backlinks[radioGroups[groupName][i]] === undefined ) { backlinks[radioGroups[groupName][i]] = []; } backlinks[radioGroups[groupName][i]].push( identPrefix + groupName ); } } return backlinks; }; var getCalculatorRegistry = function () { if ( !window.calculatorWidgetRegistry ) { window.calculatorWidgetRegistry = Object.create( null ); } return window.calculatorWidgetRegistry; }; var registerCalculatorInstance = function ( calc ) { var targetId; if ( !calc || !calc.parent || !calc.parent.classList || !calc.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) ) { return; } targetId = calc.parent.dataset.calculatorId || calc.parent.id; if ( !targetId || targetId === '__proto__' ) { return; } getCalculatorRegistry()[targetId] = calc; }; var resolveButtonCalculatorTarget = function ( calc, buttonElm ) { var targetId, registry, targetElm; if ( !buttonElm || !buttonElm.dataset || !buttonElm.dataset.calculatorTarget ) { return calc; } targetId = buttonElm.dataset.calculatorTarget; registry = getCalculatorRegistry(); if ( registry[targetId] ) { return registry[targetId]; } targetElm = document.getElementById( targetId ); if ( targetElm && targetElm.dataset && targetElm.dataset.calculatorId && registry[targetElm.dataset.calculatorId] ) { return registry[targetElm.dataset.calculatorId]; } console.log( "Calculator: Button '" + ( buttonElm.id || '(no id)' ) + "' references target container '" + targetId + "' but it was not found" ); return null; }; var setup = function ( $content ) { var needsCodex = $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).length > 0 || $content.find( '.cdx-button, .cdx-label__label' ).length > 0 || $content.find( '[data-calculator-class*="cdx-"]' ).length > 0; var codexState = needsCodex ? mw.loader.getState( '@wikimedia/codex' ) : null; if ( needsCodex && codexState !== 'ready' && codexState !== 'error' && codexState !== 'missing' ) { mw.loader.using( '@wikimedia/codex', function () { setup( $content ); }, function () { setup( $content ); } ); return; } var containers = Array.from( $content.find( '.calculator-container' ) ); for ( var i = 0; i < containers.length; i++ ) { new CalculatorWidgets( Array.from( containers[i].getElementsByClassName( 'calculator-field' ) ), containers[i] ); } var elms = Array.from( $content.find( '.calculator-field' ) ); new CalculatorWidgets( elms, $content[0] ); $content.find( '.calculator-field-label' ).replaceWith( function () { var l = $( '<label>' ); if ( this.dataset.for !== undefined ) { if ( !this.dataset.for.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) || !$content.find( '#' + $.escapeSelector( this.dataset.for ) ).length ) { return this; } l.attr( 'for', this.dataset.for ); } if ( this.id ) { l.attr( 'id', this.id ); } if ( this.title ) { l.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { l.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-label__label' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-label' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; l.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-label( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } l.append( this.childNodes ); return l; } ); if ( needsCodex ) { if ( codexState === 'ready' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).css( 'visibility', 'visible' ); } else if ( codexState === 'error' || codexState === 'missing' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).remove(); } } }; var doStats = function () { if ( window.calculatorStatsAlreadyDone !== true ) { window.calculatorStatsAlreadyDone = true; mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_total' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_wiki_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ) } ); var pageName = encodeURIComponent( mw.config.get( 'wgTitle' ).replace( / /g, '_' ) ); pageName = pageName.replace( /[^a-zA-Z0-9_]/g, '_' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_page_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ), page: pageName, NS: mw.config.get( 'wgNamespaceNumber' ) } ); } }; var codexSelectDarkFixStylesLoaded = false; var ensureCodexSelectDarkFixStyles = function () { var style; if ( codexSelectDarkFixStylesLoaded || document.getElementById( 'calculator-codex-select-dark-fix' ) ) { codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; return; } style = document.createElement( 'style' ); style.id = 'calculator-codex-select-dark-fix'; style.textContent = '.calculator-cdx-select-wrap{position:relative;display:inline-block;font-size: var( --font-size-medium, 1rem );}' + '.calculator-cdx-select-icon{display:none;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:max(calc(1em - 4px), 10px);' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '@media screen and (prefers-color-scheme: dark){' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:max(calc(1em - 4px), 10px);' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '}'; document.head.appendChild( style ); codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; }; var wrapCodexSelect = function ( input ) { var wrap, icon; if ( !input || input.tagName !== 'SELECT' || !input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { return; } if ( input.parentNode && input.parentNode.classList && input.parentNode.classList.contains( 'calculator-cdx-select-wrap' ) ) { return; } ensureCodexSelectDarkFixStyles(); wrap = document.createElement( 'span' ); wrap.className = 'calculator-cdx-select-wrap'; icon = document.createElement( 'span' ); icon.className = 'calculator-cdx-select-icon'; icon.setAttribute( 'aria-hidden', 'true' ); input.parentNode.insertBefore( wrap, input ); wrap.appendChild( input ); wrap.appendChild( icon ); }; var createSelect = function ( elm ) { var sel = document.createElement( 'select' ); var mapping; try { mapping = JSON.parse( elm.dataset.calculatorMapping ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. ' + e.message ); return sel; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. unexpected type' ); return sel; } var opt; for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'object' ) { var optgroup = document.createElement( 'optgroup' ); optgroup.label = i; sel.appendChild( optgroup ); for ( var j in mapping[i] ) { if ( typeof mapping[i][j] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i][j] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i][j]; opt.appendChild( document.createTextNode( j ) ); optgroup.appendChild( opt ); } } } else if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i]; opt.appendChild( document.createTextNode( i ) ); sel.appendChild( opt ); } } return sel; }; var CalculatorWidgets = function ( elms, parent ) { this.parent = parent; this.rand = Math.floor( Math.random() * 1000000000 ); this.itemList = Object.create( null ); this.elmList = Object.create( null ); this.backlinks = Object.create( null ); this.inProgressRefresh = undefined; this.clickX = this.clickY = this.clickPercentX = this.clickPercentY = NaN; this.clickPrevX = this.clickPrevY = this.clickPrevPercentX = this.clickPrevPercentY = NaN; this.clickStartX = this.clickStartY = this.clickStartPercentX = this.clickStartPercentY = NaN; this.clickType = NaN; this.clickInProgress = 0; this.repeatInfo = null; this.disableInfo = Object.create( null ); this.mappingInput = Object.create( null ); this.mappingOutput = Object.create( null ); var that = this; var radioGroups = Object.create( null ); if ( elms.length > 250 ) { console.log( 'Too many calculator widgets on page' ); return; } for ( var i in elms ) { var elm = elms[i]; var formula = elm.dataset.calculatorFormula; if ( formula && formula.length > 2000 ) { console.log( 'Skipping element with too long formula' ); continue; } var type = elm.dataset.calculatorType; var readonly = !!elm.dataset.calculatorReadonly; var id = elm.id.toString(); if ( id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-__proto__$/ ) || elm.dataset.calculatorName === '__proto__' ) { throw new Error( 'Invalid calculator id: ' + id ); } if ( !id ) { id = 'calculator-field-auto' + Math.floor( Math.random() * 10000000 ) + 'unnamed'; } if ( this.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) && document.getElementById( id ) !== elm ) { var labelsToUpdate = this.parent.querySelectorAll( ':scope .calculator-field-label[data-for="' + CSS.escape( id ) + '"]' ); id = 'calcdisambig-' + this.rand + '-' + id; for ( var l = 0; l < labelsToUpdate.length; l++ ) { labelsToUpdate[l].dataset.for = id; } } var defaultVal = ( '' + elm.textContent ).trim(); if ( type === undefined || !id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) ) { console.log( 'Skipping ' + id ); continue; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing formula of ' + id + ': ' + e.message + '. Formula given:' + formula ); continue; } if ( elm.className.match( /(^| )cdx-/ ) || ( elm.dataset.calculatorClass && elm.dataset.calculatorClass.match( /(^| )cdx-/ ) ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( type !== 'plain' && type !== 'passthru' ) { var input = type === 'select' ? createSelect( elm ) : document.createElement( 'input' ); input.className = 'calculator-field-live'; if ( elm.className !== 'calculator-field' ) { input.className += ' ' + elm.className.replace( /(^| )calculator-field($| )/g, ' ' ); } input.readOnly = readonly; if ( defaultVal !== '' ) { if ( type === 'text' ) { input.value = defaultVal; } else { input.value = convertFloat( defaultVal ); } } input.style.cssText = elm.style.cssText; if ( elm.dataset.calculatorSize ) { var size = parseInt( elm.dataset.calculatorSize ); input.size = size; input.style.width = type === 'number' ? 'calc( ' + size + 'ch' + ' + 20px)' : size + 'ch'; } if ( elm.dataset.calculatorClass ) { input.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( elm.dataset.calculatorSize ) { input.size = elm.dataset.calculatorSize; } if ( elm.dataset.calculatorMax ) { input.max = elm.dataset.calculatorMax; } if ( elm.dataset.calculatorMin ) { input.min = elm.dataset.calculatorMin; } if ( elm.dataset.calculatorPlaceholder ) { input.placeholder = elm.dataset.calculatorPlaceholder; } if ( elm.dataset.calculatorStep ) { input.step = elm.dataset.calculatorStep; } if ( elm.dataset.calculatorPrecision ) { input.dataset.calculatorPrecision = elm.dataset.calculatorPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorExponentialPrecision ) { input.dataset.calculatorExponentialPrecision = elm.dataset.calculatorExponentialPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorDecimals ) { input.dataset.calculatorDecimals = elm.dataset.calculatorDecimals; } if ( elm.dataset.calculatorNanText ) { input.dataset.calculatorNanText = elm.dataset.calculatorNanText; } if ( type === 'radio' ) { if ( elm.dataset.calculatorName ) { input.name = 'calcgadget-' + this.rand + '-' + elm.dataset.calculatorName; } if ( radioGroups[elm.dataset.calculatorName] === undefined ) { radioGroups[elm.dataset.calculatorName] = []; } radioGroups[elm.dataset.calculatorName][radioGroups[elm.dataset.calculatorName].length] = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); } if ( elm.dataset.calculatorInputmode ) { input.inputMode = elm.dataset.calculatorInputmode; } if ( elm.dataset.calculatorEnterkeyhint ) { input.enterKeyHint = elm.dataset.calculatorEnterkeyhint; } if ( elm.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { input.dataset.calculatorDisabled = elm.dataset.calculatorDisabled; } if ( elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-describedby', elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-labelledby', elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-label' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-label', elm.getAttribute( 'aria-label' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-owns' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-owns', elm.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-flowto', elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'role' ) !== null ) { input.setAttribute( 'role', elm.getAttribute( 'role' ) ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { input.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { input.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula ) { input.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( type === 'number' || type === 'text' || type === 'radio' || type === 'checkbox' || type === 'hidden' || type === 'range' ) { input.type = type; } if ( type === 'select' && elm.dataset.calculatorValue ) { input.value = elm.dataset.calculatorValue; } if ( type === 'radio' || type === 'checkbox' ) { input.onchange = this.changeHandler.bind( this ); if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'true' || elm.dataset.calculatorChecked === '1' ) { input.checked = true; } else if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'false' || elm.dataset.calculatorChecked === '0' ) { input.checked = false; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.checked = true; } var checkValue = convertFloat( elm.dataset.calculatorValue || '' ); if ( !isNaN( checkValue ) && !almostEquals( checkValue, 0 ) ) { input.value = checkValue; input.dataset.calculatorValue = checkValue; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.value = defaultVal; input.dataset.calculatorValue = defaultVal; } else { input.value = 1; input.dataset.calculatorValue = 1; } } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'text' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } input.id = id; elm.replaceWith( input ); elm = input; if ( type === 'select' && input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { wrapCodexSelect( input ); } input.addEventListener( 'input', this.changeHandler.bind( this ) ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-field' ); elm.classList.add( 'calculator-field-live' ); if ( elm.dataset.calculatorClass ) { elm.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula && type !== 'passthru' && !elm.dataset.calculatorAriaLive ) { elm.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { elm.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { elm.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( elm.id === '' ) { elm.id = id; } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'plain' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } } var itemId = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); this.itemList[itemId] = formulaAST; this.elmList[itemId] = elm; } this.backlinks = buildBacklinks( this.itemList, radioGroups ); registerCalculatorInstance( this ); this.setupDisabledFields(); this.setupButtons(); if ( this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad && this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad === 'true' ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( Object.keys( this.itemList ).filter( function ( a ) { return !( that.itemList[a] instanceof Null ); } ) ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.setupButtons(); }; CalculatorWidgets.prototype.processMapping = function ( mappingText, itemId ) { var mapping; try { mapping = JSON.parse( mappingText ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. ' + e.message ); return; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. unexpected type' ); return; } this.mappingInput[itemId] = mapping; var mapOut = Object.create( null ); for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'default', 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { mapOut[mapping[i]] = i; } } this.mappingOutput[itemId] = mapOut; }; CalculatorWidgets.prototype.stopRepeat = function () { if ( this.repeatInfo ) { if ( this.repeatInfo.cancelIdentifier ) { window.clearInterval( this.repeatInfo.cancelIdentifier ); } var id = this.repeatInfo.id; this.repeatInfo = null; this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.repeatInfo = null; }; CalculatorWidgets.prototype.startRepeat = function ( maxIterations, id ) { if ( this.repeatInfo ) { console.log( 'Calculator: Trying to start a repeat when one is already in progress. This should not happen' ); } this.repeatInfo = { maxIterations: maxIterations, iterationsSoFar: 0, cancelIdentifier: null, timeStart: Date.now(), id: id }; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; CalculatorWidgets.prototype.incrementRepeatIteration = function ( until ) { this.repeatInfo.iterationsSoFar++; if ( this.repeatInfo.iterationsSoFar > this.repeatInfo.maxIterations ) { this.stopRepeat(); return false; } if ( until ) { var untilRes = this.evaluate( until ); if ( !isNaN( untilRes ) && !almostEquals( untilRes, 0 ) ) { this.stopRepeat(); return false; } } var id = this.repeatInfo.id; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); return true; }; var convertEventTypeToNumber = function ( type ) { switch ( type ) { case 'pointerdown': return 1; case 'pointermove': return 2; case 'pointerup': case 'click': return 3; case 'pointerleave': return 4; default: throw new Error( 'Unrecognized event type: ' + type ); } }; var updateClick = function ( calc ) { if ( calc.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { calc.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = calc.setBusy(); calc.refresh( [ '--click' ] ); calc.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; var makeButtonCallback = function ( calc, forElms, formulaASTs, repeat, maxIterations, toggle, until ) { return function buttonCallback ( event ) { if ( event.type !== 'click' ) { if ( !event.isPrimary || ( !calc.clickInProgress && event.type !== 'pointerdown' ) ) { return; } } event.preventDefault(); doStats(); var unsetBusy = calc.setBusy(); if ( toggle && calc.repeatInfo && calc.repeatInfo.id === event.currentTarget.id ) { calc.stopRepeat(); unsetBusy(); return; } if ( maxIterations !== undefined || repeat !== undefined ) { calc.stopRepeat(); if ( maxIterations > 1 ) { calc.startRepeat( maxIterations, event.currentTarget.id ); } } var doStuff = function () { var unsetBusyInner = calc.setBusy(); var stillGoing = true; if ( calc.repeatInfo ) { stillGoing = calc.incrementRepeatIteration( until ); } if ( stillGoing ) { for ( var i = 0; i < forElms.length; i++ ) { if ( !formulaASTs[i] || !forElms[i] ) { console.log( 'Skipping button update due to invalid formula or for attribute' ); continue; } var res = calc.evaluate( formulaASTs[i] ); calc.setValue( forElms[i], res ); forElms[i].dispatchEvent( new InputEvent( 'input' ) ); } } unsetBusyInner(); }; if ( maxIterations === undefined || maxIterations >= 1 ) { if ( calc.clickInProgress ) { calc.clickPrevX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickPercentY; } if ( event.type === 'pointerdown' ) { event.currentTarget.setPointerCapture( event.pointerId ); } if ( event.type !== 'pointerleave' ) { calc.clickX = event.offsetX; calc.clickY = event.offsetY; calc.clickPercentX = 100 * event.offsetX / event.currentTarget.clientWidth; calc.clickPercentY = 100 * event.offsetY / event.currentTarget.clientHeight; calc.clickInProgress = 1; } calc.clickType = convertEventTypeToNumber( event.type ); if ( event.type === 'click' || event.type === 'pointerdown' ) { calc.clickPrevX = calc.clickStartX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickStartY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickStartPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickStartPercentY = calc.clickPercentY; } updateClick( calc ); doStuff(); if ( calc.clickType >= 3 ) { calc.clickX = calc.clickY = calc.clickPercentX = calc.clickPercentY = NaN; calc.clickPrevX = calc.clickPrevY = calc.clickPrevPercentX = calc.clickPrevPercentY = NaN; calc.clickStartX = calc.clickStartY = calc.clickStartPercentX = calc.clickStartPercentY = NaN; calc.clickInProgress = 0; calc.clickType = NaN; updateClick( calc ); } } unsetBusy(); if ( calc.repeatInfo && maxIterations > 1 && repeat >= 500 ) { calc.repeatInfo.cancelIdentifier = window.setInterval( doStuff, repeat ); } }; }; var connectButtonToFormula = function ( calc, $button, forAttr, formulaAttr, repeatDuration, maxIterations, toggle, untilAttr, draggable ) { if ( repeatDuration !== undefined ) { repeatDuration = Math.max( 500, Math.ceil( parseFloat( repeatDuration ) * 1000 ) ); if ( isNaN( repeatDuration ) ) { repeatDuration = undefined; } } if ( toggle === 'false' ) { toggle = false; } if ( maxIterations !== undefined ) { maxIterations = parseInt( maxIterations ); } else if ( repeatDuration ) { maxIterations = Infinity; } if ( typeof forAttr !== 'string' || typeof formulaAttr !== 'string' ) { return; } if ( formulaAttr.length > 2000 || ( untilAttr && untilAttr.length > 2000 ) ) { console.log( 'Skipping button with too long formula' ); return; } var until = null; try { until = ( new Parser( untilAttr ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error parsing until formula of button ' + $button[0].id + ': ' + e.message ); } var forList = forAttr.split( ';' ); var formulaList = formulaAttr.split( ';' ); var forElms = []; var formulaASTs = []; for ( var i = 0; i < forList.length; i++ ) { if ( formulaList[i] === undefined ) { break; } forElms[i] = calc.elmList[forList[i]]; try { formulaASTs[i] = ( new Parser( formulaList[i] ) ).parse(); } catch ( e2 ) { formulaASTs[i] = null; console.log( 'Calculator: Error parsing formula of button ' + $button[0].id + ' for ' + forList[i] + ': ' + e2.message ); } } if ( draggable ) { $button[0].addEventListener( 'pointerdown', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerup', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerleave', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointermove', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } else { $button[0].addEventListener( 'click', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } }; var connectButtonToAction = function ( calc, $button, action, buttonElm ) { if ( action !== 'search' ) { return; } $button[0].addEventListener( 'click', function ( event ) { event.preventDefault(); doStats(); triggerSearchAction( calc, $button[0], buttonElm.dataset.calculatorQueryfrom, buttonElm.dataset.calculatorNamespaces, buttonElm.dataset.calculatorSearchPage, buttonElm.dataset.calculatorSearchParam, buttonElm.dataset.calculatorExtraParams ); } ); }; var connectButton = function ( calc, $button, buttonElm, draggable ) { var action = buttonElm.dataset.calculatorAction; var targetCalc = resolveButtonCalculatorTarget( calc, buttonElm ); if ( !targetCalc ) { return; } if ( action ) { connectButtonToAction( targetCalc, $button, action, buttonElm ); return; } connectButtonToFormula( targetCalc, $button, buttonElm.dataset.calculatorFor, buttonElm.dataset.calculatorFormula, buttonElm.dataset.calculatorDelay, buttonElm.dataset.calculatorMaxIterations, buttonElm.dataset.calculatorToggle, buttonElm.dataset.calculatorUntil, draggable ); }; CalculatorWidgets.prototype.connectDisable = function ( elm, formula ) { if ( formula === '' || formula === '0' || formula === 'false' ) { return; } if ( formula.length > 2000 ) { console.log( 'Calculator: Disable formula for element ' + elm.id + ' is too long' ); return; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing disable formula of element ' + elm.id + ': ' + e.message ); return; } this.disableInfo[elm.id] = { elm: elm, formula: formulaAST }; var idents = getIdentifiers( formulaAST ); var that = this; var item = '--disable-' + elm.id; idents.forEach( function ( ident ) { if ( !that.backlinks[ident] ) { that.backlinks[ident] = []; } that.backlinks[ident].push( item ); } ); var curValue = this.evaluate( formulaAST ); if ( !isNaN( curValue ) && !almostEquals( curValue, 0 ) ) { elm.disabled = true; } }; CalculatorWidgets.prototype.setupDisabledFields = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-live' ).each( function () { if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { this.disabled = true; } else { calc.connectDisable( this, this.dataset.calculatorDisabled ); } } } ); }; CalculatorWidgets.prototype.setupButtons = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-button' ).replaceWith( function () { var b = $( '<button type="button">' ); if ( this.id && this.id !== '__proto__' ) { b.attr( 'id', this.id ); } else { b.attr( 'id', 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ) ); } if ( this.title ) { b.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { b.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-button' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-button' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; b.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-button( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } if ( this.dataset.calculatorAlt ) { b.attr( 'aria-label', this.dataset.calculatorAlt ); } if ( this.dataset.calculatorAriaLive ) { b.attr( 'aria-live', this.dataset.calculatorAriaLive ); } if ( this.getAttribute( 'role' ) ) { b.attr( 'role', this.getAttribute( 'role' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-owns' ) ) { b.attr( 'aria-owns', this.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ) { b.attr( 'aria-flowto', this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { b.attr( 'disabled', true ); } else { calc.connectDisable( b[0], this.dataset.calculatorDisabled ); } } connectButton( calc, b, this, false ); b.append( this.childNodes ); return b; } ); // This is meant to allow image map type things. $( this.parent ).find( '.calculator-field-buttonraw' ).each( function () { if ( !this.id || this.id === '__proto__' ) { this.id = 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ); } // Make sure we do not process twice. this.classList.remove( 'calculator-field-buttonraw' ); connectButton( calc, $( this ), this, this.classList.contains( 'calculator-field-buttondraggable' ) ); } ); }; CalculatorWidgets.prototype.changeHandler = function ( e ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); doStats(); e.target.removeAttribute( 'data-calculator-real-value' ); var itemId = e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); var itemsToRefresh = [ this.backlinks[itemId] ]; this.inProgressRefresh[itemId] = true; this.setValueProperties( e.target, getValueOfElm( e.target, this.mappingInput[e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ) ); var staritem = itemId.replace( /[0-9]+$/, '*' ); if ( itemId.match( /[0-9]+$/ ) && this.backlinks[staritem] ) { this.inProgressRefresh[staritem] = true; itemsToRefresh.push( this.backlinks[staritem] ); } this.refresh( itemsToRefresh.flat() ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; // The subset of formatting that still returns a float-like thing. var formatNumeric = function ( n, options ) { if ( typeof n !== 'number' ) { return n; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { return n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { return n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { return n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } return n; }; var format = function ( n, options, mapping ) { var res = n.toString(); if ( typeof n !== 'number' ) { return res; } if ( mapping && mapping[n] ) { return mapping[n]; } if ( mapping && mapping.default !== undefined ) { return mapping.default; } if ( isNaN( n ) ) { return options.calculatorNanText ? options.calculatorNanText : '?'; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { res = n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { res = n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { res = n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } res = res.replace( /e([+-])([0-9]+)$/, function ( m, sign, exp ) { var tmp = '×10'; if ( sign === '-' ) { tmp += '⁻'; } tmp += exp.replace( /[0-9]/g, function ( d ) { return [ '⁰', '¹', '²', '³', '⁴', '⁵', '⁶', '⁷', '⁸', '⁹' ][d]; } ); return tmp; } ); return res; }; CalculatorWidgets.prototype.setValuePropertiesSpecialPurpose = function ( id ) { if ( id.match( /^--disable-.+/ ) ) { var elmId = id.substring( 10 ); if ( this.disableInfo[elmId] ) { var res = this.evaluate( this.disableInfo[elmId].formula ); this.disableInfo[elmId].elm.disabled = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); } else { console.log( 'Tried to refresh disable status for ' + elmId + ' but there is no such element.' ); } } return; }; // Set a data attribute, classes, etc. For ease of targeting via CSS. CalculatorWidgets.prototype.setValueProperties = function ( elm, value ) { var itemId = elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); elm.dataset.calculatorFieldValue = value.toFixed( 5 ); if ( !itemId.match( /^auto\d\d\d\d+unnamed$/ ) ) { this.parent.style.setProperty( '--calculator-' + itemId, value ); } if ( !isNaN( value ) && !almostEquals( value, 0 ) ) { elm.classList.remove( 'calculator-value-false' ); elm.classList.add( 'calculator-value-true' ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-value-true' ); elm.classList.add( 'calculator-value-false' ); } }; CalculatorWidgets.prototype.refresh = function ( itemIds ) { var i; // Based on https://en.wikipedia.org/wiki/Topological_sorting#Depth-first_search var permMarks = Object.create( null ); var tempMarks = Object.create( null ); var topList = []; var that = this; if ( !itemIds ) { return; } var visit = function ( item ) { var i; if ( permMarks[item] ) { return; } if ( tempMarks[item] ) { if ( !item.match( /^--radio-/ ) ) { // Loops are expected for radio buttons. console.log( "Loop detected in calculator. '" + item + "' may not be updated properly. (This is expected for radio buttons)" ); } return; } tempMarks[item] = true; for ( i = 0; that.backlinks[item] && i < that.backlinks[item].length; i++ ) { visit( that.backlinks[item][i] ); } // Special case for index() if ( item.match( /[0-9]+$/ ) ) { var staritem = item.replace( /[0-9]+$/, '*' ); for ( i = 0; that.backlinks[staritem] && i < that.backlinks[staritem].length; i++ ) { visit( that.backlinks[staritem][i] ); } } permMarks[item] = true; topList.push( item ); // later we iterate backwards through this list. }; for ( i = 0; i < itemIds.length; i++ ) { if ( itemIds[i] !== undefined ) { visit( itemIds[i] ); } } for ( i = topList.length - 1; i >= 0; i-- ) { var itemId = topList[i]; if ( this.inProgressRefresh[itemId] ) { // It is expected radio buttons loop, since they depend on each other. If you check one, the others uncheck. if ( this.elmList[itemId] && this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Loop Detected! Skipping ' + itemId ); } continue; } if ( itemId.match( /^--/ ) ) { // A special purpose identifier this.setValuePropertiesSpecialPurpose( itemId ); this.inProgressRefresh[itemId] = true; continue; } else if ( !this.itemList[itemId] || this.itemList[itemId] instanceof Null ) { // This mostly should not happen but might if refresh on page load is set or with radio buttons. var elm = this.elmList[itemId]; this.setValueProperties( elm, getValueOfElm( elm, this.mappingInput[itemId] ) ); if ( this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Tried to refresh field ' + itemId + ' with no formula' ); } continue; } this.inProgressRefresh[itemId] = true; var liveElm = this.elmList[itemId]; // Special handling for radio buttons to prevent loops from indirect clicks. if ( liveElm.type === 'radio' && this.inProgressRefresh['--radio-' + liveElm.name.replace( /^calcgadget-\d+-/, '' )] ) { this.setValueProperties( liveElm, getValueOfElm( liveElm, this.mappingInput[itemId] ) ); continue; } var res = this.evaluate( this.itemList[itemId] ); this.setValue( liveElm, res ); } }; CalculatorWidgets.prototype.setValue = function ( elm, res ) { this.setValueProperties( elm, res ); var mappingOut = this.mappingOutput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )]; if ( elm.tagName === 'INPUT' ) { if ( elm.type === 'range' ) { elm.value = res; } else if ( elm.type === 'number' ) { // We support some formatting types but not others as browser still expects this to be a number. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = formatNumeric( res, elm.dataset ); } else if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { elm.checked = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); if ( !elm.checked && elm.dataset.calculatorValue ) { // If we are unchecking this box, set its value back to the default // so that if a human rechecks it, the value of the control is the default // value and not the last value of the formula. elm.value = elm.dataset.calculatorValue; } } else { elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } } else if ( elm.tagName === 'SELECT' ) { elm.value = res; } else if ( elm.dataset.calculatorType !== 'passthru' ) { // plain type. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.textContent = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } }; // Set a calculator container to busy, which pauses some screen readers until everything is updated. // Returns a callback to unset to busy. CalculatorWidgets.prototype.setBusy = function () { var curVal = this.parent.getAttribute( 'aria-busy' ); if ( curVal === 'true' ) { return function () {}; } this.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'true' ); var that = this; return function () { that.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'false' ); }; }; CalculatorWidgets.prototype.evaluate = evaluate; mw.hook( 'wikipage.content' ).add( setup ); } )(); hi0o9k83a3nl6hp9mg7a7uonvuh3shv 42579518 42579517 2026-04-09T08:04:19Z Vipz 151311 42579518 javascript text/javascript /******************************************************************************/ /**** IZVOR: [[:mw:MediaWiki:Gadget-Global-Calculator.js]] /**** AŽURIRANO PREMA VERZIJI NA DATUM: 2026-01-09 /**** AŽURIRANJA SE MORAJU RADITI RUČNO, BEZ UKIDANJA LOKALNIH MODIFIKACIJA /**** LOKALNE MODIFIKACIJE: /**** "elm.dataset.calculatorDisabled" (podrška za 'disabled' na select elementima) /**** "data-calculator-action=search" (pretraga pomoću Calculator/Codex button + text) /**** "data-calculator-target" (dugme može ciljati drugi calculator-container po id/data-calculator-id) /**** ".calculator-codex-deferred" + čekanje na @wikimedia/codex" (izbjegavanje bljeskanja nestiliziranih Codex dugmadi) /**** ".calculator-codex-select-dark-fix" (ikona strelice se sada vidi u tamnom načinu na calculator codex select elemtima) /******************************************************************************/ /** * On-Wiki calculator script. See [[:mw:Template:Calculator]]. Created by [[:mw:User:Bawolff]] * License: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 and 4.0 International Public License * Canonical source: https://mdwiki.org/wiki/MediaWiki:Gadget-calculator.js * * This script is designed with security in mind. Possible security risks: * * Having a formula that executes JS * ** To prevent this we do not use eval(). Instead we parse the formula with our own parser into an abstract tree that we evaluate by walking through it * * Form submission & DOM clobbering - we prefix the name (and id) attribute of all fields to prevent conflicts * * Style injection - we take the style attribute from an existing element that was sanitized by MW. We do not take style from a data attribute. * * Client-side DoS - Formulas aren't evaluated without user interaction. Formulas have a max length. Max number of widgets per page. Ultimately, easy to revert slow formulas just like any other vandalism. * * Prototype pollution - We use objects with null prototypes and also reject fields named __proto__ just in case. * * Essentially the code works by replacing certain <span> tags with <input>, parsing a custom formula language, setting up a dependency graph based on identifiers, and re-evaluating formulas on change. */ (function () { var mathFuncs = [ 'abs', 'acos', 'acosh', 'asin', 'asinh', 'atan', 'atan2', 'atanh', 'cbrt', 'ceil', 'cos', 'cosh', 'exp', 'expm1', 'floor', 'hypot', 'log', 'log10', 'log2', 'log1p', 'max', 'min', 'pow', 'random', 'sign', 'sin', 'sinh', 'sqrt', 'tan', 'tanh', 'trunc', 'clz32' ]; var otherFuncs = [ 'ifzero', 'coalesce', 'iffinite', 'ifnan', 'ifpositive', 'ifequal', 'round', 'jsround', 'not', 'and', 'or', 'bool', 'ifless', 'iflessorequal', 'ifgreater', 'ifgreaterorequal', 'ifbetween', 'xor', 'index', 'switch', 'radiogroup', 'bitand', 'bitor', 'bitxor', 'bitnot', 'bitleftshift', 'bitlogicrightshift', 'bitarithrightshift', 'if', 'getclick', 'timer', 'timeriterations', 'timertime' ]; var allFuncs = mathFuncs.concat( otherFuncs ); var convertFloat = function ( f ) { if ( typeof f === 'number' ) { return f; } f = f.replace( /×\s?10/, 'e' ); return parseFloat( f.replace( /[×⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹⁻]/g, function ( m ) { return ( { '⁰': 0, '¹': 1, '²': 2, '³': 3, '⁴': 4, '⁵': 5, '⁶': 6, '⁷': 7, '⁸': 8, '⁹': 9, '⁻': '-', '×': 'e' } )[m]; } ) ); }; // Start parser code. var Numb = function ( n ) { if ( typeof n === 'number' ) { this.value = n; } this.value = parseFloat( n ); }; Numb.prototype.toString = function () { return 'Number<' + this.value + '>'; }; var Ident = function ( n ) { this.value = n; }; Ident.prototype.toString = function () { return 'IDENT<' + this.value + '>'; }; var Operator = function ( val, args ) { this.op = val; this.args = args; }; var Null = function () {}; var Parser = function ( text ) { this.text = text; }; var terminals = { 'IDENT': /^[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*/, 'NUMBER': /^-?[0-9]+(?:\.[0-9]+)?(?:[eE][0-9]+|×10⁻?[⁰¹²³⁴⁵⁶⁷⁸⁹]+)*/, 'WS': /^\s*/, 'PLUSMINUS': /^[+-]/, 'pi': /^(?:pi|π)(?![A-z_0-9-])/i, 'true': /^(?:true)(?![A-z_0-9-])/, 'false': /^(?:false)(?![A-z_0-9-])/, 'epsilon': /^EPSILON(?![A-z_0-9-])/, 'Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, '-Infinity': /^Infinity(?![A-z_0-9-])/i, 'NaN': /^NaN(?![A-z_0-9-])/i, 'MULTIPLYDIV': /^[*\\/%×÷]/i }; Parser.prototype = { check: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { return !!( this.text.match( terminals[id] ) ); } return this.text.startsWith( id ); }, consume: function ( id ) { if ( terminals[id] ) { var res = this.text.match( terminals[id] ); this.text = this.text.substring( res[0].length ); return res[0]; } if ( this.text.startsWith( id ) ) { this.text = this.text.substring( id.length ); return id; } throw new Error( 'Expected ' + id + ' near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); }, parse: function () { var res; if ( this.text === undefined || this.text === '' ) { return new Null(); } this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); if ( this.text.length !== 0 ) { throw new Error( 'Unexpected end of formula. Perhaps you forgot to close a parenthesis or are using an invalid function.' ); } return res; }, expression: function () { var res, res2; res = this.term(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'PLUSMINUS' ) ) { var op = this.consume( 'PLUSMINUS' ); this.consume( 'WS' ); res2 = this.term(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, argList: function () { var args = []; this.consume( 'WS' ); if ( this.check( ')' ) ) { this.consume( ')' ); return args; } args[args.length] = this.expression(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( ',' ) ) { this.consume( ',' ); this.consume( 'WS' ); args[args.length] = this.expression(); } this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return args; }, term: function () { var res, res2; res = this.factor(); this.consume( 'WS' ); while ( this.check( 'MULTIPLYDIV' ) ) { var op = this.consume( 'MULTIPLYDIV' ); if ( op === '×' ) { op = '*'; } if ( op === '÷' ) { op = '/'; } this.consume( 'WS' ); res2 = this.factor(); this.consume( 'WS' ); res = new Operator( op, [ res, res2 ] ); } return res; }, factor: function () { this.consume( 'WS' ); var res; if ( this.check( 'pi' ) ) { this.consume( 'pi' ); return new Numb( Math.PI ); } if ( this.check( 'true' ) ) { this.consume( 'true' ); return new Numb( 1 ); } if ( this.check( 'false' ) ) { this.consume( 'false' ); return new Numb( 0 ); } if ( this.check( 'Infinity' ) ) { this.consume( 'Infinity' ); return new Numb( Infinity ); } if ( this.check( '-Infinity' ) ) { this.consume( '-Infinity' ); return new Numb( -Infinity ); } if ( this.check( 'NaN' ) ) { this.consume( 'NaN' ); return new Numb( NaN ); } if ( this.check( 'epsilon' ) ) { this.consume( 'epsilon' ); return new Numb( Number.EPSILON ); } for ( var i in allFuncs ) { if ( this.check( allFuncs[i] + '(' ) ) { this.consume( allFuncs[i] + '(' ); var argList = this.argList(); return new Operator( allFuncs[i], argList ); } } if ( this.check( 'IDENT' ) ) { return new Ident( this.consume( 'IDENT' ) ); } if ( this.check( 'NUMBER' ) ) { return new Numb( convertFloat( this.consume( 'NUMBER' ) ) ); } if ( this.check( '(' ) ) { this.consume( '(' ); this.consume( 'WS' ); res = this.expression(); this.consume( 'WS' ); this.consume( ')' ); return res; } // unary minus if ( this.check( '-' ) ) { this.consume( '-' ); this.consume( 'WS' ); if ( this.check( '-' ) ) { throw new Error( 'Double unary minus without parenthesis not allowed near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } res = this.factor(); return new Operator( '*', [ new Numb( -1 ), res ] ); } throw new Error( 'Expected to see a term (e.g. an identifier, number, function, opening parenthesis, etc) near ' + this.text.substring( 0, 15 ) ); } }; // End parser code. // Based on https://floating-point-gui.de/errors/comparison/ var almostEquals = function ( a, b ) { var absA = Math.abs( a ); var absB = Math.abs( b ); var diff = Math.abs( a - b ); var epsilon = Number.EPSILON; var minNormal = Math.pow( 2, -1022 ); if ( a === b ) { return true; } // Min normal of double = 2^-1022 if ( a === 0 || b === 0 || absA + absB < minNormal ) { return diff < epsilon * minNormal; } return diff / Math.min( ( absA + absB ), Number.MAX_VALUE ) < epsilon; }; // elm: Element to get value of // Mapping to process value with (usually this.mappingInput[element item id]) var getValueOfElm = function ( elm, mapping ) { var val; if ( elm.hasAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ) { // We have a non-formatted value set. Use that and skip any mappings. return parseFloat( elm.getAttribute( 'data-calculator-real-value' ) ); } else if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' ) { if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { // Radio/checkboxes are not allowed to have mappings return elm.checked ? convertFloat( elm.value ) : 0; } val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { val = val.trim(); var mapVals = [ val, val.toLowerCase() ]; for ( var k = 0; k < mapVals.length; k++ ) { if ( mapping && typeof mapping[mapVals[k]] === 'number' ) { return mapping[mapVals[k]]; } else if ( mapping && [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[mapVals[k]] ) !== -1 ) { return parseFloat( mapping[mapVals[k]] ); } } } return convertFloat( val ); }; // Get the raw text value of a widget for non-formula actions such as search. var getTextValueOfElm = function ( elm ) { var val; if ( !elm ) { return ''; } if ( elm.tagName === 'INPUT' || elm.tagName === 'SELECT' || elm.tagName === 'TEXTAREA' ) { val = elm.value; } else { val = elm.textContent; } if ( typeof val === 'string' ) { return val.trim(); } if ( val === undefined || val === null ) { return ''; } return String( val ).trim(); }; var normalizeNamespaceName = function ( ns ) { if ( typeof ns !== 'string' ) { return null; } ns = ns.replace( /^\s+|\s+$/g, '' ); if ( ns === '' ) { return null; } return ns.replace( / /g, '_' ).toLowerCase(); }; var getNamespaceMap = function () { var map = Object.create( null ); var canonical = mw.config.get( 'wgFormattedNamespaces' ) || {}; var aliases = mw.config.get( 'wgNamespaceIds' ) || {}; var k; for ( k in canonical ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( canonical, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( canonical[k] || '' )] = parseInt( k ); } } for ( k in aliases ) { if ( Object.prototype.hasOwnProperty.call( aliases, k ) ) { map[normalizeNamespaceName( k )] = parseInt( aliases[k] ); } } return map; }; var getSearchNamespaces = function ( namespacesAttr ) { var tokens, i, token, nsId; var nsMap = getNamespaceMap(); var out = []; if ( typeof namespacesAttr !== 'string' || namespacesAttr.trim() === '' ) { return out; } tokens = namespacesAttr.split( /[|,;]+/ ); for ( i = 0; i < tokens.length; i++ ) { token = tokens[i].trim(); if ( token === '' ) { continue; } if ( /^[0-9]+$/.test( token ) ) { nsId = parseInt( token ); } else { nsId = nsMap[normalizeNamespaceName( token )]; } if ( Number.isInteger( nsId ) && out.indexOf( nsId ) === -1 ) { out.push( nsId ); } } return out; }; var parseUrlEncodedParams = function ( extraParams ) { var out = Object.create( null ); if ( typeof extraParams !== 'string' || extraParams.trim() === '' ) { return out; } extraParams.split( '&' ).forEach( function ( pair ) { var eqPos, key, value; if ( pair === '' ) { return; } eqPos = pair.indexOf( '=' ); if ( eqPos === -1 ) { key = pair; value = ''; } else { key = pair.slice( 0, eqPos ); value = pair.slice( eqPos + 1 ); } key = decodeURIComponent( key.replace( /\+/g, ' ' ) ); value = decodeURIComponent( value.replace( /\+/g, ' ' ) ); if ( key ) { out[key] = value; } } ); return out; }; var isSafeSpecialPageName = function ( pageName ) { return typeof pageName === 'string' && /^(?:Special|Posebno):[A-Za-z0-9_\-/]+$/.test( pageName ); }; var triggerSearchAction = function ( calc, buttonElm, queryFrom, namespacesAttr, searchPage, searchParam, extraParams ) { var field, query, params, namespaces, i; field = calc.elmList[queryFrom]; if ( !field ) { console.log( "Calculator: Search button references '" + queryFrom + "' but there is no field by that name" ); return; } query = getTextValueOfElm( field ); if ( query === '' ) { if ( field.focus ) { field.focus(); } return; } params = parseUrlEncodedParams( extraParams ); params[searchParam || 'search'] = query; if ( params.fulltext === undefined ) { params.fulltext = '1'; } namespaces = getSearchNamespaces( namespacesAttr ); for ( i = 0; i < namespaces.length; i++ ) { params['ns' + namespaces[i]] = 1; } window.location.href = mw.util.getUrl( isSafeSpecialPageName( searchPage ) ? searchPage : 'Special:Search', params ); }; var evaluate = function ( ast ) { var that = this; var elmList = this.elmList; var i, then, ielse, res, elm, evaledArgs; if ( ast instanceof Numb ) { return ast.value; } if ( ast instanceof Ident ) { elm = elmList[ast.value]; if ( elm === undefined ) { console.log( "Calculator: Reference to '" + ast.value + "' but there is no field by that name" ); return NaN; } return getValueOfElm( elm, this.mappingInput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast instanceof Operator ) { if ( ast.op === 'index' ) { if ( ast.args.length < 2 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var indexValue = Math.floor( this.evaluate( ast.args[1] ) ); if ( !Number.isSafeInteger( indexValue ) || indexValue < 0 ) { return NaN; } res = elmList[ast.args[0].value + indexValue]; if ( res === undefined ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : NaN; } return getValueOfElm( res, this.mappingInput[res.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ); } if ( ast.op === 'radiogroup' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } var radioName = ast.args[0].value; elm = this.parent.querySelector( 'input:checked[type=radio][name=' + CSS.escape( 'calcgadget-' + this.rand + '-' + radioName ) + ']' ); if ( !elm ) { return NaN; } return this.evaluate( new Ident( elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ) ); } if ( ast.op === 'getclick' ) { if ( ast.args.length < 1 || !( ast.args[0] instanceof Ident ) ) { return NaN; } switch ( ast.args[0].value.toLowerCase() ) { case 'x': return this.clickX; case 'prevx': return this.clickPrevX; case 'prevpercentx': return this.clickPrevPercentX; case 'startpercentx': return this.clickStartPercentX; case 'startx': return this.clickStartX; case 'percentx': return this.clickPercentX; case 'y': return this.clickY; case 'percenty': return this.clickPercentY; case 'prevy': return this.clickPrevY; case 'prevpercenty': return this.clickPrevPercentY; case 'starty': return this.clickStartY; case 'startpercenty': return this.clickStartPercentY; case 'inprogress': return this.clickInProgress; case 'type': return this.clickType; default: return NaN; } } if ( ast.op === 'timer' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ast.args.length >= 2 ? this.evaluate( ast.args[1] ) : 1; } return ast.args.length >= 3 ? this.evaluate( ast.args[2] ) : 0; } if ( ast.op === 'timeriterations' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return this.repeatInfo.iterationsSoFar; } return NaN; } if ( ast.op === 'timertime' ) { if ( !this.repeatInfo ) { return NaN; } if ( ast.args.length < 1 || ( ast.args[0] instanceof Ident && ast.args[0].value === this.repeatInfo.id ) ) { return ( Date.now() - this.repeatInfo.timeStart ) / 1000; } return NaN; } evaledArgs = ast.args.map( function ( item ) { return that.evaluate( item ); } ); if ( mathFuncs.indexOf( ast.op ) !== -1 ) { return Math[ast.op].apply( Math, evaledArgs ); } if ( ast.op === 'coalesce' ) { for ( var k = 0; k < evaledArgs.length; k++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[k] ) ) { return evaledArgs[k]; } } return NaN; } if ( ast.op === 'ifzero' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'if' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return !almostEquals( evaledArgs[0], 0 ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iffinite' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isFinite( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifnan' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return isNaN( evaledArgs[0] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifpositive' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 2 ? 1 : evaledArgs[1]; ielse = evaledArgs.length < 3 ? 0 : evaledArgs[2]; return evaledArgs[0] >= 0 ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifless' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] < evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreater' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] > evaledArgs[1] && !almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'iflessorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] <= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifgreaterorequal' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 3 ? 1 : evaledArgs[2]; ielse = evaledArgs.length < 4 ? 0 : evaledArgs[3]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] || almostEquals( evaledArgs[0], evaledArgs[1] ) ? then : ielse; } if ( ast.op === 'ifbetween' ) { if ( evaledArgs.length < 3 ) { return NaN; } then = evaledArgs.length < 4 ? 1 : evaledArgs[3]; ielse = evaledArgs.length < 5 ? 0 : evaledArgs[4]; return evaledArgs[0] >= evaledArgs[1] && evaledArgs[0] <= evaledArgs[2] ? then : ielse; } if ( ast.op === 'bool' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 0 : 1; } if ( ast.op === 'not' ) { if ( evaledArgs.length !== 1 ) { return NaN; } return isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ? 1 : 0; } if ( ast.op === 'xor' ) { if ( evaledArgs.length !== 2 ) { return NaN; } if ( ( ( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) ) || ( ( isNaN( evaledArgs[1] ) || almostEquals( evaledArgs[1], 0.0 ) ) && !( isNaN( evaledArgs[0] ) || almostEquals( evaledArgs[0], 0.0 ) ) ) ) { return 1; } return 0; } if ( ast.op === 'and' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( isNaN( evaledArgs[i] ) || almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 1; } if ( ast.op === 'or' ) { for ( i = 0; i < evaledArgs.length; i++ ) { if ( !isNaN( evaledArgs[i] ) && !almostEquals( evaledArgs[i], 0.0 ) ) { return evaledArgs[i]; } } return evaledArgs.length >= 1 ? evaledArgs[evaledArgs.length - 1] : 0; } if ( ast.op === 'bitand' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res & evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res | evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitxor' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } res = evaledArgs[0]; for ( i = 1; i < evaledArgs.length; i++ ) { res = res ^ evaledArgs[i]; } return res; } if ( ast.op === 'bitnot' ) { if ( evaledArgs.length < 1 ) { return NaN; } return ~evaledArgs[0]; } if ( ast.op === 'bitleftshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] << evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitlogicrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >>> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'bitarithrightshift' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } return evaledArgs[0] >> evaledArgs[1]; } if ( ast.op === 'switch' ) { if ( evaledArgs.length < 2 ) { return NaN; } var defaultVal = NaN; if ( evaledArgs.length % 2 === 0 ) { defaultVal = evaledArgs[evaledArgs.length - 1]; } for ( i = 1; i < evaledArgs.length - 1; i += 2 ) { if ( evaledArgs[0] <= evaledArgs[i] || almostEquals( evaledArgs[i], evaledArgs[0] ) ) { return evaledArgs[i + 1]; } } return defaultVal; } if ( ast.op === 'round' ) { var decimals = evaledArgs.length >= 2 ? evaledArgs[1] : 0; var p = Math.pow( 10, decimals ); var n = ( evaledArgs[0] * p ) * ( 1 + Number.EPSILON ); return Math.round( n ) / p; } if ( ast.op === 'jsround' ) { return Math.round.apply( Math, evaledArgs ); } if ( evaledArgs.length !== 2 ) { throw new Error( 'Unexpected number of args for ' + ast.op ); } if ( ast.op === '*' ) { return evaledArgs[0] * evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '/' ) { return evaledArgs[0] / evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '+' ) { return evaledArgs[0] + evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '-' ) { return evaledArgs[0] - evaledArgs[1]; } if ( ast.op === '%' ) { return evaledArgs[0] % evaledArgs[1]; } throw new Error( 'Unrecognized operator ' + ast.op ); } return NaN; }; var getIdentifiers = function ( tree ) { if ( tree instanceof Ident ) { return new Set( [ tree.value ] ); } if ( tree instanceof Operator ) { var res = new Set( [] ); var i = 0; if ( tree.op === 'index' && tree.args.length > 0 ) { i++; getIdentifiers( tree.args[0] ).forEach( function ( x ) { res.add( x + '*' ); } ); } else if ( tree.op === 'radiogroup' && tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--radio-' + tree.args[0].value ); } else if ( tree.op === 'timer' ) { if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { i++; res.add( '--timer-active-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-active' ); } } else if ( tree.op === 'timertime' || tree.op === 'timeriterations' ) { res.add( '--timer-iteration' ); if ( tree.args.length > 0 && tree.args[0] instanceof Ident ) { res.add( '--timer-iteration-' + tree.args[0].value ); } else { res.add( '--timer-iteration' ); } return res; } else if ( tree.op === 'getclick' ) { res.add( '--click' ); return res; } for ( ; i < tree.args.length; i++ ) { getIdentifiers( tree.args[i] ).forEach( function ( x ) { res.add( x ); } ); } return res; } return new Set(); }; var buildBacklinks = function ( items, radioGroups ) { var backlinks = Object.create( null ); for ( var item in items ) { var idents = getIdentifiers( items[item] ); idents.forEach( function ( ident ) { if ( !backlinks[ident] ) { backlinks[ident] = []; } backlinks[ident].push( item ); } ); } var identPrefix = '--radio-'; for ( var groupName in radioGroups ) { if ( backlinks[identPrefix + groupName] === undefined ) { backlinks[identPrefix + groupName] = []; } for ( var i = 0; i < radioGroups[groupName].length; i++ ) { backlinks[identPrefix + groupName].push( radioGroups[groupName][i] ); if ( backlinks[radioGroups[groupName][i]] === undefined ) { backlinks[radioGroups[groupName][i]] = []; } backlinks[radioGroups[groupName][i]].push( identPrefix + groupName ); } } return backlinks; }; var getCalculatorRegistry = function () { if ( !window.calculatorWidgetRegistry ) { window.calculatorWidgetRegistry = Object.create( null ); } return window.calculatorWidgetRegistry; }; var registerCalculatorInstance = function ( calc ) { var targetId; if ( !calc || !calc.parent || !calc.parent.classList || !calc.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) ) { return; } targetId = calc.parent.dataset.calculatorId || calc.parent.id; if ( !targetId || targetId === '__proto__' ) { return; } getCalculatorRegistry()[targetId] = calc; }; var resolveButtonCalculatorTarget = function ( calc, buttonElm ) { var targetId, registry, targetElm; if ( !buttonElm || !buttonElm.dataset || !buttonElm.dataset.calculatorTarget ) { return calc; } targetId = buttonElm.dataset.calculatorTarget; registry = getCalculatorRegistry(); if ( registry[targetId] ) { return registry[targetId]; } targetElm = document.getElementById( targetId ); if ( targetElm && targetElm.dataset && targetElm.dataset.calculatorId && registry[targetElm.dataset.calculatorId] ) { return registry[targetElm.dataset.calculatorId]; } console.log( "Calculator: Button '" + ( buttonElm.id || '(no id)' ) + "' references target container '" + targetId + "' but it was not found" ); return null; }; var setup = function ( $content ) { var needsCodex = $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).length > 0 || $content.find( '.cdx-button, .cdx-label__label' ).length > 0 || $content.find( '[data-calculator-class*="cdx-"]' ).length > 0; var codexState = needsCodex ? mw.loader.getState( '@wikimedia/codex' ) : null; if ( needsCodex && codexState !== 'ready' && codexState !== 'error' && codexState !== 'missing' ) { mw.loader.using( '@wikimedia/codex', function () { setup( $content ); }, function () { setup( $content ); } ); return; } var containers = Array.from( $content.find( '.calculator-container' ) ); for ( var i = 0; i < containers.length; i++ ) { new CalculatorWidgets( Array.from( containers[i].getElementsByClassName( 'calculator-field' ) ), containers[i] ); } var elms = Array.from( $content.find( '.calculator-field' ) ); new CalculatorWidgets( elms, $content[0] ); $content.find( '.calculator-field-label' ).replaceWith( function () { var l = $( '<label>' ); if ( this.dataset.for !== undefined ) { if ( !this.dataset.for.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) || !$content.find( '#' + $.escapeSelector( this.dataset.for ) ).length ) { return this; } l.attr( 'for', this.dataset.for ); } if ( this.id ) { l.attr( 'id', this.id ); } if ( this.title ) { l.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { l.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-label__label' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-label' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; l.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-label( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } l.append( this.childNodes ); return l; } ); if ( needsCodex ) { if ( codexState === 'ready' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).css( 'visibility', 'visible' ); } else if ( codexState === 'error' || codexState === 'missing' ) { $content.find( '.calculator-codex-deferred' ).remove(); } } }; var doStats = function () { if ( window.calculatorStatsAlreadyDone !== true ) { window.calculatorStatsAlreadyDone = true; mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_total' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_wiki_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ) } ); var pageName = encodeURIComponent( mw.config.get( 'wgTitle' ).replace( / /g, '_' ) ); pageName = pageName.replace( /[^a-zA-Z0-9_]/g, '_' ); mw.track( 'stats.mediawiki_gadget_calculator_page_total', 1, { wiki: mw.config.get( 'wgDBname' ), page: pageName, NS: mw.config.get( 'wgNamespaceNumber' ) } ); } }; var codexSelectDarkFixStylesLoaded = false; var ensureCodexSelectDarkFixStyles = function () { var style; if ( codexSelectDarkFixStylesLoaded || document.getElementById( 'calculator-codex-select-dark-fix' ) ) { codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; return; } style = document.createElement( 'style' ); style.id = 'calculator-codex-select-dark-fix'; style.textContent = '.calculator-cdx-select-wrap{position:relative;display:inline-block;font-size: var( --font-size-medium, 1rem );}' + '.calculator-cdx-select-icon{display:none;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:max(calc(1em - 4px), 10px);' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-night .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '@media screen and (prefers-color-scheme: dark){' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select{background-image:none!important;}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.calculator-cdx-select-icon{' + 'display:block;position:absolute;top:50%;right:12px;transform:translateY(-50%);width:20px;height:20px;' + 'pointer-events:none;background-color:var(--color-base,#eaecf0);' + '-webkit-mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + 'mask-image:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/58/Codex_icon_expand.svg");' + '-webkit-mask-repeat:no-repeat;mask-repeat:no-repeat;' + '-webkit-mask-position:center;mask-position:center;' + '-webkit-mask-size:max(calc(1em - 4px), 10px);' + '}' + 'html.skin-theme-clientpref-os .calculator-cdx-select-wrap>.cdx-select:disabled+.calculator-cdx-select-icon{opacity:0.51;}' + '}'; document.head.appendChild( style ); codexSelectDarkFixStylesLoaded = true; }; var wrapCodexSelect = function ( input ) { var wrap, icon; if ( !input || input.tagName !== 'SELECT' || !input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { return; } if ( input.parentNode && input.parentNode.classList && input.parentNode.classList.contains( 'calculator-cdx-select-wrap' ) ) { return; } ensureCodexSelectDarkFixStyles(); wrap = document.createElement( 'span' ); wrap.className = 'calculator-cdx-select-wrap'; icon = document.createElement( 'span' ); icon.className = 'calculator-cdx-select-icon'; icon.setAttribute( 'aria-hidden', 'true' ); input.parentNode.insertBefore( wrap, input ); wrap.appendChild( input ); wrap.appendChild( icon ); }; var createSelect = function ( elm ) { var sel = document.createElement( 'select' ); var mapping; try { mapping = JSON.parse( elm.dataset.calculatorMapping ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. ' + e.message ); return sel; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + elm.id + '. unexpected type' ); return sel; } var opt; for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'object' ) { var optgroup = document.createElement( 'optgroup' ); optgroup.label = i; sel.appendChild( optgroup ); for ( var j in mapping[i] ) { if ( typeof mapping[i][j] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i][j] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i][j]; opt.appendChild( document.createTextNode( j ) ); optgroup.appendChild( opt ); } } } else if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { opt = document.createElement( 'option' ); opt.value = mapping[i]; opt.appendChild( document.createTextNode( i ) ); sel.appendChild( opt ); } } return sel; }; var CalculatorWidgets = function ( elms, parent ) { this.parent = parent; this.rand = Math.floor( Math.random() * 1000000000 ); this.itemList = Object.create( null ); this.elmList = Object.create( null ); this.backlinks = Object.create( null ); this.inProgressRefresh = undefined; this.clickX = this.clickY = this.clickPercentX = this.clickPercentY = NaN; this.clickPrevX = this.clickPrevY = this.clickPrevPercentX = this.clickPrevPercentY = NaN; this.clickStartX = this.clickStartY = this.clickStartPercentX = this.clickStartPercentY = NaN; this.clickType = NaN; this.clickInProgress = 0; this.repeatInfo = null; this.disableInfo = Object.create( null ); this.mappingInput = Object.create( null ); this.mappingOutput = Object.create( null ); var that = this; var radioGroups = Object.create( null ); if ( elms.length > 250 ) { console.log( 'Too many calculator widgets on page' ); return; } for ( var i in elms ) { var elm = elms[i]; var formula = elm.dataset.calculatorFormula; if ( formula && formula.length > 2000 ) { console.log( 'Skipping element with too long formula' ); continue; } var type = elm.dataset.calculatorType; var readonly = !!elm.dataset.calculatorReadonly; var id = elm.id.toString(); if ( id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-__proto__$/ ) || elm.dataset.calculatorName === '__proto__' ) { throw new Error( 'Invalid calculator id: ' + id ); } if ( !id ) { id = 'calculator-field-auto' + Math.floor( Math.random() * 10000000 ) + 'unnamed'; } if ( this.parent.classList.contains( 'calculator-container' ) && document.getElementById( id ) !== elm ) { var labelsToUpdate = this.parent.querySelectorAll( ':scope .calculator-field-label[data-for="' + CSS.escape( id ) + '"]' ); id = 'calcdisambig-' + this.rand + '-' + id; for ( var l = 0; l < labelsToUpdate.length; l++ ) { labelsToUpdate[l].dataset.for = id; } } var defaultVal = ( '' + elm.textContent ).trim(); if ( type === undefined || !id.match( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-[a-zA-Z_][a-zA-Z0-9_]*$/ ) ) { console.log( 'Skipping ' + id ); continue; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing formula of ' + id + ': ' + e.message + '. Formula given:' + formula ); continue; } if ( elm.className.match( /(^| )cdx-/ ) || ( elm.dataset.calculatorClass && elm.dataset.calculatorClass.match( /(^| )cdx-/ ) ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( type !== 'plain' && type !== 'passthru' ) { var input = type === 'select' ? createSelect( elm ) : document.createElement( 'input' ); input.className = 'calculator-field-live'; if ( elm.className !== 'calculator-field' ) { input.className += ' ' + elm.className.replace( /(^| )calculator-field($| )/g, ' ' ); } input.readOnly = readonly; if ( defaultVal !== '' ) { if ( type === 'text' ) { input.value = defaultVal; } else { input.value = convertFloat( defaultVal ); } } input.style.cssText = elm.style.cssText; if ( elm.dataset.calculatorSize ) { var size = parseInt( elm.dataset.calculatorSize ); input.size = size; input.style.width = type === 'number' ? 'calc( ' + size + 'ch' + ' + 20px)' : size + 'ch'; } if ( elm.dataset.calculatorClass ) { input.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( elm.dataset.calculatorSize ) { input.size = elm.dataset.calculatorSize; } if ( elm.dataset.calculatorMax ) { input.max = elm.dataset.calculatorMax; } if ( elm.dataset.calculatorMin ) { input.min = elm.dataset.calculatorMin; } if ( elm.dataset.calculatorPlaceholder ) { input.placeholder = elm.dataset.calculatorPlaceholder; } if ( elm.dataset.calculatorStep ) { input.step = elm.dataset.calculatorStep; } if ( elm.dataset.calculatorPrecision ) { input.dataset.calculatorPrecision = elm.dataset.calculatorPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorExponentialPrecision ) { input.dataset.calculatorExponentialPrecision = elm.dataset.calculatorExponentialPrecision; } if ( elm.dataset.calculatorDecimals ) { input.dataset.calculatorDecimals = elm.dataset.calculatorDecimals; } if ( elm.dataset.calculatorNanText ) { input.dataset.calculatorNanText = elm.dataset.calculatorNanText; } if ( type === 'radio' ) { if ( elm.dataset.calculatorName ) { input.name = 'calcgadget-' + this.rand + '-' + elm.dataset.calculatorName; } if ( radioGroups[elm.dataset.calculatorName] === undefined ) { radioGroups[elm.dataset.calculatorName] = []; } radioGroups[elm.dataset.calculatorName][radioGroups[elm.dataset.calculatorName].length] = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); } if ( elm.dataset.calculatorInputmode ) { input.inputMode = elm.dataset.calculatorInputmode; } if ( elm.dataset.calculatorEnterkeyhint ) { input.enterKeyHint = elm.dataset.calculatorEnterkeyhint; } if ( elm.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { input.dataset.calculatorDisabled = elm.dataset.calculatorDisabled; } if ( elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-describedby', elm.getAttribute( 'aria-describedby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-labelledby', elm.getAttribute( 'aria-labelledby' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-label' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-label', elm.getAttribute( 'aria-label' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-owns' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-owns', elm.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) !== null ) { input.setAttribute( 'aria-flowto', elm.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( elm.getAttribute( 'role' ) !== null ) { input.setAttribute( 'role', elm.getAttribute( 'role' ) ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { input.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { input.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { input.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula ) { input.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( type === 'number' || type === 'text' || type === 'radio' || type === 'checkbox' || type === 'hidden' || type === 'range' ) { input.type = type; } if ( type === 'select' && elm.dataset.calculatorValue ) { input.value = elm.dataset.calculatorValue; } if ( type === 'radio' || type === 'checkbox' ) { input.onchange = this.changeHandler.bind( this ); if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'true' || elm.dataset.calculatorChecked === '1' ) { input.checked = true; } else if ( elm.dataset.calculatorChecked === 'false' || elm.dataset.calculatorChecked === '0' ) { input.checked = false; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.checked = true; } var checkValue = convertFloat( elm.dataset.calculatorValue || '' ); if ( !isNaN( checkValue ) && !almostEquals( checkValue, 0 ) ) { input.value = checkValue; input.dataset.calculatorValue = checkValue; } else if ( !isNaN( defaultVal ) && !almostEquals( defaultVal, 0 ) ) { input.value = defaultVal; input.dataset.calculatorValue = defaultVal; } else { input.value = 1; input.dataset.calculatorValue = 1; } } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'text' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } input.id = id; elm.replaceWith( input ); elm = input; if ( type === 'select' && input.classList.contains( 'cdx-select' ) ) { wrapCodexSelect( input ); } input.addEventListener( 'input', this.changeHandler.bind( this ) ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-field' ); elm.classList.add( 'calculator-field-live' ); if ( elm.dataset.calculatorClass ) { elm.className += ' ' + elm.dataset.calculatorClass; } if ( [ 'off', 'polite', 'assertive' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaLive ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-live', elm.dataset.calculatorAriaLive ); } else if ( formula && type !== 'passthru' && !elm.dataset.calculatorAriaLive ) { elm.setAttribute( 'aria-live', 'polite' ); } if ( [ 'true', 'false' ].indexOf( elm.dataset.calculatorAriaAtomic ) !== -1 ) { elm.setAttribute( 'aria-atomic', elm.dataset.calculatorAriaAtomic ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRole ) { elm.setAttribute( 'role', elm.dataset.calculatorAriaRole ); } if ( elm.dataset.calculatorAriaRelevant ) { elm.setAttribute( 'aria-relevant', elm.dataset.calculatorAriaRelevant ); } if ( elm.id === '' ) { elm.id = id; } if ( elm.dataset.calculatorMapping && type === 'plain' ) { this.processMapping( elm.dataset.calculatorMapping, id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ) ); } } var itemId = id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); this.itemList[itemId] = formulaAST; this.elmList[itemId] = elm; } this.backlinks = buildBacklinks( this.itemList, radioGroups ); registerCalculatorInstance( this ); this.setupDisabledFields(); this.setupButtons(); if ( this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad && this.parent.dataset.calculatorRefreshOnLoad === 'true' ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( Object.keys( this.itemList ).filter( function ( a ) { return !( that.itemList[a] instanceof Null ); } ) ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.setupButtons(); }; CalculatorWidgets.prototype.processMapping = function ( mappingText, itemId ) { var mapping; try { mapping = JSON.parse( mappingText ); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. ' + e.message ); return; } if ( typeof mapping !== 'object' ) { console.log( 'Calculator: Error processing mapping of ' + itemId + '. unexpected type' ); return; } this.mappingInput[itemId] = mapping; var mapOut = Object.create( null ); for ( var i in mapping ) { if ( typeof mapping[i] === 'number' || [ 'default', 'Infinity', '-Infinity', 'NaN' ].indexOf( mapping[i] ) !== -1 ) { mapOut[mapping[i]] = i; } } this.mappingOutput[itemId] = mapOut; }; CalculatorWidgets.prototype.stopRepeat = function () { if ( this.repeatInfo ) { if ( this.repeatInfo.cancelIdentifier ) { window.clearInterval( this.repeatInfo.cancelIdentifier ); } var id = this.repeatInfo.id; this.repeatInfo = null; this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); } this.repeatInfo = null; }; CalculatorWidgets.prototype.startRepeat = function ( maxIterations, id ) { if ( this.repeatInfo ) { console.log( 'Calculator: Trying to start a repeat when one is already in progress. This should not happen' ); } this.repeatInfo = { maxIterations: maxIterations, iterationsSoFar: 0, cancelIdentifier: null, timeStart: Date.now(), id: id }; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-active', '--timer-active-' + id, '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; CalculatorWidgets.prototype.incrementRepeatIteration = function ( until ) { this.repeatInfo.iterationsSoFar++; if ( this.repeatInfo.iterationsSoFar > this.repeatInfo.maxIterations ) { this.stopRepeat(); return false; } if ( until ) { var untilRes = this.evaluate( until ); if ( !isNaN( untilRes ) && !almostEquals( untilRes, 0 ) ) { this.stopRepeat(); return false; } } var id = this.repeatInfo.id; if ( this.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = this.setBusy(); this.refresh( [ '--timer-iteration', '--timer-iteration-' + id ] ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); return true; }; var convertEventTypeToNumber = function ( type ) { switch ( type ) { case 'pointerdown': return 1; case 'pointermove': return 2; case 'pointerup': case 'click': return 3; case 'pointerleave': return 4; default: throw new Error( 'Unrecognized event type: ' + type ); } }; var updateClick = function ( calc ) { if ( calc.inProgressRefresh ) { console.log( 'Calculator: Refresh already in progress. This probably indicates a bug' ); } else { calc.inProgressRefresh = Object.create( null ); } var unsetBusy = calc.setBusy(); calc.refresh( [ '--click' ] ); calc.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; var makeButtonCallback = function ( calc, forElms, formulaASTs, repeat, maxIterations, toggle, until ) { return function buttonCallback ( event ) { if ( event.type !== 'click' ) { if ( !event.isPrimary || ( !calc.clickInProgress && event.type !== 'pointerdown' ) ) { return; } } event.preventDefault(); doStats(); var unsetBusy = calc.setBusy(); if ( toggle && calc.repeatInfo && calc.repeatInfo.id === event.currentTarget.id ) { calc.stopRepeat(); unsetBusy(); return; } if ( maxIterations !== undefined || repeat !== undefined ) { calc.stopRepeat(); if ( maxIterations > 1 ) { calc.startRepeat( maxIterations, event.currentTarget.id ); } } var doStuff = function () { var unsetBusyInner = calc.setBusy(); var stillGoing = true; if ( calc.repeatInfo ) { stillGoing = calc.incrementRepeatIteration( until ); } if ( stillGoing ) { for ( var i = 0; i < forElms.length; i++ ) { if ( !formulaASTs[i] || !forElms[i] ) { console.log( 'Skipping button update due to invalid formula or for attribute' ); continue; } var res = calc.evaluate( formulaASTs[i] ); calc.setValue( forElms[i], res ); forElms[i].dispatchEvent( new InputEvent( 'input' ) ); } } unsetBusyInner(); }; if ( maxIterations === undefined || maxIterations >= 1 ) { if ( calc.clickInProgress ) { calc.clickPrevX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickPercentY; } if ( event.type === 'pointerdown' ) { event.currentTarget.setPointerCapture( event.pointerId ); } if ( event.type !== 'pointerleave' ) { calc.clickX = event.offsetX; calc.clickY = event.offsetY; calc.clickPercentX = 100 * event.offsetX / event.currentTarget.clientWidth; calc.clickPercentY = 100 * event.offsetY / event.currentTarget.clientHeight; calc.clickInProgress = 1; } calc.clickType = convertEventTypeToNumber( event.type ); if ( event.type === 'click' || event.type === 'pointerdown' ) { calc.clickPrevX = calc.clickStartX = calc.clickX; calc.clickPrevY = calc.clickStartY = calc.clickY; calc.clickPrevPercentX = calc.clickStartPercentX = calc.clickPercentX; calc.clickPrevPercentY = calc.clickStartPercentY = calc.clickPercentY; } updateClick( calc ); doStuff(); if ( calc.clickType >= 3 ) { calc.clickX = calc.clickY = calc.clickPercentX = calc.clickPercentY = NaN; calc.clickPrevX = calc.clickPrevY = calc.clickPrevPercentX = calc.clickPrevPercentY = NaN; calc.clickStartX = calc.clickStartY = calc.clickStartPercentX = calc.clickStartPercentY = NaN; calc.clickInProgress = 0; calc.clickType = NaN; updateClick( calc ); } } unsetBusy(); if ( calc.repeatInfo && maxIterations > 1 && repeat >= 500 ) { calc.repeatInfo.cancelIdentifier = window.setInterval( doStuff, repeat ); } }; }; var connectButtonToFormula = function ( calc, $button, forAttr, formulaAttr, repeatDuration, maxIterations, toggle, untilAttr, draggable ) { if ( repeatDuration !== undefined ) { repeatDuration = Math.max( 500, Math.ceil( parseFloat( repeatDuration ) * 1000 ) ); if ( isNaN( repeatDuration ) ) { repeatDuration = undefined; } } if ( toggle === 'false' ) { toggle = false; } if ( maxIterations !== undefined ) { maxIterations = parseInt( maxIterations ); } else if ( repeatDuration ) { maxIterations = Infinity; } if ( typeof forAttr !== 'string' || typeof formulaAttr !== 'string' ) { return; } if ( formulaAttr.length > 2000 || ( untilAttr && untilAttr.length > 2000 ) ) { console.log( 'Skipping button with too long formula' ); return; } var until = null; try { until = ( new Parser( untilAttr ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Calculator: Error parsing until formula of button ' + $button[0].id + ': ' + e.message ); } var forList = forAttr.split( ';' ); var formulaList = formulaAttr.split( ';' ); var forElms = []; var formulaASTs = []; for ( var i = 0; i < forList.length; i++ ) { if ( formulaList[i] === undefined ) { break; } forElms[i] = calc.elmList[forList[i]]; try { formulaASTs[i] = ( new Parser( formulaList[i] ) ).parse(); } catch ( e2 ) { formulaASTs[i] = null; console.log( 'Calculator: Error parsing formula of button ' + $button[0].id + ' for ' + forList[i] + ': ' + e2.message ); } } if ( draggable ) { $button[0].addEventListener( 'pointerdown', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerup', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointerleave', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); $button[0].addEventListener( 'pointermove', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } else { $button[0].addEventListener( 'click', makeButtonCallback( calc, forElms, formulaASTs, repeatDuration, maxIterations, toggle, until ) ); } }; var connectButtonToAction = function ( calc, $button, action, buttonElm ) { if ( action !== 'search' ) { return; } $button[0].addEventListener( 'click', function ( event ) { event.preventDefault(); doStats(); triggerSearchAction( calc, $button[0], buttonElm.dataset.calculatorQueryfrom, buttonElm.dataset.calculatorNamespaces, buttonElm.dataset.calculatorSearchPage, buttonElm.dataset.calculatorSearchParam, buttonElm.dataset.calculatorExtraParams ); } ); }; var connectButton = function ( calc, $button, buttonElm, draggable ) { var action = buttonElm.dataset.calculatorAction; var targetCalc = resolveButtonCalculatorTarget( calc, buttonElm ); if ( !targetCalc ) { return; } if ( action ) { connectButtonToAction( targetCalc, $button, action, buttonElm ); return; } connectButtonToFormula( targetCalc, $button, buttonElm.dataset.calculatorFor, buttonElm.dataset.calculatorFormula, buttonElm.dataset.calculatorDelay, buttonElm.dataset.calculatorMaxIterations, buttonElm.dataset.calculatorToggle, buttonElm.dataset.calculatorUntil, draggable ); }; CalculatorWidgets.prototype.connectDisable = function ( elm, formula ) { if ( formula === '' || formula === '0' || formula === 'false' ) { return; } if ( formula.length > 2000 ) { console.log( 'Calculator: Disable formula for element ' + elm.id + ' is too long' ); return; } var formulaAST; try { formulaAST = ( new Parser( formula ) ).parse(); } catch ( e ) { console.log( 'Error parsing disable formula of element ' + elm.id + ': ' + e.message ); return; } this.disableInfo[elm.id] = { elm: elm, formula: formulaAST }; var idents = getIdentifiers( formulaAST ); var that = this; var item = '--disable-' + elm.id; idents.forEach( function ( ident ) { if ( !that.backlinks[ident] ) { that.backlinks[ident] = []; } that.backlinks[ident].push( item ); } ); var curValue = this.evaluate( formulaAST ); if ( !isNaN( curValue ) && !almostEquals( curValue, 0 ) ) { elm.disabled = true; } }; CalculatorWidgets.prototype.setupDisabledFields = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-live' ).each( function () { if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { this.disabled = true; } else { calc.connectDisable( this, this.dataset.calculatorDisabled ); } } } ); }; CalculatorWidgets.prototype.setupButtons = function () { var calc = this; $( this.parent ).find( '.calculator-field-button' ).replaceWith( function () { var b = $( '<button type="button">' ); if ( this.id && this.id !== '__proto__' ) { b.attr( 'id', this.id ); } else { b.attr( 'id', 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ) ); } if ( this.title ) { b.attr( 'title', this.title ); } if ( this.style.cssText ) { b.attr( 'style', this.style.cssText ); } if ( this.classList.contains( 'cdx-button' ) ) { mw.loader.load( '@wikimedia/codex' ); } if ( this.className !== 'calculator-field-button' ) { var extraClass = this.dataset.calculatorClass === undefined ? '' : ' ' + this.dataset.calculatorClass; b.attr( 'class', this.className.replace( /(^| )calculator-field-button( |$)/g, ' ' ) + extraClass ); } if ( this.dataset.calculatorAlt ) { b.attr( 'aria-label', this.dataset.calculatorAlt ); } if ( this.dataset.calculatorAriaLive ) { b.attr( 'aria-live', this.dataset.calculatorAriaLive ); } if ( this.getAttribute( 'role' ) ) { b.attr( 'role', this.getAttribute( 'role' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-owns' ) ) { b.attr( 'aria-owns', this.getAttribute( 'aria-owns' ) ); } if ( this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ) { b.attr( 'aria-flowto', this.getAttribute( 'aria-flowto' ) ); } if ( this.dataset.calculatorDisabled !== undefined ) { if ( this.dataset.calculatorDisabled === 'true' || this.dataset.calculatorDisabled === '1' ) { b.attr( 'disabled', true ); } else { calc.connectDisable( b[0], this.dataset.calculatorDisabled ); } } connectButton( calc, b, this, false ); b.append( this.childNodes ); return b; } ); // This is meant to allow image map type things. $( this.parent ).find( '.calculator-field-buttonraw' ).each( function () { if ( !this.id || this.id === '__proto__' ) { this.id = 'calculator-button-' + Math.ceil( Math.random() * 100000000000 ); } // Make sure we do not process twice. this.classList.remove( 'calculator-field-buttonraw' ); connectButton( calc, $( this ), this, this.classList.contains( 'calculator-field-buttondraggable' ) ); } ); }; CalculatorWidgets.prototype.changeHandler = function ( e ) { this.inProgressRefresh = Object.create( null ); var unsetBusy = this.setBusy(); doStats(); e.target.removeAttribute( 'data-calculator-real-value' ); var itemId = e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); var itemsToRefresh = [ this.backlinks[itemId] ]; this.inProgressRefresh[itemId] = true; this.setValueProperties( e.target, getValueOfElm( e.target, this.mappingInput[e.target.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )] ) ); var staritem = itemId.replace( /[0-9]+$/, '*' ); if ( itemId.match( /[0-9]+$/ ) && this.backlinks[staritem] ) { this.inProgressRefresh[staritem] = true; itemsToRefresh.push( this.backlinks[staritem] ); } this.refresh( itemsToRefresh.flat() ); this.inProgressRefresh = undefined; unsetBusy(); }; // The subset of formatting that still returns a float-like thing. var formatNumeric = function ( n, options ) { if ( typeof n !== 'number' ) { return n; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { return n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { return n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { return n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } return n; }; var format = function ( n, options, mapping ) { var res = n.toString(); if ( typeof n !== 'number' ) { return res; } if ( mapping && mapping[n] ) { return mapping[n]; } if ( mapping && mapping.default !== undefined ) { return mapping.default; } if ( isNaN( n ) ) { return options.calculatorNanText ? options.calculatorNanText : '?'; } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorDecimals ) ) ) { res = n.toFixed( parseInt( options.calculatorDecimals ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorPrecision ) ) ) { res = n.toPrecision( parseInt( options.calculatorPrecision ) ); } if ( !isNaN( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ) ) { res = n.toExponential( parseInt( options.calculatorExponentialPrecision ) ); } res = res.replace( /e([+-])([0-9]+)$/, function ( m, sign, exp ) { var tmp = '×10'; if ( sign === '-' ) { tmp += '⁻'; } tmp += exp.replace( /[0-9]/g, function ( d ) { return [ '⁰', '¹', '²', '³', '⁴', '⁵', '⁶', '⁷', '⁸', '⁹' ][d]; } ); return tmp; } ); return res; }; CalculatorWidgets.prototype.setValuePropertiesSpecialPurpose = function ( id ) { if ( id.match( /^--disable-.+/ ) ) { var elmId = id.substring( 10 ); if ( this.disableInfo[elmId] ) { var res = this.evaluate( this.disableInfo[elmId].formula ); this.disableInfo[elmId].elm.disabled = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); } else { console.log( 'Tried to refresh disable status for ' + elmId + ' but there is no such element.' ); } } return; }; // Set a data attribute, classes, etc. For ease of targeting via CSS. CalculatorWidgets.prototype.setValueProperties = function ( elm, value ) { var itemId = elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' ); elm.dataset.calculatorFieldValue = value.toFixed( 5 ); if ( !itemId.match( /^auto\d\d\d\d+unnamed$/ ) ) { this.parent.style.setProperty( '--calculator-' + itemId, value ); } if ( !isNaN( value ) && !almostEquals( value, 0 ) ) { elm.classList.remove( 'calculator-value-false' ); elm.classList.add( 'calculator-value-true' ); } else { elm.classList.remove( 'calculator-value-true' ); elm.classList.add( 'calculator-value-false' ); } }; CalculatorWidgets.prototype.refresh = function ( itemIds ) { var i; // Based on https://en.wikipedia.org/wiki/Topological_sorting#Depth-first_search var permMarks = Object.create( null ); var tempMarks = Object.create( null ); var topList = []; var that = this; if ( !itemIds ) { return; } var visit = function ( item ) { var i; if ( permMarks[item] ) { return; } if ( tempMarks[item] ) { if ( !item.match( /^--radio-/ ) ) { // Loops are expected for radio buttons. console.log( "Loop detected in calculator. '" + item + "' may not be updated properly. (This is expected for radio buttons)" ); } return; } tempMarks[item] = true; for ( i = 0; that.backlinks[item] && i < that.backlinks[item].length; i++ ) { visit( that.backlinks[item][i] ); } // Special case for index() if ( item.match( /[0-9]+$/ ) ) { var staritem = item.replace( /[0-9]+$/, '*' ); for ( i = 0; that.backlinks[staritem] && i < that.backlinks[staritem].length; i++ ) { visit( that.backlinks[staritem][i] ); } } permMarks[item] = true; topList.push( item ); // later we iterate backwards through this list. }; for ( i = 0; i < itemIds.length; i++ ) { if ( itemIds[i] !== undefined ) { visit( itemIds[i] ); } } for ( i = topList.length - 1; i >= 0; i-- ) { var itemId = topList[i]; if ( this.inProgressRefresh[itemId] ) { // It is expected radio buttons loop, since they depend on each other. If you check one, the others uncheck. if ( this.elmList[itemId] && this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Loop Detected! Skipping ' + itemId ); } continue; } if ( itemId.match( /^--/ ) ) { // A special purpose identifier this.setValuePropertiesSpecialPurpose( itemId ); this.inProgressRefresh[itemId] = true; continue; } else if ( !this.itemList[itemId] || this.itemList[itemId] instanceof Null ) { // This mostly should not happen but might if refresh on page load is set or with radio buttons. var elm = this.elmList[itemId]; this.setValueProperties( elm, getValueOfElm( elm, this.mappingInput[itemId] ) ); if ( this.elmList[itemId].type !== 'radio' ) { console.log( 'Tried to refresh field ' + itemId + ' with no formula' ); } continue; } this.inProgressRefresh[itemId] = true; var liveElm = this.elmList[itemId]; // Special handling for radio buttons to prevent loops from indirect clicks. if ( liveElm.type === 'radio' && this.inProgressRefresh['--radio-' + liveElm.name.replace( /^calcgadget-\d+-/, '' )] ) { this.setValueProperties( liveElm, getValueOfElm( liveElm, this.mappingInput[itemId] ) ); continue; } var res = this.evaluate( this.itemList[itemId] ); this.setValue( liveElm, res ); } }; CalculatorWidgets.prototype.setValue = function ( elm, res ) { this.setValueProperties( elm, res ); var mappingOut = this.mappingOutput[elm.id.replace( /^(?:calcdisambig-\d+-)?calculator-field-/, '' )]; if ( elm.tagName === 'INPUT' ) { if ( elm.type === 'range' ) { elm.value = res; } else if ( elm.type === 'number' ) { // We support some formatting types but not others as browser still expects this to be a number. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = formatNumeric( res, elm.dataset ); } else if ( elm.type === 'radio' || elm.type === 'checkbox' ) { elm.checked = !isNaN( res ) && !almostEquals( res, 0 ); if ( !elm.checked && elm.dataset.calculatorValue ) { // If we are unchecking this box, set its value back to the default // so that if a human rechecks it, the value of the control is the default // value and not the last value of the formula. elm.value = elm.dataset.calculatorValue; } } else { elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.value = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } } else if ( elm.tagName === 'SELECT' ) { elm.value = res; } else if ( elm.dataset.calculatorType !== 'passthru' ) { // plain type. elm.setAttribute( 'data-calculator-real-value', res ); elm.textContent = format( res, elm.dataset, mappingOut ); } }; // Set a calculator container to busy, which pauses some screen readers until everything is updated. // Returns a callback to unset to busy. CalculatorWidgets.prototype.setBusy = function () { var curVal = this.parent.getAttribute( 'aria-busy' ); if ( curVal === 'true' ) { return function () {}; } this.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'true' ); var that = this; return function () { that.parent.setAttribute( 'aria-busy', 'false' ); }; }; CalculatorWidgets.prototype.evaluate = evaluate; mw.hook( 'wikipage.content' ).add( setup ); } )(); 4dklwqb7xq4j2vikotwt79hay1cq6rd Šablon:Calculator button/dok 10 4720289 42579446 42560430 2026-04-09T00:26:39Z Vipz 151311 42579446 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} {{Koristi šablon Calculator}} {{Koristi spravicu|MediaWiki:Gadget-calculator.js}} ''''Calculator button'''' komplementira {{tl|Calculator}}. Služi za asocijaciju Calculator dugmadi s drugim Calculator elementima. Za stvaranje obične poveznice u obliku dugmeta, koristite šablon {{tl|Klikabilno dugme}}. Ovaj šablon se treba koristiti isključivo kao dio Calculator logike. == Upotreba == Nakon što se klikne, dugme izračuna vrijednost svog parametra <code>formula</code> i umetne rezultat u polje određeno parametrom <code>for</code>. Moguće je navesti više parova <code>for</code>/<code>formula</code> odvojenih točkom-zarezom ({{kod|;}}). Na primjer: <syntaxhighlight lang="wikitext"> x = {{calculator|type=plain|id=x|default=0}}<br /> {{calculator button|contents=Dodaj 1|for=x|formula=x+1|type=plain}} </syntaxhighlight> Stvara <div style="padding:1em;border: thin dashed grey"> x = {{calculator|type=plain|id=x|default=0}}<br /> {{calculator button|contents=Dodaj 1|for=x|formula=x+1|type=plain}} </div> Sadržaj dugmeta smije sadržavati samo neinteraktivni tekstualni sadržaj (bez poveznica i bez &lt;div&gt; elemenata). Slike su dopuštene. === Dugmad s ponavljanjem === Ako je postavljen parametar <code>delay</code> ('odgoda'), dugme će se ponavljati svakih toliko sekundi. Najmanja vrijednost ovog parametra je pola sekunde (0.5). Ponavljanje traje dok se ne dostigne vrijednost parametra <code>max iterations</code> ili dok se ne zaustavi na drugi način (u protivnom se nastavlja beskonačno). U jednom trenutku ponavljati se može samo jedno dugme, pa pokretanje jednog ponavljajućeg dugmeta prekida sva ostala ponavljanja unutar istog Calculator kontejnera (pogledajte <nowiki>{{</nowiki>[[Šablon:Calculator#Doseg identifikatora (scoping)|Calculator § Doseg identifikatora (scoping)]]<nowiki>}}</nowiki>). Ako je postavljen parametar <code>toggle</code>, ponovni klik na dugme zaustavlja ponavljanje. Parametar <code>until</code> može se koristiti za zaustavljanje ponavljanja kada neka formula postane istinita. U formulama se također mogu koristiti funkcije <code>timertime()</code>, <code>timer()</code> i <code>timeriterations()</code> za dobivanje informacija o trenutačnom ponavljajućem dugmetu. <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{calculator button |id=buttoncount |contents= {{calculator |type=plain |formula=timer() |mapping={"Počni brojati":0,"Zaustavi brojanje": 1} |default=Počni brojati }} |for=y |type=progressive |formula=y+1 |delay=0.5 |toggle=1 |max iterations=40 }}. Izbrojao sam do {{calculator|type=plain|id=y|default=0}} ukupno. Brojim već {{calculator|type=plain|formula=timertime(buttoncount)|default=?}} sekundi od zadnje pauze. </syntaxhighlight> Stvara: {{calculator button |id=buttoncount |contents= {{calculator |type=plain |formula=timer() |mapping={"Počni brojati":0,"Zaustavi brojanje": 1} |default=Počni brojati }} |for=y |type=progressive |formula=y+1 |delay=0.5 |toggle=1 |max iterations=40 }}. Izbrojao sam do {{calculator|type=plain|id=y|default=0}} ukupno. Brojim već {{calculator|type=plain|formula=timertime(buttoncount)|default=?}} sekundi od zadnje pauze. === Tipovi dugmadi === {{Prečica šablona|Codex button}} Zadana vrijednost parametra {{para|type}} jest <code>plain</code>. Izgled dugmadi tipa plain može se razlikovati ovisno o korisnikovom web pregledniku, operacijskom sustavu ili temi. [https://doc.wikimedia.org/codex/latest/components/demos/button.html Wikimedijin stilski priručnik Codex] je za ovu komponentu omogućio 'CSS-only' verziju pogodnu za implementaciju na Wikipediji. {{tl|Codex button}} služi kao [[Modul:Template wrapper|omotač]] šablona 'Calculator button' s unaprijed postavljenim parametrom {{para|type|default}}. Vrijednost ''default'' se odnosi na zadano ({{jez-en|default}}) stanje Codex dugmeta kojeg prikazujemo, a alternativno se može naglasiti plavom ili crvenom bojom (pratite smjernice stilskog priručnika). {| class="wikitable" || type || normal || primary || quiet || disabled |- || plain (bez Codexa) ||colspan=3| {{calculator button|type=plain}} || {{calculator button|type=plain|disabled=true}} |- || default || {{Codex button|weight=normal}} || {{Codex button|type=default|weight=primary}} || {{Codex button|weight=quiet}} || {{Codex button|disabled=1}} |- || progressive || {{Codex button|type=progressive|weight=normal}} || {{Codex button|type=progressive|weight=primary}} || {{Codex button|type=progressive|weight=quiet}} || {{Codex button|type=progressive|disabled=1}} |- || destructive || {{Codex button|type=destructive|weight=normal}} || {{Codex button|type=destructive|weight=primary}} || {{Codex button|type=destructive|weight=quiet}} || {{Codex button|type=destructive|disabled=1}} |} Zadana vrijednost parametra {{para|size}} je <code>medium</code>, a za iznimne slučajeve može poslužiti i <code>large</code> (npr. ako dugme sadrži malu ikonu). Vrijednost parametra {{para|alt}} je alternativni tekst vidljiv čitačima zaslona. Treba ga koristiti samo ako tekst dugmeta ne objašnjava njegovu svrhu; u većini slučajeva bolje je da sadržaj dugmeta bude opisni tekst. == TemplateData == {{TemplateData zaglavlje}} <templatedata> { "params": { "for": { "description": "ID Calculator polja na koje ovo dugme djeluje", "type": "string", "required": true }, "formula": { "description": "Formula kojom se postavlja vrijednost polja zadanog parametrom for", "example": "x+1", "type": "string", "required": true }, "contents": { "aliases": [ "1" ], "description": "Sadržaj dugmeta", "example": "Klikni ovdje", "type": "content", "required": true }, "type": { "description": "Stil dugmeta. Zadano je \"plain\". Vrijednost \"default\" znači Codex dugme tipa default, a ne zadanu vrijednost ovog šablona.", "example": "progressive", "type": "string", "suggestedvalues": [ "plain", "default", "progressive", "destructive" ], "default": "plain", "suggested": true }, "alt": { "description": "Alt tekst za čitače zaslona. Koristiti samo ako tekst dugmeta nije dovoljno jasan.", "type": "string" }, "class": { "description": "Dodatne CSS klase za dugme. Ako želite da izgleda kao dugme i kada je gadget isključen, dodajte \"cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled\"", "type": "string" }, "class-live": { "description": "Dodatne CSS klase koje se dodaju samo kada je Calculator gadget uključen", "type": "string" }, "disabled": { "description": "Formula koja određuje treba li dugme biti onemogućeno. Dugme je onemogućeno kada formula vrati true", "type": "string" }, "id": { "description": "ID elementa dugmeta", "type": "string" }, "size": { "description": "Veličina dugmeta", "type": "string", "suggestedvalues": [ "medium", "large" ], "default": "medium" }, "style": { "description": "Dodatni CSS stil za dugme", "type": "string" }, "title": { "description": "Tooltip za dugme", "type": "string" }, "weight": { "description": "Težina (vizualni naglasak) dugmeta (ne primjenjuje se na plain dugmad)", "example": "primary", "type": "string", "suggestedvalues": [ "normal", "primary", "quiet" ], "default": "normal" }, "role": { "description": "ARIA uloga dugmeta. Obično je nije potrebno postavljati." }, "aria-live": { "description": "Vrijednost aria-live atributa. Kontrolira objavljuju li čitači zaslona promjene." }, "delay": { "description": "Pretvara dugme u ponavljajuće dugme. Vrijeme između ponavljanja u sekundama (najmanje 0.5).", "type": "number" }, "toggle": { "description": "Za ponavljajuća dugmad: drugi klik zaustavlja ponavljanje.", "type": "boolean" }, "max iterations": { "description": "Koliko puta se dugme ponavlja. 0 prekida trenutno ponavljanje. Ako nije postavljeno, smatra se beskonačno ako je delay postavljen, inače 1.", "type": "number" }, "until": { "description": "Ponavljaj dok ova formula ne postane istinita. Parametar delay mora biti postavljen." }, "target": { "label": "target", "description": "Identifikator drugog Calculator containera na koji se dugme odnosi. Vrijednost treba odgovarati atributu id ili data-calculator-id ciljnog containera.", "type": "line" } }, "description": "Stvara dugme koje može utjecati na widget iz šablona Calculator", "paramOrder": [ "for", "formula", "contents", "type", "id", "alt", "class", "class-live", "disabled", "size", "style", "title", "weight", "role", "aria-live", "delay", "max iterations", "toggle", "until", "target" ] } </templatedata> <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> 0ajr118ps5q6ebjsyntj327jd8m1wet 42579459 42579446 2026-04-09T01:40:04Z Vipz 151311 42579459 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} {{Koristi šablon Calculator}} {{Koristi spravicu|MediaWiki:Gadget-calculator.js}} ''''Calculator button'''' komplementira {{tl|Calculator}}. Služi za asocijaciju Calculator dugmadi s drugim Calculator elementima. Za stvaranje obične poveznice u obliku dugmeta, koristite šablon {{tl|Klikabilno dugme}}. Ovaj šablon se treba koristiti isključivo kao dio Calculator logike. == Upotreba == Nakon što se klikne, dugme izračuna vrijednost svog parametra <code>formula</code> i umetne rezultat u polje određeno parametrom <code>for</code>. Moguće je navesti više parova <code>for</code>/<code>formula</code> odvojenih točkom-zarezom ({{kod|;}}). Na primjer: <syntaxhighlight lang="wikitext"> x = {{calculator|type=plain|id=x|default=0}}<br /> {{calculator button|contents=Dodaj 1|for=x|formula=x+1|type=plain}} </syntaxhighlight> Stvara <div style="padding:1em;border: thin dashed grey"> x = {{calculator|type=plain|id=x|default=0}}<br /> {{calculator button|contents=Dodaj 1|for=x|formula=x+1|type=plain}} </div> Sadržaj dugmeta smije sadržavati samo neinteraktivni tekstualni sadržaj (bez poveznica i bez &lt;div&gt; elemenata). Slike su dopuštene. === Dugmad s ponavljanjem === Ako je postavljen parametar <code>delay</code> ('odgoda'), dugme će se ponavljati svakih toliko sekundi. Najmanja vrijednost ovog parametra je pola sekunde (0.5). Ponavljanje traje dok se ne dostigne vrijednost parametra <code>max iterations</code> ili dok se ne zaustavi na drugi način (u protivnom se nastavlja beskonačno). U jednom trenutku ponavljati se može samo jedno dugme, pa pokretanje jednog ponavljajućeg dugmeta prekida sva ostala ponavljanja unutar istog Calculator kontejnera (pogledajte <nowiki>{{</nowiki>[[Šablon:Calculator#Doseg identifikatora (scoping)|Calculator § Doseg identifikatora (scoping)]]<nowiki>}}</nowiki>). Ako je postavljen parametar <code>toggle</code>, ponovni klik na dugme zaustavlja ponavljanje. Parametar <code>until</code> može se koristiti za zaustavljanje ponavljanja kada neka formula postane istinita. U formulama se također mogu koristiti funkcije <code>timertime()</code>, <code>timer()</code> i <code>timeriterations()</code> za dobivanje informacija o trenutačnom ponavljajućem dugmetu. <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{calculator button |id=buttoncount |contents= {{calculator |type=plain |formula=timer() |mapping={"Počni brojati":0,"Zaustavi brojanje": 1} |default=Počni brojati }} |for=y |type=progressive |formula=y+1 |delay=0.5 |toggle=1 |max iterations=40 }}. Izbrojao sam do {{calculator|type=plain|id=y|default=0}} ukupno. Brojim već {{calculator|type=plain|formula=timertime(buttoncount)|default=?}} sekundi od zadnje pauze. </syntaxhighlight> Stvara: {{calculator button |id=buttoncount |contents= {{calculator |type=plain |formula=timer() |mapping={"Počni brojati":0,"Zaustavi brojanje": 1} |default=Počni brojati }} |for=y |type=progressive |formula=y+1 |delay=0.5 |toggle=1 |max iterations=40 }}. Izbrojao sam do {{calculator|type=plain|id=y|default=0}} ukupno. Brojim već {{calculator|type=plain|formula=timertime(buttoncount)|default=?}} sekundi od zadnje pauze. === Tipovi dugmadi === {{Prečica šablona|Codex button}} Zadana vrijednost parametra {{para|type}} jest <code>plain</code>. Izgled dugmadi tipa plain može se razlikovati ovisno o korisnikovom web pregledniku, operacijskom sustavu ili temi. [https://doc.wikimedia.org/codex/latest/components/demos/button.html Wikimedijin stilski priručnik Codex] je za ovu komponentu omogućio 'CSS-only' verziju pogodnu za implementaciju na Wikipediji. {{tl|Codex button}} služi kao [[Modul:Template wrapper|omotač]] šablona 'Calculator button' s unaprijed postavljenim parametrom {{para|type|default}}. Vrijednost ''default'' se odnosi na zadano ({{jez-en|default}}) stanje Codex dugmeta kojeg prikazujemo, a alternativno se može naglasiti plavom ili crvenom bojom (pratite smjernice stilskog priručnika). {| class="wikitable" || type || normal || primary || quiet || disabled |- || plain (bez Codexa) ||colspan=3| {{calculator button|type=plain}} || {{calculator button|type=plain|disabled=true}} |- || default || {{Codex button|weight=normal}} || {{Codex button|type=default|weight=primary}} || {{Codex button|weight=quiet}} || {{Codex button|disabled=1}} |- || progressive || {{Codex button|type=progressive|weight=normal}} || {{Codex button|type=progressive|weight=primary}} || {{Codex button|type=progressive|weight=quiet}} || {{Codex button|type=progressive|disabled=1}} |- || destructive || {{Codex button|type=destructive|weight=normal}} || {{Codex button|type=destructive|weight=primary}} || {{Codex button|type=destructive|weight=quiet}} || {{Codex button|type=destructive|disabled=1}} |} Zadana vrijednost parametra {{para|size}} je <code>medium</code>, a za iznimne slučajeve može poslužiti i <code>large</code> (npr. ako dugme sadrži malu ikonu). Vrijednost parametra {{para|alt}} je alternativni tekst vidljiv čitačima zaslona. Treba ga koristiti samo ako tekst dugmeta ne objašnjava njegovu svrhu; u većini slučajeva bolje je da sadržaj dugmeta bude opisni tekst. == TemplateData == {{TemplateData zaglavlje}} <templatedata> { "params": { "for": { "description": "ID Calculator polja na koje ovo dugme djeluje", "type": "string", "required": true }, "formula": { "description": "Formula kojom se postavlja vrijednost polja zadanog parametrom for", "example": "x+1", "type": "string", "required": true }, "contents": { "aliases": [ "1" ], "description": "Sadržaj dugmeta", "example": "Klikni ovdje", "type": "content", "required": true }, "type": { "description": "Stil dugmeta. Zadano je \"plain\". Vrijednost \"default\" znači Codex dugme tipa default, a ne zadanu vrijednost ovog šablona.", "example": "progressive", "type": "string", "suggestedvalues": [ "plain", "default", "progressive", "destructive" ], "default": "plain", "suggested": true }, "alt": { "description": "Alt tekst za čitače zaslona. Koristiti samo ako tekst dugmeta nije dovoljno jasan.", "type": "string" }, "class": { "description": "Dodatne CSS klase za dugme. Ako želite da izgleda kao dugme i kada je gadget isključen, dodajte \"cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled\"", "type": "string" }, "class-live": { "description": "Dodatne CSS klase koje se dodaju samo kada je Calculator gadget uključen", "type": "string" }, "disabled": { "description": "Formula koja određuje treba li dugme biti onemogućeno. Dugme je onemogućeno kada formula vrati true", "type": "string" }, "id": { "description": "ID elementa dugmeta", "type": "string" }, "size": { "description": "Veličina dugmeta", "type": "string", "suggestedvalues": [ "medium", "large" ], "default": "medium" }, "style": { "description": "Dodatni CSS stil za dugme", "type": "string" }, "title": { "description": "Tooltip za dugme", "type": "string" }, "weight": { "description": "Težina (vizualni naglasak) dugmeta (ne primjenjuje se na plain dugmad)", "example": "primary", "type": "string", "suggestedvalues": [ "normal", "primary", "quiet" ], "default": "normal" }, "role": { "description": "ARIA uloga dugmeta. Obično je nije potrebno postavljati." }, "aria-live": { "description": "Vrijednost aria-live atributa. Kontrolira objavljuju li čitači zaslona promjene." }, "delay": { "description": "Pretvara dugme u ponavljajuće dugme. Vrijeme između ponavljanja u sekundama (najmanje 0.5).", "type": "number" }, "toggle": { "description": "Za ponavljajuća dugmad: drugi klik zaustavlja ponavljanje.", "type": "boolean" }, "max iterations": { "description": "Koliko puta se dugme ponavlja. 0 prekida trenutno ponavljanje. Ako nije postavljeno, smatra se beskonačno ako je delay postavljen, inače 1.", "type": "number" }, "until": { "description": "Ponavljaj dok ova formula ne postane istinita. Parametar delay mora biti postavljen." }, "target": { "description": "Identifikator drugog Calculator containera na koji se dugme odnosi. Vrijednost treba odgovarati atributu id ili data-calculator-id ciljnog containera.", "type": "line" }, "action": { "description": "Pokreće imenovanu akciju dugmeta umjesto formula-načina rada. Trenutačno je podržano samo \"search\".", "example": "search", "type": "line", "suggestedvalues": [ "search" ] }, "queryfrom": { "description": "Ime polja Calculatora iz kojeg se uzima tekst upita. Koristi se samo kad je \"action=search\".", "example": "upit", "type": "line" }, "namespaces": { "description": "Popis imenskih prostora koje treba uključiti u pretragu, odvojen pomoću ; ili {{!}} (što rezultira u | ). Navode se pomoću njihovih engleskih ili lokalnih naziva/aliasa, odnosno brojčanim identifikatorima. Pogledajte tabelu u [[Wikipedija:Imenski prostor]].", "example": "0;10;14", "type": "line" }, "search-page": { "description": "Posebna stranica kojom se izvršava pretraga.", "type": "wiki-page-name", "default": "Special:Search" }, "search-param": { "description": "Ime GET parametra u koji se upisuje tekst iz polja queryfrom. Ako nije zadano, koristi se search. Pogledajte 'Help:CirrusSearch' na MediaWiki wikiju.", "example": "prefix", "type": "line", "default": "search" }, "extra-params": { "description": "Dodatni URL parametri u obliku query stringa, npr. 'key=value&key2=value2'. Spravica ih parsira i spaja s parametrima koje sama dodaje; ako 'fulltext' nije zadan, dodaje 'fulltext=1'.", "example": "fulltext=1&prefix=Template:", "type": "line" } }, "description": "Stvara dugme koje može utjecati na widget iz šablona Calculator", "paramOrder": [ "for", "formula", "contents", "type", "id", "alt", "class", "class-live", "disabled", "size", "style", "title", "weight", "role", "aria-live", "delay", "max iterations", "toggle", "until", "target", "action", "queryfrom", "namespaces", "search-page", "search-param", "extra-params" ] } </templatedata> <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> sjpagifjsj1vn9snkwpzagak2yxlyj9 Šablon:Calculator select 10 4720349 42579502 42560670 2026-04-09T06:04:41Z Vipz 151311 42579502 wikitext text/x-wiki <includeonly><templatestyles src="Calculator select/styles.css" />{{#invoke:Template wrapper|wrap|_template=Calculator|type=select}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 159flrswz2ll1kjs0u4s4qbfewv0mvb 42579503 42579502 2026-04-09T06:28:52Z Vipz 151311 Poništena izmjena [[Special:Diff/42579502|42579502]] korisnika [[Special:Contributions/Vipz|Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) 42579503 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:Template wrapper|wrap|_template=Calculator|type=select}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> m9dhayi1hyjwmxnez8sd0m6fhis75cn Šablon:Codex select 10 4720350 42579504 42577286 2026-04-09T06:29:45Z Vipz 151311 42579504 wikitext text/x-wiki <includeonly><templatestyles src="Šablon:Codex select/styles.css" /><span class="cdx-select-wrap">{{#invoke:Template wrapper|wrap|_template=Calculator|type=select|class=cdx-select}}</span></includeonly><noinclude> {{dokumentacija|content= {{Koristi šablon Calculator}} {{Meko preusmjerenje|Šablon:Calculator select#Codex}} [[Kategorija:Codex šabloni]] }}</noinclude> 3aggl8gne73cyqjhm448y9j99dbuh1f 42579506 42579504 2026-04-09T06:33:50Z Vipz 151311 Poništena izmjena [[Special:Diff/42579504|42579504]] korisnika [[Special:Contributions/Vipz|Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) 42579506 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:Template wrapper|wrap|_template=Calculator|type=select|class=cdx-select}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija|content= {{Koristi šablon Calculator}} {{Meko preusmjerenje|Šablon:Calculator select#Codex}} [[Kategorija:Codex šabloni]] }}</noinclude> 353bmejxfgtr54gjbva2jhs1de92k7d Šablon:Calculator select/dok 10 4720351 42579501 42560984 2026-04-09T05:44:57Z Vipz 151311 /* Codex */ 42579501 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} {{Koristi šablon Calculator}} {{Koristi spravicu|MediaWiki:Gadget-calculator.js}} ''''Calculator select'''' je [[Modul:Template wrapper|omotač]] šablona {{tl|Calculator}} s unaprijed zadanim parametrom {{para|type|select}} koji služi za stvaranje padajućeg izbornika ({{jez-en|select}}). Vrijednost izabrana u izborniku može se koristiti u formulama i drugim poljima Calculator elemenata s kojima je u asocijaciji. == Upotreba == Parametar {{para|id}} određuje identifikator polja koji se može koristiti u formulama, a {{para|mapping}} definira opcije u padajućem izborniku. Parametrom {{para|value}} možete odrediti koja je opcija početno odabrana, ako ne želite da to bude prva opcija u redoslijedu. Pogledajte dokumentaciju ovih parametara na [[Šablon:Calculator|glavnom šablonu]], a naročito {{slink|Šablon:Calculator|Mapiranje|nopage=y}} i {{slink|Šablon:Calculator|Argumenti šablona|nopage=y}}. Na primjer: <syntaxhighlight lang="wikitext"> <div class="calculator-container" data-calculator-refresh-on-load="true"> {{calculator |id=a |default=3 |size=4}} {{calculator |type=plain |formula=op |mapping={ "…": "default", "+": 1, "-": 2, "×": 3, "÷": 4 } |default=…}} {{calculator |id=b |default=4 |size=4}} <nowiki>=</nowiki> {{calculator |id=c |type=plain |formula=ifnan(op,NaN,switch(op,1,a+b,2,a-b,3,a*b,4,a/b,NaN)) |default=?}} <br /> {{calculator select |id=op |mapping={ "Odaberite operaciju": "NaN", "+ (zbrajanje)": 1, "- (oduzimanje)": 2, "× (množenje)": 3, "÷ (dijeljenje)": 4 } |value=NaN}} </div> </syntaxhighlight> Stvara: <div class="calculator-container" data-calculator-refresh-on-load="true"> {{calculator |id=a |default=3 |size=4}} {{calculator |type=plain |formula=op |mapping={ "…": "default", "+": 1, "-": 2, "×": 3, "÷": 4 } |default=…}} {{calculator |id=b |default=4 |size=4}} <nowiki>=</nowiki> {{calculator |id=c |type=plain |formula=ifnan(op,NaN,switch(op,1,a+b,2,a-b,3,a*b,4,a/b,NaN)) |default=?}} <br /> {{calculator select |id=op |mapping={ "Odaberite operaciju": "NaN", "+ (zbrajanje)": 1, "- (oduzimanje)": 2, "× (množenje)": 3, "÷ (dijeljenje)": 4 } |value=NaN}} </div> Obzirom da je sadržaj {{para|mapping}} parametra JSON objekt, može sadržavati isključivo tekstualni sadržaj. == Codex == {{Prečica šablona|Codex select}} [https://doc.wikimedia.org/codex/latest/components/demos/select.html Wikimedijin stilski priručnik Codex] je za ovu komponentu omogućio 'CSS-only' verziju pogodnu za implementaciju na Wikipediji. Ova implementacija zahvaća vanjski izgled i veličinu elementa; izgled otvorenog padajućeg izbornika određuju preglednik i operacijski sustav. {{tl|Codex select}} dolazi s unaprijed postavljenim parametrom {{para|class|cdx-select}}. <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Codex select |mapping={ "Odaberite opciju": "NaN", "Osnovne opcije": { "Opcija 1": 1.1, "Opcija 2": 1.2, "Opcija 3": 1.3, "Opcija 4": 1.4 }, "Ostale opcije": { "Opcija A": 2.1, "Opcija B": 2.2 } } }} </syntaxhighlight> {{Codex select |mapping={ "Odaberite opciju": "NaN", "Osnovne opcije": { "Opcija 1": 1.1, "Opcija 2": 1.2, "Opcija 3": 1.3, "Opcija 4": 1.4 }, "Ostale opcije": { "Opcija A": 2.1, "Opcija B": 2.2 } } }} == Stanje == Postavljanjem parametra {{para|disabled|true}} element se prikazuje se u onemogućenom stanju: {{Codex select |mapping={ "Odaberite opciju": "NaN", "Osnovne opcije": { "Opcija 1": 1.1, "Opcija 2": 1.2, "Opcija 3": 1.3, "Opcija 4": 1.4 }, "Ostale opcije": { "Opcija A": 2.1, "Opcija B": 2.2 } } |disabled=true}} Stanjem elementa može se upravljati vrijednošću nekog drugog elementa: <div class="calculator-container" data-calculator-refresh-on-load="true"> {{calculator |type=hidden |id=select_disabled |default=0 }} {{Codex select |style=vertical-align: middle; |mapping={ "Odaberite opciju": "NaN", "Osnovne opcije": { "Opcija 1": 1.1, "Opcija 2": 1.2, "Opcija 3": 1.3, "Opcija 4": 1.4 }, "Ostale opcije": { "Opcija A": 2.1, "Opcija B": 2.2 } } |disabled=select_disabled }} {{Codex button |style=vertical-align: middle; |for=select_disabled |formula=not(select_disabled) |contents={{calculator |type=plain |formula=select_disabled |mapping={"Isključi":0,"Uključi":1} |default=Isključi }} }} </div> == TemplateData == {{TemplateData zaglavlje}} <templatedata> { "description": "Stvara padajući izbornik; vrijednost izabrane opcije može se koristiti u formulama i poljima drugih Calculator komponenti.", "params": { "id": { "label": "ID", "description": "Identifikator Calculator polja. Na njega se mogu pozivati drugi Calculator šabloni u formulama.", "type": "string", "suggested": true }, "mapping": { "label": "Mapiranje", "description": "JSON objekt koji definira opcije u padajućem izborniku. Ključevi su tekst koji se prikazuje, a vrijednosti su interne vrijednosti opcija.", "type": "string", "required": true }, "value": { "label": "Početna vrijednost", "description": "Početno odabrana interna vrijednost opcije. Ako nije zadano, odabire se prva opcija u redoslijedu.", "type": "string" }, "default": { "label": "Zadana vrijednost", "description": "Zadana vrijednost polja.", "type": "string" }, "formula": { "label": "Formula", "description": "Formula koja određuje vrijednost polja.", "type": "string" }, "class": { "label": "CSS klasa", "description": "Dodatna CSS klasa za element.", "type": "string" }, "class-live": { "label": "Dinamička CSS klasa", "description": "Dodatna CSS klasa koja se dodaje samo ako je gadget omogućen.", "type": "string" }, "style": { "label": "CSS stil", "description": "Inline CSS za stiliziranje elementa.", "type": "string" }, "title": { "label": "Naslov", "description": "Tekst koji se prikazuje kao tooltip.", "type": "string" }, "aria-live": { "label": "ARIA live", "description": "Vrijednost atributa aria-live za pristupačnost.", "type": "string", "suggestedvalues": [ "off", "polite", "assertive" ] }, "readonly": { "label": "Samo za čitanje", "description": "Čini polje nepromjenjivim korisničkom interakcijom.", "type": "boolean" }, "disabled": { "label": "Onemogućeno", "description": "Prikazuje element u onemogućenom stanju.", "type": "boolean" } } } </templatedata> <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> 569su7npszc0btnajlzwk0vhldbxgbf Wikipedija:CEE Proljeće 2026./Statistika 4 4720573 42579397 42579317 2026-04-08T15:27:52Z Vipz-bot 331934 Ažuriranje statistike 42579397 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Panel za uređivačke akcije/styles.css"/> <!-- BOT:UPDATED:START --> '''Zadnje ažuriranje:''' 2026-04-08 17:27 CEST <!-- BOT:UPDATED:END --> <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col" id="new"> {{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}} <!-- BOT:NEW:START --> {| class="wikitable sortable" ! br. ! članak ! tema ! država ! korisnik |- | 1. | [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 2. | [[Odnosi Poljske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 3. | [[Suvaja (pećina)]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 4. | [[Ljubiša Ćurgus]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 5. | [[Bolnica u Šobatovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 6. | [[Elek Benedek]] | književnost | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 7. | [[Mađarizam]] | lingvistika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 8. | [[Sevasti Qiriazi]] | žena<br>obrazovanje<br>društvo | {{Zastava|Albanija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 9. | [[Partizanska bolnica Lastve]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 10. | [[Zabel Jesajan]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | {{Zastava|Armenija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 11. | [[Saša Božović]] | žena | {{Zastava|Srbija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 12. | [[Matilda Caragiu Marioțeanu]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | [[Aromunski jezik]]<br>{{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 13. | [[Partizanska bolnica u Jasikovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 14. | [[Partizanska bolnica Korčanica]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 15. | [[Mala partizanka]] | historija<br>transport | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 16. | [[Nekropola stećaka Kopošići]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 17. | [[Nekropola stećaka Vranjevo selo]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 18. | [[Valentina Tereškova]] | nauka<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 19. | [[Wisława Szymborska]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 20. | [[Nekropola stećaka Podgradinje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 21. | [[Jama Oko]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 22. | [[Nekropola stećaka Toplice]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |} <!-- BOT:NEW:END --> </div> <div class="info-columns__col" id="expanded"> {{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}} <!-- BOT:EXPANDED:START --> Trenutno nema zabilježenih doprinosa. <!-- BOT:EXPANDED:END --> </div> </div> 1jphw0zs9km2eo5ngt3bw48npewlnet 42579424 42579397 2026-04-08T19:41:48Z Vipz-bot 331934 Ažuriranje statistike 42579424 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Panel za uređivačke akcije/styles.css"/> <!-- BOT:UPDATED:START --> '''Zadnje ažuriranje:''' 2026-04-08 21:41 CEST <!-- BOT:UPDATED:END --> <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col" id="new"> {{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}} <!-- BOT:NEW:START --> {| class="wikitable sortable" ! br. ! članak ! tema ! država ! korisnik |- | 1. | [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 2. | [[Odnosi Poljske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 3. | [[Suvaja (pećina)]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 4. | [[Ljubiša Ćurgus]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 5. | [[Bolnica u Šobatovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 6. | [[Elek Benedek]] | književnost | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 7. | [[Mađarizam]] | lingvistika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 8. | [[Sevasti Qiriazi]] | žena<br>obrazovanje<br>društvo | {{Zastava|Albanija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 9. | [[Partizanska bolnica Lastve]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 10. | [[Zabel Jesajan]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | {{Zastava|Armenija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 11. | [[Saša Božović]] | žena | {{Zastava|Srbija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 12. | [[Matilda Caragiu Marioțeanu]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | [[Aromunski jezik]]<br>{{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 13. | [[Partizanska bolnica u Jasikovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 14. | [[Partizanska bolnica Korčanica]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 15. | [[Mala partizanka]] | historija<br>transport | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 16. | [[Nekropola stećaka Kopošići]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 17. | [[Nekropola stećaka Vranjevo selo]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 18. | [[Valentina Tereškova]] | nauka<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 19. | [[Wisława Szymborska]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 20. | [[Nekropola stećaka Podgradinje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 21. | [[Jama Oko]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 22. | [[Nekropola stećaka Toplice]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 23. | [[Olga Tokarczuk]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |} <!-- BOT:NEW:END --> </div> <div class="info-columns__col" id="expanded"> {{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}} <!-- BOT:EXPANDED:START --> Trenutno nema zabilježenih doprinosa. <!-- BOT:EXPANDED:END --> </div> </div> ecjwgj6lsdlwmnaeu2qekaia0196mes 42579458 42579424 2026-04-09T01:01:01Z Vipz-bot 331934 Ažuriranje statistike 42579458 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Panel za uređivačke akcije/styles.css"/> <!-- BOT:UPDATED:START --> '''Zadnje ažuriranje:''' 2026-04-09 03:00 CEST <!-- BOT:UPDATED:END --> <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col" id="new"> {{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}} <!-- BOT:NEW:START --> {| class="wikitable sortable" ! br. ! članak ! tema ! država ! korisnik |- | 1. | [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 2. | [[Odnosi Poljske i Evropske unije]] | politika | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Aca|Aca]] |- | 3. | [[Suvaja (pećina)]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 4. | [[Ljubiša Ćurgus]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 5. | [[Bolnica u Šobatovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 6. | [[Elek Benedek]] | književnost | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 7. | [[Mađarizam]] | lingvistika | {{Zastava|Mađarska}} | [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |- | 8. | [[Sevasti Qiriazi]] | žena<br>obrazovanje<br>društvo | {{Zastava|Albanija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 9. | [[Partizanska bolnica Lastve]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 10. | [[Zabel Jesajan]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | {{Zastava|Armenija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 11. | [[Saša Božović]] | žena | {{Zastava|Srbija}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 12. | [[Matilda Caragiu Marioțeanu]] | žena<br>nauka<br>obrazovanje | [[Aromunski jezik]]<br>{{Zastava|Rumunija}} | [[Korisnik:Vipz|Vipz]] |- | 13. | [[Partizanska bolnica u Jasikovcu]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 14. | [[Partizanska bolnica Korčanica]] | historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 15. | [[Mala partizanka]] | historija<br>transport | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 16. | [[Nekropola stećaka Kopošići]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 17. | [[Nekropola stećaka Vranjevo selo]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 18. | [[Valentina Tereškova]] | nauka<br>biografija | {{Zastava|Rusija}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 19. | [[Wisława Szymborska]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 20. | [[Nekropola stećaka Podgradinje]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 21. | [[Jama Oko]] | priroda | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 22. | [[Nekropola stećaka Toplice]] | kultura<br>historija | {{Zastava|Bosna i Hercegovina}} | [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] |- | 23. | [[Olga Tokarczuk]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |- | 24. | [[Władysław Reymont]] | književnost<br>biografija | {{Zastava|Poljska}} | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |} <!-- BOT:NEW:END --> </div> <div class="info-columns__col" id="expanded"> {{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}} <!-- BOT:EXPANDED:START --> Trenutno nema zabilježenih doprinosa. <!-- BOT:EXPANDED:END --> </div> </div> no9w46t8a59ortwuvio9dwfpoexxdkj Šablon:Calculator/zbirka/matematički koraci 10 4720920 42579489 42577302 2026-04-09T03:22:48Z Vipz 151311 |class=skin-invert za tamnu temu 42579489 wikitext text/x-wiki <!-- Pri testiranju obavezno provjeri 4 slučaja: normalni prikaz, s onemogućenim gadgetom (koristi ?safemode=1), u režimu za štampu i u režimu bez JavaScripta (http://bawolff.net/wiki-nojs.htm?sh:Šablon:Calculator/zbirka/matematički_koraci) --><onlyinclude><div id="proof-container"><templatestyles src="Šablon:Calculator/zbirka/matematički koraci/styles.css"/> <div id="controls" class="calculatorgadget-enabled" style="margin: auto;width:fit-content;display: none"> {{Calculator-hideifzero|formula=not(ifgreater(curstep,1))|1={{calculator button|disabled=1|type=default|for=curstep|formula=curstep-1|contents=&larr; Prethodni korak}}}} {{Calculator-hideifzero|starthidden=1|formula=ifgreater(curstep,1)|1={{calculator button|type=default|for=curstep|formula=curstep-1|contents=&larr; Prethodni korak}}}} {{Calculator-hideifzero|starthidden=1|formula=ifgreater(curstep,9)|1={{calculator button|type=progressive|for=curstep|disabled=1|weight=primary|formula=curstep+1|contents=Sljedeći korak &rarr;}}}} {{Calculator-hideifzero|formula=iflessorequal(curstep,9)|1={{calculator button|type=progressive|weight=primary|for=curstep|formula=curstep+1|contents=Sljedeći korak &rarr;}}}} {{calculator|type=hidden|id=curstep|default=1}} </div> <div id="proof-image"> {{Calculator-hideifzero|class=calculatorgadget-enabled|style=display:none|formula=ifequal(curstep,1)|text=[[File:Orthocenter_proof_step_1.svg|center|class=skin-invert]]}} {{Calculator-hideifzero|formula=ifequal(curstep,2)|starthidden=1|text=[[File:Orthocenter_proof_step_2.svg|center|class=skin-invert]]}} {{Calculator-hideifzero|formula=ifequal(curstep,3)|starthidden=1|text=[[File:Orthocenter_proof_step_3.svg|center|class=skin-invert]]}} {{Calculator-hideifzero|formula=ifequal(curstep,4)|starthidden=1|text=[[File:Orthocenter_proof_step_4.svg|center|class=skin-invert]]}} {{Calculator-hideifzero|formula=ifequal(curstep,5)|starthidden=1|text=[[File:Orthocenter_proof_step_5.svg|center|class=skin-invert]]}} {{Calculator-hideifzero|formula=ifequal(curstep,6)|starthidden=1|text=[[File:Orthocenter_proof_step_6.svg|center|class=skin-invert]]}} {{Calculator-hideifzero|formula=ifequal(curstep,7)|starthidden=1|text=[[File:Orthocenter_proof_step_7.svg|center|class=skin-invert]]}} {{Calculator-hideifzero|formula=ifequal(curstep,8)|starthidden=1|text=[[File:Orthocenter_proof_step_8.svg|center|class=skin-invert]]}} {{Calculator-hideifzero|class=calculatorgadget-fallback|formula=ifgreaterorequal(curstep, 9)|text=[[File:Orthocenter_proof_step_9.svg|center|class=skin-invert]]}} </div> <div id="proof-body"> <span id="step_1" class="proof_step">Neka je <math>\rm AB\Gamma</math> trougao.</span> {{calculator-hideifzero|class=calculatorgadget-fallback|formula=ifgreaterorequal(curstep,2,1,0)|text=Visine <math>\rm BE</math> i <math>\rm \Gamma Z</math> sijeku se u <math>\rm H</math>.}} {{calculator-hideifzero|class=calculatorgadget-fallback|formula=ifgreaterorequal(curstep,3,1,0)|text=Pokazat ćemo da je i <math>\rm AH</math> okomita na <math>\rm B\Gamma</math>, tj. da je visina trougla <math>\rm AB\Gamma</math>.}} <ul> {{calculator-hideifzero||element=li|class=calculatorgadget-fallback|formula=ifgreaterorequal(curstep,4,1,0)|text=Četverougao <math>\rm BZE\Gamma</math> je [[tetivni četverougao|tetivan]], jer je <math>\angle {\rm BZ\Gamma} = \angle {\rm \Gamma EB} = 90^\circ</math>. {{calculator-hideifzero|class=calculatorgadget-fallback|formula=ifgreaterorequal(curstep,5,1,0)|text=Stoga je i <math>\widehat{\rm ZEB} = \widehat {\rm Z\Gamma B} = \hat{\omega}</math> (nad istim lukom).}}}} {{calculator-hideifzero|class=calculatorgadget-fallback|element=li|formula=ifgreaterorequal(curstep,6,1,0)|text=Četverougao <math>\rm AZHE</math> je tetivan jer su nasuprotni uglovi <math>\widehat{\rm AEH}</math> i <math>\widehat{\rm AZH}</math> [[Ugao#Vrste uglova|suplementni]] (<math>\widehat{\rm AEH} + \widehat{\rm AZH} = 90^\circ + 90^\circ = 180^\circ</math>). {{calculator-hideifzero|class=calculatorgadget-fallback|formula=ifgreaterorequal(curstep,7,1,0)|text=Stoga su uglovi <math>\widehat{\rm ZAH}</math> i <math>\widehat{\rm ZEH} = \hat{\omega}</math> jednaki.}}}} {{calculator-hideifzero|class=calculatorgadget-fallback|element=li|formula=ifgreaterorequal(curstep,8,1,0)|text=Uglovi <math>\widehat{\rm AHZ}</math> i <math>\widehat{\rm \Delta H\Gamma}</math> jednaki su kao vršni uglovi, tj. <math>\widehat{\rm AHZ} = \widehat{\rm \Delta H\Gamma} = \hat{\varphi}</math>. {{calculator-hideifzero|class=calculatorgadget-fallback|formula=ifgreaterorequal(curstep,9,1,0)|text=U pravouglom trouglu <math>\rm AHZ</math> imamo da je <math>\hat{\varphi} + \hat{\omega} = 90^\circ</math>, pa u trouglu <math>\rm H\Delta\Gamma</math> vrijedi <math>\widehat {\rm A\Delta\Gamma} = 90^\circ</math>.}}}} </ul> {{calculator-hideifzero|class=calculatorgadget-fallback|formula=ifgreaterorequal(curstep,10,1,0)|text=Zaključujemo da ...}} </div> {{calculator-hideifzero|formula=ifless(curstep,10,1,0)|text={{calculator button|type=progressive|class=calculatorgadget-enabled|style=display:none|contents=Preskoči na kraj|for=curstep|formula=10}}}} </div></onlyinclude> pymo8vhli6xurk7l9llnp8nq7psvx04 Modul:Chess viewer 828 4721068 42579427 42579326 2026-04-08T20:31:26Z Vipz 151311 privremena zamjena za ikonu 'flip' koja bi eventualno trebala biti dodana i u službeni codex 42579427 Scribunto text/plain -- Creates a chess diagram with arrows and a play button in order to show an entire game. -- Based on [[Module:Chessboard]], inspired by [[mw:Extension:Chessbrowser]] -- This might be cleaner if it worked directly on the PGN notation instead of the converted form. -- A future todo might be to have some sort of changing caption that shows what the current move is. This might improve accessibility as it would give screen readers something to read. local p = {} local yesno = require('Module:Yesno') local cfg, nrows, ncols cfg = {} -- From Module:Chessboard/chess function cfg.dims() return 8, 8 end function cfg.letters() return {'a', 'b', 'c', 'd', 'e', 'f', 'g', 'h'} end -- Named board color palettes taken from [[:c:Category:Chessboard480]] -- Default palette is maple local boardPalettes = { emerald = { dark = '#88bb88', light = '#eeeeff' }, maple = { dark = '#d18b47', light = '#ffce9e' }, olivine = { dark = '#769656', light = '#eeeed2' }, pearl = { dark = '#aca49f', light = '#faf0fa' }, ruby = { dark = '#dd8888', light = '#ffffee' }, sapphire = { dark = '#7799cc', light = '#ffffee' }, steel = { dark = '#8898a8', light = '#eaebec' }, tourmaline = { dark = '#bbbbcc', light = '#eeffee' }, wood = { dark = '#b58863', light = '#f0d9b5' }, grayscale = { dark = '#9a9a9a', light = '#d3d3d3' } } local function getBoardPaletteName(color) if not color or color == '' then return 'maple' end local paletteName = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(color))) return boardPalettes[paletteName] and paletteName or 'maple' end function cfg.image_board(size, color) local paletteName = getBoardPaletteName(color) local palette = boardPalettes[paletteName] return mw.html.create('div') :addClass('chessboard-board-image') :css('position', 'relative') :css('top', '0') :css('left', '0') :css('width', (8 * size) .. 'px') :css('height', (8 * size) .. 'px') :css('box-shadow', 'inset 0 0 0 1px #333') :css('background-color', palette.light) :css('background-image', 'conic-gradient(' .. palette.dark .. ' 90deg, transparent 0 180deg, ' .. palette.dark .. ' 0 270deg, transparent 0)') :css('background-size', '25% 25%') end function cfg.image_square( pc, row, col, size ) local colornames = { l = 'white', d = 'black', u = 'unknown color' } local piecenames = { p = 'pawn', r = 'rook', n = 'knight', b = 'bishop', q = 'queen', k = 'king', a = 'archbishop', c = 'chancellor', z = 'champion', w = 'wizard', t = 'fool', M = 'mann', h = 'upside-down pawn', m = 'upside-down rook', B = 'upside-down bishop', N = 'upside-down knight', f = 'upside-down king', g = 'upside-down queen', e = 'elephant', s = 'boat', G = 'giraffe', U = 'unicorn', Z = 'zebra' } local symnames = { xx = 'black cross', ox = 'white cross', xo = 'black circle', oo = 'white circle', ul = 'up-left arrow', ua = 'up arrow', ur = 'up-right arrow', la = 'left arrow', ra = 'right arrow', dl = 'down-left arrow', da = 'down arrow', dr = 'down-right arrow', lr = 'left-right arrow', ud = 'up-down arrow', db = 'up-right and down-left arrow', dw = 'up-left and down-right arrow', x0 = 'zero', x1 = 'one', x2 = 'two', x3 = 'three', x4 = 'four', x5 = 'five', x6 = 'six', x7 = 'seven', x8 = 'eight', x9 = 'nine' } local colchar = {'a','b','c','d','e','f','g','h'} local color = mw.ustring.gsub( pc, '^.*(%w)(%w).*$', '%2' ) or '' local piece = mw.ustring.gsub( pc, '^.*(%w)(%w).*$', '%1' ) or '' --local alt = colchar[col] .. row .. ' ' local alt = '' if colornames[color] and piecenames[piece] then alt = alt .. colornames[color] .. ' ' .. piecenames[piece] else alt = alt .. ( symnames[piece .. color] or piece .. ' ' .. color ) end return string.format( '[[File:Chess %s%st45.svg|%dx%dpx|alt=%s|%s|link=|class=notpageimage|top]]', piece, color, size, size, alt, alt ) end -- End Module:Chessboard/chess -- start Module:Chessboard local function innerboard(definedPieces, pieceInfo, size, color, rev, ply) pattern = cfg.pattern or '%w%w' local boardDim = 8 * size local paletteName = getBoardPaletteName(color) local root = mw.html.create('div') root:addClass('chess-board-wrap') :addClass('chess-palette-' .. paletteName) :css('position', 'relative') :css('width', boardDim .. 'px') :css('height', boardDim .. 'px') :node(cfg.image_board(size, color)) local dynamic = root:tag('div') :addClass('chess-dynamic-layer') :addClass('chess-pieces') :addClass('notheme') :css('position', 'absolute') :css('top', '0') :css('left', '0') :css('width', boardDim .. 'px') :css('height', boardDim .. 'px') dynamic:tag('div') :addClass('chess-highlight') :addClass('chess-highlight-from') :addClass('calculator-field') :addClass('calculator-value-false') :attr( 'data-calculator-type', 'passthru' ) :attr( 'data-calculator-formula', 'ifgreaterorequal(hl_from_top,0)' ) :css( 'width', size .. 'px' ) :css( 'height', size .. 'px' ) :css( 'top', 'calc(var(--calculator-hl_from_top,-1)*1px)' ) :css( 'left', 'calc(var(--calculator-hl_from_left,-1)*1px)' ) dynamic:tag('div') :addClass('chess-highlight') :addClass('chess-highlight-to') :addClass('calculator-field') :addClass('calculator-value-false') :attr( 'data-calculator-type', 'passthru' ) :attr( 'data-calculator-formula', 'ifgreaterorequal(hl_to_top,0)' ) :css( 'width', size .. 'px' ) :css( 'height', size .. 'px' ) :css( 'top', 'calc(var(--calculator-hl_to_top,-1)*1px)' ) :css( 'left', 'calc(var(--calculator-hl_to_left,-1)*1px)' ) for piece in pairs( definedPieces ) do if piece:match( pattern ) then local img = cfg.image_square(piece:match(pattern), row, col, size) local curPos = pieceInfo[ply][piece] or {-1,-1} local isVisible = pieceInfo[ply][piece] and 1 or 0 local class = 'nonknight' dynamic:tag('div') :css('top', 'calc(var(--calculator-top_piece' .. piece .. ',' .. curPos[1] .. ')*1px)' ) :css('left', 'calc(var(--calculator-left_piece' .. piece .. ',' .. curPos[2] .. ')*1px)') :css( 'opacity', 'var(--calculator-vis_piece' .. piece .. ',' .. isVisible .. ')' ) :addClass( class ) :addClass( 'calculator-field' ) :addClass( isVisible == 1 and "calculator-value-true" or "calculator-value-false" ) :attr( "data-calculator-type", "passthru" ) :attr( "data-calculator-formula", "vis_piece" .. piece ) :wikitext(img) end end return root end local function getPositions(args, size, rev) pattern = cfg.pattern or '%w%w' local pieceInfo = {} local definedPieces = {} local oldLayout = {} local oldPieceNames = {} local newPieceNames = {} for moveIndex, move in ipairs( args ) do --mw.log( "Doing move number " .. moveIndex ) pieceInfo[moveIndex] = {} local layout = convertFenToArgs( move ) local checkPieceLoc = function ( layout, row, trow, tcol, allowOverride, registerPiece, realPieceName ) local col = rev and ( 1 + ncols - tcol ) or tcol local piece = layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '' local pieceName = piece:match( pattern ) if pieceName then while true do if realPieceName then pieceName = realPieceName end -- If there is a promotion you might suddenly have multiple of the same piece. if pieceInfo[moveIndex][pieceName] or (not(allowOverride) and pieceInfo[moveIndex][pieceName] == false) then pieceName = pieceName .. '_' else break end end if registerPiece then --mw.log( "placing " .. pieceName ) definedPieces[pieceName] = true pieceInfo[moveIndex][pieceName] = { ( trow - 1 ) * size, ( tcol - 1 ) * size } newPieceNames[ (( trow - 1 ) * size) .. (( tcol - 1 ) * size)] = pieceName else --mw.log( "Marking " .. pieceName .. " as used but so far skipped" ) pieceInfo[moveIndex][pieceName] = false end end end local availablePieces = {} for trow = 1,nrows do local row = rev and trow or ( 1 + nrows - trow ) for tcol = 1,ncols do -- Hacky, but first do this for pieces that haven't moved, then for pieces that have. local col = rev and ( 1 + ncols - tcol ) or tcol local samePiece = (layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') == (oldLayout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') local realPiece = oldPieceNames[ (( trow - 1 ) * size) .. (( tcol - 1 ) * size)] local originalPiece = (oldLayout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or ''):match(pattern) if samePiece then checkPieceLoc( oldLayout, row, trow, tcol, false, true, realPiece ) --mw.log( "first round. doing " .. trow .. "x" .. tcol .. " for " .. (layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') ) else checkPieceLoc( oldLayout, row, trow, tcol, false, false, realPiece ) if originalPiece and realPiece then availablePieces[originalPiece] = realPiece --realPiece end --mw.log( "first round skip. doing " .. trow .. "x" .. tcol .. " for " .. (layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') ) end end end for trow = 1,nrows do local row = rev and trow or ( 1 + nrows - trow ) for tcol = 1,ncols do -- Hacky, now do this for moved pieces local col = rev and ( 1 + ncols - tcol ) or tcol local samePiece = (layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') == (oldLayout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') if not(samePiece) then --mw.log( "Second round. doing " .. trow .. "x" .. tcol .. " for " .. (layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') ) local originalPiece = (layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or ''):match(pattern) checkPieceLoc( layout, row, trow, tcol, true, true, availablePieces[originalPiece] ) end end end oldLayout = layout oldPieceNames = newPieceNames end return definedPieces, pieceInfo end function chessboard(definedPieces, pieceInfo, size, color, rev, letters, numbers, header, footer, align, clear, ply, calcid) function add_files_row(parent, showLetters, showNumLeft, showNumRight) if not showLetters then return end local row = parent:tag('div') :addClass('chess-files-row') if showNumLeft then row:tag('div'):addClass('chess-files-spacer') end local files = row:tag('div') :addClass('chess-files') for k = 1, ncols do files:tag('div') :addClass('chess-file-label') :css('width', size .. 'px') :wikitext(cfg.letters()[k]) end if showNumRight then row:tag('div'):addClass('chess-files-spacer') end end function add_ranks(parent, showNumbers) if not showNumbers then return end local ranks = parent:tag('div') :addClass('chess-ranks') for k = nrows, 1, -1 do ranks:tag('div') :addClass('chess-rank-label') :css('height', size .. 'px') :wikitext(k) end end local letters_top = letters:match( 'both' ) or letters:match( 'top' ) local letters_bottom = letters:match( 'both' ) or letters:match( 'bottom' ) local numbers_left = numbers:match( 'both' ) or numbers:match( 'left' ) local numbers_right = numbers:match( 'both' ) or numbers:match( 'right' ) local width = ncols * size + 2 if numbers_left then width = width + 18 end if numbers_right then width = width + 18 end local root = mw.html.create('div') :addClass('chessboard') :addClass('calculator-container') :addClass('thumb') :addClass('noviewer') :addClass(align) :addClass('clear-' .. clear) :attr('data-calculator-refresh-on-load', 'true') if calcid and calcid ~= '' then root:attr( 'data-calculator-id', calcid ) end if header and header ~= '' then root:tag('div') :addClass('center') :css('line-height', '130%') :css('margin', '0 auto') :css('max-width', (width + ncols) .. 'px') :wikitext(header) end local div = root:tag('div') :addClass('thumbinner') :css('width', width .. 'px') local shell = div:tag('div') :addClass('chessboard-shell') :addClass('calculator-field') :attr('data-calculator-type', 'passthru') :attr('data-calculator-formula', 'rotate') add_files_row(shell, letters_top, numbers_left, numbers_right) local middle = shell:tag('div') :addClass('chessboard-middle') if numbers_left then add_ranks(middle, true) end middle:node(innerboard(definedPieces, pieceInfo, size, color, rev, ply)) if numbers_right then add_ranks(middle, true) end add_files_row(shell, letters_bottom, numbers_left, numbers_right) if footer and mw.text.trim(footer) ~= '' then div:tag('div') :addClass('thumbcaption') :wikitext(footer) end return tostring(root) .. mw.getCurrentFrame():extensionTag( 'templatestyles', '', { src = 'Modul:Chessboard/styles.css' } ) end function convertFenToArgs( fen ) -- converts FEN notation to 64 entry array of positions, offset by 2 local res = { ' ', ' ' } -- Loop over rows, which are delimited by / for srow in string.gmatch( "/" .. fen, "/%w+" ) do -- Loop over all letters and numbers in the row for piece in srow:gmatch( "%w" ) do if piece:match( "%d" ) then -- if a digit for k=1,piece do table.insert(res,' ') end else -- not a digit local color = piece:match( '%u' ) and 'l' or 'd' piece = piece:lower() table.insert( res, piece .. color ) end end end return res end function convertArgsToFen( args, offset ) function nullOrWhitespace( s ) return not s or s:match( '^%s*(.-)%s*$' ) == '' end function piece( s ) return nullOrWhitespace( s ) and 1 or s:gsub( '%s*(%a)(%a)%s*', function( a, b ) return b == 'l' and a:upper() or a end ) end local res = '' offset = offset or 0 for row = 1, 8 do for file = 1, 8 do res = res .. piece( args[8*(row - 1) + file + offset] ) end if row < 8 then res = res .. '/' end end return mw.ustring.gsub(res, '1+', function( s ) return #s end ) end -- Based on Module:Pgn analyzePgn() -- Currently this assumes the full game is recorded and the move numbers are in order local function getCaptionTable(pgn) pgn = string.gsub(pgn, '%[(.*)%]', '') local moves = {} local steps = mw.text.split(pgn, '%s*%d+%.%s*') for _, step in ipairs(steps) do if mw.ustring.len(mw.text.trim(step)) then ssteps = mw.text.split(step, '%s+') for _, sstep in ipairs(ssteps) do if sstep and not mw.ustring.match(sstep, '^%s*$') then table.insert(moves, sstep) end end end end return moves end local function makeMoveCaption(pgn, ply, initial, frame) local moves = getCaptionTable(pgn) -- \194\160 = nbsp. Want to make sure height is consistent. local mapping = { ['Početni položaj'] = "default" } local default = initial or 'Početni položaj' for i, mv in pairs( moves ) do local text = '' text = text .. math.floor((i+1)/2) if (i+1)%2 == 0 then text = text .. '. ' else text = text .. '… ' end text = text .. mv mapping[text] = i+1 if i+1 == ply and initial == nil then default = text end end local jsonMapping = mw.text.jsonEncode( mapping ) -- Not sure what is best for screen readers here as these aren't words. This is probably sub-par -- Probably best would be to convert to human "Rook to whatever" and put that off-screen return frame:preprocess( '<div class="chess-move-caption">{{calculator|style=speak-as: spell-out|type=plain|default=' .. default .. '|mapping=' .. jsonMapping .. '|formula=move}}</div>' ) end local function getInitialFen( metadata ) if type( metadata ) == 'table' then return metadata.FEN or metadata.Fen or metadata.fen or metadata['Initial FEN'] or metadata['initial FEN'] end return nil end local function pieceTypeFromLayout( piece ) if not piece or piece == '' then return nil end return piece:match( '^(%w)%w$' ) end local function pieceColorFromLayout( piece ) if not piece or piece == '' then return nil end return piece:match( '^%w(%w)$' ) end local function isOccupiedLayoutSquare( piece ) return piece and piece:match( '^%w%w$' ) ~= nil end local function findMoveHighlight( prevFen, curFen, size, rev ) local prevLayout = convertFenToArgs( prevFen ) local curLayout = convertFenToArgs( curFen ) local changed = {} for trow = 1, nrows do local row = rev and trow or ( 1 + nrows - trow ) for tcol = 1, ncols do local col = rev and ( 1 + ncols - tcol ) or tcol local idx = ncols * ( nrows - row ) + col + 2 local prevPiece = prevLayout[idx] or '' local curPiece = curLayout[idx] or '' if prevPiece ~= curPiece then table.insert( changed, { prev = prevPiece, cur = curPiece, top = ( trow - 1 ) * size, left = ( tcol - 1 ) * size } ) end end end if #changed == 0 then return { fromTop = -1, fromLeft = -1, toTop = -1, toLeft = -1 } end local kingFrom, kingTo for _, sq in ipairs( changed ) do if sq.prev == 'kl' or sq.prev == 'kd' then kingFrom = sq end if sq.cur == 'kl' or sq.cur == 'kd' then kingTo = sq end end -- For castling, prefer king source/target. if kingFrom and kingTo and #changed >= 4 then return { fromTop = kingFrom.top, fromLeft = kingFrom.left, toTop = kingTo.top, toLeft = kingTo.left } end local sources = {} local targets = {} for _, sq in ipairs( changed ) do if isOccupiedLayoutSquare( sq.prev ) then table.insert( sources, sq ) end if isOccupiedLayoutSquare( sq.cur ) then table.insert( targets, sq ) end end local target = targets[1] local source if target then -- Exact same piece identity (normal move / many captures) for _, sq in ipairs( sources ) do if sq.prev == target.cur then source = sq break end end -- En passant / capture / promotion fallback: match by color if not source then local targetColor = pieceColorFromLayout( target.cur ) local sameColor = {} for _, sq in ipairs( sources ) do if pieceColorFromLayout( sq.prev ) == targetColor then table.insert( sameColor, sq ) end end if #sameColor == 1 then source = sameColor[1] elseif #sameColor > 1 then -- Promotion fallback: prefer pawn source if target is promoted piece if pieceTypeFromLayout( target.cur ) ~= 'p' then for _, sq in ipairs( sameColor ) do if pieceTypeFromLayout( sq.prev ) == 'p' then source = sq break end end end if not source then source = sameColor[1] end end end end if not source then source = sources[1] end if not target then target = targets[1] or source end return { fromTop = source and source.top or -1, fromLeft = source and source.left or -1, toTop = target and target.top or -1, toLeft = target and target.left or -1 } end local function getHighlightMoves( moves, metadata, size, rev ) local initialFen = getInitialFen( metadata ) or 'rnbqkbnr/pppppppp/8/8/8/8/PPPPPPPP/RNBQKBNR' local prevFen = initialFen local curFromTop, curFromLeft, curToTop, curToLeft = -1, -1, -1, -1 local switchFromTop = 'switch(move,' local switchFromLeft = 'switch(move,' local switchToTop = 'switch(move,' local switchToLeft = 'switch(move,' for moveNumber, fen in ipairs( moves ) do local hl = findMoveHighlight( prevFen, fen, size, rev ) if hl.fromTop ~= curFromTop then switchFromTop = switchFromTop .. ( moveNumber - 1 ) .. ',' .. curFromTop .. ',' curFromTop = hl.fromTop end if hl.fromLeft ~= curFromLeft then switchFromLeft = switchFromLeft .. ( moveNumber - 1 ) .. ',' .. curFromLeft .. ',' curFromLeft = hl.fromLeft end if hl.toTop ~= curToTop then switchToTop = switchToTop .. ( moveNumber - 1 ) .. ',' .. curToTop .. ',' curToTop = hl.toTop end if hl.toLeft ~= curToLeft then switchToLeft = switchToLeft .. ( moveNumber - 1 ) .. ',' .. curToLeft .. ',' curToLeft = hl.toLeft end prevFen = fen end switchFromTop = switchFromTop .. curFromTop .. ')' switchFromLeft = switchFromLeft .. curFromLeft .. ')' switchToTop = switchToTop .. curToTop .. ')' switchToLeft = switchToLeft .. curToLeft .. ')' local ret = '' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchFromTop .. '|id=hl_from_top}}' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchFromLeft .. '|id=hl_from_left}}' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchToTop .. '|id=hl_to_top}}' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchToLeft .. '|id=hl_to_left}}' return ret end local function getPieceMoves( definedPieces, pieceInfo ) local ret = '' for piece in pairs( definedPieces ) do local curTop = -1 local curLeft = -1 local curVisible = 0 local switchTop = 'switch(move,' local switchLeft = 'switch(move,' local switchVisible = 'switch(move,' for moveNumber, move in ipairs( pieceInfo ) do local newTop = move[piece] and move[piece][1] or curTop local newLeft = move[piece] and move[piece][2] or curLeft local newVisible = move[piece] and 1 or 0 if newTop ~= curTop then switchTop = switchTop .. (moveNumber-1) .. ',' .. curTop .. ',' curTop = newTop end if newLeft ~= curLeft then switchLeft = switchLeft .. (moveNumber-1) .. ',' .. curLeft .. ',' curLeft = newLeft end if newVisible ~= curVisible then switchVisible = switchVisible .. (moveNumber-1) .. ',' .. curVisible .. ',' curVisible = newVisible end end switchTop = switchTop .. curTop .. ')' switchLeft = switchLeft .. curLeft .. ')' switchVisible = switchVisible .. curVisible .. ')' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchTop .. '|id=top_piece' .. piece .. '}}' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchLeft .. '|id=left_piece' .. piece .. '}}' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchVisible .. '|id=vis_piece' .. piece .. '}}' end return ret end local function getParam(args, pargs, ...) local names = { ... } for i = 1, #names do local name = names[i] local v = args[name] if v ~= nil and mw.text.trim(tostring(v)) ~= '' then return v end v = pargs[name] if v ~= nil and mw.text.trim(tostring(v)) ~= '' then return v end end return nil end -- Input should be lowercase local function normalizeKeyword(value, aliases, default) if value == nil then return default end local key = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(value))) if key == '' then return default end return aliases[key] or default end -- Localization into Serbo-Croatian local alignAliases = { right = 'right', desno = 'right', left = 'left', levo = 'left', lijevo = 'left', none = 'none', nijedno = 'none', bez = 'none', ne = 'none' } local clearAliases = { right = 'right', desno = 'right', left = 'left', levo = 'left', lijevo = 'left', none = 'none', nijedno = 'none', ne = 'none', bez = 'none', all = 'all', sve = 'all', da = 'all' } local lettersAliases = { top = 'top', gore = 'top', bottom = 'bottom', dole = 'bottom', dolje = 'bottom', both = 'both', oba = 'both', obje = 'both', da = 'both' } local numbersAliases = { left = 'left', levo = 'left', lijevo = 'left', right = 'right', desno = 'right', both = 'both', oba = 'both', obje = 'both', da = 'both' } function p.board(frame) local args = frame.args local pargs = frame:getParent().args local style = getParam(args, pargs, 'style', 'vrsta', 'igra') or 'Chess' local calcid = getParam(args, pargs, 'calculator_id', 'kalkulator_id', 'id') or '' nrows, ncols = cfg.dims() local size = getParam(args, pargs, 'size', 'velicina', 'veličina') or '32' local color = getParam(args, pargs, 'color', 'palette', 'boja', 'paleta') local reverse = yesno(getParam(args, pargs, 'reverse', 'obrnuto')) or false local letters = normalizeKeyword(getParam(args, pargs, 'letters', 'slova'), lettersAliases, 'both') local numbers = normalizeKeyword(getParam(args, pargs, 'numbers', 'brojevi'), numbersAliases, 'both') local header = getParam(args, pargs, 'header', 'zaglavlje', 2) or '' local footer = getParam(args, pargs, 'footer', 'podnozje', 'podnožje') or '' local align = normalizeKeyword(getParam(args, pargs, 'align', 'poravnanje', 1), alignAliases, 'right') local clear = normalizeKeyword( getParam(args, pargs, 'clear', 'ocisti', 'očisti'), clearAliases, ((align == 'right') and 'right') or ((align == 'left') and 'left') or 'none' ) local ply = tonumber(getParam(args, pargs, 'ply', 'polupotez')) or 1 local pgn = getParam(args, pargs, 'pgn', 'partija') local moves, metadata local definedPieces, pieceInfo size = mw.ustring.match(size, '[%d]+') or '26' -- remove px from size assert(pgn, "pgn argument required") local pgnModule = require('Module:Pgn') metadata, moves = pgnModule.main(pgn) definedPieces, pieceInfo = getPositions(moves, size, reverse) ply = math.max(1, math.min(ply, #moves)) align = normalizeKeyword(getParam(args, pargs, 'align', 'poravnanje', 1), alignAliases, 'right') clear = normalizeKeyword( getParam(args, pargs, 'clear', 'ocisti', 'očisti'), clearAliases, ((align == 'right') and 'right') or ((align == 'left') and 'left') or 'none' ) header = getParam(args, pargs, 'header', 'zaglavlje', 2) or '' footer = '' if yesno(getParam(args, pargs, 'show_move', 'prikazi_potez', 'prikaži_potez', 'prikaz_poteza', 'prikaz_poteza')) or false then footer = makeMoveCaption(pgn, ply, getParam(args, pargs, 'initial_caption', 'pocetni_opis', 'početni_opis'), frame) end footer = footer .. (getParam(args, pargs, 'footer', 'podnozje', 'podnožje') or '') footer = footer .. frame:extensionTag('templatestyles', '', { src = 'Module:Chess_viewer/styles.css' }) if yesno(getParam(args, pargs, 'animate', 'animacija', 'animiraj')) ~= false then align = align .. ' animate' end local controls = frame:preprocess('{{calculator ifenabled|disabled=|enabled=<span class="calculator-codex-deferred" style="visibility:hidden">' .. '{{Codex button|disabled=iflessorequal(move,1)|contents={{Codex icon|move-first}}|title=Početni položaj|alt=Početni položaj|for=move|formula=1}}' .. ' {{Codex button|disabled=iflessorequal(move,1)|contents={{Codex icon|previous}}|title=Prethodni potez|alt=Prethodni potez|for=move|formula=max(1, move-1)}}' .. ' {{Codex button|contents=<span class="cdx-icon cdx-icon--medium rotate-sample-1-icon" aria-hidden="true"></span>|alt=Okreni ploču|title=Okreni ploču|for=rotate|formula=(rotate+1)%2}} ' .. '{{Codex button|disabled=ifgreaterorequal(move,' .. #moves .. ')|contents=<span class="chessboard-play-toggle">{{calculator|type=passthru|formula=if(and(timer(),ifless(move,' .. #moves .. ')),0,1)|class=chessboard-play-icon|default={{Codex icon|play}}}}{{calculator|type=passthru|formula=if(and(timer(),ifless(move,' .. #moves .. ')),1,0)|class=chessboard-pause-icon|default={{Codex icon|pause}}}}</span>|alt=Reprodukcija partije|title=Reprodukcija partije|for=move|formula=min(' .. (#moves) .. ', move+1)|delay=0.7|toggle=true|until=ifgreaterorequal(move,' .. #moves .. ')|max iterations=' .. #moves .. '}} ' .. '{{Codex button|disabled=ifgreaterorequal(move,' .. #moves .. ')|contents={{Codex icon|next}}|title=Sljedeći potez|alt=Sljedeći potez|for=move|formula=min(' .. #moves .. ', move+1)}}' .. ' {{Codex button|disabled=ifgreaterorequal(move,' .. #moves .. ')|contents={{Codex icon|move-last}}|title=Završni položaj|alt=Završni položaj|for=move|formula=' .. #moves .. '}}' .. '</span>{{calculator|type=hidden|default=' .. ply .. '|id=move}}{{calculator|type=hidden|default=0|id=rotate}}}}') if header ~= '' then header = '<div class="chessboard-header-text">' .. header .. '</div>' .. controls else header = controls end footer = footer .. frame:preprocess(getPieceMoves(definedPieces, pieceInfo)) footer = footer .. frame:preprocess(getHighlightMoves(moves, metadata, size, reverse)) return chessboard(definedPieces, pieceInfo, size, color, reverse, letters, numbers, header, footer, align, clear, ply, calcid) end return p pt8ono9tpr70632imy5gyydp63h0dnx 42579437 42579427 2026-04-08T20:43:10Z Vipz 151311 prijevod raznih naziva 42579437 Scribunto text/plain -- Creates a chess diagram with arrows and a play button in order to show an entire game. -- Based on [[Module:Chessboard]], inspired by [[mw:Extension:Chessbrowser]] -- This might be cleaner if it worked directly on the PGN notation instead of the converted form. -- A future todo might be to have some sort of changing caption that shows what the current move is. This might improve accessibility as it would give screen readers something to read. local p = {} local yesno = require('Module:Yesno') local cfg, nrows, ncols cfg = {} -- From Module:Chessboard/chess function cfg.dims() return 8, 8 end function cfg.letters() return {'a', 'b', 'c', 'd', 'e', 'f', 'g', 'h'} end -- Named board color palettes taken from [[:c:Category:Chessboard480]] -- Default palette is maple local boardPalettes = { emerald = { dark = '#88bb88', light = '#eeeeff' }, maple = { dark = '#d18b47', light = '#ffce9e' }, olivine = { dark = '#769656', light = '#eeeed2' }, pearl = { dark = '#aca49f', light = '#faf0fa' }, ruby = { dark = '#dd8888', light = '#ffffee' }, sapphire = { dark = '#7799cc', light = '#ffffee' }, steel = { dark = '#8898a8', light = '#eaebec' }, tourmaline = { dark = '#bbbbcc', light = '#eeffee' }, wood = { dark = '#b58863', light = '#f0d9b5' }, grayscale = { dark = '#9a9a9a', light = '#d3d3d3' } } local function getBoardPaletteName(color) if not color or color == '' then return 'maple' end local paletteName = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(color))) return boardPalettes[paletteName] and paletteName or 'maple' end function cfg.image_board(size, color) local paletteName = getBoardPaletteName(color) local palette = boardPalettes[paletteName] return mw.html.create('div') :addClass('chessboard-board-image') :css('position', 'relative') :css('top', '0') :css('left', '0') :css('width', (8 * size) .. 'px') :css('height', (8 * size) .. 'px') :css('box-shadow', 'inset 0 0 0 1px #333') :css('background-color', palette.light) :css('background-image', 'conic-gradient(' .. palette.dark .. ' 90deg, transparent 0 180deg, ' .. palette.dark .. ' 0 270deg, transparent 0)') :css('background-size', '25% 25%') end function cfg.image_square( pc, row, col, size ) local colornames = { l = 'bijeli', d = 'crni', u = 'nepoznata boja' } local piecenames = { p = 'pješak', r = 'top', n = 'skakač', b = 'lovac', q = 'dama', k = 'kralj', a = 'nadbiskup', c = 'kancelar', z = 'prvak', w = 'čarobnjak', t = 'luda', M = 'mann', h = 'obrnuti pješak', m = 'obrnuti top', B = 'obrnuti lovac', N = 'obrnuti skakač', f = 'obrnuti kralj', g = 'obrnuta dama', e = 'slon', s = 'čamac', G = 'žirafa', U = 'jednorog', Z = 'zebra' } local symnames = { xx = 'crni križ', ox = 'bijeli križ', xo = 'crni krug', oo = 'bijeli krug', ul = 'strelica gore lijevo', ua = 'strelica gore', ur = 'strelica gore desno', la = 'strelica lijevo', ra = 'strelica desno', dl = 'strelica dolje lijevo', da = 'strelica dolje', dr = 'strelica dolje desno', lr = 'strelica lijevo-desno', ud = 'strelica gore-dolje', db = 'strelica gore desno i dolje lijevo', dw = 'strelica gore lijevo i dolje desno', x0 = 'nula', x1 = 'jedan', x2 = 'dva', x3 = 'tri', x4 = 'četiri', x5 = 'pet', x6 = 'šest', x7 = 'sedam', x8 = 'osam', x9 = 'devet' } local colchar = {'a','b','c','d','e','f','g','h'} local color = mw.ustring.gsub( pc, '^.*(%w)(%w).*$', '%2' ) or '' local piece = mw.ustring.gsub( pc, '^.*(%w)(%w).*$', '%1' ) or '' --local alt = colchar[col] .. row .. ' ' local alt = '' if colornames[color] and piecenames[piece] then alt = alt .. colornames[color] .. ' ' .. piecenames[piece] else alt = alt .. ( symnames[piece .. color] or piece .. ' ' .. color ) end return string.format( '[[File:Chess %s%st45.svg|%dx%dpx|alt=%s|%s|link=|class=notpageimage|top]]', piece, color, size, size, alt, alt ) end -- End Module:Chessboard/chess -- start Module:Chessboard local function innerboard(definedPieces, pieceInfo, size, color, rev, ply) pattern = cfg.pattern or '%w%w' local boardDim = 8 * size local paletteName = getBoardPaletteName(color) local root = mw.html.create('div') root:addClass('chess-board-wrap') :addClass('chess-palette-' .. paletteName) :css('position', 'relative') :css('width', boardDim .. 'px') :css('height', boardDim .. 'px') :node(cfg.image_board(size, color)) local dynamic = root:tag('div') :addClass('chess-dynamic-layer') :addClass('chess-pieces') :addClass('notheme') :css('position', 'absolute') :css('top', '0') :css('left', '0') :css('width', boardDim .. 'px') :css('height', boardDim .. 'px') dynamic:tag('div') :addClass('chess-highlight') :addClass('chess-highlight-from') :addClass('calculator-field') :addClass('calculator-value-false') :attr( 'data-calculator-type', 'passthru' ) :attr( 'data-calculator-formula', 'ifgreaterorequal(hl_from_top,0)' ) :css( 'width', size .. 'px' ) :css( 'height', size .. 'px' ) :css( 'top', 'calc(var(--calculator-hl_from_top,-1)*1px)' ) :css( 'left', 'calc(var(--calculator-hl_from_left,-1)*1px)' ) dynamic:tag('div') :addClass('chess-highlight') :addClass('chess-highlight-to') :addClass('calculator-field') :addClass('calculator-value-false') :attr( 'data-calculator-type', 'passthru' ) :attr( 'data-calculator-formula', 'ifgreaterorequal(hl_to_top,0)' ) :css( 'width', size .. 'px' ) :css( 'height', size .. 'px' ) :css( 'top', 'calc(var(--calculator-hl_to_top,-1)*1px)' ) :css( 'left', 'calc(var(--calculator-hl_to_left,-1)*1px)' ) for piece in pairs( definedPieces ) do if piece:match( pattern ) then local img = cfg.image_square(piece:match(pattern), row, col, size) local curPos = pieceInfo[ply][piece] or {-1,-1} local isVisible = pieceInfo[ply][piece] and 1 or 0 local class = 'nonknight' dynamic:tag('div') :css('top', 'calc(var(--calculator-top_piece' .. piece .. ',' .. curPos[1] .. ')*1px)' ) :css('left', 'calc(var(--calculator-left_piece' .. piece .. ',' .. curPos[2] .. ')*1px)') :css( 'opacity', 'var(--calculator-vis_piece' .. piece .. ',' .. isVisible .. ')' ) :addClass( class ) :addClass( 'calculator-field' ) :addClass( isVisible == 1 and "calculator-value-true" or "calculator-value-false" ) :attr( "data-calculator-type", "passthru" ) :attr( "data-calculator-formula", "vis_piece" .. piece ) :wikitext(img) end end return root end local function getPositions(args, size, rev) pattern = cfg.pattern or '%w%w' local pieceInfo = {} local definedPieces = {} local oldLayout = {} local oldPieceNames = {} local newPieceNames = {} for moveIndex, move in ipairs( args ) do --mw.log( "Doing move number " .. moveIndex ) pieceInfo[moveIndex] = {} local layout = convertFenToArgs( move ) local checkPieceLoc = function ( layout, row, trow, tcol, allowOverride, registerPiece, realPieceName ) local col = rev and ( 1 + ncols - tcol ) or tcol local piece = layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '' local pieceName = piece:match( pattern ) if pieceName then while true do if realPieceName then pieceName = realPieceName end -- If there is a promotion you might suddenly have multiple of the same piece. if pieceInfo[moveIndex][pieceName] or (not(allowOverride) and pieceInfo[moveIndex][pieceName] == false) then pieceName = pieceName .. '_' else break end end if registerPiece then --mw.log( "placing " .. pieceName ) definedPieces[pieceName] = true pieceInfo[moveIndex][pieceName] = { ( trow - 1 ) * size, ( tcol - 1 ) * size } newPieceNames[ (( trow - 1 ) * size) .. (( tcol - 1 ) * size)] = pieceName else --mw.log( "Marking " .. pieceName .. " as used but so far skipped" ) pieceInfo[moveIndex][pieceName] = false end end end local availablePieces = {} for trow = 1,nrows do local row = rev and trow or ( 1 + nrows - trow ) for tcol = 1,ncols do -- Hacky, but first do this for pieces that haven't moved, then for pieces that have. local col = rev and ( 1 + ncols - tcol ) or tcol local samePiece = (layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') == (oldLayout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') local realPiece = oldPieceNames[ (( trow - 1 ) * size) .. (( tcol - 1 ) * size)] local originalPiece = (oldLayout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or ''):match(pattern) if samePiece then checkPieceLoc( oldLayout, row, trow, tcol, false, true, realPiece ) --mw.log( "first round. doing " .. trow .. "x" .. tcol .. " for " .. (layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') ) else checkPieceLoc( oldLayout, row, trow, tcol, false, false, realPiece ) if originalPiece and realPiece then availablePieces[originalPiece] = realPiece --realPiece end --mw.log( "first round skip. doing " .. trow .. "x" .. tcol .. " for " .. (layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') ) end end end for trow = 1,nrows do local row = rev and trow or ( 1 + nrows - trow ) for tcol = 1,ncols do -- Hacky, now do this for moved pieces local col = rev and ( 1 + ncols - tcol ) or tcol local samePiece = (layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') == (oldLayout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') if not(samePiece) then --mw.log( "Second round. doing " .. trow .. "x" .. tcol .. " for " .. (layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or '') ) local originalPiece = (layout[ncols * ( nrows - row ) + col + 2] or ''):match(pattern) checkPieceLoc( layout, row, trow, tcol, true, true, availablePieces[originalPiece] ) end end end oldLayout = layout oldPieceNames = newPieceNames end return definedPieces, pieceInfo end function chessboard(definedPieces, pieceInfo, size, color, rev, letters, numbers, header, footer, align, clear, ply, calcid) function add_files_row(parent, showLetters, showNumLeft, showNumRight) if not showLetters then return end local row = parent:tag('div') :addClass('chess-files-row') if showNumLeft then row:tag('div'):addClass('chess-files-spacer') end local files = row:tag('div') :addClass('chess-files') for k = 1, ncols do files:tag('div') :addClass('chess-file-label') :css('width', size .. 'px') :wikitext(cfg.letters()[k]) end if showNumRight then row:tag('div'):addClass('chess-files-spacer') end end function add_ranks(parent, showNumbers) if not showNumbers then return end local ranks = parent:tag('div') :addClass('chess-ranks') for k = nrows, 1, -1 do ranks:tag('div') :addClass('chess-rank-label') :css('height', size .. 'px') :wikitext(k) end end local letters_top = letters:match( 'both' ) or letters:match( 'top' ) local letters_bottom = letters:match( 'both' ) or letters:match( 'bottom' ) local numbers_left = numbers:match( 'both' ) or numbers:match( 'left' ) local numbers_right = numbers:match( 'both' ) or numbers:match( 'right' ) local width = ncols * size + 2 if numbers_left then width = width + 18 end if numbers_right then width = width + 18 end local root = mw.html.create('div') :addClass('chessboard') :addClass('calculator-container') :addClass('thumb') :addClass('noviewer') :addClass(align) :addClass('clear-' .. clear) :attr('data-calculator-refresh-on-load', 'true') if calcid and calcid ~= '' then root:attr( 'data-calculator-id', calcid ) end if header and header ~= '' then root:tag('div') :addClass('center') :css('line-height', '130%') :css('margin', '0 auto') :css('max-width', (width + ncols) .. 'px') :wikitext(header) end local div = root:tag('div') :addClass('thumbinner') :css('width', width .. 'px') local shell = div:tag('div') :addClass('chessboard-shell') :addClass('calculator-field') :attr('data-calculator-type', 'passthru') :attr('data-calculator-formula', 'rotate') add_files_row(shell, letters_top, numbers_left, numbers_right) local middle = shell:tag('div') :addClass('chessboard-middle') if numbers_left then add_ranks(middle, true) end middle:node(innerboard(definedPieces, pieceInfo, size, color, rev, ply)) if numbers_right then add_ranks(middle, true) end add_files_row(shell, letters_bottom, numbers_left, numbers_right) if footer and mw.text.trim(footer) ~= '' then div:tag('div') :addClass('thumbcaption') :wikitext(footer) end return tostring(root) .. mw.getCurrentFrame():extensionTag( 'templatestyles', '', { src = 'Modul:Chessboard/styles.css' } ) end function convertFenToArgs( fen ) -- converts FEN notation to 64 entry array of positions, offset by 2 local res = { ' ', ' ' } -- Loop over rows, which are delimited by / for srow in string.gmatch( "/" .. fen, "/%w+" ) do -- Loop over all letters and numbers in the row for piece in srow:gmatch( "%w" ) do if piece:match( "%d" ) then -- if a digit for k=1,piece do table.insert(res,' ') end else -- not a digit local color = piece:match( '%u' ) and 'l' or 'd' piece = piece:lower() table.insert( res, piece .. color ) end end end return res end function convertArgsToFen( args, offset ) function nullOrWhitespace( s ) return not s or s:match( '^%s*(.-)%s*$' ) == '' end function piece( s ) return nullOrWhitespace( s ) and 1 or s:gsub( '%s*(%a)(%a)%s*', function( a, b ) return b == 'l' and a:upper() or a end ) end local res = '' offset = offset or 0 for row = 1, 8 do for file = 1, 8 do res = res .. piece( args[8*(row - 1) + file + offset] ) end if row < 8 then res = res .. '/' end end return mw.ustring.gsub(res, '1+', function( s ) return #s end ) end -- Based on Module:Pgn analyzePgn() -- Currently this assumes the full game is recorded and the move numbers are in order local function getCaptionTable(pgn) pgn = string.gsub(pgn, '%[(.*)%]', '') local moves = {} local steps = mw.text.split(pgn, '%s*%d+%.%s*') for _, step in ipairs(steps) do if mw.ustring.len(mw.text.trim(step)) then ssteps = mw.text.split(step, '%s+') for _, sstep in ipairs(ssteps) do if sstep and not mw.ustring.match(sstep, '^%s*$') then table.insert(moves, sstep) end end end end return moves end local function makeMoveCaption(pgn, ply, initial, frame) local moves = getCaptionTable(pgn) -- \194\160 = nbsp. Want to make sure height is consistent. local mapping = { ['Početni položaj'] = "default" } local default = initial or 'Početni položaj' for i, mv in pairs( moves ) do local text = '' text = text .. math.floor((i+1)/2) if (i+1)%2 == 0 then text = text .. '. ' else text = text .. '… ' end text = text .. mv mapping[text] = i+1 if i+1 == ply and initial == nil then default = text end end local jsonMapping = mw.text.jsonEncode( mapping ) -- Not sure what is best for screen readers here as these aren't words. This is probably sub-par -- Probably best would be to convert to human "Rook to whatever" and put that off-screen return frame:preprocess( '<div class="chess-move-caption">{{calculator|style=speak-as: spell-out|type=plain|default=' .. default .. '|mapping=' .. jsonMapping .. '|formula=move}}</div>' ) end local function getInitialFen( metadata ) if type( metadata ) == 'table' then return metadata.FEN or metadata.Fen or metadata.fen or metadata['Initial FEN'] or metadata['initial FEN'] end return nil end local function pieceTypeFromLayout( piece ) if not piece or piece == '' then return nil end return piece:match( '^(%w)%w$' ) end local function pieceColorFromLayout( piece ) if not piece or piece == '' then return nil end return piece:match( '^%w(%w)$' ) end local function isOccupiedLayoutSquare( piece ) return piece and piece:match( '^%w%w$' ) ~= nil end local function findMoveHighlight( prevFen, curFen, size, rev ) local prevLayout = convertFenToArgs( prevFen ) local curLayout = convertFenToArgs( curFen ) local changed = {} for trow = 1, nrows do local row = rev and trow or ( 1 + nrows - trow ) for tcol = 1, ncols do local col = rev and ( 1 + ncols - tcol ) or tcol local idx = ncols * ( nrows - row ) + col + 2 local prevPiece = prevLayout[idx] or '' local curPiece = curLayout[idx] or '' if prevPiece ~= curPiece then table.insert( changed, { prev = prevPiece, cur = curPiece, top = ( trow - 1 ) * size, left = ( tcol - 1 ) * size } ) end end end if #changed == 0 then return { fromTop = -1, fromLeft = -1, toTop = -1, toLeft = -1 } end local kingFrom, kingTo for _, sq in ipairs( changed ) do if sq.prev == 'kl' or sq.prev == 'kd' then kingFrom = sq end if sq.cur == 'kl' or sq.cur == 'kd' then kingTo = sq end end -- For castling, prefer king source/target. if kingFrom and kingTo and #changed >= 4 then return { fromTop = kingFrom.top, fromLeft = kingFrom.left, toTop = kingTo.top, toLeft = kingTo.left } end local sources = {} local targets = {} for _, sq in ipairs( changed ) do if isOccupiedLayoutSquare( sq.prev ) then table.insert( sources, sq ) end if isOccupiedLayoutSquare( sq.cur ) then table.insert( targets, sq ) end end local target = targets[1] local source if target then -- Exact same piece identity (normal move / many captures) for _, sq in ipairs( sources ) do if sq.prev == target.cur then source = sq break end end -- En passant / capture / promotion fallback: match by color if not source then local targetColor = pieceColorFromLayout( target.cur ) local sameColor = {} for _, sq in ipairs( sources ) do if pieceColorFromLayout( sq.prev ) == targetColor then table.insert( sameColor, sq ) end end if #sameColor == 1 then source = sameColor[1] elseif #sameColor > 1 then -- Promotion fallback: prefer pawn source if target is promoted piece if pieceTypeFromLayout( target.cur ) ~= 'p' then for _, sq in ipairs( sameColor ) do if pieceTypeFromLayout( sq.prev ) == 'p' then source = sq break end end end if not source then source = sameColor[1] end end end end if not source then source = sources[1] end if not target then target = targets[1] or source end return { fromTop = source and source.top or -1, fromLeft = source and source.left or -1, toTop = target and target.top or -1, toLeft = target and target.left or -1 } end local function getHighlightMoves( moves, metadata, size, rev ) local initialFen = getInitialFen( metadata ) or 'rnbqkbnr/pppppppp/8/8/8/8/PPPPPPPP/RNBQKBNR' local prevFen = initialFen local curFromTop, curFromLeft, curToTop, curToLeft = -1, -1, -1, -1 local switchFromTop = 'switch(move,' local switchFromLeft = 'switch(move,' local switchToTop = 'switch(move,' local switchToLeft = 'switch(move,' for moveNumber, fen in ipairs( moves ) do local hl = findMoveHighlight( prevFen, fen, size, rev ) if hl.fromTop ~= curFromTop then switchFromTop = switchFromTop .. ( moveNumber - 1 ) .. ',' .. curFromTop .. ',' curFromTop = hl.fromTop end if hl.fromLeft ~= curFromLeft then switchFromLeft = switchFromLeft .. ( moveNumber - 1 ) .. ',' .. curFromLeft .. ',' curFromLeft = hl.fromLeft end if hl.toTop ~= curToTop then switchToTop = switchToTop .. ( moveNumber - 1 ) .. ',' .. curToTop .. ',' curToTop = hl.toTop end if hl.toLeft ~= curToLeft then switchToLeft = switchToLeft .. ( moveNumber - 1 ) .. ',' .. curToLeft .. ',' curToLeft = hl.toLeft end prevFen = fen end switchFromTop = switchFromTop .. curFromTop .. ')' switchFromLeft = switchFromLeft .. curFromLeft .. ')' switchToTop = switchToTop .. curToTop .. ')' switchToLeft = switchToLeft .. curToLeft .. ')' local ret = '' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchFromTop .. '|id=hl_from_top}}' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchFromLeft .. '|id=hl_from_left}}' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchToTop .. '|id=hl_to_top}}' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchToLeft .. '|id=hl_to_left}}' return ret end local function getPieceMoves( definedPieces, pieceInfo ) local ret = '' for piece in pairs( definedPieces ) do local curTop = -1 local curLeft = -1 local curVisible = 0 local switchTop = 'switch(move,' local switchLeft = 'switch(move,' local switchVisible = 'switch(move,' for moveNumber, move in ipairs( pieceInfo ) do local newTop = move[piece] and move[piece][1] or curTop local newLeft = move[piece] and move[piece][2] or curLeft local newVisible = move[piece] and 1 or 0 if newTop ~= curTop then switchTop = switchTop .. (moveNumber-1) .. ',' .. curTop .. ',' curTop = newTop end if newLeft ~= curLeft then switchLeft = switchLeft .. (moveNumber-1) .. ',' .. curLeft .. ',' curLeft = newLeft end if newVisible ~= curVisible then switchVisible = switchVisible .. (moveNumber-1) .. ',' .. curVisible .. ',' curVisible = newVisible end end switchTop = switchTop .. curTop .. ')' switchLeft = switchLeft .. curLeft .. ')' switchVisible = switchVisible .. curVisible .. ')' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchTop .. '|id=top_piece' .. piece .. '}}' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchLeft .. '|id=left_piece' .. piece .. '}}' ret = ret .. '{{calculator|type=hidden|formula=' .. switchVisible .. '|id=vis_piece' .. piece .. '}}' end return ret end local function getParam(args, pargs, ...) local names = { ... } for i = 1, #names do local name = names[i] local v = args[name] if v ~= nil and mw.text.trim(tostring(v)) ~= '' then return v end v = pargs[name] if v ~= nil and mw.text.trim(tostring(v)) ~= '' then return v end end return nil end -- Input should be lowercase local function normalizeKeyword(value, aliases, default) if value == nil then return default end local key = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(value))) if key == '' then return default end return aliases[key] or default end -- Localization into Serbo-Croatian local alignAliases = { right = 'right', desno = 'right', left = 'left', levo = 'left', lijevo = 'left', none = 'none', nijedno = 'none', bez = 'none', ne = 'none' } local clearAliases = { right = 'right', desno = 'right', left = 'left', levo = 'left', lijevo = 'left', none = 'none', nijedno = 'none', ne = 'none', bez = 'none', all = 'all', sve = 'all', da = 'all' } local lettersAliases = { top = 'top', gore = 'top', bottom = 'bottom', dole = 'bottom', dolje = 'bottom', both = 'both', oba = 'both', obje = 'both', da = 'both' } local numbersAliases = { left = 'left', levo = 'left', lijevo = 'left', right = 'right', desno = 'right', both = 'both', oba = 'both', obje = 'both', da = 'both' } function p.board(frame) local args = frame.args local pargs = frame:getParent().args local style = getParam(args, pargs, 'style', 'vrsta', 'igra') or 'Chess' local calcid = getParam(args, pargs, 'calculator_id', 'kalkulator_id', 'id') or '' nrows, ncols = cfg.dims() local size = getParam(args, pargs, 'size', 'velicina', 'veličina') or '32' local color = getParam(args, pargs, 'color', 'palette', 'boja', 'paleta') local reverse = yesno(getParam(args, pargs, 'reverse', 'obrnuto')) or false local letters = normalizeKeyword(getParam(args, pargs, 'letters', 'slova'), lettersAliases, 'both') local numbers = normalizeKeyword(getParam(args, pargs, 'numbers', 'brojevi'), numbersAliases, 'both') local header = getParam(args, pargs, 'header', 'zaglavlje', 2) or '' local footer = getParam(args, pargs, 'footer', 'podnozje', 'podnožje') or '' local align = normalizeKeyword(getParam(args, pargs, 'align', 'poravnanje', 1), alignAliases, 'right') local clear = normalizeKeyword( getParam(args, pargs, 'clear', 'ocisti', 'očisti'), clearAliases, ((align == 'right') and 'right') or ((align == 'left') and 'left') or 'none' ) local ply = tonumber(getParam(args, pargs, 'ply', 'polupotez')) or 1 local pgn = getParam(args, pargs, 'pgn', 'partija') local moves, metadata local definedPieces, pieceInfo size = mw.ustring.match(size, '[%d]+') or '26' -- remove px from size assert(pgn, "pgn argument required") local pgnModule = require('Module:Pgn') metadata, moves = pgnModule.main(pgn) definedPieces, pieceInfo = getPositions(moves, size, reverse) ply = math.max(1, math.min(ply, #moves)) align = normalizeKeyword(getParam(args, pargs, 'align', 'poravnanje', 1), alignAliases, 'right') clear = normalizeKeyword( getParam(args, pargs, 'clear', 'ocisti', 'očisti'), clearAliases, ((align == 'right') and 'right') or ((align == 'left') and 'left') or 'none' ) header = getParam(args, pargs, 'header', 'zaglavlje', 2) or '' footer = '' if yesno(getParam(args, pargs, 'show_move', 'prikazi_potez', 'prikaži_potez', 'prikaz_poteza', 'prikaz_poteza')) or false then footer = makeMoveCaption(pgn, ply, getParam(args, pargs, 'initial_caption', 'pocetni_opis', 'početni_opis'), frame) end footer = footer .. (getParam(args, pargs, 'footer', 'podnozje', 'podnožje') or '') footer = footer .. frame:extensionTag('templatestyles', '', { src = 'Module:Chess_viewer/styles.css' }) if yesno(getParam(args, pargs, 'animate', 'animacija', 'animiraj')) ~= false then align = align .. ' animate' end local controls = frame:preprocess('{{calculator ifenabled|disabled=|enabled=<span class="calculator-codex-deferred" style="visibility:hidden">' .. '{{Codex button|disabled=iflessorequal(move,1)|contents={{Codex icon|move-first}}|title=Početni položaj|alt=Početni položaj|for=move|formula=1}}' .. ' {{Codex button|disabled=iflessorequal(move,1)|contents={{Codex icon|previous}}|title=Prethodni potez|alt=Prethodni potez|for=move|formula=max(1, move-1)}}' .. ' {{Codex button|contents=<span class="cdx-icon cdx-icon--medium rotate-sample-1-icon" aria-hidden="true"></span>|alt=Okreni ploču|title=Okreni ploču|for=rotate|formula=(rotate+1)%2}} ' .. '{{Codex button|disabled=ifgreaterorequal(move,' .. #moves .. ')|contents=<span class="chessboard-play-toggle">{{calculator|type=passthru|formula=if(and(timer(),ifless(move,' .. #moves .. ')),0,1)|class=chessboard-play-icon|default={{Codex icon|play}}}}{{calculator|type=passthru|formula=if(and(timer(),ifless(move,' .. #moves .. ')),1,0)|class=chessboard-pause-icon|default={{Codex icon|pause}}}}</span>|alt=Reprodukcija partije|title=Reprodukcija partije|for=move|formula=min(' .. (#moves) .. ', move+1)|delay=0.7|toggle=true|until=ifgreaterorequal(move,' .. #moves .. ')|max iterations=' .. #moves .. '}} ' .. '{{Codex button|disabled=ifgreaterorequal(move,' .. #moves .. ')|contents={{Codex icon|next}}|title=Sljedeći potez|alt=Sljedeći potez|for=move|formula=min(' .. #moves .. ', move+1)}}' .. ' {{Codex button|disabled=ifgreaterorequal(move,' .. #moves .. ')|contents={{Codex icon|move-last}}|title=Završni položaj|alt=Završni položaj|for=move|formula=' .. #moves .. '}}' .. '</span>{{calculator|type=hidden|default=' .. ply .. '|id=move}}{{calculator|type=hidden|default=0|id=rotate}}}}') if header ~= '' then header = '<div class="chessboard-header-text">' .. header .. '</div>' .. controls else header = controls end footer = footer .. frame:preprocess(getPieceMoves(definedPieces, pieceInfo)) footer = footer .. frame:preprocess(getHighlightMoves(moves, metadata, size, reverse)) return chessboard(definedPieces, pieceInfo, size, color, reverse, letters, numbers, header, footer, align, clear, ply, calcid) end return p mmonyhxbhhln0wsno7nuc94u2ai7c2y Modul:Chess viewer/styles.css 828 4721069 42579426 42579313 2026-04-08T20:26:03Z Vipz 151311 + rotate-sample-1-icon 42579426 sanitized-css text/css .chessboard { width: min-content; height: min-content; padding: 6px; font-size: 100%; display: flex; flex-direction: column; align-items: stretch; box-sizing: border-box; background: var(--background-color-neutral-subtle); border: 1px solid var(--border-color-base); } .chessboard > .center { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 4px; align-items: center; justify-content: center; width: 100%; margin: 0 0 6px 0; padding: 0; background: transparent; border: 0; } .chessboard .thumbinner { border: 0 !important; background: transparent !important; padding: 4px 0 0 0 !important; box-shadow: none !important; } .chessboard .thumbcaption { margin-top: 6px; padding-top: 6px; font-size: 86%; width: 100%; box-sizing: border-box; border-top: 1px solid var(--border-color-muted); } .chessboard-shell { display: flex; flex-direction: column; align-items: stretch; } .chessboard-middle { display: flex; align-items: flex-start; justify-content: center; } .chess-files-row { display: flex; align-items: center; } .chess-files-spacer { width: 18px; height: 18px; flex: 0 0 18px; } .chess-files { display: flex; } .chess-file-label { height: 18px; display: flex; align-items: center; justify-content: center; font-size: 77%; font-weight: normal; box-sizing: border-box; } .chess-ranks { width: 18px; display: flex; flex-direction: column; flex: 0 0 18px; } .chess-rank-label { display: flex; align-items: center; justify-content: center; font-size: 70%; font-weight: normal; box-sizing: border-box; } .chess-board-wrap { position: relative; } .chess-dynamic-layer { position: absolute; top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; transform-origin: center center; } /* Zaglavlje ako je uneseno */ .chessboard-header-text { flex: 0 0 100%; margin-bottom: 4px; text-align: center; } /* Plutanje po stranici */ .chessboard.right { float: right; clear: right; margin: 0.5em 0 1em 1.4em; } .chessboard.left { float: left; clear: left; margin: 0.5em 1.4em 1em 0; } .chessboard.none { float: none; clear: none; display: inline-flex; vertical-align: top; margin: 0.5em 1em 1em 0; } /* Clear override */ .chessboard.right.clear-none, .chessboard.left.clear-none, .chessboard.none.clear-none { clear: none; } .chessboard.right.clear-left, .chessboard.left.clear-left, .chessboard.none.clear-left { clear: left; } .chessboard.right.clear-right, .chessboard.left.clear-right, .chessboard.none.clear-right { clear: right; } .chessboard.right.clear-all, .chessboard.left.clear-all, .chessboard.none.clear-all { clear: both; } /* Okretanje ploče */ .chessboard-shell.calculator-value-true .chess-files { flex-direction: row-reverse; } .chessboard-shell.calculator-value-true .chess-ranks { flex-direction: column-reverse; } .chessboard-shell.calculator-value-true .chess-dynamic-layer { transform: rotate(180deg); } .chessboard-shell.calculator-value-true .chess-dynamic-layer img { transform: rotate(180deg); } .chessboard.animate .nonknight.calculator-value-true { transition: left 0.1s ease, top 0.1s ease, opacity 0.02s 0s linear; } .chessboard.animate .knight.calculator-value-true { transition: left 0.05s ease-in, top 0.05s 0.05s ease-out, opacity 0.02s 0s linear; } .chessboard.animate .knight, .chessboard.animate .nonknight { transition: left 0s 0.2s, top 0s 0.2s, opacity 0.1s ease-out; } .chessboard.animate .chess-dynamic-layer { transition: none; } /* Highlight zadnjeg poteza */ .chess-highlight { position: absolute; z-index: 1; opacity: 0; } .chess-highlight.calculator-value-false { opacity: 0; } .chess-highlight.calculator-value-true { opacity: 1; } .chess-highlight-from, .chess-highlight-to { background: rgba(145, 200, 70, 0.50); } .chess-palette-emerald .chess-highlight-from, .chess-palette-emerald .chess-highlight-to, .chess-palette-olivine .chess-highlight-from, .chess-palette-olivine .chess-highlight-to, .chess-palette-tourmaline .chess-highlight-from, .chess-palette-tourmaline .chess-highlight-to { background: rgba(110, 170, 255, 0.50); } /* Dugme u tekstu za skok na potez */ .chessboard-jump-button { color: var(--color-base); background: var(--background-color-interactive); border: 0; padding: 0 0.12em; margin: 0; line-height: inherit; vertical-align: baseline; cursor: pointer; appearance: none; box-shadow: none; border-radius: 0; } .chessboard-jump-button:hover { background: var(--background-color-interactive--hover); } /* Dinamična promjena ikona na play/pause dugmetu */ .chessboard-play-toggle { display: inline-flex; align-items: center; } .chessboard-play-icon, .chessboard-pause-icon { display: none; } .chessboard-play-icon.calculator-value-true, .chessboard-pause-icon.calculator-value-true { display: inline-flex; align-items: center; } /* Ikona za 'flip' - dok ne nastane zvanična u Codexu */ .rotate-sample-1-icon { display: inline-block; width: 1em; height: 1em; vertical-align: text-bottom; background-color: currentColor; mask-repeat: no-repeat; mask-position: center; mask-size: contain; mask-image: url(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/3e/Rotate_Sample_1.svg); } dgefylqmfbunlyiwdforwocohezpkh5 Šablon:Šahovska partija/dok 10 4721077 42579445 42579329 2026-04-08T23:15:30Z Vipz 151311 42579445 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} {{Koristi šablon Calculator}} {{Koristi Lua|Modul:Chess viewer}} {{Koristi TemplateStyles|Modul:Chess viewer/styles.css}} ''''Šahovska partija'''' ('Šahovski preglednik', 'Chess viewer') je interaktivni preglednik šahovskih partija unesenih u notaciji PGN. Šablon zahtijeva web preglednik s podrškom za [[JavaScript]] i omogućenu spravicu Calculator u korisničkim postavkama. == Sintaksa == <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Šahovska partija |pgn = 1. d4 Nf6 |id = |poravnanje = nijedno |očisti = |veličina = |boja = |prikaži_potez = da |početni_opis = |polupotez = |animacija = |obrnuto = |slova = |brojevi = |zaglavlje = |podnožje = }} </syntaxhighlight> {{Šahovska partija |pgn = 1. d4 Nf6 |id = |poravnanje = nijedno |očisti = |veličina = |boja = |prikaži_potez = da |početni_opis = |polupotez = |animacija = |obrnuto = |slova = |brojevi = |zaglavlje = |podnožje = }} == Parametri == {{div col}} ; {{para|pgn}} ili {{para|partija}} : Partija u PGN formatu. Ovo je jedini obavezni parametar. ; {{para|id}} : Identifikator preglednika. Koristan ako želite skakati na određeni potez iz teksta ili povezati druge Calculator elemente s tim preglednikom. ; {{para|align}} ili {{para|poravnanje}} : Poravnanje cijelog prikaza. : Podržano: :* engleski: {{code|right}}, {{code|left}}, {{code|none}} :* domaći: {{code|desno}}, {{code|lijevo}}, {{code|levo}}, {{code|bez}}, {{code|nijedno}} : Zadano: {{code|right}} ; {{para|clear}} ili {{para|očisti}} : Određuje kako se prikaz ponaša prema drugom plutajućem sadržaju. : Podržano: :* engleski: {{code|left}}, {{code|right}}, {{code|none}}, {{code|all}} :* domaći: {{code|lijevo}}, {{code|levo}}, {{code|desno}}, {{code|bez}}, {{code|nijedno}}, {{code|sve}} : Ako nije zadano, obično prati poravnanje. ; {{para|size}} ili {{para|veličina}} : Veličina jednog polja ploče u pikselima. : Zadano: {{code|32}} ; {{para|color}}, {{para|palette}}, {{para|boja}} ili {{para|paleta}} : Shema boja ploče. : Dostupno: :* {{code|maple}} (zadano) <span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#d18b47;vertical-align:middle;"></span><span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#ffce9e;vertical-align:middle;margin-left:1px;"></span> :* {{code|wood}} <span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#b58863;vertical-align:middle;"></span><span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#f0d9b5;vertical-align:middle;margin-left:1px;"></span> :* {{code|olivine}} <span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#769656;vertical-align:middle;"></span><span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#eeeed2;vertical-align:middle;margin-left:1px;"></span> :* {{code|emerald}} <span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#88bb88;vertical-align:middle;"></span><span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#eeeeff;vertical-align:middle;margin-left:1px;"></span> :* {{code|tourmaline}} <span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#bbbbcc;vertical-align:middle;"></span><span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#eeffee;vertical-align:middle;margin-left:1px;"></span> :* {{code|steel}} <span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#8898a8;vertical-align:middle;"></span><span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#eaebec;vertical-align:middle;margin-left:1px;"></span> :* {{code|sapphire}} <span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#7799cc;vertical-align:middle;"></span><span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#ffffee;vertical-align:middle;margin-left:1px;"></span> :* {{code|ruby}} <span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#dd8888;vertical-align:middle;"></span><span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#ffffee;vertical-align:middle;margin-left:1px;"></span> :* {{code|pearl}} <span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#aca49f;vertical-align:middle;"></span><span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#faf0fa;vertical-align:middle;margin-left:1px;"></span> :* {{code|grayscale}} <span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#9a9a9a;vertical-align:middle;"></span><span style="display:inline-block;width:1em;height:1em;border:1px solid black;background:#d3d3d3;vertical-align:middle;margin-left:1px;"></span> ; {{para|show_move|true}} ili {{para|prikaži_potez}} : Prikaži trenutačni potez algebarskom notacijom u opisu ispod ploče. ; {{para|initial_caption}} ili {{para|početni_opis}} : Početni tekst opisa prije prve korisničke interakcije. Ako nije zadano, početni tekst je '''Početni položaj'''. ; {{para|ply}} ili {{para|polupotez}} : Početni polupotez koji se prikazuje pri otvaranju. ; {{para|reverse}} ili {{para|obrnuto}} : Ploča se prikazuje iz perspektive igrača crnih figura u početnom prikazu. ; {{para|animate}} ili {{para|animacija}} : Uključi ili isključi animaciju pomicanja figura. : Zadano: {{code|true}} ; {{para|letters}} ili {{para|slova}} : Prikaži slovne oznake stupaca. : Podržano: :* engleski: {{code|top}}, {{code|bottom}}, {{code|both}} :* domaći: {{code|gore}}, {{code|dole}}, {{code|dolje}}, {{code|oba}} : Zadano: {{code|both}} ; {{para|numbers}} ili {{para|brojevi}} : Prikaži brojčane oznake redaka. : Podržano: :* engleski: {{code|left}}, {{code|right}}, {{code|both}} :* domaći: {{code|lijevo}}, {{code|levo}}, {{code|desno}}, {{code|oba}} : Zadano: {{code|both}} ; {{para|header}} ili {{para|zaglavlje}} : Wikitekst koji se prikazuje iznad ploče. ; {{para|footer}} ili {{para|podnožje}} : Wikitekst koji se prikazuje ispod ploče, iza automatskog opisa poteza ako je uključen {{para|show_move|true}}. {{div col end}} == Primjeri == ; Sintaksa <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{Šahovska partija | zaglavlje = '''Skok na određeni potez kroz tekst''' | id = partija2 | poravnanje = desno | paleta = olivine | prikaži_potez = true | pgn = 1. d4 Nf6 2. Nf3 d5 3. g3 e6 4. Bg2 Be7 5. O-O O-O }} {{Šahovska partija | zaglavlje = '''Poravnanje, boja, opis poteza''' | id = partija1 | poravnanje = lijevo | paleta = wood | prikaži_potez = true | početni_opis = Početni položaj | pgn = 1. e4 e5 2. Nf3 Nc6 3. Bb5 a6 4. Ba4 Nf6 5. O-O Be7 }} Iz tekućeg se teksta može skakati na pojedine poteze u pregledniku pomoću šablona {{tl|Šahovska partija/potez}}. Pritiskom na ovakvo dugme partija se po zadanom reproducira do ciljnog poteza. Ako potez na koji se skače prethodi potezu koji se trenutno gleda, partija se premotava unatrag; u suprotnom se reproducira unaprijed. Kako bi se ovo omogućilo, parametar {{para|id}} mora biti identičan u oba šablona kako bi se povezali, te se jedan 'id' ne bi trebao dijeliti između više preglednika. Primjerice, {{Šahovska partija/potez|3|id=partija1|oznaka=Bb5}} korisnika navodi na potez na ploči smeđe boje koja se obično nalazi lijevo od ovog teksta i prikazuje svaki među-potez. {{Šahovska partija/potez|2|strana=crna|id=partija2|oznaka=d5}} s druge strane korisnika navodi na potez na ploči zelene boje koja se obično nalazi desno od ovog teksta, te također prikazuje svaki među-potez. Ako želite trenutačni skok bez reprodukcije među-poteza, postavite parametar {{para|direktno|1}}. Obratite pažnju na ploču zelene boje prilikom upotrebe sljedećeg dugmeta: {{Šahovska partija/potez|2|id=partija2|oznaka=Nf3|direktno=1}}. </syntaxhighlight> ; Rezultat {{Šahovska partija | zaglavlje = '''Skok na određeni potez kroz tekst''' | id = partija2 | poravnanje = desno | paleta = olivine | prikaži_potez = true | pgn = 1. d4 Nf6 2. Nf3 d5 3. g3 e6 4. Bg2 Be7 5. O-O O-O }} {{Šahovska partija | zaglavlje = '''Poravnanje, boja, opis poteza''' | id = partija1 | poravnanje = lijevo | paleta = wood | prikaži_potez = true | početni_opis = Početni položaj | pgn = 1. e4 e5 2. Nf3 Nc6 3. Bb5 a6 4. Ba4 Nf6 5. O-O Be7 }} Iz tekućeg se teksta može skakati na pojedine poteze u pregledniku pomoću šablona {{tl|Šahovska partija/potez}}. Pritiskom na ovakvo dugme partija se po zadanom reproducira do ciljnog poteza. Ako potez na koji se skače prethodi potezu koji se trenutno gleda, partija se premotava unatrag; u suprotnom se reproducira unaprijed. Kako bi se ovo omogućilo, parametar {{para|id}} mora biti identičan u oba šablona kako bi se povezali, te se jedan 'id' ne bi trebao dijeliti između više preglednika. Primjerice, {{Šahovska partija/potez|3|id=partija1|oznaka=Bb5}} korisnika navodi na potez na ploči smeđe boje koja se obično nalazi lijevo od ovog teksta i prikazuje svaki među-potez. {{Šahovska partija/potez|2|strana=crna|id=partija2|oznaka=d5}} s druge strane korisnika navodi na potez na ploči zelene boje koja se obično nalazi desno od ovog teksta, te također prikazuje svaki među-potez. Ako želite trenutačni skok bez reprodukcije među-poteza, postavite parametar {{para|direktno|1}}. Obratite pažnju na ploču zelene boje prilikom upotrebe sljedećeg dugmeta: {{Šahovska partija/potez|2|id=partija2|oznaka=Nf3|direktno=1}}. {{clear}} == TemplateData == {{TemplateData zaglavlje}} <templatedata> { "params": { "pgn": { "label": "PGN", "aliases": [ "partija" ], "description": "Partija u PGN formatu.", "type": "string", "required": true }, "reverse": { "label": "Obrnuto", "aliases": [ "obrnuto" ], "description": "Prikaži ploču iz crne perspektive u početnom prikazu.", "type": "boolean" }, "letters": { "label": "Slova", "aliases": [ "slova" ], "description": "Prikaži slovne oznake stupaca. Podržano: top/gore, bottom/dole/dolje, both/oba.", "type": "string", "suggestedvalues": [ "top", "bottom", "both", "gore", "dole", "dolje", "oba" ], "default": "both" }, "numbers": { "label": "Brojevi", "aliases": [ "brojevi" ], "description": "Prikaži brojčane oznake redaka. Podržano: left/levo/lijevo, right/desno, both/oba.", "type": "string", "suggestedvalues": [ "left", "right", "both", "levo", "lijevo", "desno", "oba" ], "default": "both" }, "header": { "label": "Zaglavlje", "aliases": [ "2", "zaglavlje" ], "description": "Wikitekst koji se dodaje iznad ploče.", "type": "content" }, "footer": { "label": "Podnožje", "aliases": [ "podnozje", "podnožje" ], "description": "Wikitekst koji se dodaje ispod ploče.", "type": "content" }, "align": { "label": "Poravnanje", "aliases": [ "1", "poravnanje" ], "description": "Poravnanje cijelog prikaza. Podržano: right/desno, left/levo/lijevo, none/bez/nijedno.", "type": "string", "suggestedvalues": [ "right", "left", "none", "desno", "levo", "lijevo", "bez", "nijedno" ], "default": "right" }, "clear": { "label": "Čišćenje", "aliases": [ "ocisti", "očisti" ], "description": "Spriječi da drugi plutajući sadržaj prolazi pokraj prikaza. Podržano: left/levo/lijevo, right/desno, none/bez/nijedno, all/sve.", "type": "string", "suggestedvalues": [ "left", "right", "none", "all", "levo", "lijevo", "desno", "bez", "nijedno", "sve" ] }, "ply": { "label": "Polupotez", "aliases": [ "polupotez" ], "description": "Na kojem polupotezu ploča započinje.", "type": "number", "default": "1", "suggested": true }, "size": { "label": "Veličina", "aliases": [ "velicina", "veličina" ], "description": "Veličina jednog polja ploče u pikselima.", "type": "number", "default": "32" }, "animate": { "label": "Animacija", "aliases": [ "animacija", "animiraj" ], "description": "Animiraj pomicanje figura.", "type": "boolean", "default": "true" }, "color": { "label": "Boja", "aliases": [ "palette", "boja", "paleta" ], "description": "Shema boja ploče.", "type": "string", "suggestedvalues": [ "emerald", "maple", "olivine", "pearl", "ruby", "sapphire", "steel", "tourmaline", "wood", "grayscale" ], "default": "maple" }, "show_move": { "label": "Prikaži potez", "aliases": [ "prikazi_potez", "prikaži_potez", "prikaz_poteza" ], "description": "Prikaži trenutačni potez algebarskom notacijom u opisu ispod ploče.", "type": "boolean" }, "initial_caption": { "label": "Početni opis", "aliases": [ "pocetni_opis", "početni_opis" ], "description": "Kad se koristi show_move=true, ovaj tekst se prikazuje u početnom stanju prije prve korisničke interakcije. Nakon prve interakcije zamjenjuje ga trenutačni potez. Ako nije zadano, početni tekst je \"Početni položaj\".", "type": "string" }, "id": { "label": "ID", "aliases": [ "kalkulator_id", "calculator_id" ], "description": "Jedinstveni identifikator preglednika za povezivanje s drugim Calculator elementima na stranici.", "type": "string" }, "calculator_id": { "label": "Calculator ID", "aliases": [ "kalkulator_id", "id" ], "description": "Isto kao id; jedinstveni identifikator preglednika za povezivanje s drugim Calculator elementima na stranici.", "type": "string" } }, "description": "Interaktivni preglednik šahovske partije s kontrolama za kretanje kroz poteze, okretanje ploče i prikaz poteza spomenutog u tekstu.", "format": "block", "paramOrder": [ "pgn", "reverse", "letters", "numbers", "header", "footer", "align", "clear", "ply", "size", "animate", "color", "show_move", "initial_caption", "id", "calculator_id" ] } </templatedata> <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> [[Kategorija:Šabloni za šah]] }}</includeonly> i6aznh769rpsh9g54uitad17h8e1mi8 Šablon:Šahovska partija/potez 10 4721080 42579443 42579322 2026-04-08T22:39:29Z Vipz 151311 reprodukcija partije do specificiranog polupoteza unaprijed ili unatrag, ovisno o potezu koji se trenutno gleda, po zadanom 42579443 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#if:{{{id|{{{identifikator|}}}}}}|{{#if:{{{direct|{{{direktno|}}}}}} |{{codex button |target={{{id|{{{identifikator|}}}}}} |for=move |formula={{#switch:{{lc:{{{side|{{{strana|w}}}}}}}} |b|c|crni|crna={{#expr:({{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2)+1}} |#default={{#expr:{{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2}} }} |contents={{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}{{#switch:{{lc:{{{side|{{{strana|w}}}}}}}}|b|c|crni|crna=...|#default=.}}{{#if:{{{label|{{{oznaka|}}}}}}|&nbsp;{{{label|{{{oznaka|}}}}}}|}} |title={{{title|{{{naslov|Skoči na potez {{{move|{{{potez|{{{1}}}}}}}}}{{#switch:{{lc:{{{side|{{{strana|w}}}}}}}}|b|c|crni|crna=...|#default=.}}}}}}}} |alt={{{alt|{{{opis|Skoči na potez {{{move|{{{potez|{{{1}}}}}}}}}{{#switch:{{lc:{{{side|{{{strana|w}}}}}}}}|b|c|crni|crna=...|#default=.}}}}}}}} |type=plain |class=chessboard-jump-button }} |{{codex button |target={{{id|{{{identifikator|}}}}}} |for=move |formula={{#switch:{{lc:{{{side|{{{strana|w}}}}}}}} |b|c|crni|crna=ifless(move,{{#expr:({{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2)+1}},min({{#expr:({{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2)+1}},move+1),ifgreater(move,{{#expr:({{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2)+1}},max({{#expr:({{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2)+1}},move-1),{{#expr:({{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2)+1}})) |#default=ifless(move,{{#expr:{{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2}},min({{#expr:{{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2}},move+1),ifgreater(move,{{#expr:{{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2}},max({{#expr:{{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2}},move-1),{{#expr:{{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2}})) }} |toggle=true |delay=0.7 |until={{#switch:{{lc:{{{side|{{{strana|w}}}}}}}} |b|c|crni|crna=ifequal(move,{{#expr:({{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2)+1}}) |#default=ifequal(move,{{#expr:{{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}*2}}) }} |contents={{{1|{{{move|{{{potez|1}}}}}}}}}{{#switch:{{lc:{{{side|{{{strana|w}}}}}}}}|b|c|crni|crna=...|#default=.}}{{#if:{{{label|{{{oznaka|}}}}}}|&nbsp;{{{label|{{{oznaka|}}}}}}|}} |title={{{title|{{{naslov|Skoči na potez {{{move|{{{potez|{{{1}}}}}}}}}{{#switch:{{lc:{{{side|{{{strana|w}}}}}}}}|b|c|crni|crna=...|#default=.}}}}}}}} |alt={{{alt|{{{opis|Skoči na potez {{{move|{{{potez|{{{1}}}}}}}}}{{#switch:{{lc:{{{side|{{{strana|w}}}}}}}}|b|c|crni|crna=...|#default=.}}}}}}}} |type=plain |class=chessboard-jump-button }}}}|<span class="error">id?</span>}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> e9gxl6mtoldi9ix1wmz2ejfq5di81nm Nekropola stećaka Podgradinje 0 4721088 42579414 42579252 2026-04-08T19:27:16Z Zavičajac 76707 42579414 wikitext text/x-wiki [[File:Nekropola Podgradinje (15).jpg|mini|desno|Nekropola stećaka Podgradinje]] '''Nekropola stećaka Podgradinje''' smještena je južno od centra naselja [[Gornje Hrasno|Gornjeg Hrasnog]], [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]]. Locirana je uz [[Pravoslavlje|pravoslavnu]] [[Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu|crkvu]] i groblje. GPS koordinate: 42.950443985858485, 17.90141650455722.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/podgradinje/ |title= Nekropola Podgradinje, Neum |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 7. april 2026.}}</ref> Obzirom na zaraslost puta, pristup običnim automobilima nije preporučljiv (jednostavnije je dio puta prepješačiti – cca 15 minuta hoda). Desetak kilometara zračne linije južno od Stoca, u Hercegovini, nalazi se Gornje Hrasno, područje koje izgleda kao jedna geografska cjelina, ravničastog zemljište od oko 15 km<sup>2</sup> površine. Manji zaseoci u Gornjem Hrasnu su: Medulica, Vinjine, Podkulom, Ravni dol, Elezović, Vlaka i Glumina. Oko današnjih zaseoka na više mjesta se primjećuju praistorijski [[Tumul|tumulusi]], a ima i nekoliko [[Gradina (tip naselja)|gradina]]. O Gornjem Hrasnu, ne raspolaže se [[Historija|istorijskim]] niti drugim naučnim podacima. Jedino je poznato da se u X vijeku kod [[Konstantin Porfirogenit|Porfirogenita]] spominje grad Glumina koji je tada spadao u oblast [[Zahumlje]]. U srednjem vijeku područje je moglo predstavljati jednu manju župu. Vjerovatno su u svoje vrijeme ovdje bili katuni takozvanih [[Vlasi|Donjih Vlaha]]: Burmaza, Boljuna, a možda i [[Hrabreni-Miloradovići|Hrabrena]] i Vlahovića. U podnožju jedne preistorijske gradine, sa nazivom Podgradinje, smješteni su pravoslavna [[Crkva svetog Jovana u Podgradinju|crkva svetog Jovana]], konak uz crkvu, groblje i nekropola stećaka.<ref name="crkva">{{Cite web |url= https://slobodnahercegovina.com/crkva-sv-jovana-krstitelja-u-gornjem-hrasnu/ |title= Crkva svetog Jpvana Krstitelja u Gornjem Hrasnu |work= Goran Lučić / Slobodna Hercegovina, 2017. |access-date= 7. april 2026}}</ref> == Nekropola == U nekropoli je 91 [[stećak]], od toga 21 [[Oblici stećaka|ploča]], 58 sanduka, 11 sljemenaka i jedan krst.<ref name="Bešlagić3">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. |access-date= 7. april 2026}}</ref> Stećci su dosta razbacani: dio je unutar groblja, dok je drugi dio izvan, sa obe strane puta. Stećci izvan groblja su obrasli travom, ali su puno ljepši i ukrašeniji od ovih unutar groblja.<ref name="ŠefikTopogr">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Podgradinje, st. 323 |work= archive.org - Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}</ref> === Stećci sa natpisom === U nekropoli su natpisi na 4 stećka (1 ploča, 2 sljemenjaka i 1 krstača), koji spominju Radivoja Draščića, Ivana Vukićevića, Ninoja Lupovčića i Vuka, sina kneza Obrada, ličnosti koje se ne pojavljuju u istorijskim izvorima. Brojem 1 obilježen je povelik krst sa stećkom u obliku ploče na kojoj je prikazan motiv bordure u vidu povijene linije sa trolistovima. Na samome krstu je urezan natpis. Šire strane krsta imaju borduru od dvije paralelne linije između kojih su urezane kose paralelne crte. Kod početka natpisa desno i lijevo je po jedna urezana rozeta. Slične rozete se nalaze i kod završetka natpisa. Veći dio teksta natpisa stao je na istočnu, širu stranu, sa 3 slova koja prelazi na sjevernu, užu, a onda završava na široj zapadnoj strani: ''''': ɑ сє ʌєжʜ вƔκь| сʜɴь κɴє|ʒɑ ωБ|ρɑдɑ| сєстρ|омь є|ʌомь| ʜпоκɑ|мєɴо|вɑ гɑ| мɑт|ʜ ɑɴɑ| κʌєть| ʜ пρоκ|ʌть| тκо ћє| κρєтʜ| Ɣ мє'' Ovdje leži Vuk, sin kneza Obrada, sa sestrоm Jelоm. I pоka menоva ga mati Ana. Klet i prоklet kо će krenuti u me!'''<ref name="Bešlagić3"/><ref name="Vego">{{Cite web |url= https://www.academia.edu/35947164/Marko_Vego_Zbornik_srednjovjekovnih_natpisa_Bosne_i_Hercegovine_I |title=Marko Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I - redni broj 24-25 |work= www.academia.edu |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> Prvi natpis je na sljemenjaku sa postoljem (br.11), iz jednog dijela, dimenzija (168 x 75 x 147&nbsp;cm). Pri dnu krovnih ploha i preko čeonih strana pruža se plastična tordirana vrpca. Ovaj stećak nema drugih ukrasa, ali na istočnoj čeonoj i južnoj bočnoj strani u dva reda mu je urezan ovakav natpis: ''''':† ɑ сє ʌєжʜ ρɑдʜвоʜ| дρɑшүʜћ доБρʜ юɴɑκь ѣ Бʜχь моʌƔ ѣ сє| вɑсьɴє тʜцɑʜ|ʜтє вʜ ћєтє Бʜ|тʜ κɑκо ѣ ɑ ѣ ɴє могƔ Бʜтʜ κɑκ|о вʜ'' Ovdje leži Radivоj Draščić. Dоbri junak ja bih. Molim ja vas, nedotičite! Vi ćete biti kako ja, a ja ne mоgu biti kako vi.''' Brojem 12 obilježena je dosta velika ploča koja na vodoravnoj strani ima ovakav natpis: ''''': a сє ʌєжʜ| нвɑɴь| вƔкнћє|внћь ɴєкɑ| ʒɴɑ Ɣ тн| дɴ дɑ ко ɴо| постɑвн|тɑн Бнʌє|гь мн Ɣ|шѣүє Бρɑт| мн Бʌɑгоѣ| ρƔкɑ снɴɑ| могɑ ко д|вєжєовє| костн'' Ovdje leži Ivan Vukićević. Neka zna, u taj dan, ko ono pоstavi. Taj biljeg usiječe brat mi Blagоja. Ruka sina mоga kо dоveže оve kоsti.''' Na velikom sljemenjaku br. 16 sa postoljem (175 x 88 x 148&nbsp;cm), na zapadnoj čeonoj strani i na sjevernoj bočnoj, postoji natpis: ''''':† ɑ сє ʌжʜ ɴнɴоє| ʌƔповүнћь сн|ɴомь цρѣпом''† Ovdje leži Ninоje Lupоvčić sa sinоm Crjepоm.''' === Ukrasi na stećcima === Ukrašeno je 13 primjeraka, i to 9 sanđuka, 3 sljemenjaka i 1 krstača. Zastupljeni su slijedeći reljefni motivi i figuralne predstave: tordirana vrpca, povijena lozica sa trolistovima, rozeta, štit sa mačem, stilizovani krst, arkade, scena srne iznad koje su dvije ptice, lav i fantastične životinje, scena lova, kola i borba sa medvjedom. ==== Stećak br. 2 ==== Broj 2 je spomenik u obliku većeg sanduka, okrnjenog na jugoistočnom kraju. Na uspravnim stranama ovog spomenika pruža se plastičan friz od povijene linije sa trolistovima. Friz je s donje strane obrubljen plastičnom tordiranom vrpcom koja se lomi i spušta niz uspravne bridove. Ispod friza prikazano je kolo koje se danas vrlo malo vidi. Na sjevernoj bočnoj strani u kolu igra 8 ženskih figura. Figure su vrlo brižljivo klesane. Glave su okrugle, haljine se postepeno šire prema dolje i na kraju one su zakošene. Ispod haljina se, što je vrlo rijedak slučaj, vide stopala. Figure se drže nešto uzdignutim rukama. Scena je s donje strane obrubljena plastičnom tordiranom vrpcom. Takvo kolo se pruža i na drugim uspravnim stranama. ==== Stećak br. 10 ==== Brojem 10 obilježen je vrlo visok sljemenjak, položen na postolje koje je posebna ploča. Vrlo dobro je obrađen i očuvan. Prema dnu je sa svih strana malo sužen, skošen. Hrbat mu je nešto povijen. Dimenzije su mu: srednja dužina 168, srednja širina 66, a visina do vrha zabata 160 cm. Dimenzije postolja su: 180 x 183 x 30 cm. Ovaj spomenik ima ukrase na svim uspravnim stranama koji su jedinstveni i vrlo zanimljivi: Pri vrhu uspravnih strana, odmah ispod krov nih ploha, pruža se vrlo plastična tordirana vrpca. Na zapadnoj čeonoj strani su tri vrste motiva. U donjoj polovini strane plastično je prikazana scena lova na [[medvjed]]a. Lovac kopljem probada trbuh medvjeda. Figura medvjeda je ogromna prema figuri čovjeka. Osim toga, medvjed je prikazan u položaju kada se u borbi sa lovcem propeo na zadnje noge. U gornjoj polovini ove strane nalazi se plastična stilizacija krsta. Krakovi krsta se sastoje uglavnom od podjednako široke i dugačke vrpce, koji se pri krajevima završavaju u vidu [[ljiljan]]a kod kojih, umjesto jednog, vidimo dva para ustranu i dolje povijenih listova, a stabljika se ne završava jednostavno i peroliko nego se i ona pri kraju račva. Gornji uspravni krak krsta, odnosno stabljika ljiljana, koja se pruža uspravno gore, ne završava se kao ostale tri, nego se povija na obje strane i u vidu nepunog kružnog vijenca obavija odnosno uokviruje čitav motiv. U zabatu ove čeone strane prikazan je neobičan biljni motiv i njemu sa strana po jedna ptica. Stabljika izlazi iz sredine tordira ne vrpce i ne baš sasvim pravilno ide do blizu vrha zabata. Na njoj je najprije jedan par listova koji se polukružno povijaju desno i lijevo a onda dolje, sve do same stabljike, a zatim još jedan par koji se povija obratno — desno i lijevo gore i unutra, sve do stabljike. S jedne i s druge strane ove biljne stilizacije prikazana je po jedna ptica koja se nogama oslanja na tordiranu vrpcu. Na suprotnoj čeonoj strani su tri vrste plastičnih motiva. U donjoj polovini strane prikazana je mlada srna i na njoj ptica. U gornjoj polovini se nalazi neka fantastična životinja, sa relativno velikom glavom, sa jednim parom dugih nogu, na kojima su dugi prsti, i sa velikim, gore zavinutim i razigranim repom ili krilima. Na glavi je okruglasto-zrakast dodatak. Sve najviše podsjeća na pijetla. U zabatnom dijelu strane prikazana je jedna ptica koja se slabo vidi. Na južnoj bočnoj strani plastično je prikazano 5 životinjskih i 1 ljudska figura — u sredini je [[jelen]] sa izdignutom glavom i dobro razvedenim rogovima, za njim je [[pas]], ispred jelena i nešto niže nalazi se lovac sa lukom i strijelom, a iznad jelena, naprijed, jedna a nešto nazad dvije ptice. Na suprotnoj bočnoj strani prikazan je osedlan [[konj]] koga pridržava muškarac s kopljem u jednoj ruci. Na muškarcu se vidi haljetak sa poprečnim prugama. Oko glave ima nešto obavijeno, vijenac koji predstavlja kosu. U drugom dijelu ove strane, više prema gornjem jugoistočnom uglu, prikazana je figura neke životinje sa velikom glavom, otvorenih ralja, sa debelim vratom, i grivom na njemu i na prednjem dijelu trupa, te sa repom koji je gore i naprijed zavinut. Vjerovatno se radi o figuri [[lav]]a. ==== Galerija ==== <gallery> File:Nekropola Podgradinje (01).jpg File:Nekropola Podgradinje (02).jpg File:Nekropola Podgradinje (07).jpg File:Nekropola Podgradinje (12).jpg File:Nekropola Podgradinje (13).jpg File:Nekropola Podgradinje (18).jpg </gallery> == Literatura == * V. Vuletić-Vukasović, Viestnik, 1885, br. 2, 56, br. 3, 85 i br. 4, 99, 1888, br. 3, 74; * [[Ćiro Truhelka]], Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1891, 91—92; * [[Marko Vego]], Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1962 (Arheologija) 216 — 219; * [[Šefik Bešlagić]], Stećci u Gornjem Hrasnu, Naše starine VII (1960), 92—97. * Šefik Bešlagić: Stećci, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. * Šefik Bešlagić: Stećci - kultura i umjetnost, 1982.<ref name="BešlagićKultura">{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = "Veselin Masleša", 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref><ref name="BešlagićKulturaUm">{{Cite web |url= https://archive.org/stream/EfikBeelagigSteSciKulturaIUmjetnost/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = Internet archive |accessdate= 9. 2. 2022}}</ref> * [[Marko Vego]]: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Izdanje Zemaljskog muzeja, knjiga III, 1964. == Vanjske veze == * Stanislav Vukorep: Neumska baština<ref name="Vukorep">{{Cite web |url= https://furaj.ba/stecci-neumskog-kraja/ |title= Domagoj Bencun: Stećci neumskog kraja |work= furaj.ba - d |accessdate= 4. april 2026. }}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Commonscat|ategory:Podgradinje necropolis}} [[Kategorija:Stećci u Neumu|P ]] [[Kategorija:Stećci sa natpisom]] dy88grgfuqpp4jzz4zfo69vf9k371u8 Šablon:Šahovska partija/potez/dok 10 4721095 42579444 42579324 2026-04-08T22:47:57Z Vipz 151311 42579444 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} Ovaj šablon stvara dugme za skok na određeni potez prilikom upotrebe preglednika {{tl|Šahovska partija}}. == Upotreba == {{Šahovska partija |id=partija42 |boja=grayscale |poravnanje=desno |clear=all |show_move=true |pgn=1. d4 Nf6 2. Nf3 d5 3. g3 e6 4. Bg2 Be7 5. O-O O-O }} * {{tlx|_show_result=y|Šahovska partija/potez|2=3|3=strana=crni|4=id=partija42|5=oznaka=e6}} * {{tlx|_show_result=y|Šahovska partija/potez|2=2|3=id=partija42|4=oznaka=Nf3}} * {{tlx|_show_result=y|Šahovska partija/potez|2=5|3=strana=crni|4=id=partija42|5=oznaka=O-O}} === Direktni skok === Zadano se partija reproducira do ciljnog poteza, unaprijed ili unatrag. Ako je zadan parametar {{para|direct}} ili {{para|direktno}}, preglednik odmah skače na ciljni potez bez reprodukcije među-poteza. * {{tlx|_show_result=y|Šahovska partija/potez|2=4|3=direktno=da|4=id=partija42|5=oznaka=Bg2}} * {{tlx|_show_result=y|Šahovska partija/potez|2=2|3=strana=crna|4=direktno=da|5=id=partija42|6=oznaka=d5}} == Parametri == {{div col}} ; {{para|1}} : Broj poteza. ; {{para|move}} / {{para|potez}} : Isto kao prvi parametar; broj poteza. ; {{para|side}} / {{para|strana}} : Strana poteza. : Podržano: :* engleski: {{code|w}}, {{code|b}} :* domaći: {{code|c}}, {{code|crni}}, {{code|crna}} : Sve osim crne strane tretira se kao bijela strana. ; {{para|id}} : Identifikator ciljnog {{tl|Šahovska partija}} prikaza. ; {{para|direct}} / {{para|direktno}} : Ako je zadano, preglednik odmah skače na ciljni potez bez reprodukcije među-poteza. ; {{para|label}} / {{para|oznaka}} : Tekst koji se prikazuje iza oznake poteza. ; {{para|title}} / {{para|naslov}} : Tekst za atribut {{code|title}} dugmeta. ; {{para|alt}} / {{para|opis}} : Pomoćni opis dugmeta. {{div col end}} {{clear}} == TemplateData == {{TemplateData zaglavlje}} <templatedata> { "params": { "1": { "label": "Potez", "aliases": [ "move", "potez" ], "description": "Broj poteza na koji dugme skače.", "type": "number", "default": "1", "required": true }, "side": { "label": "Strana", "aliases": [ "strana" ], "description": "Strana poteza. Podržano: w, b, c, crni, crna.", "type": "string", "suggestedvalues": [ "w", "b", "c", "crni", "crna" ], "default": "w" }, "id": { "label": "ID", "description": "Identifikator ciljnog '{{Šahovska partija}}' elementa.", "type": "string", "required": true }, "direct": { "label": "Direktno", "aliases": [ "direktno" ], "description": "Ako je zadano, preglednik odmah skače na ciljni potez bez reprodukcije među-poteza.", "type": "boolean" }, "label": { "label": "Oznaka", "aliases": [ "oznaka" ], "description": "Tekst koji se prikazuje iza oznake poteza.", "type": "string", "suggested": true }, "title": { "label": "Naslov", "aliases": [ "naslov" ], "description": "Tekst za title atribut dugmeta.", "type": "string" }, "alt": { "label": "Opis", "aliases": [ "opis" ], "description": "Pomoćni opis dugmeta.", "type": "string" } }, "description": "Dugme za skok na određeni potez u pregledniku šahovskih partija kroz tekst.", "format": "inline", "paramOrder": [ "1", "side", "id", "direct", "label", "title", "alt" ] } </templatedata> <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> [[Kategorija:Šabloni za šah]] }}</includeonly> pty42gaw4gm87ffrapb9kplgg7sqgoa Marrano 0 4721099 42579386 2026-04-08T12:27:13Z MrKeefeJohn 122587 Preusmjereno na [[Marrano, Catanzaro]] 42579386 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Marrano, Catanzaro]] aqdclm17ueg5tfzauvv87ejga03xrds Olga Tokarczuk 0 4721100 42579401 2026-04-08T16:40:04Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infokutija pisac | ime = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Olga Tokarczuk | slika = MJK32706 Olga Tokarczuk (Pokot, Berlinale 2017).jpg | širina_slike = | opis = | ime_po_rođenju = Olga Nawoja Tokarczuk | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1962|1|29|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|POLJ}} [[Sulechów]], [[Poljska]]<br>{{small|(tada {{flag|NR Poljska}})}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | počivalište... 42579401 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Olga Tokarczuk | slika = MJK32706 Olga Tokarczuk (Pokot, Berlinale 2017).jpg | širina_slike = | opis = | ime_po_rođenju = Olga Nawoja Tokarczuk | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1962|1|29|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|POLJ}} [[Sulechów]], [[Poljska]]<br>{{small|(tada {{flag|NR Poljska}})}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | počivalište = | pseudonim = | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = Roman Fingas {{small|(razvod)}}<br>Grzegorz Zygadło | partner = | djeca = Zbigniew Fingas | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet u Varšavi]] | zanimanje = psihologinja, spisateljica | period = 1989. – ''danas'' | jezik = [[poljski jezik]] | pokret = [[magijski realizam]] | žanr = | znamenita_djela = {{Plainlist| * ''[[Prawiek i inne czasy]]'' (roman, 1996) * ''[[Bieguni]]'' (roman, 2007) * {{nowrap|''[[Prowadź swój pług przez kości umarłych]]'' (roman, 2009)}} * ''[[Księgi Jakubowe]]'' (roman, 2014) }} | nagrade = {{Plainlist| * [[Književna nagrada Nike]] (2008, 2015) * [[Nagrada Vilenica ]] (2013) * [[Brückepreis]] (2015) * [[Nagrada Man Booker International]] (2018) * [[Nagrada Jan Michalski ]] (2018) * [[Nobelova nagrada za književnost]] (2018) * [[Prix Laure Bataillon]] (2019) }} | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Olga Nawoja Tokarczuk'''<ref>{{Cite web |url=https://rejestr.io/krs/243763/stowarzyszenie-kulturalne-gory-babel |title=Stowarzyszenie Kulturalne Góry Babel |trans-title=Mount Babel Cultural Association |work=Krajowy Rejestr Sądowy |via=Rejestr.io |access-date=10 October 2019}}</ref> ({{small|poljski:}} {{IPAc-pl|t|o|'|k|a|r|cz|u|k}}; [[Sulechów]], [[29. siječnja]] [[1962.]]), [[poljska]] spisateljica,<ref name=":0">{{Cite web|last=Flood|first=Alison|date=2018-05-22|title=Olga Tokarczuk's 'extraordinary' Flights wins Man Booker International prize|url=http://www.theguardian.com/books/2018/may/22/olga-tokarczuk-flights-wins-man-booker-international-prize-polish|access-date=2021-06-09|website=[[The Guardian]]}}</ref> aktivistica<ref>{{Cite web |url=https://style.hnonline.sk/kultura/2021350-nobelove-ceny-za-literaturu-su-zname-laureatom-za-rok-2018-je-olga-tokarczukova-za-rok-2019-peter-handke |title=Nobelove ceny za literatúru sú známe: Laureátom za rok 2018 je Olga Tokarczuková, za rok 2019 Peter Handke |language=sk |trans-title=Nobel prizes in literature are known: Olga Tokarczuk for 2018, Peter Handke for 2019|date=10 October 2019|website=style.hnonline.sk}}</ref> i psihologinja, jedna od najhvaljenijih i najuspješnijih poljskih spisateljica svoje generacije. Godine [[2019.]] retroaktivno joj je uručena [[Nobelova nagrada za književnost]] za [[2018.]] godinu, "za narativnu maštu koja s enciklopedijskom strašću predstavlja prijelaz granica kao oblik života". Za svoj roman ''[[Bieguni]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Bjeguni'') dobila je [[Nagrada Man Booker International|Nagradu Man Booker International]] [[2018.]] godine. Najvažnija djela su joj ''[[Prawiek i inne czasy]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Pravijek i ostala vremena''), ''[[Prowadź swój pług przez kości umarłych]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju'') i ''[[Księgi Jakubowe]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Knjige Jakubove''). Osim romana, piše i kraću prozu, poeziju te publicističke tekstove, a napisala je i knjigu za djecu ''[[Zgubiona Dusza]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Izgubljena duša''). Njezina djela, koja se često svrstavaju u [[magijski realizam]], odišu mističnošću koja je glavna odlika njezina stila. Po struci [[Klinička psihologija|klinička psihologinja]] sa [[Univerzitet u Varšavi|Univerziteta u Varšavi]], objavila je niz romana, nekoliko zbirki kraće proze, zbirku poezije i publicističke tekstove. Smatra se sljedbenicom [[Carl Gustav Jung|Carla Gustava Junga]], kojeg navodi kao veliku inspiraciju.<ref name=":7">{{Cite journal |last=Kantner |first=Katarzyna |date=2015 |title=Podmiotowość 'mediumiczna': 'E.E.' Olgi Tokarczuk jako powieść psychologiczna |trans-title='Medium' subjectivity: 'E.E.' Olga Tokarczuk as a psychological novel |url=https://ruj.uj.edu.pl/xmlui/bitstream/handle/item/24195/kantner_podmiotowosc_mediumiczna_2015.pdf |journal=Ruch Literacki |language=pl |volume=56 |pages=47–59 |issn=0035-9602 |via=[[Jagiellonian Library|Jagiellonian University Repository]]}}</ref><ref name=":9">{{Cite web | last=Unuk | first=Jana |others=Translated by Nada Grošelj |title=Vilenica Prize Winner 2013: Olga Tokarczuk |url=https://vilenica.si/en/1052-2/participants-2/prize-winner/ |access-date=11 October 2019 |website=vilenica.si |publisher=[[Vilenica International Literary Festival]] |archive-date=17 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190417175253/https://vilenica.si/en/1052-2/participants-2/prize-winner/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |last1=Armitstead|first1=Claire |author-link=Claire Armitstead |date=20 April 2018|title=Olga Tokarczuk: 'I was very naive. I thought Poland would be able to discuss the dark areas of our history'|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/books/2018/apr/20/olga-tokarczuk-interview-flights-man-booker-international|access-date=10 October 2019}}</ref> Za romane ''[[Bieguni]]'' i ''[[Księgi Jakubowe]]'' dobila je [[Književna nagrada Nike|Nagradu Nike]], najveću književnu nagradu u Poljskoj, ali i brojne druge nagrade; nagradu publike Nike dobila je pet puta. Godine [[2015.]] dobila je [[Brückepreis]] za njezin doprinos međusobnom razumijevanju među europskim narodima. Njezina su djela prevedena na više od 40 jezika, čime je ona postala jedna od najprevođenijih suvremenih poljskih autora.<ref>{{cite news|last=Jasińska|first=Joanna|date=2020-10-04|title=Translators from across the globe discuss works of Nobel Prize winner Olga Tokarczuk|work=TheFirstNews.com|publisher=[[Polish Press Agency|PAP]]|url=https://www.thefirstnews.com/article/translators-from-across-the-globe-discuss-works-of-nobel-prize-winner-olga-tokarczuk-16380|access-date=4 October 2020}}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Roman ''[[Księgi Jakubowe]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Knjige Jakubove'') smatra se njezinim ''[[magnum opus]]om'' te je bio u užem izboru za [[Nagrada Man Booker International|Nagradu Man Booker International]] [[2022.]] godine.<ref>{{Cite web |title=The Books of Jacob {{!}} The Booker Prizes |url=https://thebookerprizes.com/the-booker-library/books/the-books-of-jacob |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323143828/https://thebookerprizes.com/the-booker-library/books/the-books-of-jacob |archive-date=2023-03-23 |access-date=2023-05-06 |website=thebookerprizes.com |language=en}}</ref> Njezin prvi suprug bio je psiholog Roman Fingas. Vjenčali su se kada je imala 23 godine i kasnije razveli; njihov sin Zbigniew rođen je [[1986.]] godine. Njezin drugi i trenuti suprug je Grzegorz Zygadło. Vegeterijanka je.<ref name="VivaBio">{{cite web |last=Czernecka |first=Gabriela |date=2020-12-10 |title=Nie uważa się za idealną żonę i matkę. Kim prywatnie jest Olga Tokarczuk? |trans-title=She does not consider herself an ideal wife and mother. Who is Olga Tokarczuk privately? |url=https://viva.pl/kultura/rodzina-olga-tokarczuk-dzieci-maz-pochodzenie-121193-r1/ |access-date=2020-03-30 |website=Viva.pl |language=pl}}</ref> Deklarira se kao ljevičarka i [[feminizam|feministica]].<ref name="Tokarczuk laureatka GW">{{cite web|last=Wodecka|first=Dorota|date=10 October 2015|title=Olga Tokarczuk, laureatka Nike 2015: Ludzie, nie bójcie się!|trans-title=Olga Tokarczuk, the laureate of Nike 2015: People, don't be afraid!|url=https://wyborcza.pl/1,75410,18999849,olga-tokarczuk-laureatka-nike-2015-ludzie-nie-bojcie-sie.html|work=[[Gazeta Wyborcza]]|language=pl}}</ref><ref name="theguardian.com">{{Cite web|last=Armitstead|first=Claire|date=2019-10-10|title=Olga Tokarczuk: the dreadlocked feminist winner the Nobel needed|url=http://www.theguardian.com/books/2019/oct/10/olga-tokarczuk-the-dreadlocked-feminist-winner-the-nobel-needed|access-date=2019-10-20|website=[[The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Shotter|first=James|date=2020-02-14|title=Nobel laureate Olga Tokarczuk: why populist nostalgia will pass|url=https://www.ft.com/content/36cfd978-4c1a-11ea-95a0-43d18ec715f5|url-access=subscription|access-date=2021-06-11|website=[[Financial Times]]|issn=0307-1766}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons|Olga Tokarczuk}} * [https://lithub.com/nobel-prize-winner-olga-tokarczuk-in-conversation-with-john-freeman/ Nobel Prize-Winner Olga Tokarczuk in Conversation] with [[John Freeman (author)|John Freeman]] on ''[[Literary Hub]]'', 10 October 2019 * [https://www.theguardian.com/books/olga-tokarczuk Olga Tokarczuk] at ''[[The Guardian]]'' * [https://culture.pl/en/artist/olga-tokarczuk Biography at Culture.pl] (Polish [[Adam Mickiewicz Institute]], May 2018) <!-- * [https://web.archive.org/web/20100217153042/http://www.salon.eu.sk/article.php?article=1386-travel-files "Travel Files" – Dutch reflections, article by Olga Tokarczuk] Eng. translation, originally published in ''[[Polityka]]'' in September 2009 --> * [https://web.archive.org/web/20120920101958/http://www.polishwriting.net/?s=author&c=tokarczuk Short biography, interviews, and reviews] at PolishWriting.net, {{circa|2008}} * {{OL author}} * [http://noblib.internet-box.ch/NLEW.php?authorid=145 List of Works at Swiss Nobel Laureates' catalogue] * [https://fitzcarraldoeditions.com/authors/olga-tokarczuk Olga Tokarczuk at Fitzcarraldo Editions] * [https://www.twistedspoon.com/tokarczuk.html Olga Tokarczuk at Twisted Spoon Press] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1962||Tokarczuk, Olga}} thb1dpnw3cnhyl29fcydnw0vtvny42w 42579403 42579401 2026-04-08T16:43:37Z Edgar Allan Poe 29250 + 6 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42579403 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Olga Tokarczuk | slika = MJK32706 Olga Tokarczuk (Pokot, Berlinale 2017).jpg | širina_slike = | opis = | ime_po_rođenju = Olga Nawoja Tokarczuk | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1962|1|29|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|POLJ}} [[Sulechów]], [[Poljska]]<br>{{small|(tada {{flag|NR Poljska}})}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | počivalište = | pseudonim = | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = Roman Fingas {{small|(razvod)}}<br>Grzegorz Zygadło | partner = | djeca = Zbigniew Fingas | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet u Varšavi]] | zanimanje = psihologinja, spisateljica | period = 1989. – ''danas'' | jezik = [[poljski jezik]] | pokret = [[magijski realizam]] | žanr = | znamenita_djela = {{Plainlist| * ''[[Prawiek i inne czasy]]'' (roman, 1996) * ''[[Bieguni]]'' (roman, 2007) * {{nowrap|''[[Prowadź swój pług przez kości umarłych]]'' (roman, 2009)}} * ''[[Księgi Jakubowe]]'' (roman, 2014) }} | nagrade = {{Plainlist| * [[Književna nagrada Nike]] (2008, 2015) * [[Nagrada Vilenica ]] (2013) * [[Brückepreis]] (2015) * [[Nagrada Man Booker International]] (2018) * [[Nagrada Jan Michalski ]] (2018) * [[Nobelova nagrada za književnost]] (2018) * [[Prix Laure Bataillon]] (2019) }} | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Olga Nawoja Tokarczuk'''<ref>{{Cite web |url=https://rejestr.io/krs/243763/stowarzyszenie-kulturalne-gory-babel |title=Stowarzyszenie Kulturalne Góry Babel |trans-title=Mount Babel Cultural Association |work=Krajowy Rejestr Sądowy |via=Rejestr.io |access-date=10 October 2019}}</ref> ({{small|poljski:}} {{IPAc-pl|t|o|'|k|a|r|cz|u|k}}; [[Sulechów]], [[29. siječnja]] [[1962.]]), [[poljska]] spisateljica,<ref name=":0">{{Cite web|last=Flood|first=Alison|date=2018-05-22|title=Olga Tokarczuk's 'extraordinary' Flights wins Man Booker International prize|url=http://www.theguardian.com/books/2018/may/22/olga-tokarczuk-flights-wins-man-booker-international-prize-polish|access-date=2021-06-09|website=[[The Guardian]]}}</ref> aktivistica<ref>{{Cite web |url=https://style.hnonline.sk/kultura/2021350-nobelove-ceny-za-literaturu-su-zname-laureatom-za-rok-2018-je-olga-tokarczukova-za-rok-2019-peter-handke |title=Nobelove ceny za literatúru sú známe: Laureátom za rok 2018 je Olga Tokarczuková, za rok 2019 Peter Handke |language=sk |trans-title=Nobel prizes in literature are known: Olga Tokarczuk for 2018, Peter Handke for 2019|date=10 October 2019|website=style.hnonline.sk}}</ref> i psihologinja, jedna od najhvaljenijih i najuspješnijih poljskih spisateljica svoje generacije. Godine [[2019.]] retroaktivno joj je uručena [[Nobelova nagrada za književnost]] za [[2018.]] godinu, "za narativnu maštu koja s enciklopedijskom strašću predstavlja prijelaz granica kao oblik života". Za svoj roman ''[[Bieguni]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Bjeguni'') dobila je [[Nagrada Man Booker International|Nagradu Man Booker International]] [[2018.]] godine. Najvažnija djela su joj ''[[Prawiek i inne czasy]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Pravijek i ostala vremena''), ''[[Prowadź swój pług przez kości umarłych]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju'') i ''[[Księgi Jakubowe]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Knjige Jakubove''). Osim romana, piše i kraću prozu, poeziju te publicističke tekstove, a napisala je i knjigu za djecu ''[[Zgubiona Dusza]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Izgubljena duša''). Njezina djela, koja se često svrstavaju u [[magijski realizam]], odišu mističnošću koja je glavna odlika njezina stila. Po struci [[Klinička psihologija|klinička psihologinja]] sa [[Univerzitet u Varšavi|Univerziteta u Varšavi]], objavila je niz romana, nekoliko zbirki kraće proze, zbirku poezije i publicističke tekstove. Smatra se sljedbenicom [[Carl Gustav Jung|Carla Gustava Junga]], kojeg navodi kao veliku inspiraciju.<ref name=":7">{{Cite journal |last=Kantner |first=Katarzyna |date=2015 |title=Podmiotowość 'mediumiczna': 'E.E.' Olgi Tokarczuk jako powieść psychologiczna |trans-title='Medium' subjectivity: 'E.E.' Olga Tokarczuk as a psychological novel |url=https://ruj.uj.edu.pl/xmlui/bitstream/handle/item/24195/kantner_podmiotowosc_mediumiczna_2015.pdf |journal=Ruch Literacki |language=pl |volume=56 |pages=47–59 |issn=0035-9602 |via=[[Jagiellonian Library|Jagiellonian University Repository]]}}</ref><ref name=":9">{{Cite web | last=Unuk | first=Jana |others=Translated by Nada Grošelj |title=Vilenica Prize Winner 2013: Olga Tokarczuk |url=https://vilenica.si/en/1052-2/participants-2/prize-winner/ |access-date=11 October 2019 |website=vilenica.si |publisher=[[Vilenica International Literary Festival]] |archive-date=17 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190417175253/https://vilenica.si/en/1052-2/participants-2/prize-winner/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |last1=Armitstead|first1=Claire |author-link=Claire Armitstead |date=20 April 2018|title=Olga Tokarczuk: 'I was very naive. I thought Poland would be able to discuss the dark areas of our history'|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/books/2018/apr/20/olga-tokarczuk-interview-flights-man-booker-international|access-date=10 October 2019}}</ref> Za romane ''[[Bieguni]]'' i ''[[Księgi Jakubowe]]'' dobila je [[Književna nagrada Nike|Nagradu Nike]], najveću književnu nagradu u Poljskoj, ali i brojne druge nagrade; nagradu publike Nike dobila je pet puta. Godine [[2015.]] dobila je [[Brückepreis]] za njezin doprinos međusobnom razumijevanju među europskim narodima. Njezina su djela prevedena na više od 40 jezika, čime je ona postala jedna od najprevođenijih suvremenih poljskih autora.<ref>{{cite news|last=Jasińska|first=Joanna|date=2020-10-04|title=Translators from across the globe discuss works of Nobel Prize winner Olga Tokarczuk|work=TheFirstNews.com|publisher=[[Polish Press Agency|PAP]]|url=https://www.thefirstnews.com/article/translators-from-across-the-globe-discuss-works-of-nobel-prize-winner-olga-tokarczuk-16380|access-date=4 October 2020}}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Roman ''[[Księgi Jakubowe]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Knjige Jakubove'') smatra se njezinim ''[[magnum opus]]om'' te je bio u užem izboru za [[Nagrada Man Booker International|Nagradu Man Booker International]] [[2022.]] godine.<ref>{{Cite web |title=The Books of Jacob {{!}} The Booker Prizes |url=https://thebookerprizes.com/the-booker-library/books/the-books-of-jacob |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323143828/https://thebookerprizes.com/the-booker-library/books/the-books-of-jacob |archive-date=2023-03-23 |access-date=2023-05-06 |website=thebookerprizes.com |language=en}}</ref> Njezin prvi suprug bio je psiholog Roman Fingas. Vjenčali su se kada je imala 23 godine i kasnije razveli; njihov sin Zbigniew rođen je [[1986.]] godine. Njezin drugi i trenuti suprug je Grzegorz Zygadło. Vegeterijanka je.<ref name="VivaBio">{{cite web |last=Czernecka |first=Gabriela |date=2020-12-10 |title=Nie uważa się za idealną żonę i matkę. Kim prywatnie jest Olga Tokarczuk? |trans-title=She does not consider herself an ideal wife and mother. Who is Olga Tokarczuk privately? |url=https://viva.pl/kultura/rodzina-olga-tokarczuk-dzieci-maz-pochodzenie-121193-r1/ |access-date=2020-03-30 |website=Viva.pl |language=pl}}</ref> Deklarira se kao ljevičarka i [[feminizam|feministica]].<ref name="Tokarczuk laureatka GW">{{cite web|last=Wodecka|first=Dorota|date=10 October 2015|title=Olga Tokarczuk, laureatka Nike 2015: Ludzie, nie bójcie się!|trans-title=Olga Tokarczuk, the laureate of Nike 2015: People, don't be afraid!|url=https://wyborcza.pl/1,75410,18999849,olga-tokarczuk-laureatka-nike-2015-ludzie-nie-bojcie-sie.html|work=[[Gazeta Wyborcza]]|language=pl}}</ref><ref name="theguardian.com">{{Cite web|last=Armitstead|first=Claire|date=2019-10-10|title=Olga Tokarczuk: the dreadlocked feminist winner the Nobel needed|url=http://www.theguardian.com/books/2019/oct/10/olga-tokarczuk-the-dreadlocked-feminist-winner-the-nobel-needed|access-date=2019-10-20|website=[[The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Shotter|first=James|date=2020-02-14|title=Nobel laureate Olga Tokarczuk: why populist nostalgia will pass|url=https://www.ft.com/content/36cfd978-4c1a-11ea-95a0-43d18ec715f5|url-access=subscription|access-date=2021-06-11|website=[[Financial Times]]|issn=0307-1766}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons|Olga Tokarczuk}} * [https://lithub.com/nobel-prize-winner-olga-tokarczuk-in-conversation-with-john-freeman/ Nobel Prize-Winner Olga Tokarczuk in Conversation] with [[John Freeman (author)|John Freeman]] on ''[[Literary Hub]]'', 10 October 2019 * [https://www.theguardian.com/books/olga-tokarczuk Olga Tokarczuk] at ''[[The Guardian]]'' * [https://culture.pl/en/artist/olga-tokarczuk Biography at Culture.pl] (Polish [[Adam Mickiewicz Institute]], May 2018) <!-- * [https://web.archive.org/web/20100217153042/http://www.salon.eu.sk/article.php?article=1386-travel-files "Travel Files" – Dutch reflections, article by Olga Tokarczuk] Eng. translation, originally published in ''[[Polityka]]'' in September 2009 --> * [https://web.archive.org/web/20120920101958/http://www.polishwriting.net/?s=author&c=tokarczuk Short biography, interviews, and reviews] at PolishWriting.net, {{circa|2008}} * {{OL author}} * [http://noblib.internet-box.ch/NLEW.php?authorid=145 List of Works at Swiss Nobel Laureates' catalogue] * [https://fitzcarraldoeditions.com/authors/olga-tokarczuk Olga Tokarczuk at Fitzcarraldo Editions] * [https://www.twistedspoon.com/tokarczuk.html Olga Tokarczuk at Twisted Spoon Press] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1962||Tokarczuk, Olga}} [[Kategorija:Poljski pisci]] [[Kategorija:Poljski pjesnici]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Nobelovci za književnost]] [[Kategorija:Vegetarijanci]] [[Kategorija:Feministkinje]] e1a8wj3os9eqm05ig4higrxv1ubv6fv 42579428 42579403 2026-04-08T20:36:52Z ~2026-21717-40 342191 Poništena izmjena [[Special:Diff/42579403|42579403]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42579428 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Olga Tokarczuk | slika = MJK32706 Olga Tokarczuk (Pokot, Berlinale 2017).jpg | širina_slike = | opis = | ime_po_rođenju = Olga Nawoja Tokarczuk | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1962|1|29|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|POLJ}} [[Sulechów]], [[Poljska]]<br>{{small|(tada {{flag|NR Poljska}})}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | počivalište = | pseudonim = | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = Roman Fingas {{small|(razvod)}}<br>Grzegorz Zygadło | partner = | djeca = Zbigniew Fingas | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet u Varšavi]] | zanimanje = psihologinja, spisateljica | period = 1989. – ''danas'' | jezik = [[poljski jezik]] | pokret = [[magijski realizam]] | žanr = | znamenita_djela = {{Plainlist| * ''[[Prawiek i inne czasy]]'' (roman, 1996) * ''[[Bieguni]]'' (roman, 2007) * {{nowrap|''[[Prowadź swój pług przez kości umarłych]]'' (roman, 2009)}} * ''[[Księgi Jakubowe]]'' (roman, 2014) }} | nagrade = {{Plainlist| * [[Književna nagrada Nike]] (2008, 2015) * [[Nagrada Vilenica ]] (2013) * [[Brückepreis]] (2015) * [[Nagrada Man Booker International]] (2018) * [[Nagrada Jan Michalski ]] (2018) * [[Nobelova nagrada za književnost]] (2018) * [[Prix Laure Bataillon]] (2019) }} | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Olga Nawoja Tokarczuk'''<ref>{{Cite web |url=https://rejestr.io/krs/243763/stowarzyszenie-kulturalne-gory-babel |title=Stowarzyszenie Kulturalne Góry Babel |trans-title=Mount Babel Cultural Association |work=Krajowy Rejestr Sądowy |via=Rejestr.io |access-date=10 October 2019}}</ref> ({{small|poljski:}} {{IPAc-pl|t|o|'|k|a|r|cz|u|k}}; [[Sulechów]], [[29. siječnja]] [[1962.]]), [[poljska]] spisateljica,<ref name=":0">{{Cite web|last=Flood|first=Alison|date=2018-05-22|title=Olga Tokarczuk's 'extraordinary' Flights wins Man Booker International prize|url=http://www.theguardian.com/books/2018/may/22/olga-tokarczuk-flights-wins-man-booker-international-prize-polish|access-date=2021-06-09|website=[[The Guardian]]}}</ref> aktivistica<ref>{{Cite web |url=https://style.hnonline.sk/kultura/2021350-nobelove-ceny-za-literaturu-su-zname-laureatom-za-rok-2018-je-olga-tokarczukova-za-rok-2019-peter-handke |title=Nobelove ceny za literatúru sú známe: Laureátom za rok 2018 je Olga Tokarczuková, za rok 2019 Peter Handke |language=sk |trans-title=Nobel prizes in literature are known: Olga Tokarczuk for 2018, Peter Handke for 2019|date=10 October 2019|website=style.hnonline.sk}}</ref> i psihologinja, jedna od najhvaljenijih i najuspješnijih poljskih spisateljica svoje generacije. Godine [[2019.]] retroaktivno joj je uručena [[Nobelova nagrada za književnost]] za [[2018.]] godinu, "za narativnu maštu koja s enciklopedijskom strašću predstavlja prijelaz granica kao oblik života". Za svoj roman ''[[Bieguni]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Bjeguni'') dobila je [[Nagrada Man Booker International|Nagradu Man Booker International]] [[2018.]] godine. Najvažnija djela su joj ''[[Prawiek i inne czasy]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Pravijek i ostala vremena''), ''[[Prowadź swój pług przez kości umarłych]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju'') i ''[[Księgi Jakubowe]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Knjige Jakubove''). Osim romana, piše i kraću prozu, poeziju te publicističke tekstove, a napisala je i knjigu za djecu ''[[Zgubiona Dusza]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Izgubljena duša''). Njezina djela, koja se često svrstavaju u [[magijski realizam]], odišu mističnošću koja je glavna odlika njezina stila. Po struci [[Klinička psihologija|klinička psihologinja]] sa [[Univerzitet u Varšavi|Univerziteta u Varšavi]], objavila je niz romana, nekoliko zbirki kraće proze, zbirku poezije i publicističke tekstove. Smatra se sljedbenicom [[Carl Gustav Jung|Carla Gustava Junga]], kojeg navodi kao veliku inspiraciju.<ref name=":7">{{Cite journal |last=Kantner |first=Katarzyna |date=2015 |title=Podmiotowość 'mediumiczna': 'E.E.' Olgi Tokarczuk jako powieść psychologiczna |trans-title='Medium' subjectivity: 'E.E.' Olga Tokarczuk as a psychological novel |url=https://ruj.uj.edu.pl/xmlui/bitstream/handle/item/24195/kantner_podmiotowosc_mediumiczna_2015.pdf |journal=Ruch Literacki |language=pl |volume=56 |pages=47–59 |issn=0035-9602 |via=[[Jagiellonian Library|Jagiellonian University Repository]]}}</ref><ref name=":9">{{Cite web | last=Unuk | first=Jana |others=Translated by Nada Grošelj |title=Vilenica Prize Winner 2013: Olga Tokarczuk |url=https://vilenica.si/en/1052-2/participants-2/prize-winner/ |access-date=11 October 2019 |website=vilenica.si |publisher=[[Vilenica International Literary Festival]] |archive-date=17 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190417175253/https://vilenica.si/en/1052-2/participants-2/prize-winner/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |last1=Armitstead|first1=Claire |author-link=Claire Armitstead |date=20 April 2018|title=Olga Tokarczuk: 'I was very naive. I thought Poland would be able to discuss the dark areas of our history'|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/books/2018/apr/20/olga-tokarczuk-interview-flights-man-booker-international|access-date=10 October 2019}}</ref> Za romane ''[[Bieguni]]'' i ''[[Księgi Jakubowe]]'' dobila je [[Književna nagrada Nike|Nagradu Nike]], najveću književnu nagradu u Poljskoj, ali i brojne druge nagrade; nagradu publike Nike dobila je pet puta. Godine [[2015.]] dobila je [[Brückepreis]] za njezin doprinos međusobnom razumijevanju među europskim narodima. Njezina su djela prevedena na više od 40 jezika, čime je ona postala jedna od najprevođenijih suvremenih poljskih autora.<ref>{{cite news|last=Jasińska|first=Joanna|date=2020-10-04|title=Translators from across the globe discuss works of Nobel Prize winner Olga Tokarczuk|work=TheFirstNews.com|publisher=[[Polish Press Agency|PAP]]|url=https://www.thefirstnews.com/article/translators-from-across-the-globe-discuss-works-of-nobel-prize-winner-olga-tokarczuk-16380|access-date=4 October 2020}}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Roman ''[[Księgi Jakubowe]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Knjige Jakubove'') smatra se njezinim ''[[magnum opus]]om'' te je bio u užem izboru za [[Nagrada Man Booker International|Nagradu Man Booker International]] [[2022.]] godine.<ref>{{Cite web |title=The Books of Jacob {{!}} The Booker Prizes |url=https://thebookerprizes.com/the-booker-library/books/the-books-of-jacob |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323143828/https://thebookerprizes.com/the-booker-library/books/the-books-of-jacob |archive-date=2023-03-23 |access-date=2023-05-06 |website=thebookerprizes.com |language=en}}</ref> Njezin prvi suprug bio je psiholog Roman Fingas. Vjenčali su se kada je imala 23 godine i kasnije razveli; njihov sin Zbigniew rođen je [[1986.]] godine. Njezin drugi i trenuti suprug je Grzegorz Zygadło. Vegeterijanka je.<ref name="VivaBio">{{cite web |last=Czernecka |first=Gabriela |date=2020-12-10 |title=Nie uważa się za idealną żonę i matkę. Kim prywatnie jest Olga Tokarczuk? |trans-title=She does not consider herself an ideal wife and mother. Who is Olga Tokarczuk privately? |url=https://viva.pl/kultura/rodzina-olga-tokarczuk-dzieci-maz-pochodzenie-121193-r1/ |access-date=2020-03-30 |website=Viva.pl |language=pl}}</ref> Deklarira se kao ljevičarka i [[feminizam|feministica]].<ref name="Tokarczuk laureatka GW">{{cite web|last=Wodecka|first=Dorota|date=10 October 2015|title=Olga Tokarczuk, laureatka Nike 2015: Ludzie, nie bójcie się!|trans-title=Olga Tokarczuk, the laureate of Nike 2015: People, don't be afraid!|url=https://wyborcza.pl/1,75410,18999849,olga-tokarczuk-laureatka-nike-2015-ludzie-nie-bojcie-sie.html|work=[[Gazeta Wyborcza]]|language=pl}}</ref><ref name="theguardian.com">{{Cite web|last=Armitstead|first=Claire|date=2019-10-10|title=Olga Tokarczuk: the dreadlocked feminist winner the Nobel needed|url=http://www.theguardian.com/books/2019/oct/10/olga-tokarczuk-the-dreadlocked-feminist-winner-the-nobel-needed|access-date=2019-10-20|website=[[The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Shotter|first=James|date=2020-02-14|title=Nobel laureate Olga Tokarczuk: why populist nostalgia will pass|url=https://www.ft.com/content/36cfd978-4c1a-11ea-95a0-43d18ec715f5|url-access=subscription|access-date=2021-06-11|website=[[Financial Times]]|issn=0307-1766}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons|Olga Tokarczuk}} * [https://lithub.com/nobel-prize-winner-olga-tokarczuk-in-conversation-with-john-freeman/ Nobel Prize-Winner Olga Tokarczuk in Conversation] with [[John Freeman (author)|John Freeman]] on ''[[Literary Hub]]'', 10 October 2019 * [https://www.theguardian.com/books/olga-tokarczuk Olga Tokarczuk] at ''[[The Guardian]]'' * [https://culture.pl/en/artist/olga-tokarczuk Biography at Culture.pl] (Polish [[Adam Mickiewicz Institute]], May 2018) <!-- * [https://web.archive.org/web/20100217153042/http://www.salon.eu.sk/article.php?article=1386-travel-files "Travel Files" – Dutch reflections, article by Olga Tokarczuk] Eng. translation, originally published in ''[[Polityka]]'' in September 2009 --> * [https://web.archive.org/web/20120920101958/http://www.polishwriting.net/?s=author&c=tokarczuk Short biography, interviews, and reviews] at PolishWriting.net, {{circa|2008}} * {{OL author}} * [http://noblib.internet-box.ch/NLEW.php?authorid=145 List of Works at Swiss Nobel Laureates' catalogue] * [https://fitzcarraldoeditions.com/authors/olga-tokarczuk Olga Tokarczuk at Fitzcarraldo Editions] * [https://www.twistedspoon.com/tokarczuk.html Olga Tokarczuk at Twisted Spoon Press] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1962||Tokarczuk, Olga}} thb1dpnw3cnhyl29fcydnw0vtvny42w 42579452 42579428 2026-04-09T00:41:21Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-21717-40|~2026-21717-40]] ([[User talk:~2026-21717-40|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42579403 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Olga Tokarczuk | slika = MJK32706 Olga Tokarczuk (Pokot, Berlinale 2017).jpg | širina_slike = | opis = | ime_po_rođenju = Olga Nawoja Tokarczuk | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1962|1|29|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|POLJ}} [[Sulechów]], [[Poljska]]<br>{{small|(tada {{flag|NR Poljska}})}} | datum_smrti = | mjesto_smrti = | počivalište = | pseudonim = | državljanstvo = | rodbina = | supružnik = Roman Fingas {{small|(razvod)}}<br>Grzegorz Zygadło | partner = | djeca = Zbigniew Fingas | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet u Varšavi]] | zanimanje = psihologinja, spisateljica | period = 1989. – ''danas'' | jezik = [[poljski jezik]] | pokret = [[magijski realizam]] | žanr = | znamenita_djela = {{Plainlist| * ''[[Prawiek i inne czasy]]'' (roman, 1996) * ''[[Bieguni]]'' (roman, 2007) * {{nowrap|''[[Prowadź swój pług przez kości umarłych]]'' (roman, 2009)}} * ''[[Księgi Jakubowe]]'' (roman, 2014) }} | nagrade = {{Plainlist| * [[Književna nagrada Nike]] (2008, 2015) * [[Nagrada Vilenica ]] (2013) * [[Brückepreis]] (2015) * [[Nagrada Man Booker International]] (2018) * [[Nagrada Jan Michalski ]] (2018) * [[Nobelova nagrada za književnost]] (2018) * [[Prix Laure Bataillon]] (2019) }} | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Olga Nawoja Tokarczuk'''<ref>{{Cite web |url=https://rejestr.io/krs/243763/stowarzyszenie-kulturalne-gory-babel |title=Stowarzyszenie Kulturalne Góry Babel |trans-title=Mount Babel Cultural Association |work=Krajowy Rejestr Sądowy |via=Rejestr.io |access-date=10 October 2019}}</ref> ({{small|poljski:}} {{IPAc-pl|t|o|'|k|a|r|cz|u|k}}; [[Sulechów]], [[29. siječnja]] [[1962.]]), [[poljska]] spisateljica,<ref name=":0">{{Cite web|last=Flood|first=Alison|date=2018-05-22|title=Olga Tokarczuk's 'extraordinary' Flights wins Man Booker International prize|url=http://www.theguardian.com/books/2018/may/22/olga-tokarczuk-flights-wins-man-booker-international-prize-polish|access-date=2021-06-09|website=[[The Guardian]]}}</ref> aktivistica<ref>{{Cite web |url=https://style.hnonline.sk/kultura/2021350-nobelove-ceny-za-literaturu-su-zname-laureatom-za-rok-2018-je-olga-tokarczukova-za-rok-2019-peter-handke |title=Nobelove ceny za literatúru sú známe: Laureátom za rok 2018 je Olga Tokarczuková, za rok 2019 Peter Handke |language=sk |trans-title=Nobel prizes in literature are known: Olga Tokarczuk for 2018, Peter Handke for 2019|date=10 October 2019|website=style.hnonline.sk}}</ref> i psihologinja, jedna od najhvaljenijih i najuspješnijih poljskih spisateljica svoje generacije. Godine [[2019.]] retroaktivno joj je uručena [[Nobelova nagrada za književnost]] za [[2018.]] godinu, "za narativnu maštu koja s enciklopedijskom strašću predstavlja prijelaz granica kao oblik života". Za svoj roman ''[[Bieguni]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Bjeguni'') dobila je [[Nagrada Man Booker International|Nagradu Man Booker International]] [[2018.]] godine. Najvažnija djela su joj ''[[Prawiek i inne czasy]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Pravijek i ostala vremena''), ''[[Prowadź swój pług przez kości umarłych]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju'') i ''[[Księgi Jakubowe]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Knjige Jakubove''). Osim romana, piše i kraću prozu, poeziju te publicističke tekstove, a napisala je i knjigu za djecu ''[[Zgubiona Dusza]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Izgubljena duša''). Njezina djela, koja se često svrstavaju u [[magijski realizam]], odišu mističnošću koja je glavna odlika njezina stila. Po struci [[Klinička psihologija|klinička psihologinja]] sa [[Univerzitet u Varšavi|Univerziteta u Varšavi]], objavila je niz romana, nekoliko zbirki kraće proze, zbirku poezije i publicističke tekstove. Smatra se sljedbenicom [[Carl Gustav Jung|Carla Gustava Junga]], kojeg navodi kao veliku inspiraciju.<ref name=":7">{{Cite journal |last=Kantner |first=Katarzyna |date=2015 |title=Podmiotowość 'mediumiczna': 'E.E.' Olgi Tokarczuk jako powieść psychologiczna |trans-title='Medium' subjectivity: 'E.E.' Olga Tokarczuk as a psychological novel |url=https://ruj.uj.edu.pl/xmlui/bitstream/handle/item/24195/kantner_podmiotowosc_mediumiczna_2015.pdf |journal=Ruch Literacki |language=pl |volume=56 |pages=47–59 |issn=0035-9602 |via=[[Jagiellonian Library|Jagiellonian University Repository]]}}</ref><ref name=":9">{{Cite web | last=Unuk | first=Jana |others=Translated by Nada Grošelj |title=Vilenica Prize Winner 2013: Olga Tokarczuk |url=https://vilenica.si/en/1052-2/participants-2/prize-winner/ |access-date=11 October 2019 |website=vilenica.si |publisher=[[Vilenica International Literary Festival]] |archive-date=17 April 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190417175253/https://vilenica.si/en/1052-2/participants-2/prize-winner/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |last1=Armitstead|first1=Claire |author-link=Claire Armitstead |date=20 April 2018|title=Olga Tokarczuk: 'I was very naive. I thought Poland would be able to discuss the dark areas of our history'|work=[[The Guardian]]|url=https://www.theguardian.com/books/2018/apr/20/olga-tokarczuk-interview-flights-man-booker-international|access-date=10 October 2019}}</ref> Za romane ''[[Bieguni]]'' i ''[[Księgi Jakubowe]]'' dobila je [[Književna nagrada Nike|Nagradu Nike]], najveću književnu nagradu u Poljskoj, ali i brojne druge nagrade; nagradu publike Nike dobila je pet puta. Godine [[2015.]] dobila je [[Brückepreis]] za njezin doprinos međusobnom razumijevanju među europskim narodima. Njezina su djela prevedena na više od 40 jezika, čime je ona postala jedna od najprevođenijih suvremenih poljskih autora.<ref>{{cite news|last=Jasińska|first=Joanna|date=2020-10-04|title=Translators from across the globe discuss works of Nobel Prize winner Olga Tokarczuk|work=TheFirstNews.com|publisher=[[Polish Press Agency|PAP]]|url=https://www.thefirstnews.com/article/translators-from-across-the-globe-discuss-works-of-nobel-prize-winner-olga-tokarczuk-16380|access-date=4 October 2020}}{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Roman ''[[Księgi Jakubowe]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Knjige Jakubove'') smatra se njezinim ''[[magnum opus]]om'' te je bio u užem izboru za [[Nagrada Man Booker International|Nagradu Man Booker International]] [[2022.]] godine.<ref>{{Cite web |title=The Books of Jacob {{!}} The Booker Prizes |url=https://thebookerprizes.com/the-booker-library/books/the-books-of-jacob |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323143828/https://thebookerprizes.com/the-booker-library/books/the-books-of-jacob |archive-date=2023-03-23 |access-date=2023-05-06 |website=thebookerprizes.com |language=en}}</ref> Njezin prvi suprug bio je psiholog Roman Fingas. Vjenčali su se kada je imala 23 godine i kasnije razveli; njihov sin Zbigniew rođen je [[1986.]] godine. Njezin drugi i trenuti suprug je Grzegorz Zygadło. Vegeterijanka je.<ref name="VivaBio">{{cite web |last=Czernecka |first=Gabriela |date=2020-12-10 |title=Nie uważa się za idealną żonę i matkę. Kim prywatnie jest Olga Tokarczuk? |trans-title=She does not consider herself an ideal wife and mother. Who is Olga Tokarczuk privately? |url=https://viva.pl/kultura/rodzina-olga-tokarczuk-dzieci-maz-pochodzenie-121193-r1/ |access-date=2020-03-30 |website=Viva.pl |language=pl}}</ref> Deklarira se kao ljevičarka i [[feminizam|feministica]].<ref name="Tokarczuk laureatka GW">{{cite web|last=Wodecka|first=Dorota|date=10 October 2015|title=Olga Tokarczuk, laureatka Nike 2015: Ludzie, nie bójcie się!|trans-title=Olga Tokarczuk, the laureate of Nike 2015: People, don't be afraid!|url=https://wyborcza.pl/1,75410,18999849,olga-tokarczuk-laureatka-nike-2015-ludzie-nie-bojcie-sie.html|work=[[Gazeta Wyborcza]]|language=pl}}</ref><ref name="theguardian.com">{{Cite web|last=Armitstead|first=Claire|date=2019-10-10|title=Olga Tokarczuk: the dreadlocked feminist winner the Nobel needed|url=http://www.theguardian.com/books/2019/oct/10/olga-tokarczuk-the-dreadlocked-feminist-winner-the-nobel-needed|access-date=2019-10-20|website=[[The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=Shotter|first=James|date=2020-02-14|title=Nobel laureate Olga Tokarczuk: why populist nostalgia will pass|url=https://www.ft.com/content/36cfd978-4c1a-11ea-95a0-43d18ec715f5|url-access=subscription|access-date=2021-06-11|website=[[Financial Times]]|issn=0307-1766}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons|Olga Tokarczuk}} * [https://lithub.com/nobel-prize-winner-olga-tokarczuk-in-conversation-with-john-freeman/ Nobel Prize-Winner Olga Tokarczuk in Conversation] with [[John Freeman (author)|John Freeman]] on ''[[Literary Hub]]'', 10 October 2019 * [https://www.theguardian.com/books/olga-tokarczuk Olga Tokarczuk] at ''[[The Guardian]]'' * [https://culture.pl/en/artist/olga-tokarczuk Biography at Culture.pl] (Polish [[Adam Mickiewicz Institute]], May 2018) <!-- * [https://web.archive.org/web/20100217153042/http://www.salon.eu.sk/article.php?article=1386-travel-files "Travel Files" – Dutch reflections, article by Olga Tokarczuk] Eng. translation, originally published in ''[[Polityka]]'' in September 2009 --> * [https://web.archive.org/web/20120920101958/http://www.polishwriting.net/?s=author&c=tokarczuk Short biography, interviews, and reviews] at PolishWriting.net, {{circa|2008}} * {{OL author}} * [http://noblib.internet-box.ch/NLEW.php?authorid=145 List of Works at Swiss Nobel Laureates' catalogue] * [https://fitzcarraldoeditions.com/authors/olga-tokarczuk Olga Tokarczuk at Fitzcarraldo Editions] * [https://www.twistedspoon.com/tokarczuk.html Olga Tokarczuk at Twisted Spoon Press] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1962||Tokarczuk, Olga}} [[Kategorija:Poljski pisci]] [[Kategorija:Poljski pjesnici]] [[Kategorija:Psiholozi]] [[Kategorija:Nobelovci za književnost]] [[Kategorija:Vegetarijanci]] [[Kategorija:Feministkinje]] e1a8wj3os9eqm05ig4higrxv1ubv6fv Razgovor:Olga Tokarczuk 1 4721101 42579402 2026-04-08T16:40:43Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{CEE Spring 2026|korisnik=Edgar Allan Poe|tema=književnost|tema2=biografija|država=Poljska}} 42579402 wikitext text/x-wiki {{CEE Spring 2026|korisnik=Edgar Allan Poe|tema=književnost|tema2=biografija|država=Poljska}} 5lwau0pmzhpi6c96r4u645l544xa597 Lipofilna bakterija 0 4721102 42579412 2026-04-08T19:13:05Z Duma 16555 Nova stranica: '''Lipofilne bakterije''' ("bakterije koje vole [[mast]]i") su [[bakterije]] koje se mogu razmnožavati u [[lipid]]ima. == Tipovi == Uključuju [[Corynebacterium|lipofilne korinebakterije]].<ref name=cmr>{{cite journal |pmid=8993861 |pmc=172946 |first1=Guido |title=Clinical microbiology of coryneform bacteria |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=10 |issue=1 |pages=125–59 |last1=FUnke |first2=Alexander |last2=Von Graevenitz |first3=Jill E. |last3=Clarridge |first4... 42579412 wikitext text/x-wiki '''Lipofilne bakterije''' ("bakterije koje vole [[mast]]i") su [[bakterije]] koje se mogu razmnožavati u [[lipid]]ima. == Tipovi == Uključuju [[Corynebacterium|lipofilne korinebakterije]].<ref name=cmr>{{cite journal |pmid=8993861 |pmc=172946 |first1=Guido |title=Clinical microbiology of coryneform bacteria |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=10 |issue=1 |pages=125–59 |last1=FUnke |first2=Alexander |last2=Von Graevenitz |first3=Jill E. |last3=Clarridge |first4=Kathryn A. |last4=Bernard |year=1997 |doi=10.1128/cmr.10.1.125}}</ref> ''[[Cutibacterium acnes]]'' je vrsta lipofilnih bakterija<ref>{{cite journal |doi=10.1136/pgmj.75.884.328 |pmid=10435165 |pmc=1741272 |title=Classic diseases revisited: Acne: A review of immunologic and microbiologic factors |journal=Postgraduate Medical Journal |volume=75 |issue=884 |pages=328–31 |year=1999 |last1=Burkhart |first1=C. G |last2=Burkhart |first2=C. N |last3=Lehmann |first3=P. F }}</ref> koje oslobađaju [[masne kiseline]] i pogoršavaju [[komedon]]e kod [[akne|akni]]. Međutim, skupina lipofilnih bakterija sama po sebi nije patogena, tj. ne uzrokuje [[trovanje hranom]] ili infekciju hranom.<ref name=jensen>{{cite journal |doi=10.1007/BF02639925 |title=The action of microorganisms on fats |journal=Oil & Soap |volume=10 |issue=2 |pages=23–7 |year=1933 |last1=Jensen |first1=L. B. |last2=Grettie |first2=D. P. }}</ref> == Evolucijski uzrok == U smislu [[evolucija|evolucije]], lipofilizam se može smatrati finim podešavanjem [[metabolizam|metabolizma]] u skladu sa lipofilnim okruženjima. Neke bakterije ne samo da ubrzavaju svoj metabolizam koristeći lipide koji prevladavaju u njihovom [[prirodni okoliš|okruženju]], već se neke od njih ne mogu razmnožavati bez vanjske opskrbe lipidima. Na primjer, neke korinebakterije, poput ''[[Corynebacterium uropygiale]]'',<ref name="Braun"/> sasvim su izgubile sposobnost da same proizvode određene [[masne kiseline]]. S jedne strane, to čini bakterije osjetljivima na promjene u okolini. S druge strane, energija se može uštedjeti jer nema potrebe ulagati ju u sintezu lipida.<ref name="Braun">{{cite journal |doi=10.1016/j.syapm.2015.12.001 |pmid=26776107 |title=''Corynebacterium uropygiale'' sp. nov., isolated from the preen gland of Turkeys (Meleagris gallopavo) |journal=Systematic and Applied Microbiology |volume=39 |issue=2 |pages=88–92 |year=2016 |last1=Braun |first1=Markus Santhosh |last2=Zimmermann |first2=Stefan |last3=Danner |first3=Maria |last4=Rashid |first4=Harun-or |last5=Wink |first5=Michael }}</ref> == Zdravstveni rizici == Većina materijala u laboratorijama i zdravstvenim centrima ima male količine lipida na svojoj površini, zbog čega mogu podržati proliferaciju lipofilnih bakterija.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.jcrs.2004.04.056 |pmid=15519105 |title=Postoperative Corynebacterium macginleyi endophthalmitis |journal=Journal of Cataract & Refractive Surgery |volume=30 |issue=11 |pages=2441–4 |year=2004 |last1=Ferrer |first1=Consuelo |last2=Ruiz-Moreno |first2=José M. |last3=Rodrı́Guez |first3=Alejandra |last4=Montero |first4=Javier |last5=Alió |first5=Jorge L. }}</ref> Međutim, budući da one nisu patogene,<ref name=jensen/> to ne predstavlja ozbiljnu prijetnju. Lipofilne bakterije se mogu razmnožavati i u dijetalnim mastima. Međutim, u modernoj prehrambenoj industriji to je vrlo rijetko<ref name=jensen/> i u najgorem slučaju uzrokuje promjenu boje masti.<ref name=jensen/> == Komercijalna upotreba == Mnoge lipofilne bakterije su dobar izvor biosurfaktanata, pa se stoga koriste u komercijalne svrhe, npr. ''[[Bacillus licheniformis]]''. Ta vrsta proizvodi [[biosurfaktant]]e koji zamjenjuju hemijski proizvedene surfaktante. Biosurfaktanti su razgradivi, za razliku od hemijskih. == Reference == {{reflist|30em}} [[Kategorija:Ekstremofili]] 1vxtjk3ofkytuxdffv7c323ctxpea96 Lipofilne bakterije 0 4721103 42579413 2026-04-08T19:13:45Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Lipofilna bakterija]] 42579413 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Lipofilna bakterija]] law8ieyruh91oy69spyri0lxf5o6599 Crkva svetog Jovana u Podgradinju 0 4721104 42579415 2026-04-08T19:32:35Z Zavičajac 76707 Nova stranica: [[File:Nekropola Podgradinje (15).jpg|mini|desno|Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu (zidine), kapela, konak, groblje i nekropola stećaka na lokalitetu Podgradinje]] '''Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu''' u opštini [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]], je crkva [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] i pripada [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj]]. Naselje Gornje Hrasno se nalazi u blizini puta Stolac... 42579415 wikitext text/x-wiki [[File:Nekropola Podgradinje (15).jpg|mini|desno|Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu (zidine), kapela, konak, groblje i nekropola stećaka na lokalitetu Podgradinje]] '''Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu''' u opštini [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]], je crkva [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] i pripada [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj]]. Naselje Gornje Hrasno se nalazi u blizini puta [[Stolac]] - Neum.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/podgradinje/ |title= Nekropola Podgradinje, Neum |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 7. april 2026.}}</ref> Prva crkva na ovom mjestu, manjih dimenzija, izgrađena je u 17. stoljeću. Na temeljima ove manje crkve izgrađena je 1849. godine današnja crkva, posvećena rođenju svetog Jovana Krstitelja. Iznad ulaznih vrata na zidu nalazila se godina izgradnje i natpis: ''Ovu crkvu izgradili su Srbi iz Gornjeg Hrasna, posebno Mihajlo Brstina.'' Crkva je jednobrodna. [[Oltar]] je bio ukrašen [[ikona]]ma i [[ikonostas]]om. Imala je tri zvona do 1917. godine kada su vojne vlasti skinule dva i pretopila za ratne potrebe. Prvobitno je crkva pripadala parohiji [[Manastir Zavala|manastira Zavala]], ali zbog udaljenosti, 1897. godine pokrenuto je osnivanje samostalne parohije Gornje Hrasno. U nju su ušla naselja: Orašje, Čavaš, Rujevi Do, Gaj, Grahovište, Elezovići, Pobrđe, Vlaka, Burmazi, Svitava, Kolojanj, Ćetoljub i Cerovica. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], hram opslužuju sveštenici [[Čapljina|čapljinske]] parohije.<ref name="Čapljina parohija">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20250424040234/https://spcocapljina.rs/hram-rodjenja-svetog-jovana-krstitelja/ |title= Hram rođenja svetog Jovana Krstitelja u Gornjem Hrasnu |work= Srpska pravoslavna crkvena opština Čapljina - spcocapljina.rs, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> U posljednjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], dva puta je minirana, zajedno sa [[Nekropola stećaka Podgradinje|srednjovjekovnim spomenicima]]<ref name="Bešlagić3">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. |access-date= 7. april 2026}}</ref> i grobnicom stradalih tokom Drugog svjetskog rata. Prvi put je oštećena 1992. godine, a drugi put nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine.<ref name="Crkva svetogJ">{{Cite web |url= https://slobodnahercegovina.com/crkva-sv-jovana-krstitelja-u-gornjem-hrasnu/ |title= Crkva svetog Jovana u Gornjem Hrasnu. |work= Slobodna Hercegovina - slobodnahercegovina.com, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> == Obnova == Mještani su, otkako se rat završio, nastavili da se ovdje okupljaju, a bogosluženja su obavljana ispred hrama. Pored crkve izgrađena je kapelicu u kojoj su ponovo sahranjeni ostaci 66 stanovnika ovog sela, ubijenih 1941. godine. I stara austrougarsku škola pored crkve je renovirana i adaptirana u parohijski dom. Godine 2024. počela je obnova razrušenog objekta crkve sredstvima nekadašnjih stanovnika Gornjeg Hrasna. Do sada je urađena armirano-betonska konstrukcija i 12 stubova. Zadržana su tri reda kamena iznad temelja kao podsjetnik na nekadašnju izvedbu. == Vanjske veze == * Obnova crkve u Gornjem Hrasnu<ref name="Obnova">{{Cite web |url= https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Srbi-obnavljaju-staru-seosku-crkvu-u-Gornjem-Hrasnom/829016 |title= Srbi obnavljaju staru seosku crkvu u Gornjem Hrasnom |work= Nezavisne novine - www.nezavisne.com, 2024 |access-date= 7. april 2026.}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Neum]] [[Kategorija:Crkve Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske]] 1jxdr974lfx972b5qkjc8kbrhikv7mc 42579416 42579415 2026-04-08T19:33:32Z Zavičajac 76707 42579416 wikitext text/x-wiki [[File:Nekropola Podgradinje (15).jpg|mini|desno|Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu (zidine), kapela, konak, groblje i nekropola stećaka na lokalitetu Podgradinje]] '''Crkva svetog Nikole u Gornjem Hrasnu''' u opštini [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]], je crkva [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] i pripada [[Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska|Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj]]. Naselje Gornje Hrasno se nalazi u blizini puta [[Stolac]] - Neum.<ref name="GPS">{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/podgradinje/ |title= Nekropola Podgradinje, Neum |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 7. april 2026.}}</ref> Prva crkva na ovom mjestu, manjih dimenzija, izgrađena je u 17. stoljeću. Na temeljima ove manje crkve izgrađena je 1849. godine današnja crkva, posvećena rođenju svetog Jovana Krstitelja. Iznad ulaznih vrata na zidu nalazila se godina izgradnje i natpis: ''Ovu crkvu izgradili su Srbi iz Gornjeg Hrasna, posebno Mihajlo Brstina.'' Crkva je jednobrodna. [[Oltar]] je bio ukrašen [[ikona]]ma i [[ikonostas]]om. Imala je tri zvona do 1917. godine kada su vojne vlasti skinule dva i pretopila za ratne potrebe. Prvobitno je crkva pripadala parohiji [[Manastir Zavala|manastira Zavala]], ali zbog udaljenosti, 1897. godine pokrenuto je osnivanje samostalne parohije Gornje Hrasno. U nju su ušla naselja: Orašje, Čavaš, Rujevi Do, Gaj, Grahovište, Elezovići, Pobrđe, Vlaka, Burmazi, Svitava, Kolojanj, Ćetoljub i Cerovica. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], hram opslužuju sveštenici [[Čapljina|čapljinske]] parohije.<ref name="Čapljina parohija">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20250424040234/https://spcocapljina.rs/hram-rodjenja-svetog-jovana-krstitelja/ |title= Hram rođenja svetog Jovana Krstitelja u Gornjem Hrasnu |work= Srpska pravoslavna crkvena opština Čapljina - spcocapljina.rs, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> U posljednjem [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], dva puta je minirana, zajedno sa [[Nekropola stećaka Podgradinje|srednjovjekovnim spomenicima]]<ref name="Bešlagić3">{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. |access-date= 7. april 2026}}</ref> i grobnicom stradalih tokom Drugog svjetskog rata. Prvi put je oštećena 1992. godine, a drugi put nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] 1995. godine.<ref name="Crkva svetogJ">{{Cite web |url= https://slobodnahercegovina.com/crkva-sv-jovana-krstitelja-u-gornjem-hrasnu/ |title= Crkva svetog Jovana u Gornjem Hrasnu. |work= Slobodna Hercegovina - slobodnahercegovina.com, 2017. |access-date= 7. april 2026.}}</ref> == Obnova == Mještani su, otkako se rat završio, nastavili da se ovdje okupljaju, a bogosluženja su obavljana ispred hrama. Pored crkve izgrađena je kapelicu u kojoj su ponovo sahranjeni ostaci 66 stanovnika ovog sela, ubijenih 1941. godine. I stara austrougarsku škola pored crkve je renovirana i adaptirana u parohijski dom. Godine 2024. počela je obnova razrušenog objekta crkve sredstvima nekadašnjih stanovnika Gornjeg Hrasna. Do sada je urađena armirano-betonska konstrukcija i 12 stubova. Zadržana su tri reda kamena iznad temelja kao podsjetnik na nekadašnju izvedbu. == Vanjske veze == * Obnova crkve u Gornjem Hrasnu<ref name="Obnova">{{Cite web |url= https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Srbi-obnavljaju-staru-seosku-crkvu-u-Gornjem-Hrasnom/829016 |title= Srbi obnavljaju staru seosku crkvu u Gornjem Hrasnom |work= Nezavisne novine - www.nezavisne.com, 2024 |access-date= 7. april 2026.}}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} [[Kategorija:Neum]] [[Kategorija:Crkve Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske|P ]] fzw4yatyisyoa8yurc2mi7n19wnfxi1 Šablon:Calculator/zbirka 10 4721105 42579441 2026-04-08T21:42:49Z Vipz 151311 Nova stranica: Ova zbirka, koja nije iscrpna, donosi pregled gotovih rješenja izrađenih pomoću šablona {{tl|Calculator}} i praktične primjere upotrebe. 42579441 wikitext text/x-wiki Ova zbirka, koja nije iscrpna, donosi pregled gotovih rješenja izrađenih pomoću šablona {{tl|Calculator}} i praktične primjere upotrebe. t5um94tbu74g9t56pr9mxvjbdbla0dk 42579460 42579441 2026-04-09T01:56:07Z Vipz 151311 42579460 wikitext text/x-wiki Ova zbirka, koja nije iscrpna, donosi pregled gotovih rješenja izrađenih pomoću šablona {{tl|Calculator}} i praktične primjere upotrebe. Može poslužiti kao izvor ideja i polazište za izradu novih interaktivnih widgeta. {| class="wikitable" |+ ! style="width: 10%;" | Naziv / link ! style="width: 30%;" | Opis ! style="width: 60%;" | Primjer |- | [[Šablon:Calculator/zbirka/matematički koraci|Animacija matematičkih koraka]] | Postupni prikaz matematičkih koraka, koji povezuje objašnjenje i vizualni prikaz u jedinstvenu interaktivnu cjelinu. | {{Calculator/zbirka/matematički koraci}} |- | {{tl|Šahovska partija}}, {{tl|Šahovska partija/potez}} | Interaktivni preglednik šahovskih partija u PGN notaciji koji omogućuje kretanje kroz poteze i povezivanje pojedinih poteza u tekstu članka. | {{Šahovska partija | zaglavlje = '''Operna partija''' | id = opera | poravnanje = desno | paleta = wood | prikaži_potez = true | početni_opis = Početni položaj | pgn = 1. e4 e5 2. Nf3 d6 3. d4 Bg4 4. dxe5 Bxf3 5. Qxf3 dxe5 6. Bc4 Nf6 7. Qb3 Qe7 8. Nc3 c6 9. Bg5 b5 10. Nxb5 cxb5 11. Bxb5+ Nbd7 12. O-O-O Rd8 13. Rxd7 Rxd7 14. Rd1 Qe6 15. Bxd7+ Nxd7 16. Qb8+ Nxb8 17. Rd8# }} Ova partija, poznata kao '''Operna partija''', odigrana je u Parizu 1858. između Paula Morphyja te vojvode od Brunswicka i grofa Isouarda. Ostala je upamćena kao jedna od najpoznatijih partija 19. stoljeća i klasičan primjer brzog razvoja figura, preuzimanja inicijative i otvaranja linija prema protivničkom kralju. Morphy već rano potezom {{Šahovska partija/potez|3|id=opera|oznaka=d4}} otvara središte i prisiljava crnog na pasivnu igru. Dok crne figure gube vrijeme i ne uspijevaju osigurati kralja, bijeli postupno razvija sve figure i pojačava pritisak. Žrtvom {{Šahovska partija/potez|10|id=opera|oznaka=Nxb5}} otvara linije, a nastavak s {{Šahovska partija/potez|11|id=opera|oznaka=Bxb5+}} i {{Šahovska partija/potez|12|id=opera|oznaka=O-O-O}} pokazuje punu snagu njegove inicijative. Završnica je među najupečatljivijima u klasičnoj šahovskoj literaturi. Nakon {{Šahovska partija/potez|13|id=opera|oznaka=Rxd7}} i {{Šahovska partija/potez|15|id=opera|oznaka=Bxd7+}} crna odbrana se raspada, a poslije {{Šahovska partija/potez|16|id=opera|oznaka=Qb8+}} slijedi završni mat {{Šahovska partija/potez|17|id=opera|oznaka=Rd8#}}. |- | {{tl|Color picker}} | Alat kojim se može izabrati boja i dobiti heksadecimalni kod te boje. Koristi načine zapisivanje boje RGB i HSL. RGB omogućava zasebno podešavanje crvene, zelene i plave komponente boje, dok HSL omogućava zasebno podešavanje nijanse, zasićenosti i svjetline boje. Svaki od ovih šest parametara korisnik može podesiti klizačem. | {{Color picker}} |- |} dl066fxvjqrgb3rf17z73gi0hygs0a3 42579469 42579460 2026-04-09T02:41:29Z Vipz 151311 42579469 wikitext text/x-wiki Ova zbirka, koja nije iscrpna, donosi pregled gotovih rješenja izrađenih pomoću šablona {{tl|Calculator}} i praktične primjere upotrebe. Može poslužiti kao izvor ideja i polazište za izradu novih interaktivnih widgeta. {| class="wikitable" |+ ! style="width: 10%;" | Naziv / link ! style="width: 30%;" | Opis ! style="width: 60%;" | Primjer |- | {{mlx|Calculator widget|getWidget}} | Ovaj modul stvara interaktivan kalkulator s osnovnim funkcijama. | <div style="width: 280px; margin: 0 auto;">{{#invoke:Calculator widget|getWidget}}</div> |- | [[Šablon:Calculator/zbirka/matematički koraci|Animacija matematičkih koraka]] | Postupni prikaz matematičkih koraka, koji povezuje objašnjenje i vizualni prikaz u jedinstvenu interaktivnu cjelinu. | {{Calculator/zbirka/matematički koraci}} |- | {{tl|Šahovska partija}}, {{tl|Šahovska partija/potez}} | Interaktivni preglednik šahovskih partija u PGN notaciji koji omogućuje kretanje kroz poteze i povezivanje pojedinih poteza u tekstu članka. | {{Šahovska partija | zaglavlje = '''Operna partija''' | id = opera | poravnanje = desno | paleta = wood | prikaži_potez = true | početni_opis = Početni položaj | pgn = 1. e4 e5 2. Nf3 d6 3. d4 Bg4 4. dxe5 Bxf3 5. Qxf3 dxe5 6. Bc4 Nf6 7. Qb3 Qe7 8. Nc3 c6 9. Bg5 b5 10. Nxb5 cxb5 11. Bxb5+ Nbd7 12. O-O-O Rd8 13. Rxd7 Rxd7 14. Rd1 Qe6 15. Bxd7+ Nxd7 16. Qb8+ Nxb8 17. Rd8# }} Ova partija, poznata kao '''Operna partija''', odigrana je u Parizu 1858. između Paula Morphyja te vojvode od Brunswicka i grofa Isouarda. Ostala je upamćena kao jedna od najpoznatijih partija 19. stoljeća i klasičan primjer brzog razvoja figura, preuzimanja inicijative i otvaranja linija prema protivničkom kralju. Morphy već rano potezom {{Šahovska partija/potez|3|id=opera|oznaka=d4}} otvara središte i prisiljava crnog na pasivnu igru. Dok crne figure gube vrijeme i ne uspijevaju osigurati kralja, bijeli postupno razvija sve figure i pojačava pritisak. Žrtvom {{Šahovska partija/potez|10|id=opera|oznaka=Nxb5}} otvara linije, a nastavak s {{Šahovska partija/potez|11|id=opera|oznaka=Bxb5+}} i {{Šahovska partija/potez|12|id=opera|oznaka=O-O-O}} pokazuje punu snagu njegove inicijative. Završnica je među najupečatljivijima u klasičnoj šahovskoj literaturi. Nakon {{Šahovska partija/potez|13|id=opera|oznaka=Rxd7}} i {{Šahovska partija/potez|15|id=opera|oznaka=Bxd7+}} crna odbrana se raspada, a poslije {{Šahovska partija/potez|16|id=opera|oznaka=Qb8+}} slijedi završni mat {{Šahovska partija/potez|17|id=opera|oznaka=Rd8#}}. |- | {{tl|Color picker}} | Alat kojim se može izabrati boja i dobiti heksadecimalni kod te boje. Koristi načine zapisivanje boje RGB i HSL. RGB omogućava zasebno podešavanje crvene, zelene i plave komponente boje, dok HSL omogućava zasebno podešavanje nijanse, zasićenosti i svjetline boje. Svaki od ovih šest parametara korisnik može podesiti klizačem. | <div style="width: 310px; margin: 0 auto;">{{Color picker}}</div> |- |} 4men6fftw5zcyteee84t9sbtuptzqth 42579470 42579469 2026-04-09T02:41:55Z Vipz 151311 42579470 wikitext text/x-wiki Ova zbirka, koja nije iscrpna, donosi pregled gotovih rješenja izrađenih pomoću šablona {{tl|Calculator}} i praktične primjere upotrebe. Može poslužiti kao izvor ideja i polazište za izradu novih interaktivnih widgeta. == Tabela == {| class="wikitable" |+ ! style="width: 10%;" | Naziv / link ! style="width: 30%;" | Opis ! style="width: 60%;" | Primjer |- | {{mlx|Calculator widget|getWidget}} | Ovaj modul stvara interaktivan kalkulator s osnovnim funkcijama. | <div style="width: 280px; margin: 0 auto;">{{#invoke:Calculator widget|getWidget}}</div> |- | [[Šablon:Calculator/zbirka/matematički koraci|Animacija matematičkih koraka]] | Postupni prikaz matematičkih koraka, koji povezuje objašnjenje i vizualni prikaz u jedinstvenu interaktivnu cjelinu. | {{Calculator/zbirka/matematički koraci}} |- | {{tl|Šahovska partija}}, {{tl|Šahovska partija/potez}} | Interaktivni preglednik šahovskih partija u PGN notaciji koji omogućuje kretanje kroz poteze i povezivanje pojedinih poteza u tekstu članka. | {{Šahovska partija | zaglavlje = '''Operna partija''' | id = opera | poravnanje = desno | paleta = wood | prikaži_potez = true | početni_opis = Početni položaj | pgn = 1. e4 e5 2. Nf3 d6 3. d4 Bg4 4. dxe5 Bxf3 5. Qxf3 dxe5 6. Bc4 Nf6 7. Qb3 Qe7 8. Nc3 c6 9. Bg5 b5 10. Nxb5 cxb5 11. Bxb5+ Nbd7 12. O-O-O Rd8 13. Rxd7 Rxd7 14. Rd1 Qe6 15. Bxd7+ Nxd7 16. Qb8+ Nxb8 17. Rd8# }} Ova partija, poznata kao '''Operna partija''', odigrana je u Parizu 1858. između Paula Morphyja te vojvode od Brunswicka i grofa Isouarda. Ostala je upamćena kao jedna od najpoznatijih partija 19. stoljeća i klasičan primjer brzog razvoja figura, preuzimanja inicijative i otvaranja linija prema protivničkom kralju. Morphy već rano potezom {{Šahovska partija/potez|3|id=opera|oznaka=d4}} otvara središte i prisiljava crnog na pasivnu igru. Dok crne figure gube vrijeme i ne uspijevaju osigurati kralja, bijeli postupno razvija sve figure i pojačava pritisak. Žrtvom {{Šahovska partija/potez|10|id=opera|oznaka=Nxb5}} otvara linije, a nastavak s {{Šahovska partija/potez|11|id=opera|oznaka=Bxb5+}} i {{Šahovska partija/potez|12|id=opera|oznaka=O-O-O}} pokazuje punu snagu njegove inicijative. Završnica je među najupečatljivijima u klasičnoj šahovskoj literaturi. Nakon {{Šahovska partija/potez|13|id=opera|oznaka=Rxd7}} i {{Šahovska partija/potez|15|id=opera|oznaka=Bxd7+}} crna odbrana se raspada, a poslije {{Šahovska partija/potez|16|id=opera|oznaka=Qb8+}} slijedi završni mat {{Šahovska partija/potez|17|id=opera|oznaka=Rd8#}}. |- | {{tl|Color picker}} | Alat kojim se može izabrati boja i dobiti heksadecimalni kod te boje. Koristi načine zapisivanje boje RGB i HSL. RGB omogućava zasebno podešavanje crvene, zelene i plave komponente boje, dok HSL omogućava zasebno podešavanje nijanse, zasićenosti i svjetline boje. Svaki od ovih šest parametara korisnik može podesiti klizačem. | <div style="width: 310px; margin: 0 auto;">{{Color picker}}</div> |- |} cuj1hgfle45yas0o9om05nv5ojk0dg6 42579490 42579470 2026-04-09T03:29:13Z Vipz 151311 42579490 wikitext text/x-wiki Ova zbirka, koja nije iscrpna, donosi pregled gotovih rješenja izrađenih pomoću šablona {{tl|Calculator}} i praktične primjere upotrebe. Može poslužiti kao izvor ideja i polazište za izradu novih interaktivnih widgeta. == Tabela == {| class="wikitable" |+ ! style="width: 10%;" | Naziv / link ! style="width: 30%;" | Opis ! style="width: 60%;" | Primjer |- | {{mlx|Calculator widget|getWidget}} | Kalkulator s osnovnim funkcijama. | <div style="width: 280px; margin: 0 auto;">{{#invoke:Calculator widget|getWidget}}</div> |- | [[Šablon:Calculator/zbirka/matematički koraci|Animacija matematičkih koraka]] | Postupni prikaz matematičkih koraka, koji povezuje objašnjenje i vizualni prikaz u jedinstvenu interaktivnu cjelinu. | {{Calculator/zbirka/matematički koraci}} |- | {{tl|Šahovska partija}}, {{tl|Šahovska partija/potez}} | Preglednik šahovskih partija u PGN notaciji koji omogućuje kretanje kroz poteze i povezivanje pojedinih poteza u tekstu članka. | {{Šahovska partija | zaglavlje = '''Operna partija''' | id = opera | poravnanje = desno | paleta = wood | prikaži_potez = true | početni_opis = Početni položaj | pgn = 1. e4 e5 2. Nf3 d6 3. d4 Bg4 4. dxe5 Bxf3 5. Qxf3 dxe5 6. Bc4 Nf6 7. Qb3 Qe7 8. Nc3 c6 9. Bg5 b5 10. Nxb5 cxb5 11. Bxb5+ Nbd7 12. O-O-O Rd8 13. Rxd7 Rxd7 14. Rd1 Qe6 15. Bxd7+ Nxd7 16. Qb8+ Nxb8 17. Rd8# }} Ova partija, poznata kao '''Operna partija''', odigrana je u Parizu 1858. između Paula Morphyja te vojvode od Brunswicka i grofa Isouarda. Ostala je upamćena kao jedna od najpoznatijih partija 19. stoljeća i klasičan primjer brzog razvoja figura, preuzimanja inicijative i otvaranja linija prema protivničkom kralju. Morphy već rano potezom {{Šahovska partija/potez|3|id=opera|oznaka=d4}} otvara središte i prisiljava crnog na pasivnu igru. Dok crne figure gube vrijeme i ne uspijevaju osigurati kralja, bijeli postupno razvija sve figure i pojačava pritisak. Žrtvom {{Šahovska partija/potez|10|id=opera|oznaka=Nxb5}} otvara linije, a nastavak s {{Šahovska partija/potez|11|id=opera|oznaka=Bxb5+}} i {{Šahovska partija/potez|12|id=opera|oznaka=O-O-O}} pokazuje punu snagu njegove inicijative. Završnica je među najupečatljivijima u klasičnoj šahovskoj literaturi. Nakon {{Šahovska partija/potez|13|id=opera|oznaka=Rxd7}} i {{Šahovska partija/potez|15|id=opera|oznaka=Bxd7+}} crna odbrana se raspada, a poslije {{Šahovska partija/potez|16|id=opera|oznaka=Qb8+}} slijedi završni mat {{Šahovska partija/potez|17|id=opera|oznaka=Rd8#}}. |- | {{tl|Color picker}} | Alat kojim se može izabrati boja i dobiti heksadecimalni kod te boje. Koristi načine zapisivanje boje RGB i HSL. Svaki od ovih šest parametara korisnik može podesiti klizačem. | <div style="width: 310px; margin: 0 auto;">{{Color picker}}</div> |- | {{tl|Tree traversal demo}} | Demonstracija obilaska stabla različitim metodama, s mogućnošću odabira načina obilaska. | <div style="width: 450px; margin: 0 auto;">{{Tree traversal demo}}</div> |- |} 6wijgmf96wgyuve6z0dcxjm07ugt3qp 42579499 42579490 2026-04-09T05:34:11Z Vipz 151311 42579499 wikitext text/x-wiki Ova zbirka, koja nije iscrpna, donosi pregled gotovih rješenja izrađenih pomoću šablona {{tl|Calculator}} i praktične primjere upotrebe. Može poslužiti kao izvor ideja i polazište za izradu novih interaktivnih widgeta. == Tabela == {| class="wikitable" |+ ! style="width: 10%;" | Naziv / link ! style="width: 30%;" | Opis ! style="width: 60%;" | Primjer |- | {{mlx|Calculator widget|getWidget}} | Kalkulator s osnovnim funkcijama. | <div style="width: 280px; margin: 0 auto;">{{#invoke:Calculator widget|getWidget}}</div> |- | [[Šablon:Calculator/zbirka/matematički koraci|Animacija matematičkih koraka]] | Postupni prikaz matematičkih koraka, koji povezuje objašnjenje i vizualni prikaz u jedinstvenu interaktivnu cjelinu. | {{Calculator/zbirka/matematički koraci}} |- | {{tl|Šahovska partija}}, {{tl|Šahovska partija/potez}} | Preglednik šahovskih partija u PGN notaciji koji omogućuje kretanje kroz poteze i povezivanje pojedinih poteza u tekstu članka. | {{Šahovska partija | zaglavlje = '''Operna partija''' | id = opera | poravnanje = desno | paleta = wood | prikaži_potez = true | početni_opis = Početni položaj | pgn = 1. e4 e5 2. Nf3 d6 3. d4 Bg4 4. dxe5 Bxf3 5. Qxf3 dxe5 6. Bc4 Nf6 7. Qb3 Qe7 8. Nc3 c6 9. Bg5 b5 10. Nxb5 cxb5 11. Bxb5+ Nbd7 12. O-O-O Rd8 13. Rxd7 Rxd7 14. Rd1 Qe6 15. Bxd7+ Nxd7 16. Qb8+ Nxb8 17. Rd8# }} Ova partija, poznata kao '''Operna partija''', odigrana je u Parizu 1858. između Paula Morphyja te vojvode od Brunswicka i grofa Isouarda. Ostala je upamćena kao jedna od najpoznatijih partija 19. stoljeća i klasičan primjer brzog razvoja figura, preuzimanja inicijative i otvaranja linija prema protivničkom kralju. Morphy već rano potezom {{Šahovska partija/potez|3|id=opera|oznaka=d4}} otvara središte i prisiljava crnog na pasivnu igru. Dok crne figure gube vrijeme i ne uspijevaju osigurati kralja, bijeli postupno razvija sve figure i pojačava pritisak. Žrtvom {{Šahovska partija/potez|10|id=opera|oznaka=Nxb5}} otvara linije, a nastavak s {{Šahovska partija/potez|11|id=opera|oznaka=Bxb5+}} i {{Šahovska partija/potez|12|id=opera|oznaka=O-O-O}} pokazuje punu snagu njegove inicijative. Završnica je među najupečatljivijima u klasičnoj šahovskoj literaturi. Nakon {{Šahovska partija/potez|13|id=opera|oznaka=Rxd7}} i {{Šahovska partija/potez|15|id=opera|oznaka=Bxd7+}} crna odbrana se raspada, a poslije {{Šahovska partija/potez|16|id=opera|oznaka=Qb8+}} slijedi završni mat {{Šahovska partija/potez|17|id=opera|oznaka=Rd8#}}. |- | {{tl|Color picker}} | Alat kojim se može izabrati boja i dobiti heksadecimalni kod te boje. Koristi načine zapisivanje boje RGB i HSL. Svaki od ovih šest parametara korisnik može podesiti klizačem. | <div style="width: 310px; margin: 0 auto;">{{Color picker}}</div> |- | {{tl|Tree traversal demo}} | Demonstracija obilaska stabla različitim metodama, s mogućnošću odabira načina obilaska. | <div style="width: 500px; margin: 0 auto;">{{Tree traversal demo}}</div> |- |} 12qz57xxnupzz3uk9inho5ljme8n97l Władysław Reymont 0 4721106 42579453 2026-04-09T00:57:36Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: '''Władysław Stanisław Reymont''' (), rođen kao '''Rejment''' ([[Kobiele Wielkie]], [[7. svibnja]] [[1867.]] – [[Varšava]], [[5. prosinca]] [[1925.]]), [[poljska|poljski]] pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1924.]] godine.<ref name="nobelprize-1">{{cite web | url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1924/ | title=The Nobel Prize in Literature 1924. Wladyslaw Reymont | publisher=The Official We... 42579453 wikitext text/x-wiki '''Władysław Stanisław Reymont''' (), rođen kao '''Rejment''' ([[Kobiele Wielkie]], [[7. svibnja]] [[1867.]] – [[Varšava]], [[5. prosinca]] [[1925.]]), [[poljska|poljski]] pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1924.]] godine.<ref name="nobelprize-1">{{cite web | url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1924/ | title=The Nobel Prize in Literature 1924. Wladyslaw Reymont | publisher=The Official Web Site of the Nobel Prize | access-date=March 20, 2012}}</ref> Njegova najznačajnija djela su roman ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja'') te epski, četverotomni roman ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). Rođen u osiromašenoj plemićkoj obitelji, Reymont se školovao da bude krojač, ali je radio kao portir na željeznici te kasnije kao član glumačke družine. Inspiriran čestim i brojnim putovanjima, počeo je pičati [[kratka priča|kratke priče]] u duhu [[Realizam (književnost)|realizma]]. Prvi veliki uspjeh ostvario je [[1899.]] s romanom ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja''), koji je ukazao na zapanjujuću društvenu nejednakost, siromaštvo, konfliktni multikulturalizam i izrabljivanje radnika u industrijskom gradu [[Łódź]]u. Svrha ovog romana bila je ukazati na posljedice ekstremne [[industrijalizacija|industrijalizacije]] te kako ona utječe na društvo u cjelini. Godine [[1900.]] teško je ozljeđen u željezničkoj nesreći, što je stopiralo njegovu književnu karijeru do [[1904.]] godine, kada je izašao prvi tom romana ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). Bio je popularan u [[NR Poljska|komunističkoj Poljskoj]] zbog svog stila te simbola koje je koristio, posebice ranih [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, idealiziranog prikazivanja ruralnih sredina te kritike [[kapitalizam|kapitalizma]], što su sve redom bile odlike državnog [[socrealizam|socrealizma]] u doba komunizma. Danas se njegova djela ubrajaju među djela pokreta [[Mlada Poljska]], čiji su pripadnici priglili [[dekadencija|dekadenciju]] i [[impresionizam (književnost)|književni impresionizam]]. == Biografija == === Rani život i obrazovanje === === Književna karijera === === Nobelova nagrada i smrt === == Opus == === Bibliografija === == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} ;Digitalne zbirke * {{StandardEbooks|Standard Ebooks URL=https://standardebooks.org/ebooks/wladyslaw-reymont}} * {{Gutenberg author | id=31559}} * {{Internet Archive author |sname=Władysław Stanisław Reymont |sopt=w}} * {{Librivox author}} ;Ostale veze * [http://info-poland.buffalo.edu/classroom/reymont.html Reymont pages at University of Buffalo's Polish Info Center] * [http://culture.pl/en/artist/wladyslaw-stanislaw-reymont Władysław Stanislaw Reymont] at Culture.pl * [http://noblib.internet-box.ch/NLEW.php?authorid=24 List of Works] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1867|1925|Reymont, Władysław}} flusrmwn6miztockue46qmuk4kgsxbw 42579454 42579453 2026-04-09T00:57:54Z Edgar Allan Poe 29250 /* Vanjske veze */ 42579454 wikitext text/x-wiki '''Władysław Stanisław Reymont''' (), rođen kao '''Rejment''' ([[Kobiele Wielkie]], [[7. svibnja]] [[1867.]] – [[Varšava]], [[5. prosinca]] [[1925.]]), [[poljska|poljski]] pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1924.]] godine.<ref name="nobelprize-1">{{cite web | url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1924/ | title=The Nobel Prize in Literature 1924. Wladyslaw Reymont | publisher=The Official Web Site of the Nobel Prize | access-date=March 20, 2012}}</ref> Njegova najznačajnija djela su roman ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja'') te epski, četverotomni roman ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). Rođen u osiromašenoj plemićkoj obitelji, Reymont se školovao da bude krojač, ali je radio kao portir na željeznici te kasnije kao član glumačke družine. Inspiriran čestim i brojnim putovanjima, počeo je pičati [[kratka priča|kratke priče]] u duhu [[Realizam (književnost)|realizma]]. Prvi veliki uspjeh ostvario je [[1899.]] s romanom ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja''), koji je ukazao na zapanjujuću društvenu nejednakost, siromaštvo, konfliktni multikulturalizam i izrabljivanje radnika u industrijskom gradu [[Łódź]]u. Svrha ovog romana bila je ukazati na posljedice ekstremne [[industrijalizacija|industrijalizacije]] te kako ona utječe na društvo u cjelini. Godine [[1900.]] teško je ozljeđen u željezničkoj nesreći, što je stopiralo njegovu književnu karijeru do [[1904.]] godine, kada je izašao prvi tom romana ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). Bio je popularan u [[NR Poljska|komunističkoj Poljskoj]] zbog svog stila te simbola koje je koristio, posebice ranih [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, idealiziranog prikazivanja ruralnih sredina te kritike [[kapitalizam|kapitalizma]], što su sve redom bile odlike državnog [[socrealizam|socrealizma]] u doba komunizma. Danas se njegova djela ubrajaju među djela pokreta [[Mlada Poljska]], čiji su pripadnici priglili [[dekadencija|dekadenciju]] i [[impresionizam (književnost)|književni impresionizam]]. == Biografija == === Rani život i obrazovanje === === Književna karijera === === Nobelova nagrada i smrt === == Opus == === Bibliografija === == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} ;Digitalne zbirke * {{Gutenberg author | id=31559}} * {{Internet Archive author |sname=Władysław Stanisław Reymont |sopt=w}} * {{Librivox author}} ;Ostale veze * [http://info-poland.buffalo.edu/classroom/reymont.html Reymont pages at University of Buffalo's Polish Info Center] * [http://culture.pl/en/artist/wladyslaw-stanislaw-reymont Władysław Stanislaw Reymont] at Culture.pl * [http://noblib.internet-box.ch/NLEW.php?authorid=24 List of Works] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1867|1925|Reymont, Władysław}} kwpt43y1yq64hhlwmd857inaa51jl7c 42579456 42579454 2026-04-09T00:59:29Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Poljski pisci]]; +[[Kategorija:Nobelovci za književnost]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42579456 wikitext text/x-wiki '''Władysław Stanisław Reymont''' (), rođen kao '''Rejment''' ([[Kobiele Wielkie]], [[7. svibnja]] [[1867.]] – [[Varšava]], [[5. prosinca]] [[1925.]]), [[poljska|poljski]] pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1924.]] godine.<ref name="nobelprize-1">{{cite web | url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1924/ | title=The Nobel Prize in Literature 1924. Wladyslaw Reymont | publisher=The Official Web Site of the Nobel Prize | access-date=March 20, 2012}}</ref> Njegova najznačajnija djela su roman ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja'') te epski, četverotomni roman ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). Rođen u osiromašenoj plemićkoj obitelji, Reymont se školovao da bude krojač, ali je radio kao portir na željeznici te kasnije kao član glumačke družine. Inspiriran čestim i brojnim putovanjima, počeo je pičati [[kratka priča|kratke priče]] u duhu [[Realizam (književnost)|realizma]]. Prvi veliki uspjeh ostvario je [[1899.]] s romanom ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja''), koji je ukazao na zapanjujuću društvenu nejednakost, siromaštvo, konfliktni multikulturalizam i izrabljivanje radnika u industrijskom gradu [[Łódź]]u. Svrha ovog romana bila je ukazati na posljedice ekstremne [[industrijalizacija|industrijalizacije]] te kako ona utječe na društvo u cjelini. Godine [[1900.]] teško je ozljeđen u željezničkoj nesreći, što je stopiralo njegovu književnu karijeru do [[1904.]] godine, kada je izašao prvi tom romana ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). Bio je popularan u [[NR Poljska|komunističkoj Poljskoj]] zbog svog stila te simbola koje je koristio, posebice ranih [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, idealiziranog prikazivanja ruralnih sredina te kritike [[kapitalizam|kapitalizma]], što su sve redom bile odlike državnog [[socrealizam|socrealizma]] u doba komunizma. Danas se njegova djela ubrajaju među djela pokreta [[Mlada Poljska]], čiji su pripadnici priglili [[dekadencija|dekadenciju]] i [[impresionizam (književnost)|književni impresionizam]]. == Biografija == === Rani život i obrazovanje === === Književna karijera === === Nobelova nagrada i smrt === == Opus == === Bibliografija === == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} ;Digitalne zbirke * {{Gutenberg author | id=31559}} * {{Internet Archive author |sname=Władysław Stanisław Reymont |sopt=w}} * {{Librivox author}} ;Ostale veze * [http://info-poland.buffalo.edu/classroom/reymont.html Reymont pages at University of Buffalo's Polish Info Center] * [http://culture.pl/en/artist/wladyslaw-stanislaw-reymont Władysław Stanislaw Reymont] at Culture.pl * [http://noblib.internet-box.ch/NLEW.php?authorid=24 List of Works] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1867|1925|Reymont, Władysław}} [[Kategorija:Poljski pisci]] [[Kategorija:Nobelovci za književnost]] jvdgpua76hw3x07cu3nmmj3rgd6jqeo 42579519 42579456 2026-04-09T08:42:39Z Edgar Allan Poe 29250 42579519 wikitext text/x-wiki '''Władysław Stanisław Reymont''' ({{IPA-pl|vwaˈdɨswaf ˈrɛjmɔnt|lang}}), rođen kao '''Rejment''' ([[Kobiele Wielkie]], [[7. svibnja]] [[1867.]] – [[Varšava]], [[5. prosinca]] [[1925.]]), [[poljska|poljski]] pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1924.]] godine.<ref name="nobelprize-1">{{cite web | url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1924/ | title=The Nobel Prize in Literature 1924. Wladyslaw Reymont | publisher=The Official Web Site of the Nobel Prize | access-date=March 20, 2012}}</ref> Njegova najznačajnija djela su roman ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja'') te epski, četverotomni roman ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). Rođen u osiromašenoj plemićkoj obitelji, Reymont se školovao da bude krojač, ali je radio kao portir na željeznici te kasnije kao član glumačke družine. Inspiriran čestim i brojnim putovanjima, počeo je pičati [[kratka priča|kratke priče]] u duhu [[Realizam (književnost)|realizma]]. Prvi veliki uspjeh ostvario je [[1899.]] s romanom ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja''), koji je ukazao na zapanjujuću društvenu nejednakost, siromaštvo, konfliktni multikulturalizam i izrabljivanje radnika u industrijskom gradu [[Łódź]]u. Svrha ovog romana bila je ukazati na posljedice ekstremne [[industrijalizacija|industrijalizacije]] te kako ona utječe na društvo u cjelini. Godine [[1900.]] teško je ozljeđen u željezničkoj nesreći, što je stopiralo njegovu književnu karijeru do [[1904.]] godine, kada je izašao prvi tom romana ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). Bio je popularan u [[NR Poljska|komunističkoj Poljskoj]] zbog svog stila te simbola koje je koristio, posebice ranih [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, idealiziranog prikazivanja ruralnih sredina te kritike [[kapitalizam|kapitalizma]], što su sve redom bile odlike državnog [[socrealizam|socrealizma]] u doba komunizma. Danas se njegova djela ubrajaju među djela pokreta [[Mlada Poljska]], čiji su pripadnici priglili [[dekadencija|dekadenciju]] i [[impresionizam (književnost)|književni impresionizam]]. == Biografija == === Rani život i obrazovanje === === Književna karijera === === Nobelova nagrada i smrt === == Opus == === Bibliografija === == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} ;Digitalne zbirke * {{Gutenberg author | id=31559}} * {{Internet Archive author |sname=Władysław Stanisław Reymont |sopt=w}} * {{Librivox author}} ;Ostale veze * [http://info-poland.buffalo.edu/classroom/reymont.html Reymont pages at University of Buffalo's Polish Info Center] * [http://culture.pl/en/artist/wladyslaw-stanislaw-reymont Władysław Stanislaw Reymont] at Culture.pl * [http://noblib.internet-box.ch/NLEW.php?authorid=24 List of Works] {{Nobelova nagrada za književnost}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1867|1925|Reymont, Władysław}} [[Kategorija:Poljski pisci]] [[Kategorija:Nobelovci za književnost]] cuvis4kxmwnmrf019z118lvpma2p4yg Razgovor:Władysław Reymont 1 4721107 42579457 2026-04-09T00:59:52Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{CEE Spring 2026|korisnik=Edgar Allan Poe|tema=književnost|tema2=biografija|država=Poljska}} 42579457 wikitext text/x-wiki {{CEE Spring 2026|korisnik=Edgar Allan Poe|tema=književnost|tema2=biografija|država=Poljska}} 5lwau0pmzhpi6c96r4u645l544xa597 Modul:Calculator widget 828 4721108 42579461 2025-10-09T12:14:40Z en>Bawolff 0 improvement for hitting square root after equal 42579461 Scribunto text/plain local p = {} -- Make a calculator widget using {{calculator}} local function getDisplay() -- Normal calculators don't display "Infinity" when dividing by 0. return 'iffinite(ifzero(displayY,x,y),ifzero(displayY,x,y),nan)' end local function pressDecimal() return { {'decimal', 'ifequal(decimal,0,1,decimal)'}, { 'y', 'ifzero(equalFlag,y,0)' }, { 'x', 'ifzero(displayY,x,0)' }, { 'equalFlag', 0 }, { 'displayY', '0' } } end -- This is sketch because x should happen before decimal. function pressNumber(n) return { {'x', 'ifequal(decimal,0,not(displayY)*x*10+(ifpositive(not(displayY)*x,1,-1))*' .. n .. ',' .. 'x+(ifpositive(x,1,-1))*(' .. n .. '/pow(10,decimal)))'}, {'decimal','ifzero(decimal,0,decimal+1)'}, { 'y', 'ifzero(equalFlag,y,0)' }, { 'op', 'ifzero(equalFlag,op,0)' }, { 'equalFlag', 0 }, { 'displayY', '0' }, } end function getClear() return { { 'x', '0' }, { 'y', '0' }, { 'op', '0' }, { 'decimal', '0' }, { 'percentFlag', '0' }, { 'equalFlag', '0' }, { 'displayY', '0' }, } end -- Compute a function -- 0: add 1: subtract 2: multiply 4: divide 5: square root. function compute(op) local res = { { 'x', 'ifzero(equalFlag,ifequal(percentFlag, 1, x*y/100, x),ifgreater(op,1,1,0))' }, { 'y', 'switch(op,0,x+y,1,y-x,2,x*y,3,y/x,4,y)' }, --{ 'x', '0' }, { 'decimal', '0' }, { 'displayY', '1' }, { 'percentFlag', 0 }, { 'op', tostring(op) }, { 'equalFlag', 0 } } return res end -- Equal key is a bit weird -- If you press equal a second time, it should repeat operation "10 + 5 = = = =" gives 30 -- If you press equal and then a number, we start a new calc "10 + 5 = 2 + 1" gives 3 -- If you press an operation, you use the current result as the first number in operation "10 + 5 = + 2" gives 17 function computeEqual() local res = { { 'x', 'ifequal(percentFlag, 1, x*y/100, x)' }, { 'y', 'switch(op,0,x+y,1,y-x,2,x*y,3,y/x,4,sqrt(y))' }, --{ 'x', '0' }, { 'decimal', '0' }, { 'displayY', '1' }, { 'percentFlag', 0 }, { 'equalFlag', 1 } } return res end -- only arg is "fallback". Set to "all" (Default) to show everything when no-js -- set to "keypad" to show only keypad to non-js users. set to "none" to show nothing. function p.getWidget( frame ) local buttons = { { "MC", {{"mem", "0"}}, "Memory clear" }, { "MR", {{"x", "mem"},{"displayY", 0}}, "Memory recall" }, { "M−", {{"mem", "ifzero(displayY,mem-x,mem-y)"}}, "Subtract from memory" }, { "M+", {{"mem", "ifzero(displayY,mem+x,mem+y)"}}, "Add to memory" }, { "C", getClear(), "Clear" }, -- Its a bit unclear what the expected behaviour of pressing ± immediately after equal. { "±", {{'x', '0-x'}}, "Change sign" }, { "%", {{'percentFlag', '1'}} }, -- A bit hacky, sqrt is the only unary operator. We want to make -- sure it does it again if you press 25 √ = = { "√", {{'x','sqrt(ifzero(equalFlag,x,y))'},{'op','4'},{'equalFlag','1'},{'y','x'}} }, { "7", pressNumber(7) }, { "8", pressNumber(8) }, { "9", pressNumber(9) }, { "÷", compute(3) }, { "4", pressNumber(4) }, { "5", pressNumber(5) }, { "6", pressNumber(6) }, { "×", compute(2), "Multiply" }, { "1", pressNumber(1) }, { "2", pressNumber(2) }, { "3", pressNumber(3) }, { "−", compute(1), "Subtract" }, { "0", pressNumber(0) }, { ".", pressDecimal(), "Decimal point" }, { "=", computeEqual() }, { "+", compute(0), "Add" }, } local calc = '<div class="calculatorwidget calculator-container" style="display:grid;grid-template-columns:repeat(4, 1fr);grid-gap:5px;min-width:256px;width:20ch;border:thin solid gray;padding: 5px;">' if frame.args['fallback'] == 'none' then -- if no js, hide. calc = '<div style="display:none;" class="calculatorgadget-enabled">' .. calc end -- On Calculator page, we want to show the layout of buttons on print, but -- not the answer field. calc = calc .. '<div style="grid-column:1/5;' if frame.args['fallback'] == 'keypad' then -- for non-js users only show keypad but not answer widget. calc = calc .. 'display:none" class="calculatorgadget-enabled' end calc = calc .. '">{{Calculator codex text|default=0|id=ans|formula=' .. getDisplay() .. '|style=text-align:right;font-weight:bold;|readonly=1|NaN-text=Error|aria-label=Result}}</div>' for i, v in ipairs(buttons) do local calcType, calcWeight if v[1] == 'C' then calcType = 'destructive' calcWeight = 'normal' elseif v[1] == '=' then calcType = 'progressive' calcWeight = 'primary' else calcType = 'default' calcWeight = 'normal' end -- maybe make "=" be progressive instead of default. Perhaps weight = primary? local forVar = '' local formula = '' for i2, v2 in ipairs( v[2] ) do forVar = forVar .. ';' .. v2[1] formula = formula .. ';' .. v2[2] end -- Should the alt text also be a title attribute to make a tooltip? local alt = v[3] ~= nil and '|alt=' .. v[3] or '' calc = calc .. '{{calculator button|type='.. calcType ..'|weight='.. calcWeight .. alt .. '|for=' .. string.sub(forVar,2) .. '|formula=' .. string.sub(formula,2) .. '|contents='.. v[1] .. '}}' end calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=x|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=y|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=mem|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=op|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=decimal|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=displayY|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=percentFlag|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=equalFlag|default=0}}' calc = calc .. '<templatestyles src="Module:Calculator widget/style.css"/>' calc = calc .. '</div>' if frame.args['fallback'] == 'none' then -- if no js, hide. calc = calc .. '</div>' end return frame:preprocess(calc) end return p iig90ubbcc1xe7g6p21t4sr7vd39ma1 42579462 42579461 2026-04-09T02:04:08Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Module:Calculator_widget]] 42579461 Scribunto text/plain local p = {} -- Make a calculator widget using {{calculator}} local function getDisplay() -- Normal calculators don't display "Infinity" when dividing by 0. return 'iffinite(ifzero(displayY,x,y),ifzero(displayY,x,y),nan)' end local function pressDecimal() return { {'decimal', 'ifequal(decimal,0,1,decimal)'}, { 'y', 'ifzero(equalFlag,y,0)' }, { 'x', 'ifzero(displayY,x,0)' }, { 'equalFlag', 0 }, { 'displayY', '0' } } end -- This is sketch because x should happen before decimal. function pressNumber(n) return { {'x', 'ifequal(decimal,0,not(displayY)*x*10+(ifpositive(not(displayY)*x,1,-1))*' .. n .. ',' .. 'x+(ifpositive(x,1,-1))*(' .. n .. '/pow(10,decimal)))'}, {'decimal','ifzero(decimal,0,decimal+1)'}, { 'y', 'ifzero(equalFlag,y,0)' }, { 'op', 'ifzero(equalFlag,op,0)' }, { 'equalFlag', 0 }, { 'displayY', '0' }, } end function getClear() return { { 'x', '0' }, { 'y', '0' }, { 'op', '0' }, { 'decimal', '0' }, { 'percentFlag', '0' }, { 'equalFlag', '0' }, { 'displayY', '0' }, } end -- Compute a function -- 0: add 1: subtract 2: multiply 4: divide 5: square root. function compute(op) local res = { { 'x', 'ifzero(equalFlag,ifequal(percentFlag, 1, x*y/100, x),ifgreater(op,1,1,0))' }, { 'y', 'switch(op,0,x+y,1,y-x,2,x*y,3,y/x,4,y)' }, --{ 'x', '0' }, { 'decimal', '0' }, { 'displayY', '1' }, { 'percentFlag', 0 }, { 'op', tostring(op) }, { 'equalFlag', 0 } } return res end -- Equal key is a bit weird -- If you press equal a second time, it should repeat operation "10 + 5 = = = =" gives 30 -- If you press equal and then a number, we start a new calc "10 + 5 = 2 + 1" gives 3 -- If you press an operation, you use the current result as the first number in operation "10 + 5 = + 2" gives 17 function computeEqual() local res = { { 'x', 'ifequal(percentFlag, 1, x*y/100, x)' }, { 'y', 'switch(op,0,x+y,1,y-x,2,x*y,3,y/x,4,sqrt(y))' }, --{ 'x', '0' }, { 'decimal', '0' }, { 'displayY', '1' }, { 'percentFlag', 0 }, { 'equalFlag', 1 } } return res end -- only arg is "fallback". Set to "all" (Default) to show everything when no-js -- set to "keypad" to show only keypad to non-js users. set to "none" to show nothing. function p.getWidget( frame ) local buttons = { { "MC", {{"mem", "0"}}, "Memory clear" }, { "MR", {{"x", "mem"},{"displayY", 0}}, "Memory recall" }, { "M−", {{"mem", "ifzero(displayY,mem-x,mem-y)"}}, "Subtract from memory" }, { "M+", {{"mem", "ifzero(displayY,mem+x,mem+y)"}}, "Add to memory" }, { "C", getClear(), "Clear" }, -- Its a bit unclear what the expected behaviour of pressing ± immediately after equal. { "±", {{'x', '0-x'}}, "Change sign" }, { "%", {{'percentFlag', '1'}} }, -- A bit hacky, sqrt is the only unary operator. We want to make -- sure it does it again if you press 25 √ = = { "√", {{'x','sqrt(ifzero(equalFlag,x,y))'},{'op','4'},{'equalFlag','1'},{'y','x'}} }, { "7", pressNumber(7) }, { "8", pressNumber(8) }, { "9", pressNumber(9) }, { "÷", compute(3) }, { "4", pressNumber(4) }, { "5", pressNumber(5) }, { "6", pressNumber(6) }, { "×", compute(2), "Multiply" }, { "1", pressNumber(1) }, { "2", pressNumber(2) }, { "3", pressNumber(3) }, { "−", compute(1), "Subtract" }, { "0", pressNumber(0) }, { ".", pressDecimal(), "Decimal point" }, { "=", computeEqual() }, { "+", compute(0), "Add" }, } local calc = '<div class="calculatorwidget calculator-container" style="display:grid;grid-template-columns:repeat(4, 1fr);grid-gap:5px;min-width:256px;width:20ch;border:thin solid gray;padding: 5px;">' if frame.args['fallback'] == 'none' then -- if no js, hide. calc = '<div style="display:none;" class="calculatorgadget-enabled">' .. calc end -- On Calculator page, we want to show the layout of buttons on print, but -- not the answer field. calc = calc .. '<div style="grid-column:1/5;' if frame.args['fallback'] == 'keypad' then -- for non-js users only show keypad but not answer widget. calc = calc .. 'display:none" class="calculatorgadget-enabled' end calc = calc .. '">{{Calculator codex text|default=0|id=ans|formula=' .. getDisplay() .. '|style=text-align:right;font-weight:bold;|readonly=1|NaN-text=Error|aria-label=Result}}</div>' for i, v in ipairs(buttons) do local calcType, calcWeight if v[1] == 'C' then calcType = 'destructive' calcWeight = 'normal' elseif v[1] == '=' then calcType = 'progressive' calcWeight = 'primary' else calcType = 'default' calcWeight = 'normal' end -- maybe make "=" be progressive instead of default. Perhaps weight = primary? local forVar = '' local formula = '' for i2, v2 in ipairs( v[2] ) do forVar = forVar .. ';' .. v2[1] formula = formula .. ';' .. v2[2] end -- Should the alt text also be a title attribute to make a tooltip? local alt = v[3] ~= nil and '|alt=' .. v[3] or '' calc = calc .. '{{calculator button|type='.. calcType ..'|weight='.. calcWeight .. alt .. '|for=' .. string.sub(forVar,2) .. '|formula=' .. string.sub(formula,2) .. '|contents='.. v[1] .. '}}' end calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=x|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=y|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=mem|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=op|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=decimal|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=displayY|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=percentFlag|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=equalFlag|default=0}}' calc = calc .. '<templatestyles src="Module:Calculator widget/style.css"/>' calc = calc .. '</div>' if frame.args['fallback'] == 'none' then -- if no js, hide. calc = calc .. '</div>' end return frame:preprocess(calc) end return p iig90ubbcc1xe7g6p21t4sr7vd39ma1 42579463 42579462 2026-04-09T02:04:59Z Vipz 151311 prijevod 42579463 Scribunto text/plain local p = {} -- Make a calculator widget using {{calculator}} local function getDisplay() -- Normal calculators don't display "Infinity" when dividing by 0. return 'iffinite(ifzero(displayY,x,y),ifzero(displayY,x,y),nan)' end local function pressDecimal() return { {'decimal', 'ifequal(decimal,0,1,decimal)'}, { 'y', 'ifzero(equalFlag,y,0)' }, { 'x', 'ifzero(displayY,x,0)' }, { 'equalFlag', 0 }, { 'displayY', '0' } } end -- This is sketch because x should happen before decimal. function pressNumber(n) return { {'x', 'ifequal(decimal,0,not(displayY)*x*10+(ifpositive(not(displayY)*x,1,-1))*' .. n .. ',' .. 'x+(ifpositive(x,1,-1))*(' .. n .. '/pow(10,decimal)))'}, {'decimal','ifzero(decimal,0,decimal+1)'}, { 'y', 'ifzero(equalFlag,y,0)' }, { 'op', 'ifzero(equalFlag,op,0)' }, { 'equalFlag', 0 }, { 'displayY', '0' }, } end function getClear() return { { 'x', '0' }, { 'y', '0' }, { 'op', '0' }, { 'decimal', '0' }, { 'percentFlag', '0' }, { 'equalFlag', '0' }, { 'displayY', '0' }, } end -- Compute a function -- 0: add 1: subtract 2: multiply 4: divide 5: square root. function compute(op) local res = { { 'x', 'ifzero(equalFlag,ifequal(percentFlag, 1, x*y/100, x),ifgreater(op,1,1,0))' }, { 'y', 'switch(op,0,x+y,1,y-x,2,x*y,3,y/x,4,y)' }, --{ 'x', '0' }, { 'decimal', '0' }, { 'displayY', '1' }, { 'percentFlag', 0 }, { 'op', tostring(op) }, { 'equalFlag', 0 } } return res end -- Equal key is a bit weird -- If you press equal a second time, it should repeat operation "10 + 5 = = = =" gives 30 -- If you press equal and then a number, we start a new calc "10 + 5 = 2 + 1" gives 3 -- If you press an operation, you use the current result as the first number in operation "10 + 5 = + 2" gives 17 function computeEqual() local res = { { 'x', 'ifequal(percentFlag, 1, x*y/100, x)' }, { 'y', 'switch(op,0,x+y,1,y-x,2,x*y,3,y/x,4,sqrt(y))' }, --{ 'x', '0' }, { 'decimal', '0' }, { 'displayY', '1' }, { 'percentFlag', 0 }, { 'equalFlag', 1 } } return res end -- only arg is "fallback". Set to "all" (Default) to show everything when no-js -- set to "keypad" to show only keypad to non-js users. set to "none" to show nothing. function p.getWidget( frame ) local buttons = { { "MC", {{"mem", "0"}}, "Memory clear" }, { "MR", {{"x", "mem"},{"displayY", 0}}, "Memory recall" }, { "M−", {{"mem", "ifzero(displayY,mem-x,mem-y)"}}, "Subtract from memory" }, { "M+", {{"mem", "ifzero(displayY,mem+x,mem+y)"}}, "Add to memory" }, { "C", getClear(), "Clear" }, -- Its a bit unclear what the expected behaviour of pressing ± immediately after equal. { "±", {{'x', '0-x'}}, "Change sign" }, { "%", {{'percentFlag', '1'}} }, -- A bit hacky, sqrt is the only unary operator. We want to make -- sure it does it again if you press 25 √ = = { "√", {{'x','sqrt(ifzero(equalFlag,x,y))'},{'op','4'},{'equalFlag','1'},{'y','x'}} }, { "7", pressNumber(7) }, { "8", pressNumber(8) }, { "9", pressNumber(9) }, { "÷", compute(3) }, { "4", pressNumber(4) }, { "5", pressNumber(5) }, { "6", pressNumber(6) }, { "×", compute(2), "Multiply" }, { "1", pressNumber(1) }, { "2", pressNumber(2) }, { "3", pressNumber(3) }, { "−", compute(1), "Subtract" }, { "0", pressNumber(0) }, { ".", pressDecimal(), "Decimal point" }, { "=", computeEqual() }, { "+", compute(0), "Add" }, } local calc = '<div class="calculatorwidget calculator-container" style="display:grid;grid-template-columns:repeat(4, 1fr);grid-gap:5px;min-width:256px;width:20ch;border:thin solid gray;padding: 5px;">' if frame.args['fallback'] == 'none' then -- if no js, hide. calc = '<div style="display:none;" class="calculatorgadget-enabled">' .. calc end -- On Calculator page, we want to show the layout of buttons on print, but -- not the answer field. calc = calc .. '<div style="grid-column:1/5;' if frame.args['fallback'] == 'keypad' then -- for non-js users only show keypad but not answer widget. calc = calc .. 'display:none" class="calculatorgadget-enabled' end calc = calc .. '">{{Calculator codex text|default=0|id=ans|formula=' .. getDisplay() .. '|style=text-align:right;font-weight:bold;|readonly=1|NaN-text=Greška|aria-label=Rezultat}}</div>' for i, v in ipairs(buttons) do local calcType, calcWeight if v[1] == 'C' then calcType = 'destructive' calcWeight = 'normal' elseif v[1] == '=' then calcType = 'progressive' calcWeight = 'primary' else calcType = 'default' calcWeight = 'normal' end -- maybe make "=" be progressive instead of default. Perhaps weight = primary? local forVar = '' local formula = '' for i2, v2 in ipairs( v[2] ) do forVar = forVar .. ';' .. v2[1] formula = formula .. ';' .. v2[2] end -- Should the alt text also be a title attribute to make a tooltip? local alt = v[3] ~= nil and '|alt=' .. v[3] or '' calc = calc .. '{{calculator button|type='.. calcType ..'|weight='.. calcWeight .. alt .. '|for=' .. string.sub(forVar,2) .. '|formula=' .. string.sub(formula,2) .. '|contents='.. v[1] .. '}}' end calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=x|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=y|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=mem|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=op|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=decimal|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=displayY|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=percentFlag|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=equalFlag|default=0}}' calc = calc .. '<templatestyles src="Module:Calculator widget/style.css"/>' calc = calc .. '</div>' if frame.args['fallback'] == 'none' then -- if no js, hide. calc = calc .. '</div>' end return frame:preprocess(calc) end return p dkcvqo4jj0sq9q5he4xacwk8d8hslwb 42579467 42579463 2026-04-09T02:08:51Z Vipz 151311 42579467 Scribunto text/plain local p = {} -- Make a calculator widget using {{calculator}} local function getDisplay() -- Normal calculators don't display "Infinity" when dividing by 0. return 'iffinite(ifzero(displayY,x,y),ifzero(displayY,x,y),nan)' end local function pressDecimal() return { {'decimal', 'ifequal(decimal,0,1,decimal)'}, { 'y', 'ifzero(equalFlag,y,0)' }, { 'x', 'ifzero(displayY,x,0)' }, { 'equalFlag', 0 }, { 'displayY', '0' } } end -- This is sketch because x should happen before decimal. function pressNumber(n) return { {'x', 'ifequal(decimal,0,not(displayY)*x*10+(ifpositive(not(displayY)*x,1,-1))*' .. n .. ',' .. 'x+(ifpositive(x,1,-1))*(' .. n .. '/pow(10,decimal)))'}, {'decimal','ifzero(decimal,0,decimal+1)'}, { 'y', 'ifzero(equalFlag,y,0)' }, { 'op', 'ifzero(equalFlag,op,0)' }, { 'equalFlag', 0 }, { 'displayY', '0' }, } end function getClear() return { { 'x', '0' }, { 'y', '0' }, { 'op', '0' }, { 'decimal', '0' }, { 'percentFlag', '0' }, { 'equalFlag', '0' }, { 'displayY', '0' }, } end -- Compute a function -- 0: add 1: subtract 2: multiply 4: divide 5: square root. function compute(op) local res = { { 'x', 'ifzero(equalFlag,ifequal(percentFlag, 1, x*y/100, x),ifgreater(op,1,1,0))' }, { 'y', 'switch(op,0,x+y,1,y-x,2,x*y,3,y/x,4,y)' }, --{ 'x', '0' }, { 'decimal', '0' }, { 'displayY', '1' }, { 'percentFlag', 0 }, { 'op', tostring(op) }, { 'equalFlag', 0 } } return res end -- Equal key is a bit weird -- If you press equal a second time, it should repeat operation "10 + 5 = = = =" gives 30 -- If you press equal and then a number, we start a new calc "10 + 5 = 2 + 1" gives 3 -- If you press an operation, you use the current result as the first number in operation "10 + 5 = + 2" gives 17 function computeEqual() local res = { { 'x', 'ifequal(percentFlag, 1, x*y/100, x)' }, { 'y', 'switch(op,0,x+y,1,y-x,2,x*y,3,y/x,4,sqrt(y))' }, --{ 'x', '0' }, { 'decimal', '0' }, { 'displayY', '1' }, { 'percentFlag', 0 }, { 'equalFlag', 1 } } return res end -- only arg is "fallback". Set to "all" (Default) to show everything when no-js -- set to "keypad" to show only keypad to non-js users. set to "none" to show nothing. function p.getWidget( frame ) local buttons = { { "MC", {{"mem", "0"}}, "Memory clear" }, { "MR", {{"x", "mem"},{"displayY", 0}}, "Memory recall" }, { "M−", {{"mem", "ifzero(displayY,mem-x,mem-y)"}}, "Subtract from memory" }, { "M+", {{"mem", "ifzero(displayY,mem+x,mem+y)"}}, "Add to memory" }, { "C", getClear(), "Clear" }, -- Its a bit unclear what the expected behaviour of pressing ± immediately after equal. { "±", {{'x', '0-x'}}, "Change sign" }, { "%", {{'percentFlag', '1'}} }, -- A bit hacky, sqrt is the only unary operator. We want to make -- sure it does it again if you press 25 √ = = { "√", {{'x','sqrt(ifzero(equalFlag,x,y))'},{'op','4'},{'equalFlag','1'},{'y','x'}} }, { "7", pressNumber(7) }, { "8", pressNumber(8) }, { "9", pressNumber(9) }, { "÷", compute(3) }, { "4", pressNumber(4) }, { "5", pressNumber(5) }, { "6", pressNumber(6) }, { "×", compute(2), "Multiply" }, { "1", pressNumber(1) }, { "2", pressNumber(2) }, { "3", pressNumber(3) }, { "−", compute(1), "Subtract" }, { "0", pressNumber(0) }, { ".", pressDecimal(), "Decimal point" }, { "=", computeEqual() }, { "+", compute(0), "Add" }, } local calc = '<div class="calculatorwidget calculator-container" style="display:grid;grid-template-columns:repeat(4, 1fr);grid-gap:5px;min-width:256px;width:20ch;border:thin solid gray;padding: 5px;">' if frame.args['fallback'] == 'none' then -- if no js, hide. calc = '<div style="display:none;" class="calculatorgadget-enabled">' .. calc end -- On Calculator page, we want to show the layout of buttons on print, but -- not the answer field. calc = calc .. '<div style="grid-column:1/5;' if frame.args['fallback'] == 'keypad' then -- for non-js users only show keypad but not answer widget. calc = calc .. 'display:none" class="calculatorgadget-enabled' end calc = calc .. '">{{Codex text|default=0|id=ans|formula=' .. getDisplay() .. '|style=text-align:right;font-weight:bold;|readonly=1|NaN-text=Greška|aria-label=Rezultat}}</div>' for i, v in ipairs(buttons) do local calcType, calcWeight if v[1] == 'C' then calcType = 'destructive' calcWeight = 'normal' elseif v[1] == '=' then calcType = 'progressive' calcWeight = 'primary' else calcType = 'default' calcWeight = 'normal' end -- maybe make "=" be progressive instead of default. Perhaps weight = primary? local forVar = '' local formula = '' for i2, v2 in ipairs( v[2] ) do forVar = forVar .. ';' .. v2[1] formula = formula .. ';' .. v2[2] end -- Should the alt text also be a title attribute to make a tooltip? local alt = v[3] ~= nil and '|alt=' .. v[3] or '' calc = calc .. '{{calculator button|type='.. calcType ..'|weight='.. calcWeight .. alt .. '|for=' .. string.sub(forVar,2) .. '|formula=' .. string.sub(formula,2) .. '|contents='.. v[1] .. '}}' end calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=x|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=y|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=mem|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=op|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=decimal|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=displayY|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=percentFlag|default=0}}' calc = calc .. '{{calculator|type=hidden|id=equalFlag|default=0}}' calc = calc .. '<templatestyles src="Modul:Calculator widget/styles.css"/>' calc = calc .. '</div>' if frame.args['fallback'] == 'none' then -- if no js, hide. calc = calc .. '</div>' end return frame:preprocess(calc) end return p 4e7pdchtjbpiqp7m7d0j2zwjq4s8ykf Šablon:Calculator codex text 10 4721109 42579464 2026-04-09T02:06:20Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Šablon:Codex text]] 42579464 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Codex text]] pqbam71fcuab0nbhwepq1z3l2h98o9e Modul:Calculator widget/styles.css 828 4721110 42579465 2026-04-09T02:07:11Z Vipz 151311 Nova stranica: .calculatorwidget { background-color: #eee } @media screen { html.skin-theme-clientpref-night .calculatorwidget { background-color: #333; } } @media screen and (prefers-color-scheme: dark) { /* automatic mode */ html.skin-theme-clientpref-os .calculatorwidget { background-color: #333; } } 42579465 sanitized-css text/css .calculatorwidget { background-color: #eee } @media screen { html.skin-theme-clientpref-night .calculatorwidget { background-color: #333; } } @media screen and (prefers-color-scheme: dark) { /* automatic mode */ html.skin-theme-clientpref-os .calculatorwidget { background-color: #333; } } n4lfcispadrzjszzik0dkq1n80k3aml 42579466 42579465 2026-04-09T02:08:09Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Calculator widget/style.css]] na [[Modul:Calculator widget/styles.css]] bez ostavljanja preusmjerenja: [[WP:KONZISTENTNO|Dosljednije]] 42579465 sanitized-css text/css .calculatorwidget { background-color: #eee } @media screen { html.skin-theme-clientpref-night .calculatorwidget { background-color: #333; } } @media screen and (prefers-color-scheme: dark) { /* automatic mode */ html.skin-theme-clientpref-os .calculatorwidget { background-color: #333; } } n4lfcispadrzjszzik0dkq1n80k3aml Modul:Calculator widget/dok 828 4721111 42579468 2026-04-09T02:29:53Z Vipz 151311 Nova stranica: <span style="float: left; margin: 1em;">{{#invoke:Calculator widget|getWidget}}</span> {{Koristi šablon Calculator}} {{Koristi TemplateStyles}} {{Koristi spravicu|MediaWiki:Gadget-calculator.js}} Ovaj modul stvara interaktivan kalkulator s osnovnim funkcijama. [[JavaScript]] i spravica 'Calculator' moraju biti omogućeni kako bi se prikazao. == Upotreba == <code><nowiki>{{</nowiki>#invoke:Calculator widget|''getWidget''<nowiki>}}</nowiki></code> Preporučljivo je postavi... 42579468 wikitext text/x-wiki <span style="float: left; margin: 1em;">{{#invoke:Calculator widget|getWidget}}</span> {{Koristi šablon Calculator}} {{Koristi TemplateStyles}} {{Koristi spravicu|MediaWiki:Gadget-calculator.js}} Ovaj modul stvara interaktivan kalkulator s osnovnim funkcijama. [[JavaScript]] i spravica 'Calculator' moraju biti omogućeni kako bi se prikazao. == Upotreba == <code><nowiki>{{</nowiki>#invoke:Calculator widget|''getWidget''<nowiki>}}</nowiki></code> Preporučljivo je postaviti parametar {{para|fallback}} na jednu od sljedećih vrijednosti: <code>all</code>, <code>none</code> ili <code>keypad</code>. Zadana vrijednost je „all” za prikaz cijele stvari, „keypad” za prikaz samo tipkovnice, a „none” za to da kalkulator bude nevidljiv. Ovo je važno postaviti kako bi se odredilo što prikazati korisnicima bez JavaScripta ili bez uključene spravice Calculator. c4kea81vrysw9ewrad4xvtds4l0gkw6 Šablon:Tree traversal demo 10 4721112 42579471 2025-09-19T04:27:14Z en>Bawolff 0 Avoid layout changes when border width changes 42579471 wikitext text/x-wiki <div class="calculator-container calculatorgadget-enabled" style="display:none">{{image frame|align=right|caption={{{caption|An interactive demonstration of different tree traversal methods}}}|content= {{Tree chart/start|style=padding:0.5em}} {{Tree chart| | | | | | |BOX1| | | |BOX1=A|boxstyle_BOX1 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box1,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box1,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box1)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box1)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box1,0) * 2px ) }} {{Tree chart| | | |,|- |- |' | |`|-|-|.| }} {{Tree chart| | |BOX2| | | | | |BOX4 |BOX2=B|BOX4=C |boxstyle_BOX2 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box2,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box2,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box2)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box2)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box2,0) * 2px ) <!-- There is room in the chart for a third child, but in-order isn't well-defined for ternary trees--> |boxstyle_BOX4 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box3,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box3,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box3)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box3)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box3,0) * 2px ) }} {{Tree chart| |,|' | |`|.| | | |,|' |}} {{Tree chart|BOX5| |BOX6| |BOX7 |BOX5=D|BOX6=E|BOX7=F |boxstyle_BOX5 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box4,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box4,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box4)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box4)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box4,0) * 2px ) |boxstyle_BOX6 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box5,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box5,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box5)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box5)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box5,0) * 2px ) |boxstyle_BOX7 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box6,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box6,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box6)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box6)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box6,0) * 2px ) }} {{Tree chart/end}} {{calculator|type=hidden|id=box1|formula=ifequal(node,1)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box2|formula=ifequal(node,2)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box3|formula=ifequal(node,3)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box4|formula=ifequal(node,4)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box5|formula=ifequal(node,5)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box6|formula=ifequal(node,6)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box7|formula=ifequal(node,7)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=node|default=0}} {{#if:{{{noselectmethod|}}}|{{calculator|type=hidden|id=method|default={{#switch:{{{method|Pre-order}}}|Pre-order=1|In-order=2|Post-order=3|Reverse pre-order=4|reverse in-order=5|Reverse post-order=6|Level-order=7|#default=1}}}}|{{calculator label|for=method|label=Traversal method:}} {{calculator|mapping={"Depth-first": { "Pre-order": 1, "In-order": 2, "Post-order": 3, "Reverse pre-order": 4, "Reverse in-order": 5, "Reverse post-order": 6 }, "Breadth-first": { "Level-order": 7 } }|type=select|id=method|class=cdx-select|default={{#switch:{{{method|Pre-order}}}|Pre-order=1|In-order=2|Post-order=3|Reverse pre-order=4|reverse in-order=5|Reverse post-order=6|Level-order=7|#default=1}}}}}}<div style="margin-top:3px"> {{calculator button |contents=Previous node |type=default |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,1,0,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 2,switch(node,1,5,2,4,3,6,4,0,5,2,6,1), 3,switch(node,1,3,2,5,3,6,4,0,5,4,6,2), 4,switch(node,1,0,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 5,switch(node,1,6,2,5,3,0,4,2,5,1,6,3), 6,switch(node,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,0), 7,node-1) |disabled=or(ifequal(node,0),ifequal(node,switch(method,1,1,2,4,3,4,4,1,5,3,6,6,7,1)))}} <!-- -->{{calculator button |contents=Restart |type=destructive |for=node |formula=0 |disabled=ifequal(node,0)}} <!-- -->{{calculator button |contents={{calculator|type=plain|mapping={"Next node": "default", "Start": 0}|default=Start|formula=node|aria-live=off}} |type=progressive |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,0,1,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,7), 2,switch(node,0,4,1,6,2,5,3,7,4,2,5,1,6,3), 3,switch(node,0,4,1,7,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 4,switch(node,0,1,1,3,2,5,3,6,4,7,5,4,6,2), 5,switch(node,0,3,1,5,2,4,3,6,4,7,5,2,6,1), 6,switch(node,0,6,1,7,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 7,node+1) |disabled=ifequal(node,switch(method,1,6,2,3,3,1,4,4,5,4,6,1,7,6,7))}}</div> }}</div><noinclude> {{documentation}} </noinclude> htxc4ohwoli0tkd6glxu839qfj9xvbg 42579472 42579471 2026-04-09T02:43:59Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Template:Tree_traversal_demo]] 42579471 wikitext text/x-wiki <div class="calculator-container calculatorgadget-enabled" style="display:none">{{image frame|align=right|caption={{{caption|An interactive demonstration of different tree traversal methods}}}|content= {{Tree chart/start|style=padding:0.5em}} {{Tree chart| | | | | | |BOX1| | | |BOX1=A|boxstyle_BOX1 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box1,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box1,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box1)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box1)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box1,0) * 2px ) }} {{Tree chart| | | |,|- |- |' | |`|-|-|.| }} {{Tree chart| | |BOX2| | | | | |BOX4 |BOX2=B|BOX4=C |boxstyle_BOX2 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box2,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box2,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box2)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box2)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box2,0) * 2px ) <!-- There is room in the chart for a third child, but in-order isn't well-defined for ternary trees--> |boxstyle_BOX4 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box3,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box3,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box3)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box3)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box3,0) * 2px ) }} {{Tree chart| |,|' | |`|.| | | |,|' |}} {{Tree chart|BOX5| |BOX6| |BOX7 |BOX5=D|BOX6=E|BOX7=F |boxstyle_BOX5 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box4,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box4,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box4)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box4)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box4,0) * 2px ) |boxstyle_BOX6 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box5,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box5,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box5)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box5)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box5,0) * 2px ) |boxstyle_BOX7 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box6,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box6,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box6)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box6)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box6,0) * 2px ) }} {{Tree chart/end}} {{calculator|type=hidden|id=box1|formula=ifequal(node,1)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box2|formula=ifequal(node,2)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box3|formula=ifequal(node,3)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box4|formula=ifequal(node,4)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box5|formula=ifequal(node,5)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box6|formula=ifequal(node,6)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box7|formula=ifequal(node,7)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=node|default=0}} {{#if:{{{noselectmethod|}}}|{{calculator|type=hidden|id=method|default={{#switch:{{{method|Pre-order}}}|Pre-order=1|In-order=2|Post-order=3|Reverse pre-order=4|reverse in-order=5|Reverse post-order=6|Level-order=7|#default=1}}}}|{{calculator label|for=method|label=Traversal method:}} {{calculator|mapping={"Depth-first": { "Pre-order": 1, "In-order": 2, "Post-order": 3, "Reverse pre-order": 4, "Reverse in-order": 5, "Reverse post-order": 6 }, "Breadth-first": { "Level-order": 7 } }|type=select|id=method|class=cdx-select|default={{#switch:{{{method|Pre-order}}}|Pre-order=1|In-order=2|Post-order=3|Reverse pre-order=4|reverse in-order=5|Reverse post-order=6|Level-order=7|#default=1}}}}}}<div style="margin-top:3px"> {{calculator button |contents=Previous node |type=default |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,1,0,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 2,switch(node,1,5,2,4,3,6,4,0,5,2,6,1), 3,switch(node,1,3,2,5,3,6,4,0,5,4,6,2), 4,switch(node,1,0,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 5,switch(node,1,6,2,5,3,0,4,2,5,1,6,3), 6,switch(node,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,0), 7,node-1) |disabled=or(ifequal(node,0),ifequal(node,switch(method,1,1,2,4,3,4,4,1,5,3,6,6,7,1)))}} <!-- -->{{calculator button |contents=Restart |type=destructive |for=node |formula=0 |disabled=ifequal(node,0)}} <!-- -->{{calculator button |contents={{calculator|type=plain|mapping={"Next node": "default", "Start": 0}|default=Start|formula=node|aria-live=off}} |type=progressive |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,0,1,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,7), 2,switch(node,0,4,1,6,2,5,3,7,4,2,5,1,6,3), 3,switch(node,0,4,1,7,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 4,switch(node,0,1,1,3,2,5,3,6,4,7,5,4,6,2), 5,switch(node,0,3,1,5,2,4,3,6,4,7,5,2,6,1), 6,switch(node,0,6,1,7,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 7,node+1) |disabled=ifequal(node,switch(method,1,6,2,3,3,1,4,4,5,4,6,1,7,6,7))}}</div> }}</div><noinclude> {{documentation}} </noinclude> htxc4ohwoli0tkd6glxu839qfj9xvbg 42579483 42579472 2026-04-09T03:07:40Z Vipz 151311 prijevod 42579483 wikitext text/x-wiki <div class="calculator-container calculatorgadget-enabled" style="display:none">{{image frame|align=right|caption={{{caption|Interaktivni prikaz različitih načina [[Obilazak stabla|obilaska stabla]]}}}|content= {{Tree chart/start|style=padding:0.5em}} {{Tree chart| | | | | | |BOX1| | | |BOX1=A|boxstyle_BOX1 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box1,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box1,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box1)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box1)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box1,0) * 2px ) }} {{Tree chart| | | |,|- |- |' | |`|-|-|.| }} {{Tree chart| | |BOX2| | | | | |BOX4 |BOX2=B|BOX4=C |boxstyle_BOX2 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box2,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box2,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box2)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box2)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box2,0) * 2px ) <!-- There is room in the chart for a third child, but in-order isn't well-defined for ternary trees--> |boxstyle_BOX4 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box3,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box3,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box3)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box3)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box3,0) * 2px ) }} {{Tree chart| |,|' | |`|.| | | |,|' |}} {{Tree chart|BOX5| |BOX6| |BOX7 |BOX5=D|BOX6=E|BOX7=F |boxstyle_BOX5 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box4,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box4,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box4)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box4)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box4,0) * 2px ) |boxstyle_BOX6 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box5,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box5,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box5)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box5)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box5,0) * 2px ) |boxstyle_BOX7 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box6,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box6,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box6)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box6)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box6,0) * 2px ) }} {{Tree chart/end}} {{calculator|type=hidden|id=box1|formula=ifequal(node,1)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box2|formula=ifequal(node,2)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box3|formula=ifequal(node,3)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box4|formula=ifequal(node,4)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box5|formula=ifequal(node,5)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box6|formula=ifequal(node,6)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box7|formula=ifequal(node,7)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=node|default=0}} {{#if:{{{noselectmethod|}}}|{{calculator|type=hidden|id=method|default={{#switch:{{{method|Korijen – lijevo – desno}}}|Korijen – lijevo – desno=1|Lijevo – korijen – desno=2|Lijevo – desno – korijen=3|Korijen – desno – lijevo=4|Desno – korijen – lijevo=5|Desno – lijevo – korijen=6|Po razinama=7|#default=1}}}}|{{calculator label|for=method|label=Način obilaska:}} {{calculator|mapping={"Dubinski": { "Korijen – lijevo – desno": 1, "Lijevo – korijen – desno": 2, "Lijevo – desno – korijen": 3, "Korijen – desno – lijevo": 4, "Desno – korijen – lijevo": 5, "Desno – lijevo – korijen": 6 }, "Širinski": { "Po razinama": 7 } }|type=select|id=method|class=cdx-select|default={{#switch:{{{method|Korijen – lijevo – desno}}}|Korijen – lijevo – desno=1|Lijevo – korijen – desno=2|Lijevo – desno – korijen=3|Korijen – desno – lijevo=4|Desno – korijen – lijevo=5|Desno – lijevo – korijen=6|Po razinama=7|#default=1}}}}}}<div style="margin-top:3px"> {{calculator button |contents=Prethodni čvor |type=default |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,1,0,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 2,switch(node,1,5,2,4,3,6,4,0,5,2,6,1), 3,switch(node,1,3,2,5,3,6,4,0,5,4,6,2), 4,switch(node,1,0,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 5,switch(node,1,6,2,5,3,0,4,2,5,1,6,3), 6,switch(node,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,0), 7,node-1) |disabled=or(ifequal(node,0),ifequal(node,switch(method,1,1,2,4,3,4,4,1,5,3,6,6,7,1)))}} <!-- -->{{calculator button |contents=Vrati na početak |type=destructive |for=node |formula=0 |disabled=ifequal(node,0)}} <!-- -->{{calculator button |contents={{calculator|type=plain|mapping={"Sljedeći čvor": "default", "Pokreni": 0}|default=Pokreni|formula=node|aria-live=off}} |type=progressive |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,0,1,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,7), 2,switch(node,0,4,1,6,2,5,3,7,4,2,5,1,6,3), 3,switch(node,0,4,1,7,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 4,switch(node,0,1,1,3,2,5,3,6,4,7,5,4,6,2), 5,switch(node,0,3,1,5,2,4,3,6,4,7,5,2,6,1), 6,switch(node,0,6,1,7,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 7,node+1) |disabled=ifequal(node,switch(method,1,6,2,3,3,1,4,4,5,4,6,1,7,6,7))}}</div> }}</div><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 6sy4s7i3siy5xgy65k0plb3hmbzmote 42579484 42579483 2026-04-09T03:16:28Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Tree traversal demo]] na [[Šablon:Obilazak stabla demo]]: [[WP:JEZIK|Prijevod ili lokalizacija]] 42579483 wikitext text/x-wiki <div class="calculator-container calculatorgadget-enabled" style="display:none">{{image frame|align=right|caption={{{caption|Interaktivni prikaz različitih načina [[Obilazak stabla|obilaska stabla]]}}}|content= {{Tree chart/start|style=padding:0.5em}} {{Tree chart| | | | | | |BOX1| | | |BOX1=A|boxstyle_BOX1 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box1,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box1,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box1)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box1)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box1,0) * 2px ) }} {{Tree chart| | | |,|- |- |' | |`|-|-|.| }} {{Tree chart| | |BOX2| | | | | |BOX4 |BOX2=B|BOX4=C |boxstyle_BOX2 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box2,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box2,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box2)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box2)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box2,0) * 2px ) <!-- There is room in the chart for a third child, but in-order isn't well-defined for ternary trees--> |boxstyle_BOX4 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box3,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box3,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box3)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box3)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box3,0) * 2px ) }} {{Tree chart| |,|' | |`|.| | | |,|' |}} {{Tree chart|BOX5| |BOX6| |BOX7 |BOX5=D|BOX6=E|BOX7=F |boxstyle_BOX5 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box4,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box4,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box4)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box4)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box4,0) * 2px ) |boxstyle_BOX6 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box5,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box5,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box5)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box5)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box5,0) * 2px ) |boxstyle_BOX7 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box6,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box6,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box6)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box6)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box6,0) * 2px ) }} {{Tree chart/end}} {{calculator|type=hidden|id=box1|formula=ifequal(node,1)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box2|formula=ifequal(node,2)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box3|formula=ifequal(node,3)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box4|formula=ifequal(node,4)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box5|formula=ifequal(node,5)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box6|formula=ifequal(node,6)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box7|formula=ifequal(node,7)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=node|default=0}} {{#if:{{{noselectmethod|}}}|{{calculator|type=hidden|id=method|default={{#switch:{{{method|Korijen – lijevo – desno}}}|Korijen – lijevo – desno=1|Lijevo – korijen – desno=2|Lijevo – desno – korijen=3|Korijen – desno – lijevo=4|Desno – korijen – lijevo=5|Desno – lijevo – korijen=6|Po razinama=7|#default=1}}}}|{{calculator label|for=method|label=Način obilaska:}} {{calculator|mapping={"Dubinski": { "Korijen – lijevo – desno": 1, "Lijevo – korijen – desno": 2, "Lijevo – desno – korijen": 3, "Korijen – desno – lijevo": 4, "Desno – korijen – lijevo": 5, "Desno – lijevo – korijen": 6 }, "Širinski": { "Po razinama": 7 } }|type=select|id=method|class=cdx-select|default={{#switch:{{{method|Korijen – lijevo – desno}}}|Korijen – lijevo – desno=1|Lijevo – korijen – desno=2|Lijevo – desno – korijen=3|Korijen – desno – lijevo=4|Desno – korijen – lijevo=5|Desno – lijevo – korijen=6|Po razinama=7|#default=1}}}}}}<div style="margin-top:3px"> {{calculator button |contents=Prethodni čvor |type=default |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,1,0,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 2,switch(node,1,5,2,4,3,6,4,0,5,2,6,1), 3,switch(node,1,3,2,5,3,6,4,0,5,4,6,2), 4,switch(node,1,0,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 5,switch(node,1,6,2,5,3,0,4,2,5,1,6,3), 6,switch(node,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,0), 7,node-1) |disabled=or(ifequal(node,0),ifequal(node,switch(method,1,1,2,4,3,4,4,1,5,3,6,6,7,1)))}} <!-- -->{{calculator button |contents=Vrati na početak |type=destructive |for=node |formula=0 |disabled=ifequal(node,0)}} <!-- -->{{calculator button |contents={{calculator|type=plain|mapping={"Sljedeći čvor": "default", "Pokreni": 0}|default=Pokreni|formula=node|aria-live=off}} |type=progressive |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,0,1,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,7), 2,switch(node,0,4,1,6,2,5,3,7,4,2,5,1,6,3), 3,switch(node,0,4,1,7,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 4,switch(node,0,1,1,3,2,5,3,6,4,7,5,4,6,2), 5,switch(node,0,3,1,5,2,4,3,6,4,7,5,2,6,1), 6,switch(node,0,6,1,7,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 7,node+1) |disabled=ifequal(node,switch(method,1,6,2,3,3,1,4,4,5,4,6,1,7,6,7))}}</div> }}</div><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 6sy4s7i3siy5xgy65k0plb3hmbzmote 42579486 42579484 2026-04-09T03:17:05Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Obilazak stabla demo]] na [[Šablon:Tree traversal demo]] preko preusmjerenja 42579483 wikitext text/x-wiki <div class="calculator-container calculatorgadget-enabled" style="display:none">{{image frame|align=right|caption={{{caption|Interaktivni prikaz različitih načina [[Obilazak stabla|obilaska stabla]]}}}|content= {{Tree chart/start|style=padding:0.5em}} {{Tree chart| | | | | | |BOX1| | | |BOX1=A|boxstyle_BOX1 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box1,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box1,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box1)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box1)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box1,0) * 2px ) }} {{Tree chart| | | |,|- |- |' | |`|-|-|.| }} {{Tree chart| | |BOX2| | | | | |BOX4 |BOX2=B|BOX4=C |boxstyle_BOX2 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box2,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box2,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box2)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box2)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box2,0) * 2px ) <!-- There is room in the chart for a third child, but in-order isn't well-defined for ternary trees--> |boxstyle_BOX4 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box3,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box3,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box3)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box3)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box3,0) * 2px ) }} {{Tree chart| |,|' | |`|.| | | |,|' |}} {{Tree chart|BOX5| |BOX6| |BOX7 |BOX5=D|BOX6=E|BOX7=F |boxstyle_BOX5 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box4,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box4,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box4)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box4)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box4,0) * 2px ) |boxstyle_BOX6 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box5,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box5,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box5)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box5)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box5,0) * 2px ) |boxstyle_BOX7 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box6,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box6,0) * 2px ); background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box6)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box6)) ); color:inherit ;padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box6,0) * 2px ) }} {{Tree chart/end}} {{calculator|type=hidden|id=box1|formula=ifequal(node,1)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box2|formula=ifequal(node,2)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box3|formula=ifequal(node,3)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box4|formula=ifequal(node,4)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box5|formula=ifequal(node,5)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box6|formula=ifequal(node,6)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box7|formula=ifequal(node,7)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=node|default=0}} {{#if:{{{noselectmethod|}}}|{{calculator|type=hidden|id=method|default={{#switch:{{{method|Korijen – lijevo – desno}}}|Korijen – lijevo – desno=1|Lijevo – korijen – desno=2|Lijevo – desno – korijen=3|Korijen – desno – lijevo=4|Desno – korijen – lijevo=5|Desno – lijevo – korijen=6|Po razinama=7|#default=1}}}}|{{calculator label|for=method|label=Način obilaska:}} {{calculator|mapping={"Dubinski": { "Korijen – lijevo – desno": 1, "Lijevo – korijen – desno": 2, "Lijevo – desno – korijen": 3, "Korijen – desno – lijevo": 4, "Desno – korijen – lijevo": 5, "Desno – lijevo – korijen": 6 }, "Širinski": { "Po razinama": 7 } }|type=select|id=method|class=cdx-select|default={{#switch:{{{method|Korijen – lijevo – desno}}}|Korijen – lijevo – desno=1|Lijevo – korijen – desno=2|Lijevo – desno – korijen=3|Korijen – desno – lijevo=4|Desno – korijen – lijevo=5|Desno – lijevo – korijen=6|Po razinama=7|#default=1}}}}}}<div style="margin-top:3px"> {{calculator button |contents=Prethodni čvor |type=default |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,1,0,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 2,switch(node,1,5,2,4,3,6,4,0,5,2,6,1), 3,switch(node,1,3,2,5,3,6,4,0,5,4,6,2), 4,switch(node,1,0,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 5,switch(node,1,6,2,5,3,0,4,2,5,1,6,3), 6,switch(node,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,0), 7,node-1) |disabled=or(ifequal(node,0),ifequal(node,switch(method,1,1,2,4,3,4,4,1,5,3,6,6,7,1)))}} <!-- -->{{calculator button |contents=Vrati na početak |type=destructive |for=node |formula=0 |disabled=ifequal(node,0)}} <!-- -->{{calculator button |contents={{calculator|type=plain|mapping={"Sljedeći čvor": "default", "Pokreni": 0}|default=Pokreni|formula=node|aria-live=off}} |type=progressive |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,0,1,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,7), 2,switch(node,0,4,1,6,2,5,3,7,4,2,5,1,6,3), 3,switch(node,0,4,1,7,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 4,switch(node,0,1,1,3,2,5,3,6,4,7,5,4,6,2), 5,switch(node,0,3,1,5,2,4,3,6,4,7,5,2,6,1), 6,switch(node,0,6,1,7,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 7,node+1) |disabled=ifequal(node,switch(method,1,6,2,3,3,1,4,4,5,4,6,1,7,6,7))}}</div> }}</div><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 6sy4s7i3siy5xgy65k0plb3hmbzmote 42579491 42579486 2026-04-09T04:52:10Z Vipz 151311 podrška za tamnu temu 42579491 wikitext text/x-wiki <div class="calculator-container calculatorgadget-enabled" style="display:none; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; border:1px solid var(--border-color-base, #c8ccd1); padding:6px; color:inherit; background-color: var(--background-color-neutral-subtle);"> {{Tree chart/start|style=padding:0.5em}} {{Tree chart| | | | | | |BOX1| | | |BOX1=A |boxstyle_BOX1 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box1,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box1,0) * 2px ); border-style: solid; border-color: currentColor; background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box1,0)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box1,0)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box1,0) * 2px ) }} {{Tree chart| | | |,|- |- |' | |`|-|-|.| }} {{Tree chart| | |BOX2| | | | | |BOX4 |BOX2=B|BOX4=C |boxstyle_BOX2 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box2,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box2,0) * 2px ); border-style: solid; border-color: currentColor; background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box2,0)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box2,0)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box2,0) * 2px ) <!-- There is room in the chart for a third child, but in-order isn't well-defined for ternary trees--> |boxstyle_BOX4 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box3,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box3,0) * 2px ); border-style: solid; border-color: currentColor; background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box3,0)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box3,0)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box3,0) * 2px ) }} {{Tree chart| |,|' | |`|.| | | |,|' |}} {{Tree chart|BOX5| |BOX6| |BOX7 |BOX5=D|BOX6=E|BOX7=F |boxstyle_BOX5 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box4,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box4,0) * 2px ); border-style: solid; border-color: currentColor; background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box4,0)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box4,0)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box4,0) * 2px ) |boxstyle_BOX6 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box5,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box5,0) * 2px ); border-style: solid; border-color: currentColor; background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box5,0)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box5,0)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box5,0) * 2px ) |boxstyle_BOX7 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box6,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box6,0) * 2px ); border-style: solid; border-color: currentColor; background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box6,0)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box6,0)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box6,0) * 2px ) }} {{Tree chart/end}} {{calculator|type=hidden|id=box1|formula=ifequal(node,1)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box2|formula=ifequal(node,2)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box3|formula=ifequal(node,3)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box4|formula=ifequal(node,4)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box5|formula=ifequal(node,5)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box6|formula=ifequal(node,6)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box7|formula=ifequal(node,7)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=node|default=0}} {{#if:{{{noselectmethod|}}}|{{calculator|type=hidden|id=method|default={{#switch:{{{method|Korijen – lijevo – desno}}}|Korijen – lijevo – desno=1|Lijevo – korijen – desno=2|Lijevo – desno – korijen=3|Korijen – desno – lijevo=4|Desno – korijen – lijevo=5|Desno – lijevo – korijen=6|Po razinama=7|#default=1}}}}|{{calculator label|for=method|label=Način obilaska:}} {{calculator|mapping={"Dubinski": { "Korijen – lijevo – desno": 1, "Lijevo – korijen – desno": 2, "Lijevo – desno – korijen": 3, "Korijen – desno – lijevo": 4, "Desno – korijen – lijevo": 5, "Desno – lijevo – korijen": 6 }, "Širinski": { "Po razinama": 7 } }|type=select|id=method|class=cdx-select|default={{#switch:{{{method|Korijen – lijevo – desno}}}|Korijen – lijevo – desno=1|Lijevo – korijen – desno=2|Lijevo – desno – korijen=3|Korijen – desno – lijevo=4|Desno – korijen – lijevo=5|Desno – lijevo – korijen=6|Po razinama=7|#default=1}}}}}}<div style="margin-top:3px"> {{calculator button |contents=Prethodni čvor |type=default |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,1,0,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 2,switch(node,1,5,2,4,3,6,4,0,5,2,6,1), 3,switch(node,1,3,2,5,3,6,4,0,5,4,6,2), 4,switch(node,1,0,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 5,switch(node,1,6,2,5,3,0,4,2,5,1,6,3), 6,switch(node,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,0), 7,node-1) |disabled=or(ifequal(node,0),ifequal(node,switch(method,1,1,2,4,3,4,4,1,5,3,6,6,7,1)))}} <!-- -->{{calculator button |contents=Vrati na početak |type=destructive |for=node |formula=0 |disabled=ifequal(node,0)}} <!-- -->{{calculator button |contents={{calculator|type=plain|mapping={"Sljedeći čvor": "default", "Pokreni": 0}|default=Pokreni|formula=node|aria-live=off}} |type=progressive |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,0,1,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,7), 2,switch(node,0,4,1,6,2,5,3,7,4,2,5,1,6,3), 3,switch(node,0,4,1,7,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 4,switch(node,0,1,1,3,2,5,3,6,4,7,5,4,6,2), 5,switch(node,0,3,1,5,2,4,3,6,4,7,5,2,6,1), 6,switch(node,0,6,1,7,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 7,node+1) |disabled=ifequal(node,switch(method,1,6,2,3,3,1,4,4,5,4,6,1,7,6,7))}}</div> <div style="margin-top:0.5em; font-size:88%; line-height:1.4; color:inherit;">{{{caption|Interaktivni prikaz različitih načina [[Obilazak stabla|obilaska stabla]]}}}</div> </div><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 9vebenuto314zrfm7zw4nqlofk6al8n 42579497 42579491 2026-04-09T05:32:57Z Vipz 151311 centriranje 42579497 wikitext text/x-wiki <div class="calculator-container calculatorgadget-enabled" style="display:none; float:right; clear:right; margin:0 0 1em 1em; border:1px solid var(--border-color-base, #c8ccd1); padding:6px; color:inherit; background-color: var(--background-color-neutral-subtle);"> {{Tree chart/start|align=center}} {{Tree chart| | | | | | |BOX1| | | |BOX1=A |boxstyle_BOX1 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box1,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box1,0) * 2px ); border-style: solid; border-color: currentColor; background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box1,0)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box1,0)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box1,0) * 2px ) }} {{Tree chart| | | |,|- |- |' | |`|-|-|.| }} {{Tree chart| | |BOX2| | | | | |BOX4 |BOX2=B|BOX4=C |boxstyle_BOX2 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box2,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box2,0) * 2px ); border-style: solid; border-color: currentColor; background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box2,0)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box2,0)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box2,0) * 2px ) <!-- There is room in the chart for a third child, but in-order isn't well-defined for ternary trees--> |boxstyle_BOX4 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box3,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box3,0) * 2px ); border-style: solid; border-color: currentColor; background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box3,0)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box3,0)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box3,0) * 2px ) }} {{Tree chart| |,|' | |`|.| | | |,|' |}} {{Tree chart|BOX5| |BOX6| |BOX7 |BOX5=D|BOX6=E|BOX7=F |boxstyle_BOX5 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box4,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box4,0) * 2px ); border-style: solid; border-color: currentColor; background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box4,0)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box4,0)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box4,0) * 2px ) |boxstyle_BOX6 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box5,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box5,0) * 2px ); border-style: solid; border-color: currentColor; background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box5,0)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box5,0)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box5,0) * 2px ) |boxstyle_BOX7 = font-weight:calc( 400 + var(--calculator-box6,0) * 300 ); border-width: calc( 2px + var(--calculator-box6,0) * 2px ); border-style: solid; border-color: currentColor; background-color: light-dark( hsl(55,100%,70%,var(--calculator-box6,0)), hsl(55,100%,25%,var(--calculator-box6,0)) ); color:inherit; padding: calc( 0.2em - var( --calculator-box6,0) * 2px ) }} {{Tree chart/end}} {{calculator|type=hidden|id=box1|formula=ifequal(node,1)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box2|formula=ifequal(node,2)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box3|formula=ifequal(node,3)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box4|formula=ifequal(node,4)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box5|formula=ifequal(node,5)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box6|formula=ifequal(node,6)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=box7|formula=ifequal(node,7)}}<!-- -->{{calculator|type=hidden|id=node|default=0}} <div style="text-align:center;"> {{#if:{{{noselectmethod|}}}|{{calculator|type=hidden|id=method|default={{#switch:{{{method|Korijen – lijevo – desno}}}|Korijen – lijevo – desno=1|Lijevo – korijen – desno=2|Lijevo – desno – korijen=3|Korijen – desno – lijevo=4|Desno – korijen – lijevo=5|Desno – lijevo – korijen=6|Po razinama=7|#default=1}}}}|{{calculator label|for=method|label=Način obilaska:}} {{calculator|mapping={"Dubinski": { "Korijen – lijevo – desno": 1, "Lijevo – korijen – desno": 2, "Lijevo – desno – korijen": 3, "Korijen – desno – lijevo": 4, "Desno – korijen – lijevo": 5, "Desno – lijevo – korijen": 6 }, "Širinski": { "Po razinama": 7 } }|type=select|id=method|class=cdx-select|default={{#switch:{{{method|Korijen – lijevo – desno}}}|Korijen – lijevo – desno=1|Lijevo – korijen – desno=2|Lijevo – desno – korijen=3|Korijen – desno – lijevo=4|Desno – korijen – lijevo=5|Desno – lijevo – korijen=6|Po razinama=7|#default=1}}}}}} </div><div style="text-align:center;"> {{calculator button |contents=Prethodni čvor |type=default |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,1,0,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 2,switch(node,1,5,2,4,3,6,4,0,5,2,6,1), 3,switch(node,1,3,2,5,3,6,4,0,5,4,6,2), 4,switch(node,1,0,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 5,switch(node,1,6,2,5,3,0,4,2,5,1,6,3), 6,switch(node,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,0), 7,node-1) |disabled=or(ifequal(node,0),ifequal(node,switch(method,1,1,2,4,3,4,4,1,5,3,6,6,7,1)))}} <!-- -->{{calculator button |contents=Vrati na početak |type=destructive |for=node |formula=0 |disabled=ifequal(node,0)}} <!-- -->{{calculator button |contents={{calculator|type=plain|mapping={"Sljedeći čvor": "default", "Pokreni": 0}|default=Pokreni|formula=node|aria-live=off}} |type=progressive |for=node |formula=switch(method, 1,switch(node,0,1,1,2,2,4,3,6,4,5,5,3,6,7), 2,switch(node,0,4,1,6,2,5,3,7,4,2,5,1,6,3), 3,switch(node,0,4,1,7,2,6,3,1,4,5,5,2,6,3), 4,switch(node,0,1,1,3,2,5,3,6,4,7,5,4,6,2), 5,switch(node,0,3,1,5,2,4,3,6,4,7,5,2,6,1), 6,switch(node,0,6,1,7,2,1,3,5,4,2,5,4,6,3), 7,node+1) |disabled=ifequal(node,switch(method,1,6,2,3,3,1,4,4,5,4,6,1,7,6,7))}} </div><div style="text-align:center; color:inherit;">{{{caption|Interaktivni prikaz različitih načina [[Obilazak stabla|obilaska stabla]]}}}</div> </div><noinclude> {{documentation}} </noinclude> 02wuk3oijtdanf0ecw1bi7npyswempa Šablon:Tree chart 10 4721113 42579473 2020-04-07T01:44:42Z en>Trialpears 0 [[Wikipedia:Templates for discussion/Log/2020 March 22#Template:Family tree]] closed as merge ([[WP:XFDC|XFDcloser]]) 42579473 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:Tree chart|main}}</includeonly><noinclude>{{documentation}} </noinclude> 8jvqnlsqqguidcdc39mdm875lsgeaz2 42579474 42579473 2026-04-09T02:45:26Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Template:Tree_chart]] 42579473 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:Tree chart|main}}</includeonly><noinclude>{{documentation}} </noinclude> 8jvqnlsqqguidcdc39mdm875lsgeaz2 Šablon:Tree chart/start 10 4721114 42579475 2025-06-24T17:59:48Z en>MusikBot II 0 Protected "[[Template:Tree chart/start]]": [[Wikipedia:High-risk templates|High-risk template or module]]: 9937 transclusions ([[User:MusikBot II/TemplateProtector|more info]]) ([Edit=Require template editor access] (indefinite) [Move=Require template editor access] (indefinite)) 42579475 wikitext text/x-wiki <table style="border-spacing: 0px; border-collapse: separate; {{#switch: {{{align|}}} |left = float: left; |right = float: right; |center = margin: 0 auto; |#default = }} {{{style|}}}"><noinclude> {{Tree chart/end}} {{documentation}} </noinclude> hbc00239jb7pvoei21q920s21ygf64y 42579476 42579475 2026-04-09T02:46:21Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Template:Tree_chart/start]] 42579475 wikitext text/x-wiki <table style="border-spacing: 0px; border-collapse: separate; {{#switch: {{{align|}}} |left = float: left; |right = float: right; |center = margin: 0 auto; |#default = }} {{{style|}}}"><noinclude> {{Tree chart/end}} {{documentation}} </noinclude> hbc00239jb7pvoei21q920s21ygf64y Šablon:Tree chart/end 10 4721115 42579477 2025-06-21T02:23:50Z en>HouseBlaster 0 make name-agnostic 42579477 wikitext text/x-wiki <noinclude><table></noinclude></table><noinclude>{{Documentation}}</noinclude> fezta2a3qmow3rikttoybl5b9mte5xz 42579478 42579477 2026-04-09T02:46:26Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Template:Tree_chart/end]] 42579477 wikitext text/x-wiki <noinclude><table></noinclude></table><noinclude>{{Documentation}}</noinclude> fezta2a3qmow3rikttoybl5b9mte5xz Modul:Tree chart 828 4721116 42579479 2024-04-30T15:22:01Z en>Pppery 0 Copy from sandbox per request 42579479 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local cells = mw.loadData('Module:Tree chart/data') function p._main(cell_args) local ret = mw.html.create() local top = ret:tag('tr') :css{ height = '1px', ['text-align'] = 'center' } local bottom = ret:tag('tr') :css{ height = '1px', ['text-align'] = 'center' } for _, v in ipairs(cell_args) do if type(v) == 'string' then top:wikitext(cells[v].t) bottom:wikitext(cells[v].b) else top:tag('td') :attr{ colspan = v.colspan or cell_args.colspan or 6, rowspan = v.rowspan or cell_args.rowspan or 2 } :css{ padding = '0.2em', border = (v.border or cell_args.border or '2') .. 'px solid' } :cssText(v.boxstyle or cell_args.boxstyle) :wikitext(v.text) end end return tostring(ret) end function p.main(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, {wrappers = 'Template:Tree chart', trim = false, removeBlanks = false}) local cell_args = { colspan = args.colspan, rowspan = args.rowspan, border = args.border, boxstyle = args.boxstyle } for _, val in ipairs(args) do local trimmedVal = val:match('^%s*(.-)%s*$') if trimmedVal == '' then trimmedVal = '$' end if cells[trimmedVal] then table.insert(cell_args, trimmedVal) else -- Unnamed params behave weirdly -- white space at the front counts for param_{{{1}}}, but not whitespace at the end, so remove it local rightTrimmedVal = val:gsub('%s+$','') table.insert(cell_args, { text = args[trimmedVal] or ('{{{'..trimmedVal..'}}}'), colspan = args['colspan_'..rightTrimmedVal], rowspan = args['rowspan_'..rightTrimmedVal], border = args['border_'..rightTrimmedVal], boxstyle = args['boxstyle_'..rightTrimmedVal] }) end end return p._main(cell_args) end return p e73icedqvymkhbbzm4rrh23qebo72u6 42579480 42579479 2026-04-09T02:48:19Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Module:Tree_chart]] 42579479 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local cells = mw.loadData('Module:Tree chart/data') function p._main(cell_args) local ret = mw.html.create() local top = ret:tag('tr') :css{ height = '1px', ['text-align'] = 'center' } local bottom = ret:tag('tr') :css{ height = '1px', ['text-align'] = 'center' } for _, v in ipairs(cell_args) do if type(v) == 'string' then top:wikitext(cells[v].t) bottom:wikitext(cells[v].b) else top:tag('td') :attr{ colspan = v.colspan or cell_args.colspan or 6, rowspan = v.rowspan or cell_args.rowspan or 2 } :css{ padding = '0.2em', border = (v.border or cell_args.border or '2') .. 'px solid' } :cssText(v.boxstyle or cell_args.boxstyle) :wikitext(v.text) end end return tostring(ret) end function p.main(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, {wrappers = 'Template:Tree chart', trim = false, removeBlanks = false}) local cell_args = { colspan = args.colspan, rowspan = args.rowspan, border = args.border, boxstyle = args.boxstyle } for _, val in ipairs(args) do local trimmedVal = val:match('^%s*(.-)%s*$') if trimmedVal == '' then trimmedVal = '$' end if cells[trimmedVal] then table.insert(cell_args, trimmedVal) else -- Unnamed params behave weirdly -- white space at the front counts for param_{{{1}}}, but not whitespace at the end, so remove it local rightTrimmedVal = val:gsub('%s+$','') table.insert(cell_args, { text = args[trimmedVal] or ('{{{'..trimmedVal..'}}}'), colspan = args['colspan_'..rightTrimmedVal], rowspan = args['rowspan_'..rightTrimmedVal], border = args['border_'..rightTrimmedVal], boxstyle = args['boxstyle_'..rightTrimmedVal] }) end end return p._main(cell_args) end return p e73icedqvymkhbbzm4rrh23qebo72u6 Modul:Tree chart/data 828 4721117 42579481 2025-07-22T19:38:21Z en>GoldRingChip 0 Restored revision 1221546896 by [[Special:Contributions/Pppery|Pppery]] ([[User talk:Pppery|talk]]): Revert my changes 42579481 Scribunto text/plain local SLD = '1px solid' local DSH = '1px dashed' local DOT = '1px dotted' local data = { ['!'] = { t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '2em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['%'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ["'"] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['('] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, [')'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['*'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['+'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, [','] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['-'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['.'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['7'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, [':'] = { t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '2em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['A'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['C'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['D'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['E'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['F'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['G'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['G2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['H'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['J'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['K'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['L'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['M'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['P'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['Q'] = { t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '2em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['R'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['S'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['T3'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['T2'] = { b = { { style ={ ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['T'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['U'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['V'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['W'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['X'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['X2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['Y'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['Z'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['^'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['$'] = { t = { { attr = { colspan = '2', rowspan = '2'}, style = { width = '2em', height = '2em' } } } }, ['`'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['a2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = '1px dashed #000001', width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['a'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['b2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = '1px dotted #000001', width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['b3'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['b'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['c'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['d'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['di'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['dj'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['e'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['f'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['fh'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] =DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['fy'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['h'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['he'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['i'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['ic'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['j'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['jc'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['k2'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['k3'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['k'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['kq'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['kr'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['kq2'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['kr2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['l2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = '1px dashed #000001', width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['l3'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['l4'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['l'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['m2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['m'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['mp'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['mp2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['n2'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = '1px dotted #000001', width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['n'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['np'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['np2'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['o2'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['o'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['om'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['om2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['on'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['on2'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['p2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = '1px dotted #000001', width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['p'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['q2'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = '1px dashed #000001', width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['q'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['ql'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['ql2'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] =DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['r2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['r'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['rl'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['rl2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['t'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['v'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['x'] = {}, ['y'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['ye'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['~'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '2em', height = '1em' } } } } } local retval = {} for k,v in pairs(data) do retval[k] = {} for k2,v2 in pairs(v) do local renderedCells = mw.html.create() for k3,v3 in ipairs(v2) do renderedCells:tag('td'):css(v3.style or {}):attr(v3.attr or {}) end retval[k][k2] = tostring(renderedCells) end end return retval g6bakgq1oihq77zx8jbsli7b8wpd6mc 42579482 42579481 2026-04-09T02:48:26Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Module:Tree_chart/data]] 42579481 Scribunto text/plain local SLD = '1px solid' local DSH = '1px dashed' local DOT = '1px dotted' local data = { ['!'] = { t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '2em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['%'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ["'"] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['('] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, [')'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['*'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['+'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, [','] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['-'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['.'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['7'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, [':'] = { t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '2em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['A'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['C'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['D'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['E'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['F'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['G'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['G2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['H'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['J'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['K'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['L'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['M'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['P'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['Q'] = { t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '2em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['R'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['S'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['T3'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['T2'] = { b = { { style ={ ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['T'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['U'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['V'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['W'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['X'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['X2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['Y'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['Z'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['^'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['$'] = { t = { { attr = { colspan = '2', rowspan = '2'}, style = { width = '2em', height = '2em' } } } }, ['`'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['a2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = '1px dashed #000001', width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['a'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['b2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = '1px dotted #000001', width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['b3'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['b'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['c'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['d'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['di'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['dj'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['e'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['f'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['fh'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] =DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['fy'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['h'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['he'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['i'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['ic'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['j'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['jc'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['k2'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['k3'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['k'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['kq'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['kr'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['kq2'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['kr2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['l2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = '1px dashed #000001', width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['l3'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['l4'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['l'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['m2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['m'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['mp'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['mp2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['n2'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = '1px dotted #000001', width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['n'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['np'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['np2'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['o2'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['o'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { rowspan = '2' }, style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '2em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['om'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['om2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['on'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['on2'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['p2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DSH, ['border-bottom'] = '1px dotted #000001', width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['p'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['q2'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = '1px dashed #000001', width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['q'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['ql'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['ql2'] = { b = { { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = DOT, ['border-bottom'] =DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['r2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['r'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['rl'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['rl2'] = { b = { { style = { ['border-right'] = DOT, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['t'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-right'] = SLD, ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } } } }, ['v'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = SLD, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['x'] = {}, ['y'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } }, { style = { width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '2em', height = '1em' } } } }, ['ye'] = { b = { { style = { ['border-right'] = SLD, width = '1em', height = '1em' } } }, t = { { style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '1em', height = '1em' } }, { attr = { rowspan = '2' }, style = { width = '1em', height = '2em' } } } }, ['~'] = { b = { { attr = { colspan = '2' }, style = { width = '2em', height = '1em' } } }, t = { { attr = { colspan = '2' }, style = { ['border-bottom'] = DSH, width = '2em', height = '1em' } } } } } local retval = {} for k,v in pairs(data) do retval[k] = {} for k2,v2 in pairs(v) do local renderedCells = mw.html.create() for k3,v3 in ipairs(v2) do renderedCells:tag('td'):css(v3.style or {}):attr(v3.attr or {}) end retval[k][k2] = tostring(renderedCells) end end return retval g6bakgq1oihq77zx8jbsli7b8wpd6mc Šablon:Obilazak stabla demo 10 4721119 42579487 2026-04-09T03:17:05Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Obilazak stabla demo]] na [[Šablon:Tree traversal demo]] preko preusmjerenja 42579487 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Tree traversal demo]] 2rg13acfdwffp73v5xuowncmhxcou68 Šablon:Tree traversal demo/dok 10 4721120 42579488 2026-04-09T03:18:28Z Vipz 151311 Nova stranica: {{dokumentacijska podstranica}} Ovo je interaktivni demo za [[obilazak stabla]], namijenjen upotrebi na toj stranici. == Upotreba == {{tlx|Tree traversal demo}} Možete upotrijebiti parametre {{para|noselectmethod}} i {{para|method}} da zadate određeni način obilaska. Primjerice, ako želite prikazati samo BFS ({{jez-en|Breadth-first search}}; pretraga u širinu): <code><nowiki>{{Tree traversal demo |method=Level-order |noselectmethod=1 |caption=Interaktivni prikaz šir... 42579488 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} Ovo je interaktivni demo za [[obilazak stabla]], namijenjen upotrebi na toj stranici. == Upotreba == {{tlx|Tree traversal demo}} Možete upotrijebiti parametre {{para|noselectmethod}} i {{para|method}} da zadate određeni način obilaska. Primjerice, ako želite prikazati samo BFS ({{jez-en|Breadth-first search}}; pretraga u širinu): <code><nowiki>{{Tree traversal demo |method=Level-order |noselectmethod=1 |caption=Interaktivni prikaz širinskog pretraživanja}}</nowiki></code> == Upotreba == <templatedata> { "params": { "caption": { "description": "Tekst koji se prikazuje kao opis.", "type": "content" }, "noselectmethod": { "description": "Ne prikazuj padajući izbornik za promjenu načina obilaska.", "type": "boolean" }, "method": { "description": "Način obilaska koji je početno odabran.", "type": "string", "suggestedvalues": [ "Pre-order", "Post-order", "In-order", "Level-order", "Reverse pre-order", "Reverse In-order", "Reverse post-order" ], "default": "Pre-order" } }, "description": "Demo obilaska stabla" } </templatedata> <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> [[Kategorija:Informatički šabloni]] }}</includeonly> lsmegepz1w4theb8rissm8okiubbdfz