Šablon:Aktualni događaji

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.46.0-wmf.23</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Šablon:Aktualni događaji</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1329</id>
    <revision>
      <id>42579959</id>
      <parentid>42579369</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:21:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42579959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2467" sha1="64pkmh9p7qy2uwz4ptdzsp762o7nt06" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;float:right; margin-left: 0.9em; width:150px; text-align:center;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background: white; display: inline-block;&quot;&gt;[[Datoteka:2007 Snow-Hill-Island Luyten-De-Hauwere-Emperor-Penguin-111.jpg|border|120px]]&lt;/div&gt;
Carski pingvini
&lt;/div&gt;&lt;!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno); Ukloniti ili dodati background: white; u 'style' div elementa slike kada se radi o slici s prozirnom pozadinom--&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* [[10. aprila]]&amp;nbsp;– [[IUCN]] preklasificirala [[Carski pingvin|Carskog pingvina]] (''na slici'') iz „gotovo ugrožene” u „ugroženu” vrstu zbog posljedica [[klimatske promjene|klimatskih promjena]].
* [[1. aprila]]&amp;nbsp;– [[NASA]] lansirala [[Artemis II]], prvu misiju preleta [[Mjesec|Mjeseca]] (i prvu koja napušta [[Niska Zemljina orbita|nisku Zemljinu orbitu]]) s ljudskom posadom od 1972. godine.
* [[19. marta]]&amp;nbsp;– U matematici, [[Gerd Faltings]] dobio [[Abelova nagrada|Abelovu nagradu]] za svoj rad u [[aritmetička geometrija|aritmetičkoj geometriji]].
* [[16. marta]]&amp;nbsp;– Na [[98. dodjela Oscara|98. dodjeli Oscara]] trijumfirao film ''[[One Battle After Another]]'' [[Paul Thomas Anderson|Paula Thomasa Andersona]], koji je dobio i Oscare za najbolju režiju i adaptirani scenarij, dok je [[Ryan Coogler]] nagrađen Oscarom za najbolji originalni scenarij. Glumačkim nagradama nagrađeni su [[Sean Penn]] (sporedna) i [[Michael B. Jordan]] (glavna uloga), odnosno [[Amy Madigan]] (sporedna) i [[Jessie Buckley]] (glavna uloga). Najboljim stranim filmom proglašen je [[Norveška|norveški]] film ''[[Affeksjonsverdi]]'', dok je ''[[KPop Demon Hunters]]'' dobio nagradu za najbolji animirani film.
* [[Evropski glavni grad kulture|Europski glavni gradovi kulture]] za [[2026.]] godinu su '''[[Trenčín]]''' i '''[[Oulu]]'''. ('''godišnji događaj''')
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Duško Vujošević]] | [[Srećko Bogdan]] | [[Mircea Lucescu]] | [[Eduard Kokšarov]] | [[Carlos Westendorp]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Juca de Oliveira]] | [[Valerie Perrine]] | [[Radoje Čupić]] | [[Chuck Norris]] | [[Mladen Barbarić]] }}&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>64pkmh9p7qy2uwz4ptdzsp762o7nt06</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579962</id>
      <parentid>42579959</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:46:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>dan ranije objavljeno</comment>
      <origin>42579962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2466" sha1="mqmruf8wm1fanoypt6d345bg9erlvo2" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;float:right; margin-left: 0.9em; width:150px; text-align:center;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background: white; display: inline-block;&quot;&gt;[[Datoteka:2007 Snow-Hill-Island Luyten-De-Hauwere-Emperor-Penguin-111.jpg|border|120px]]&lt;/div&gt;
Carski pingvini
&lt;/div&gt;&lt;!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno); Ukloniti ili dodati background: white; u 'style' div elementa slike kada se radi o slici s prozirnom pozadinom--&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* [[9. aprila]]&amp;nbsp;– [[IUCN]] preklasificirala [[Carski pingvin|Carskog pingvina]] (''na slici'') iz „gotovo ugrožene” u „ugroženu” vrstu zbog posljedica [[klimatske promjene|klimatskih promjena]].
* [[1. aprila]]&amp;nbsp;– [[NASA]] lansirala [[Artemis II]], prvu misiju preleta [[Mjesec|Mjeseca]] (i prvu koja napušta [[Niska Zemljina orbita|nisku Zemljinu orbitu]]) s ljudskom posadom od 1972. godine.
* [[19. marta]]&amp;nbsp;– U matematici, [[Gerd Faltings]] dobio [[Abelova nagrada|Abelovu nagradu]] za svoj rad u [[aritmetička geometrija|aritmetičkoj geometriji]].
* [[16. marta]]&amp;nbsp;– Na [[98. dodjela Oscara|98. dodjeli Oscara]] trijumfirao film ''[[One Battle After Another]]'' [[Paul Thomas Anderson|Paula Thomasa Andersona]], koji je dobio i Oscare za najbolju režiju i adaptirani scenarij, dok je [[Ryan Coogler]] nagrađen Oscarom za najbolji originalni scenarij. Glumačkim nagradama nagrađeni su [[Sean Penn]] (sporedna) i [[Michael B. Jordan]] (glavna uloga), odnosno [[Amy Madigan]] (sporedna) i [[Jessie Buckley]] (glavna uloga). Najboljim stranim filmom proglašen je [[Norveška|norveški]] film ''[[Affeksjonsverdi]]'', dok je ''[[KPop Demon Hunters]]'' dobio nagradu za najbolji animirani film.
* [[Evropski glavni grad kulture|Europski glavni gradovi kulture]] za [[2026.]] godinu su '''[[Trenčín]]''' i '''[[Oulu]]'''. ('''godišnji događaj''')
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Duško Vujošević]] | [[Srećko Bogdan]] | [[Mircea Lucescu]] | [[Eduard Kokšarov]] | [[Carlos Westendorp]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Juca de Oliveira]] | [[Valerie Perrine]] | [[Radoje Čupić]] | [[Chuck Norris]] | [[Mladen Barbarić]] }}&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>mqmruf8wm1fanoypt6d345bg9erlvo2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579966</id>
      <parentid>42579962</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T00:22:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>puni naziv, navodnici i malo slovo</comment>
      <origin>42579966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2500" sha1="1ihswobaj80lrmxw9xdu9xaoeugl6wm" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;float:right; margin-left: 0.9em; width:150px; text-align:center;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background: white; display: inline-block;&quot;&gt;[[Datoteka:2007 Snow-Hill-Island Luyten-De-Hauwere-Emperor-Penguin-111.jpg|border|120px]]&lt;/div&gt;
Carski pingvini
&lt;/div&gt;&lt;!-- Dimenzije slike imaju zadanu vrijednost od 120px; 100px se preporučuje za većinu slika orijentiranih portretno (uspravno); Ukloniti ili dodati background: white; u 'style' div elementa slike kada se radi o slici s prozirnom pozadinom--&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* [[9. aprila]]&amp;nbsp;– [[Međunarodna unija za očuvanje prirode]] (IUCN) preklasificirala [[Carski pingvin|carskog pingvina]] (''na slici'') iz &quot;gotovo ugrožene&quot; u &quot;ugroženu&quot; vrstu zbog posljedica [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]].
* [[1. aprila]]&amp;nbsp;– [[NASA]] lansirala [[Artemis II]], prvu misiju preleta [[Mjesec|Mjeseca]] (i prvu koja napušta [[Niska Zemljina orbita|nisku Zemljinu orbitu]]) s ljudskom posadom od 1972. godine.
* [[19. marta]]&amp;nbsp;– U matematici, [[Gerd Faltings]] dobio [[Abelova nagrada|Abelovu nagradu]] za svoj rad u [[aritmetička geometrija|aritmetičkoj geometriji]].
* [[16. marta]]&amp;nbsp;– Na [[98. dodjela Oscara|98. dodjeli Oscara]] trijumfirao film ''[[One Battle After Another]]'' [[Paul Thomas Anderson|Paula Thomasa Andersona]], koji je dobio i Oscare za najbolju režiju i adaptirani scenarij, dok je [[Ryan Coogler]] nagrađen Oscarom za najbolji originalni scenarij. Glumačkim nagradama nagrađeni su [[Sean Penn]] (sporedna) i [[Michael B. Jordan]] (glavna uloga), odnosno [[Amy Madigan]] (sporedna) i [[Jessie Buckley]] (glavna uloga). Najboljim stranim filmom proglašen je [[Norveška|norveški]] film ''[[Affeksjonsverdi]]'', dok je ''[[KPop Demon Hunters]]'' dobio nagradu za najbolji animirani film.
* [[Evropski glavni grad kulture|Europski glavni gradovi kulture]] za [[2026.]] godinu su '''[[Trenčín]]''' i '''[[Oulu]]'''. ('''godišnji događaj''')
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] ([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]]) | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}&lt;/div&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Duško Vujošević]] | [[Srećko Bogdan]] | [[Mircea Lucescu]] | [[Eduard Kokšarov]] | [[Carlos Westendorp]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Juca de Oliveira]] | [[Valerie Perrine]] | [[Radoje Čupić]] | [[Chuck Norris]] | [[Mladen Barbarić]] }}&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>1ihswobaj80lrmxw9xdu9xaoeugl6wm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Košarkaška EP</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14687</id>
    <redirect title="EuroBasket" />
    <revision>
      <id>42579903</id>
      <parentid>5869187</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:08:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket]]</comment>
      <origin>42579903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket]]</text>
      <sha1>fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EuroBasket</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14688</id>
    <revision>
      <id>42579703</id>
      <parentid>42562903</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:00:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[FIBA EuroBasket]] na [[EuroBasket]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42562903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50657" sha1="krdp6h7ew2k1vzopetc33h1e5rtmo66" xml:space="preserve">{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                  = FIBA EuroBasket
| izvorni naziv        = 
| logo                 = FIBA EuroBasket logo.svg
| veličina             = 250px
| opis                 = 
| utemeljeno           = [[1935.]]
| ukinuto              =
| regija               = {{flagicon|EU}} [[FIBA Europe]] ([[Europa]])
| momčadi              = 24
| aktualni prvak       = {{flagicon|SLO}} [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| najuspješnija momčad = {{flagicon|SSSR}} [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] &lt;small&gt;(14)&lt;/small&gt;
| geslo =
}}

'''FIBA EuroBasket''', ranije znan kao ''Europsko košarkaško prvenstvo'', glavno je [[košarka]]ško kontinentalno natjecanje za zemlje članice [[FIBA Europe|FIBA-ine europske zone]]. Natjecanje je osnovano [[1935.]] godine te se od [[1947.]] godine redovito održavalo svake dvije godine. Od [[2017.]], natjecanje se održava svake četiri godine.

Dosad najuspješnija momčad je [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] s ukupno 14 naslova prvaka Europe, dok je aktualni prvak [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]], koja je [[2017.]] osvojila svoj prvi naslov.

== Pregled prvenstava ==

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%; width:100%&quot;
!rowspan=2 width=5%|Godina
!rowspan=2 width=13%|Domaćin (Finale/Utakmica)
!colspan=3|Finale
!colspan=3|Utakmica za treće mjesto
!rowspan=2 width=3%|Broj ekipa
|-
!width=15%|Zlato
!width=6.5%|Rezultat
!width=15%|Srebro
!width=15%|Bronca
!width=6.5%|Rezultat
!width=15%|Četvrto mjesto
|-
|[[EuroBasket 1935|1935.]]
|align=&quot;left&quot;| {{flag|Švicarska}} ([[Genève]])
|'''{{flagicon|Latvija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Latvije|Latvija]]'''
|'''24:18'''
|{{flagicon|Španjolska|1931|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|'''25:23'''
|{{flagicon|Švicarska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
|10
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1937|1937.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Latvija}} ([[Riga]])
|'''{{flagicon|Litva|1918|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]'''
|'''24:23'''
|{{flagicon|Italija|1861|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''27:24'''
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|8
|-
|[[EuroBasket 1939|1939.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Litva|1918}} ([[Kaunas]])
|'''{{flagicon|Litva|1918|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]'''
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Latvija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Latvije|Latvija]]
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|8
|- style=&quot;background:#cecece;&quot;
|[[EuroBasket 1941|1941.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Litva}} ([[Kaunas]])
|colspan=7 align=center|Otkazano zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1946|1946.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Švicarska}} ([[Genève]])
|'''{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]'''
|'''34:32'''
|{{flagicon|Italija|1861|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|{{flagicon|Mađarska|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|'''38:32'''
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|10
|-
|[[EuroBasket 1947|1947.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Čehoslovačka}} ([[Prag]])
|'''{{flagicon|SSSR|1923|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''56:37'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|{{flagicon|Egipat|1922|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Egipta|Egipat]]
|'''50:48'''
|{{flagicon|Belgija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Belgije|Belgija]]
|14
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1949|1949.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Egipat|1922}} ([[Kairo]])
|'''{{flagicon|Egipat|1922|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Egipta|Egipat]]'''
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|{{flagicon|Grčka|old|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Turska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]]
|7
|-
|[[EuroBasket 1951|1951.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Francuska|1830}} ([[Pariz]])
|'''{{flagicon|SSSR|1923|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''45:44'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''55:52'''
|{{flagicon|Bugarska|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|18
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1953|1953.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Sovjetski Savez|1923}} ([[Moskva]])
|'''{{flagicon|SSSR|1923|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Mađarska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|17
|-
|[[EuroBasket 1955|1955.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Mađarska|1949}} ([[Budimpešta]])
|{{flagicon|Mađarska|1949|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Bugarska|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|18
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1957|1957.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Bugarska|1946}} ([[Sofija]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Bugarska|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Mađarska|1949|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|16
|-
|[[EuroBasket 1959|1959.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Turska}} ([[Istanbul]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''83:72'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|{{flagicon|Francuska|1958|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''62:60'''
|{{flagicon|Mađarska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|17
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1961|1961.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|SFR Jugoslavija}} ([[Beograd]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''60:53'''
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|Bugarska|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|'''55:46'''
|{{flagicon|Francuska|1958|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|19
|-
|[[EuroBasket 1963|1963.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Poljska}} ([[Wrocław]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''61:45'''
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''89:61'''
|{{flagicon|Mađarska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|16
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1965|1965.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Sovjetski Savez|1955}} ([[Moskva]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''58:49'''
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|'''86:70'''
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|16
|-
|[[EuroBasket 1967|1967.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Finska}} ([[Helsinki]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''89:77'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|'''80:76'''
|{{flagicon|Bugarska|1967|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|16
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1969|1969.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Italija|1946}} ([[Napulj]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''81:72'''
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|'''77:75'''
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|12
|-
|[[EuroBasket 1971|1971.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Zapadna Njemačka}} ([[Essen]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''69:64'''
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|'''85:67'''
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|12
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1973|1973.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Španjolska|1945}} ([[Barcelona]])
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''''
|'''78:67'''
|{{flagicon|Španjolska|1945|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|'''90:58'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|12
|-
|[[EuroBasket 1975|1975.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|SFR Jugoslavija}} ([[Beograd]])
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Španjolska|1945|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|12
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1977|1977.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Belgija}} ([[Liège]])
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''74:61'''
|{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|'''91:81'''
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|12
|-
|[[EuroBasket 1979|1979.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Italija|1946}} ([[Torino]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''98:76'''
|{{flagicon|Izrael|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''99:92'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|12
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1981|1981.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Čehoslovačka}} ([[Prag]])
|'''{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''84:76'''
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|'''101:90'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|12
|-
|[[EuroBasket 1983|1983.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Francuska}} ([[Nantes]])
|'''{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]'''
|'''105:96'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|'''105:70'''
|{{flagicon|Nizozemska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|12
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1985|1985.]]
|align=&quot;left&quot;|{{nowrap|{{flag|Zapadna Njemačka}} ([[Stuttgart]])}}
|'''{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''120:89'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|'''102:90'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|12
|-
|[[EuroBasket 1987|1987.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Grčka}} ([[Atena]])
|'''{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]'''
|'''103:101''' &lt;br /&gt; OT
|{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''98:87'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|12
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1989|1989.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|SFR Jugoslavija}} ([[Zagreb]])
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''98:77'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|'''104:76'''
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|8
|-
|[[EuroBasket 1991|1991.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Italija|1946}} ([[Rim]])
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''88:73'''
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|'''101:83'''
|{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|8
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1993|1993.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Njemačka}} ([[München]])
|'''{{flagicon|Njemačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]]'''
|'''71:70'''
|{{flagicon|Rusija|1991|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]
|{{flagicon|Hrvatska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''99:59'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|16
|-
|[[EuroBasket 1995|1995.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Grčka}} ([[Atena]])
|'''{{flagicon|SR Jugoslavija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]'''
|'''96:90'''
|{{flagicon|Litva|1989|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]
|{{flagicon|Hrvatska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''73:68'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|14
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1997|1997.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Španjolska}} ([[Barcelona]])
|'''{{flagicon|SR Jugoslavija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]'''
|'''61:49'''
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|{{flagicon|Rusija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]
|'''97:77'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|16
|-
|[[EuroBasket 1999|1999.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Francuska}} ([[Pariz]])
|'''{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]'''
|'''64:56'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|{{flagicon|SR Jugoslavija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]
|'''74:62'''
|{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|16
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 2001|2001.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Turska}} ([[Istanbul]])
|'''{{flagicon|SR Jugoslavija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]'''
|'''78:69'''
|{{flagicon|Turska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]]
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|'''99:90'''
|{{flagicon|Njemačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|16
|-
|[[EuroBasket 2003|2003.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Švedska}} ([[Stockholm]])
|'''{{flagicon|Litva|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]'''
|'''93:84'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|{{flagicon|Italija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|'''69:67'''
|{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|16
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[FIBA EuroBasket 2005|2005.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Srbija i Crna Gora}} ([[Beograd]])
|'''{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]'''
|'''78:62'''
|{{flagicon|Njemačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''98:68'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|16
|-
|[[FIBA EuroBasket 2007|2007.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Španjolska}} ([[Madrid]])
|'''{{flagicon|Rusija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|'''60:59'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|{{flagicon|Litva|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]
|'''78:69'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|16
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[FIBA EuroBasket 2009|2009.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Poljska}} ([[Katowice]])
|'''{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]'''
|'''85:63'''
|{{flagicon|Srbija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|'''57:56'''
|{{flagicon|Slovenija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]
|16
|-
|[[FIBA EuroBasket 2011|2011.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Litva}} ([[Kaunas]])
|'''{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]'''
|'''98:85'''
|{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|{{flagicon|Rusija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]
|'''72:68'''
|{{flagicon|Makedonija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Makedonije|Makedonija]]
|24
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[FIBA EuroBasket 2013|2013.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Slovenija}} ([[Ljubljana]])
|'''{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''80:66'''
|{{flagicon|Litva|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|'''92:66'''
|{{flagicon|Hrvatska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|24
|-
|[[FIBA EuroBasket 2015|2015.]]
|align=&quot;left&quot;|{{nowrap|{{flag|Hrvatska}} ([[Zagreb]])&lt;br&gt;{{flag|Francuska}} ([[Lille]], [[Montpellier]])&lt;br&gt;{{flag|Njemačka}} ([[Berlin]])&lt;br&gt;{{flag|Latvija}} ([[Riga]])}}
|'''{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]'''
|'''80:63'''
|{{flagicon|Litva|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]
|{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''81:68'''
|{{flagicon|Srbija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
|24
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[FIBA EuroBasket 2017|2017.]]
|align=&quot;left&quot;|{{nowrap|{{flag|Finska}} ([[Helsinki]])&lt;br&gt;{{flag|Izrael}} ([[Tel-Aviv]])&lt;br&gt;{{flag|Rumunjska}} ([[Cluj-Napoca]])&lt;br&gt;{{flag|Turska}} ([[Istanbul]])}}
|'''{{flagicon|Slovenija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]'''
|'''93:85'''
|{{flagicon|Srbija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|'''93:85'''
|{{flagicon|Rusija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]
|24
|-
|[[FIBA EuroBasket 2021|2021.]]
|align=&quot;left&quot;|{{nowrap|{{flag|Češka Republika}} ([[Prag]])&lt;br&gt;{{flag|Gruzija}} ([[Tbilisi]])&lt;br&gt;{{flag|Njemačka}} ([[Keln]], [[Berlin]])&lt;br&gt;{{flag|Italija}} ([[Milano]])}}
|
|
|
|
|
|
|24
|}

== Tablica medalja ==
[[File:EuroBasket countries.png|thumb|Karta koja prikazuje najbolje plasmane po državamna.]]
Tablica ispod ovog teksta izrađena je od strane [[FIBA]]-e te se ima smatrati službenom u ovom pogledu.&lt;ref&gt;{{cite web | url= http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/keyfigures/p/rc//tid//tid2//lid_38179_ct/0/cid/EMSM/_//index.html | title = FIBA Archive | publisher = [[International Basketball Federation|FIBA]] | accessdate = 21 September 2015 }}&lt;/ref&gt;

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}}
|-
|1||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SSSR}} [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''
|14||3||4||'''21'''
|-
|2||align=&quot;left&quot;|''{{flagicon|SFRJ}} [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'' / ''{{flagicon|SRJ}} [[Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]''
|8||5||4||'''17'''
|-
|3||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|ŠPA}} [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|3||6||4||'''13'''
|-
|4||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|LIT}} [[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]
|3||3||1||'''7'''
|-
|5||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|ITA}} [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|2||4||4||'''10'''
|-
|6||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|GRČ}} [[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|2||1||2||'''5'''
|-
|7||align=&quot;left&quot;|''{{flagicon|ČSSR}} [[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''
|1||6||5||'''12'''
|-
|8||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|FRA}} [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|1||2||6||'''9'''
|-
|9||align=&quot;left&quot; width=200|{{flagicon|RUS}} [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]{{sup|1}}
|1||1||2||'''4'''
|-
|10||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|MAĐ}} [[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|1||1||1||'''3'''
|-
|rowspan=2|11||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|NJE}} [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|1||1||0||'''2'''
|-
|align=&quot;left&quot;|{{flagicon|LAT}} [[Košarkaška reprezentacija Latvije|Latvija]]
|1||1||0||'''2'''
|-
|13||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|EGI}} [[Košarkaška reprezentacija Egipta|Egipat]]
|1||0||1||'''2'''
|-
|14||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|SLO}} [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Sloveija]]
|1||0||0||'''1'''
|-
|15||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|SRB}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]{{sup|1}}
|0||2||0||'''2'''
|-
|16||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|POLJ}} [[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|0||1||3||'''4'''
|-
|17||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|BUG}} [[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|0||1||1||'''2'''
|-
|rowspan=2|18||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|IZR}} [[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]
|0||1||0||'''1'''
|-
|-
|align=&quot;left&quot;|{{flagicon|TUR}} [[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]]
|0||1||0||'''1'''
|-
|20||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|HRV}} [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|0||0||2||'''2'''
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''40''' || '''40''' || '''40''' || '''120'''
|}

:{{sup|1}} [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]) i [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] (od [[2006.]]) više ne postoje. Njihovi dotadašnji uspjesi pripisani su [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusiji]] i [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbiji]], međutim u tablici su, radi bolje preglednosti i nekonzistentnosti u pripisivanju medalja od strane međunarodnih sportskih organizacija, sve medalje navedene prema zemljama koje su ih osvajale, a ne prema nasljednicama i zemljama kojima su te medalje kasnije pripisivane.

== Statistika po državama ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|SUI}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1935|1935]]'''
||'''{{flagicon|LAT}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1937|1937]]'''
||'''{{flagicon|LTU|1918}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1939|1939]]'''
||'''{{flagicon|SUI}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1946|1946]]'''
||'''{{flagicon|CZE}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1947|1947]]'''
||'''{{flagicon|EGY|1922}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1949|1949]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br/&gt;[[EuroBasket 1951|1951]]'''
||'''{{flagicon|USSR|1923}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1953|1953]]'''
||'''{{flagicon|HUN|1949}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1955|1955]]'''
||'''{{flagicon|BUL|1946}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1957|1957]]'''
||'''{{flagicon|TUR}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1959|1959]]'''
||'''{{flagicon|YUG}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1961|1961]]'''
||'''{{flagicon|POL}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1963|1963]]'''
||'''{{flagicon|USSR|1955}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1965|1965]]'''
||'''{{flagicon|FIN}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1967|1967]]'''
||'''{{flagicon|ITA}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1969|1969]]'''
||'''{{flagicon|ZNJE}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1971|1971]]'''
||'''{{flagicon|ESP|1945}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1973|1973]]'''
||'''{{flagicon|YUG}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1975|1975]]'''
||'''{{flagicon|BEL}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1977|1977]]'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Albanija}}||-||-||-||-||14.||-||-||-||-||16.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Austrija}}||-||-||-||-||12.||-||11.||-||13.||14.||16.||-||-||-||-||-||-||-||-||12.
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Belgija}}||6.||-||-||7.||4.||-||7.||10.||-||12.||7.||8.||8.||-||15.||-||-||-||-||8.
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Bosna i Hercegovina}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Bugarska}}||8.||-||-||-||8.||-||4.||9.||4.||bgcolor=silver|2.||5.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||5.||4.||7.||6.||6.||5.||6.
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Crna Gora}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flag|Čehoslovačka}}''||bgcolor=#cc9966|3.||7.||-||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||-||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||5.||10.||7.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||4.||6.||bgcolor=#cc9966|3.
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Češka}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|Čehoslovačka}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Danska}}||-||-||-||-||-||-||14.||16.||18.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Egipat}}||-||8.||-||-||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||-||8.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Engleska}}||-||-||-||10.||-||-||-||-||12.||-||-||19.||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Estonija}}||-||5.||5.||colspan=17 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Finska}}||-||-||8.||-||-||-||9.||12.||10.||11.||13.||14.||14.||12.||6.||-||-||-||-||10.
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Francuska}}||5.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||4.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||9.||8.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||13.||9.||11.||-||10.||10.||-||11.
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Grčka}}||-||-||-||-||-||bgcolor=#cc9966|3.||8.||-||-||-||-||17.||-||8.||12.||10.||-||11.||12.||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Gruzija}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Hrvatska}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Iran}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||17.||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Island}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|''{{flag|Istočna Njemačka}}''||X||X||X||X||X||X||-||-||-||-||14.||12.||6.||10.||14.||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Italija}}||7.||bgcolor=silver|2.||6.||bgcolor=silver|2.||9.||-||5.||7.||6.||10.||10.||-||12.||4.||7.||6.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||bgcolor=#cc9966|3.||4.
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Izrael}}||X||X||X||X||X||-||-||5.||-||-||11.||11.||9.||6.||8.||11.||11.||7.||7.||5.
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Latvija}}||bgcolor=gold|1.||6.||bgcolor=silver|2.||colspan=17 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Libanon}}||-||-||-||-||-||7.||-||15.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Litva}}||-||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||colspan=17 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Luksemburg}}||-||-||-||8.||-||-||17.||-||15.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Mađarska}}||9.||-||7.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||-||-||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||4.||4.||6.||4.||15.||13.||8.||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Makedonija}} ||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Nizozemska}}||-||-||-||6.||11.||5.||10.||-||-||-||-||15.||16.||-||16.||-||-||-||10.||7.
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Njemačka}}/&lt;br&gt;''{{flag|Zapadna Njemačka}}''||-||-||-||-||-||-||12.||14.||17.||13.||-||16.||-||14.||-||-||9.||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Poljska}}||-||4.||bgcolor=#cc9966|3.||9.||6.||-||-||-||5.||7.||6.||9.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||4.||12.||8.||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Portugal}}||-||-||-||-||-||-||15.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Rumunjska}}||10.||-||-||-||10.||-||18.||13.||7.||5.||8.||7.||11.||13.||5.||9.||8.||9.||11.||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Rusija}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Sirija}}||-||-||-||-||-||6.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Slovenija}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Srbija}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|''{{flag|Sovjetski Savez}}''||-||-||-||-||bgcolor=gold|1.||-||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Škotska}}||-||-||-||-||-||-||16.||-||-||15.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Španjolska}}||bgcolor=silver|2.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||15.||13.||7.||11.||10.||5.||7.||bgcolor=silver|2.||4.||9.
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Švedska}}||-||-||-||-||-||-||-||17.||16.||-||-||18.||-||16.||-||12.||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Švicarska|size=20px}}||4.||-||-||5.||-||-||13.||11.||14.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Turska}}||-||-||-||-||-||4.||6.||-||11.||9.||12.||10.||15.||-||-||-||12.||8.||9.||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Ukrajina}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Velika Britanija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|''{{flag|SFR Jugoslavija}}/&lt;br&gt;{{flag|SR Jugoslavija}}''||-||-||-||-||13.||-||-||6.||8.||6.||9.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||9.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|ITA|1946}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1979|1979]]'''
||'''{{flagicon|ČSSR}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1981|1981]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1983|1983]]'''
||'''{{flagicon|ZNJE}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1985|1985]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1987|1987]]'''
||'''{{flagicon|SFRJ}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1989|1989]]'''
||'''{{flagicon|ITA|1946}}&lt;br/&gt;[[EuroBasket 1991|1991]]'''
||'''{{flagicon|NJE}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1993|1993]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1995|1995]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1997|1997]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1999|1999]]'''
||'''{{flagicon|TUR}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 2001|2001]]'''
||'''{{flagicon|ŠVE}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 2003|2003]]'''
||'''{{flagicon|SCG}}&lt;br /&gt;[[FIBA EuroBasket 2005|2005]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br /&gt;[[FIBA EuroBasket 2007|2007]]'''
||'''{{flagicon|POLJ}}&lt;br /&gt;[[FIBA EuroBasket 2009|2009]]'''
||'''{{flagicon|LIT}}&lt;br /&gt;[[FIBA EuroBasket 2011|2011]]'''
||'''{{flagicon|SLO}}&lt;br /&gt;[[FIBA EuroBasket 2013|2013]]'''
||'''{{flagicon}}&lt;br /&gt;[[FIBA EuroBasket 2015|2015]]'''
||'''Ukupno'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Albanija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''2'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Austrija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Belgija}}||12.||-||-||-||-||-||-||12.||-||-||-||-||-||-||-||-||21.||9.||13.||'''16'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Bosna i Hercegovina}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||8.||-||15.||15.||13.||15.||13.||-||-||17.||13.||23.||'''9'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Bugarska}}||11.||-||-||8.||-||7.||8.||14.||-||-||-||-||-||13.||-||13.||13.||-||-||'''24'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Crna Gora}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SR Jugoslavija}}''||-||-||21.||17.||-||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flag|Čehoslovačka}}''||4.||bgcolor=#cc9966|3.||10.||bgcolor=silver|2.||8.||-||6.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''24'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Češka}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Čehoslovačka}}''||-||-||-||12.||-||-||-||13.||-||-||13.||7.||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Danska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''3'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Egipat}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Engleska}}||-||12.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''4'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Estonija}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||6.||-||-||-||14.||-||-||-||-||-||-||20.||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Finska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||14.||-||-||-||-||-||-||-||9.||9.||16.||'''14'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Francuska}}||8.||8.||5.||6.||9.||6.||4.||7.||8.||10.||4.||6.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||8.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||'''37'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Grčka}}||9.||9.||11.||-||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||5.||4.||4.||4.||16.||9.||5.||bgcolor=gold|1.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||6.||11.||5.||'''26'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Gruzija}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||-||-||-||-||-||-||-||-||-||11.||17.||15.||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Hrvatska}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||11.||11.||7.||11.||7.||6.||6.||13.||4.||9.||'''12'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Iran}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Island}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||24.||'''1'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|''{{flag|Istočna Njemačka}}''||-||-||-||-||-||-||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Italija}}||5.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||4.||bgcolor=silver|2.||9.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||11.||bgcolor=#cc9966|3.||9.||9.||-||17.||8.||6.||'''36'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Izrael}}||bgcolor=silver|2.||6.||6.||9.||11.||-||-||15.||9.||9.||9.||10.||7.||9.||11.||13.||13.||21.||10.||'''28'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Latvija}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||10.||-||16.||-||8.||13.||13.||13.||13.||21.||10.||8.||'''13'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Libanon}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Litva}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||-||bgcolor=silver|2.||6.||5.||12.||bgcolor=gold|1.||5.||bgcolor=#cc9966|3.||11.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||'''13'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Luksemburg}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Mađarska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||14.||-||-||-||-||-||-||-||-||'''14'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Makedonija}} ||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||-||-||-||13.||-||-||-||-||9.||4.||21.||19.||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Nizozemska}}||10.||-||4.||12.||10.||8.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||21.||'''15'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Njemačka}}/&lt;br&gt;''{{flag|Zapadna Njemačka}}''||-||10.||8.||5.||6.||-||-||bgcolor=gold|1.||10.||12.||7.||4.||9.||bgcolor=silver|2.||5.||11.||9.||17.||18.||'''23'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Poljska}}||7.||7.||9.||11.||7.||-||7.||-||-||7.||-||-||-||-||13.||9.||17.||21.||11.||'''27'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Portugal}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||9.||-||21.||-||-||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Rumunjska}}||-||-||-||10.||12.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''17'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Rusija}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=silver|2.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||6.||5.||8.||8.||bgcolor=gold|1.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||21.||17.||'''12'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Sirija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''1'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Slovenija}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||16.||12.||14.||10.||15.||10.||6.||7.||4.||7.||5.||12.||'''12'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Srbija}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SR Jugoslavija}}''||13.||bgcolor=silver|2.||8.||7.||4.||'''5'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|''{{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''21'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Škotska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''2'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Španjolska}}||6.||4.||bgcolor=silver|2.||4.||4.||5.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||6.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||'''30'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Švedska}}||-||-||12.||-||-||-||-||13.||11.||-||-||-||16.||-||-||-||-||13.||-||'''10'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Švicarska|size=20px}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Turska}}||-||11.||-||-||-||-||-||11.||13.||8.||8.||bgcolor=silver|2.||12.||9.||11.||8.||11.||17.||14.||'''23'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Ukrajina}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||-||-||13.||-||16.||14.||13.||-||-||17.||6.||22.||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Velika Britanija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||13.||13.||13.||-||'''3'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|''{{flag|SFR Jugoslavija}}/&lt;br&gt;{{flag|SR Jugoslavija}}''||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||7.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||X||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||6.||9.||X||X||X||X||X||'''21'''
|}

==Igračke statistike==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| style=&quot;background-color:#cc9966; border:1px solid #aaaaaa; width:6em&quot;|Brončana
|[[Spisak članova FIBA-ine Kuće slavnih|Član]] [[FIBA-ina Kuća slavnih|FIBA-ine Kuće slavnih]].
|-
| style=&quot;background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaaaaa; width:6em&quot;|Srebrna
|[[Članovi Kuće slavnih košarke|Član]] [[Kuća slavnih košarke|Kuće slavnih košarke]].
|-
| style=&quot;background-color:#FFD700; border:1px solid #aaaaaa; width:6em&quot;|Zlatna
|Član [[FIBA-ina Kuća slavnih|FIBA-ine Kuće slavnih]] i [[Kuća slavnih košarke|Kuće slavnih košarke]].
|-
|Igrač (X)
|Označava koliko je puta igrač bio MVP ili najbolji strijelac
|}
{{clear}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!width=200px|Turnir
!width=200px|MVP
!width=200px|Najbolji strijelac
!width=70px|PPG
|-
|[[EuroBasket 1935|Europsko prvenstvo 1935]]
|{{flagicon|ŠPA|1931}} [[Rafael Martín (košarkaš)|Rafael Martín]]
|{{flagicon|ITA|1861}} [[Livio Franceschini]]
|&lt;center&gt;16.5
|-
|[[EuroBasket 1937|Europsko prvenstvo 1937]]
|{{flagicon|LIT|1918}} [[Pranas Talzūnas]]
|{{flagicon|LAT|1918}} [[Rūdolfs Jurciņš]]
|&lt;center&gt;12.5
|-
|[[EuroBasket 1939|Europsko prvenstvo 1939]]
|{{flagicon|LIT|1918}} [[Mykolas Ruzgys]]&lt;br&gt;(''de facto:'' {{flagicon|LIT|1918}} [[Pranas Lubinas]]){{abbr|&lt;sup&gt;‡&lt;/sup&gt;|Awarded players height was limited}}
|{{flagicon|EST|1918}} [[Heino Veskila]]
|&lt;center&gt;16.6
|-
|[[EuroBasket 1946|Europsko prvenstvo 1946]]
||{{flagicon|MAĐ|1946}} [[Ferenc Németh (košarkaš)|Ferenc Németh]]
||{{flagicon|POLJ|1928}} [[Paweł Stok]]
|&lt;center&gt;12.6
|-
|[[EuroBasket 1947|Europsko prvenstvo 1947]]
|{{flagicon|SSSR|1923}} [[Joann Lõssov]]
|{{flagicon|FRA|1830}} [[Jacques Perrier (košarkaš)|Jacques Perrier]]
|&lt;center&gt;13.7
|-
|[[EuroBasket 1949|Europsko prvenstvo 1949]]
|{{flagicon|TUR}} [[Hüseyin Öztürk]]
|{{flagicon|TUR}} [[Hüseyin Öztürk]]
|&lt;center&gt;19.3
|-
|[[EuroBasket 1951|Europsko prvenstvo 1951]]
|{{flagicon|ČSSR}} [[Ivan Mrázek]]
|{{flagicon|ČSSR}} [[Ivan Mrázek]]
|&lt;center&gt;17.1
|-
|[[EuroBasket 1953|Europsko prvenstvo 1953]]
|{{flagicon|SSSR|1923}} [[Anatolij Konev]]
|{{flagicon|Libanon|1923}} [[Ahmed Idlibi]]
|&lt;center&gt;15.9
|-
|[[EuroBasket 1955|Europsko prvenstvo 1955]]
|{{flagicon|MAĐ|1949}} [[János Greminger]]
|{{flagicon|ČSSR|1949}} [[Miroslav Skerik]]
|&lt;center&gt;19.1
|-
|[[EuroBasket 1957|Europsko prvenstvo 1957]]
|{{flagicon|ČSSR}} [[Jiří Baumruk]]
|{{flagicon|BEL}} [[Eddy Terrace]]
|&lt;center&gt;23.3
|-
|[[EuroBasket 1959|Europsko prvenstvo 1959]]
|{{flagicon|USSR|1955}} [[Viktor Zubkov (košarkaš)|Viktor Zubkov]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|SFRJ|1955}} [[Radivoj Korać]]
|&lt;center&gt;28.1
|-
|[[EuroBasket 1961|Europsko prvenstvo 1961]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|YUG}} [[Radivoj Korać]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|YUG}} [[Radivoj Korać]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;24.0
|-
|[[EuroBasket 1963|Europsko prvenstvo 1963]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|ESP|1945}} [[Emiliano Rodríguez]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|SFRJ}} [[Radivoj Korać]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;26.6
|-
|[[EuroBasket 1965|Europsko prvenstvo 1965]]
|{{flagicon|USSR|1955}} [[Modestas Paulauskas]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|ESP|1945}} [[Emiliano Rodríguez]]
|&lt;center&gt;21.6
|-
|[[EuroBasket 1967|Europsko prvenstvo 1967]]
|{{flagicon|ČSSR}} [[Jiří Zedníček]]
|{{flagicon|GRE|old}} [[Jorgos Kolokitas]]
|&lt;center&gt;26.7
|-
|[[EuroBasket 1969|Europsko prvenstvo 1969]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|USSR|1955}} [[Sergej Belov]]
|{{flagicon|GRE|old}} [[Jorgos Kolokitas]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;23.5
|-
|[[EuroBasket 1971|Europsko prvenstvo 1971]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|YUG}} [[Krešimir Ćosić]]
|{{flagicon|POL|1928}} [[Edward Jurkiewicz]]
|&lt;center&gt;22.6
|-
|[[EuroBasket 1973|Europsko prvenstvo 1973]]
|{{flagicon|ESP|1945}} [[Wayne Brabender]]
|{{flagicon|BUL|1971}} [[Atanas Golomejev]]
|&lt;center&gt;22.3
|-
|[[EuroBasket 1975|Europsko prvenstvo 1975]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|YUG}} [[Krešimir Ćosić]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|BUL|1971}} [[Atanas Golomejev]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;22.9
|-
|[[EuroBasket 1977|Europsko prvenstvo 1977]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|YUG}} [[Dražen Dalipagić]]
|{{flagicon|NED}} [[Kees Akerboom, Sr.|Kees Akerboom]]
|&lt;center&gt;27.0
|-
|[[EuroBasket 1979|Europsko prvenstvo 1979]]
|{{flagicon|ISR}} [[Miki Berkovič]]
|{{flagicon|POL|1928}} [[Mieczysław Młynarski]]
|&lt;center&gt;26.6
|-
|[[EuroBasket 1981|Europsko prvenstvo 1981]]
|{{flagicon|URS}} [[Valdis Valters]]&lt;ref&gt;[http://www.eurobasket2011.com/en/cid_hFctvZ-KJ7QwLShRMezQN0.inplayer_on.inteam_on.intext_on.search_valdis%20valters.x_14.y_11.coid_RF,T4RRuICEx-BleR6fMK3.html Latvia Workouts Underway 01 July 2010.]&lt;/ref&gt;
|{{flagicon|POLJ}} [[Mieczysław Młynarski]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;23.1
|-
|[[EuroBasket 1983|Europsko prvenstvo 1983]]
|{{flagicon|ESP}} [[Juan Antonio Corbalán]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|GRE}} [[Nikos Galis]]
|&lt;center&gt;33.0
|-
|[[EuroBasket 1985|Europsko prvenstvo 1985]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|URS}} [[Arvydas Sabonis]]
|{{flagicon|IZR}} [[Doron Jamči]]
|&lt;center&gt;28.1
|-
|[[EuroBasket 1987|Europsko prvenstvo 1987]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|GRE}} [[Nikos Galis]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|GRE}} [[Nikos Galis]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;37.0
|-
|[[EuroBasket 1989|Europsko prvenstvo 1989]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|YUG}}  [[Dražen Petrović]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|GRE}}  [[Nikos Galis]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;35.6
|-
|[[EuroBasket 1991|Europsko prvenstvo 1991]]
|{{flagicon|YUG}} [[Toni Kukoč]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|GRE}} [[Nikos Galis]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;32.4
|-
|[[EuroBasket 1993|Europsko prvenstvo 1993]]
|{{flagicon|GER}} [[Chris Welp]]
|{{flagicon|BIH|1992}} [[Sabahudin Bilalović|Sabahudin &quot;Dino&quot; Bilalović]]
|&lt;center&gt;24.6
|-
|[[EuroBasket 1995|Europsko prvenstvo 1995]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|LTU|1989}} [[Šarūnas Marčiulionis]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|LTU|1989}} [[Šarūnas Marčiulionis]]
|&lt;center&gt;22.5
|-
|[[EuroBasket 1997|Europsko prvenstvo 1997]]
|{{flagicon|SRJ}} [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Saša Đorđević]]
|{{flagicon|ISR|}} [[Oded Kataš]]
|&lt;center&gt;22.0
|-
|[[EuroBasket 1999|Europsko prvenstvo 1999]]
|{{flagicon|ITA|1946}} [[Gregor Fučka]]
|{{flagicon|ESP}} [[Alberto Herreros]]
|&lt;center&gt;19.2
|-
|[[EuroBasket 2001|Europsko prvenstvo 2001]]
|{{flagicon|SRJ}} [[Predrag Stojaković]]
|{{flagicon|GER}} [[Dirk Nowitzki]]
|&lt;center&gt;28.7
|-
|[[EuroBasket 2003|Europsko prvenstvo 2003]]
|{{flagicon|LTU|1989}} [[Šarūnas Jasikevičius]]
|{{flagicon|ESP}} [[Pau Gasol]]
|&lt;center&gt;25.8
|-
|[[FIBA EuroBasket 2005]]
|{{flagicon|GER}} [[Dirk Nowitzki]]
|{{flagicon|GER}} [[Dirk Nowitzki]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;26.1
|-
|[[FIBA EuroBasket 2007]]
|{{flagicon|RUS}} [[Andrej Kirilenko]]
|{{flagicon|GER}} [[Dirk Nowitzki]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;24.0
|-
|[[FIBA EuroBasket 2009]]
|{{flagicon|ESP}} [[Pau Gasol]]
|{{flagicon|ESP}} [[Pau Gasol]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;18.7
|-
|[[FIBA EuroBasket 2011]]
|{{flagicon|ESP}} [[Juan Carlos Navarro (košarkaš)|Juan Carlos Navarro]]
|{{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]
|&lt;center&gt;22.1
|-
|[[FIBA EuroBasket 2013]]
|{{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]
|{{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/sid/8722/_/2013_EuroBasket/player-leaders.html STATISTICAL LEADERS - PLAYERS Points Per Game.]&lt;/ref&gt;
|&lt;center&gt;19.0
|-
|[[FIBA EuroBasket 2015]]
|{{flagicon|ESP}} [[Pau Gasol]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|ESP}} [[Pau Gasol]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;25.6
|-
|[[FIBA EuroBasket 2017]]
|{{flagicon|SVN}} [[Goran Dragić]]
|{{flagicon|RUS}} [[Aleksej Šved]]
|&lt;center&gt;24.3&lt;/center&gt;
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Povezano ==
* [[Svetsko prvenstvo u košarci|Svetska prvenstva u košarci]]

== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Eurobasket
}}

* [http://www.fibaeurope.com/cid_f43ulKJBGLcVnbH-aqLVu2.pageID_Lx5JY4E6J3U3bKwoZrsws1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.html Istorija Evrobasketa na fibaeurope.com]
* [http://www.talkbasket.com TalkBasket - Eurobasket news and discussions]
* [http://www.faceteamshow.com Face Team Acrobatic Basketball Team presents Halftime Show] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310202128/http://faceteamshow.com/ |date=2016-03-10 }}

{{Evropsko prvenstvo u košarci}}
{{Međunarodna košarka}}

[[Kategorija:FIBA EuroBasket| ]]
[[Kategorija:Košarkaška takmičenja|EuroBasket]]
[[Kategorija:FIBA|EuroBasket]]</text>
      <sha1>krdp6h7ew2k1vzopetc33h1e5rtmo66</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstva Evrope u košarci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14689</id>
    <redirect title="EuroBasket" />
    <revision>
      <id>42579904</id>
      <parentid>5869188</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:08:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket]]</comment>
      <origin>42579904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket]]</text>
      <sha1>fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2007.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16349</id>
    <revision>
      <id>42579845</id>
      <parentid>42579267</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T20:29:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jul/Juli/Srpanj */</comment>
      <origin>42579845</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61208" sha1="p89muhx38xhtflshzs6v1pllhbwuj7n" xml:space="preserve">{{Godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|2007}}
Godina '''2007''' ('''[[Rimski brojevi|MMVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]].

Godina je bila označena kao:
* Međunarodna heliofizička godina
* [[Međunarodna polarna godina]] (2007-2009)
* Evropska godina jednakih prilika za sve
* Godina [[Dželaludin Rumi|Rumija]]
* Godina [[delfin]]a
 
__NOTOC__

== Događaji ==

=== Januar/Siječanj ===

* [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Bugarska]] i [[Rumunjska]] postaju članice [[EU|Evropske Unije]]. [[Bugarski jezik|Bugarski]], [[Rumunjski jezik|rumunjski]] i [[Irski jezik|irski]] uvršteni među službene jezike [[EU|Evropske unije]].
* 1. 1. - [[Slovenija]] uvodi [[euro]], a [[slovenski tolar|tolar]], 239,640 za euro, izlazi iz opticaja 15. siječnja.
* 1. 1. - [[Njemačka]] je od [[Finska|Finske]] preuzela predsjedanje [[Europska unija|Europskom unijom]];
* 1. 1. - [[Ban Ki-mun]] zamijenio [[Kofi Annan]]a na dužnosti [[glavni tajnik Ujedinjenih naroda|glavnog tajnika]] [[UN|Ujedinjenih naroda]].
* 1. 1. - [[Rat u Somaliji (2006–2009)|Rat u Somaliji]]: etiopske snage i Prelazna federalna vlada (PFV) pobeđuju Savez islamskih sudova u okršaju kod Džiliba i ulaze u grad [[Kismajo]].
* [[3. 1.]] - Direkcija CIPS uspostavila je prvi put u BiH jedinstvenu bazu podataka registriranih vozila, što će olakšati rad policiji na otkrivanju ukradenih automobila.
* [[4. 1.]] - [[Nancy Pelosi]] je prva žena spiker Senata SAD.
* [[8. 1.]] - U teškoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu između [[Tuzla|Tuzle]] i [[Orašje|Orašja]] poginule 4 osobe.
* 8. 1. - [[Austrija|Austrijski]] [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] i [[Austrijska narodna stranka|narodnjaci]] nakon parlamentarnih izbora dogovorili stvaranje [[Velika koalicija (politika)|velike koalicije]], kancelar će biti [[Alfred Gusenbauer]].
* [[9. 1.]] - [[Steve Jobs]] najavio [[iPhone]] prve generacije, revolucionarni [[mobilni telefon]] (u prodaji od juna).
* 9. 1. - [[DS]] predstavlja [[Božidar Đelić|Božidara Đelića]] kao svog kandidata za premijera.
[[Datoteka:EU27-2007 European Union map enlargement.svg|mini|250px|Proširenje EU 2007.]]
* [[10. 1.]] - Šveđanin Mirsad Bektašević osuđen na 15 godina zatvora u Sarajevu za pripremanje terorizma (smanjeno na osam, pušten 2011).
* 10. 1. - [[Rat u Iraku]], ''Surge'': preds. [[George W. Bush|Bush]] u obraćanju naciji kaže da šalje još 20.000 vojnika, tj. pet brigada.
* 10. 1. - [[Daniel Ortega]] je ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] (→ [[Ružičasta plima]] u Latinskoj Americi).
* [[11. 1.]] - Konstituisan predstavnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine.
* 11. 1. - Kinezi uništili svoj stari satelit u orbiti, putem &quot;vozila-ubice&quot;, na visini od 865 kilometara.
* [[12. 1.]] - Otvoreno je veleposlanstvo [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Podgorica|Podgorici]].
* 12. 1. - Etiopljani i PFV ulaze u Ras Kamboni, u južnom kutu Somalije; prethodnih dana su i Amerikanci vršili udare na osumnjičene pripadnike Al-Kaide.
* [[13. 1.]] - [[Milomir Stakić]], odgovoran za zatvaranje nekoliko hiljada nesrba tokom rata 1992-1995, prebačen je u Francusku na izdržavanje kazne od 40 godina zatvora.
* [[15. 1.]] - Socijalista [[Rafael Correa]] je predsednik [[Ekvador]]a (do 2017).
* [[16. 1.]] - Peto izdanje britanskog ''[[Big Brother (reality show)|Big Brothera]]'' izaziva kontroverzu zbog rasističkih ispada prema Indijki Shilpi Shetty.
* [[18. 1.]] - Roman [[Svetislav Basara|Svetislava Basare]] ,,Uspon i pad Parkinsonove bolesti” dobitnik je [[NIN-ova nagrada|NIN-ove književne nagrade]] za najbolji roman.
* [[19. 1.]] - U Istanbulu ubijen turko-jermenski novinar [[Hrant Dink]], sahrani 23. 1. prisustvuje 100.000 ljudi.
* [[21. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia small.svg|18px|Srbija]] Održani [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2007|parlamentarni izbori]] u [[Srbija|Srbiji]], prvi od nezavisnosti i donošenja novog ustava: [[SRS]] 81, [[DS]] 64, [[DSS]]+[[Nova Srbija|NS]] 47, [[G17+]] 19, [[SPS]] 16, [[LDP]]-ova koalicija 15, stranke nacionalnih manjina ukupno osam zastupničkih mjesta.
* [[25. 1.]] - [[Izrael]]ski predsjednik [[Moshe Katsav]] privremeno suspendiran s položaja zbog optužbi za [[silovanje]] i seksualno zlostavljanje.
* [[28. 1.]] - Bitka kod Zarke, blizu Nadžafa: iračka vojska, uz pomoć koalicije, ubila preko 250 članova šiitske sekte Vojnici neba.
* [[30. 1.]] - Pušteni u prodaju '''[[Windows Vista]]''' i '''[[Microsoft Office 2007]]'''
* [[31. 1.]] - [[Ivica Račan]], bivši [[Hrvatska|hrvatski]] premijer i čelnik [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]], najavio privremeno povlačenje iz politike iz zdravstvenih razloga (umire u aprilu). V.d. predjsednica SDP je [[Željka Antunović]] (do juna).
* [[siječanj]] - Afera oko satova, navodno vrednih 150.000 eura, koje premijer [[Ivo Sanader]] nije prikazao u imovinskoj kartici. Počela i privatizacija &quot;Sunčanog Hvara&quot; Orco grupi.

=== Februar/Veljača ===

* [[2. 2.]] - [[Marti Ahtisari]] predstavio liderima u Beogradu i Prištini nacrt [[Ahtisarijev plan|predloga]] za konačni status [[Kosovo|Kosova]]; predsednik [[Boris Tadić]] u obraćanju narodu ga odbacuje.
* 2. 2. - Četvrti izveštaj IPCC: zagrevanje klime je neupitno; vrlo je verovatno, više od 90% verovatnoće, da je posledica ljudske aktivnosti.
* [[3. 2.]] - [[Ana Ivanović]] izgubila u finalu turnira u Tokiju od Martine Hingis i zaradila skoro 100.000 dolara i 300 poena, te se probila na 14. mesto WTA liste.
* 3. 2. - [[Italijanski nogometni savez]] otkazao sve fudbalske utakmice u [[Italija|Italiji]] nakon ubistva policajca na meču u [[Catania|Cataniji]].
* 3. 2. - Eksplozija kamiona bombe na pijaci u šiitskom delu Bagdada, najmanje 135 mrtvih.
* [[4. 2.]] - ''[[Indianapolis Colts]]'' osvojili [[Superbowl]] XLI nakon pobjede nad ''[[Chicago Bears]]ima''.
* [[10. 2.]] - Demokratski senator Ilinoisa [[Barak Obama]] objavio da će se nadmetati za kandidaturu svoje stranke za predsednika SAD i založio se za povlačenje američkih trupa iz Iraka.
* 10. 2. - [[Emir Kusturica|Emiru Kusturici]] dodeljen Orden reda viteza lepih umetnosti i književnosti, najviše francusko priznanje u oblasti kulture.
* 10. 2. - Sukob policije [[UNMIK]] i nekoliko hiljada demonstranata pokreta ”Samoopredeljenje” [[Aljbin Kurti|Aljbina Kurtija]] u Prištini, nezadovoljnih Ahtiserijevim planom - dvoje poginulih.
* 10. 2. - [[Nikola Špirić]] iz [[SNSD]] izabran za novog predsednika Saveta ministara Bosne i Hercegovine.
* [[11. 2.]] - Švedska skijašica [[Anja Pärson]] postala prva skijašica u historiji koja je osvojila zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju|Svjetskom prvenstvu u skijanju]] u svih pet disciplina.
* 11. 2. - Košarkaši [[KK FMP Železnik|FMP Železnika]] su savladali [[KK Partizan|Partizan]] 73:61 u finalu [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]].
* [[12. 2.]] - Bivši irački potpredsednik Taha Yassin Ramadan osuđen na smrt zbog Dudžailskog masakra 1982. (obešen u martu).
* 12. 2. - Još dve eksplozije u Bagdadu, sa 76 mrtvih, na lunarnu godišnjicu napada na džamiju Al Askari u Samari.
* [[13. 2.]] - Italijanska vlada je otkazala posetu Vitorija Kraksija Hrvatskoj zbog spora Hrvatske i Italije oko stradanja Italijana u Istri pri kraju Drugoga svetskoga rata.
* 13. 2. - Dogovoreno da će [[Severna Koreja]] zatvoriti nuklearno postrojenje [[Yongbyon (nuklearni centar)|Yongbyon]] u zamenu za pomoć u energiji (urađeno u julu, od 2009. ponovo radi).
* [[14. 2.]] - Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije: usvojena rezolucija kojom odbija Ahtisarijev plan; potvrđeni poslanički mandati, nije izabrano rukovodstvo parlamenta. Sednica prekinuta na neodređeno vreme.
* 14. 2. - Počinje Operacija ''Imposing Law'': multinacionalne snage na čelu sa novim komandantom gen. [[David Petraeus|Davidom Petraeusom]] i iračke snage sprovode plan suzbijanja međukonfesionalnog nasilja u [[Bagdad]]u (do novembra).
* 14. 2. - [[Gurbanguly Berdimuhammedow]] proglašen pobjednikom prvih demokratskih izbora za predsjednika [[Turkmenistan]]a.
* [[16. 2.]] - Sud u BiH osudio Gojka Jankovića ([[VRS]]) na 34 godine zatvora za zločin protiv čovečnosti u [[Foča|Foči]].
* 16. 2. - Okružni sud u Beogradu doneo novu, blažu presudu za [[zločin na Ibarskoj magistrali]]. [[SPO]] revoltiran.
* 19. 2.? - Nacionalna raketna odbrana SAD: započeti su pregovori sa Poljskom i Češkom o pozicioniranju sistema koji bi branio Evropu od raketa iz Irana. Rusija se protivi raketnoj odbrani i upozorava na novi Hladni rat.
* [[20. 2.]] - Tzv. [[OVK]] preuzela odgovornost za bombaški napad na vozila UNMIK prethodne noći u Prištini.
* 20. 2. - NATO pretresao domove Saše i Sonje Karadžić na Palama.
* 20. 2. - Afera Indeks: uhapšeno desetoro sa Pravnog fakulteta u [[Kragujevac|Kragujevcu]] zbog sumnji za primanje mita od studenata, među njima i Emilija Stanković, pomoćnik ministra sporta (optuženo 14 od 26 profesora).
* [[21. 2.]] - U Beču započeli pregovori Beograda i Prištine o predlogu Martija Ahtisarija za status Kosova i Metohije.
* [[25. 2.]] - [[79. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Departed]]'', ukupno četiri nagrade od pet nominacija.
* [[26. 2.]] - [[Međunarodni sud pravde]] u Hagu po tužbi ''BiH protiv SRJ'' presudio da Srbija nije počinila niti saučestvovala u genocidu. Neće biti ratne odštete. Sud je Srbiju proglasio odgovornom za „nečinjenje svega što je bilo u njenoj moći da spreči genocid“, niti je gonila počinioce.
* [[27. 2.]] - Beograd zatražio formiranje srpskog entiteta na Kosovu i Metohiji.
* 27. 2. - &quot;Kineska korekcija&quot;: Šangajska berza pala 9% nakon glasina o povećanju kamatnih stopa, a [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] zatim 3,29%, najviše od napada 11. septembra.
* 27. 2. - Tokom posete potpreds. Dicka Cheneya bazi Bagram u Afganistanu, bombaš samoubica se detonirao na jednoj kapiji - 23 mrtvih, uglavnom Afganaca.
* 27. 2. - [[Vijeće za implementaciju mira]] odlučilo u Briselu da [[OHR]] ostane još godinu dana, do juna 2008.
* [[28. 2.]] - EU najavljuje smanjenje [[Operacija Althea|EUFOR]]-a u BiH sa 6.500 na oko 2.500 u narednim mjesecima.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Naberezhnaya Tower 20th October 2012.JPG|mini|200px|[[Kula Naberežnaja]] u Moskvi, najviša zgrada u Evropi do 2009.]]
* [[2. 3.]] - [[Ramzan Kadirov]], v. d. od 15. 2., potvrđen je kao predsednik [[Čečenija|Čečenije]].
* [[5. 3.]] - Počelo prvo suđenje [[Ramush Haradinaj|Ramushu Haradinaju]] u Hagu (oslobođen sledeće godine, primećeno zastrašivanje svedoka; ali oslobođen je i 2012).
* [[6. 3.]] - Napad na šiitske hodočasnike u [[Hila|Hili]] u Iraku, 115 mrtvih.
* 6. 3 - Prve trupe Misije Afričke unije u Somaliji (AMISOM) stižu u [[Mogadishu]], u kome je prethodnih dana došlo do eskalacije nasilja, islamističke pobune protiv Etiopljana i Prelazne federalne vlade (misija traje do 2022).
* [[9. 3.]] - Bivši direktor [[C-market]]a, [[Slobodan Radulović]], koji je u bekstvu, dostavio sudu pismo u kome tvrdi da je premijer Koštunica omogućio [[Miroslav Mišković|Miroslavu Miškoviću]] da uz posredovanje [[Milan Beko|Milana Beka]] preuzme C-market.
* [[10. 3.]] - U [[Beč]]u održana poslednja runda pregovora o statusu Kosova - bez dogovora.
* [[11. 3.]] - [[Francuska|Francuski]] predsjednik [[Jacques Chirac]] najavio kako se na izborima 2007. godine neće natjecati za treći mandat.
* 11. 3. - [[SAD]] i [[Kanada]] uvode [[ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] četiri tjedna ranije od uobičajene prakse, u cilju štednje energije.
* [[12. 3.]] - BBC-jev dopisnik Alan Johnston kidnapovan u Gazi od strane grupe Armija Islama (pušten u julu, nakon pritiska Hamasa).
* [[16. 3.]] - U NR Kini je, nakon široke javne rasprave, usvojen Zakon o imovini, koji bolje štiti privatnu imovinu (prevaziđen Građanskim zakonom 2021).
* [[17. 3.]] - Nedaleko od [[Novi Pazar|Novog Pazara]] uhapšena grupa [[vehabije|vehabija]].
* [[18. 3.]] - [[Bob Woolmer]], trener [[pakistan]]ske [[kriket]] reprezentacije, iznenada umro na [[Jamajka|Jamajci]], nakon eliminacije njegovog tima.
* [[19. 3.]] - Eksplozija metana u rudniku kod [[Novokuznjeck]]a u Rusiji, 108 mrtvih.
* [[21. 3.]] - U Rusiji objavljen dan žalosti nakon što je 173 ljudi stradalo u rudarskoj nesreći, padu aviona i požaru u domu za stare.
* [[23. 3.]] - [[Iran]]ska Revolucionarna garda u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] zarobila 15 [[UK|britanskih]] mornara i marinaca s broda ''HMS Cornwall'' (pušteni 4. 4.).
* [[24. 3.]] - Rezolucija 1747 SB UN: pojačane sankcije Iranu povodom nuklearnog programa, uvedene u decembru (ukinute nakon sporazuma 2015, SAD ih vraćaju 2018, Iran odustaje od sporazuma 2025).
* [[26. 3.]] - Ujedinjene nacije objavile [[Ahtisarijev plan]] za Kosovo koji je predat generalnom sekretaru UN, Ban Ki Munu, a koji predviđa međunarodno nadziranu nezavisnost za pokrajinu.
* 27 - 28. 3. - Kamioni-bombe i pucnjava iz odmazde sutradan u turkmenskom gradu [[Tal Afar]] na severu Iraka, 152 mrtvih.
* [[29. 3.]] - Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom ocenjuje da je Ahtisarijev plan najbolje rešenje za Kosovo.

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007]] u [[Melbourne]]u: [[Hrvatska vaterpolo reprezentacija|Hrvatska]] 1, Srbija 4.
* 1. 4. - [[Novak Đoković]] osvojio [[Miami Masters]] bez izgubljenog seta, kao najmlađi teniser (7. je na ATP listi).
* [[2. 4.]] - [[Ukrajinska politička kriza (2007)|Ukrajinska politička kriza]]: pošto se [[Viktor Janukovič|Janukovičeva]] koalicija bližila dvotrećinskoj većini usled prelaza iz opozicije, predsjednik [[Viktor Juščenko]] raspustio [[ukrajina|ukrajinski]] parlament - ali, odbija se razići.
* [[3. 4.]] - Na sednici Saveta bezbednosti UN, srpski premijer [[Vojislav Koštunica]] odbacio Ahtisarijev plan.
* 3. 4. - V150, specijalna konfiguracija francuskog brzog voza [[TGV]], dostiže rekordnu brzinu od 574,8&amp;nbsp;km/h (→ [[AGV]]).
* [[7. 4.]] - Ujedinjeni [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|Liberalno-demokratska partija]] i [[Građanski savez Srbije]].
* 7. 4. - [[SAD|Američki]] milijarder [[Charles Simonyi]] s [[Rusija|ruskom]] svemirskom letjelicom odletio prema [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]].
* [[10. 4.]] - Presuda &quot;Škorpionima&quot; za zločin u Trnovu: kazne od 5 do 20 godina.
* 10. 4. - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 10.000 članaka.
* [[11. 4.]] - Izjava nemačkog ambasadora da bi [[Kosovo]] trebalo rešiti &quot;u smislu nadzirane nezavisnosti&quot; da se ne bi otvorili problemi u Vojvodini i Sandžaku izazvala oštre kritike i izvinjenje ambasadora.
* [[12. 4.]] - Terorizam u Bagdadu: kamionom-bombom srušen jedan most preko Tigra; samoubica se detonirao u kafeteriji parlamenta.
* [[14. 4.]] - Pokušano ubistvo novinara beogradskog nedeljnika &quot;[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]&quot;, [[Dejan Anastasijević|Dejana Anastasijevića]] - nepoznati počinioci podmetnuli bombu ispod prozora njegovog stana.
* 14. 4. - U Ankari održan prvi od masovnih Mitinga za Republiku, pred početak predsedničkog izbornog procesa, u podršku sekularizmu.
* 14 - 15. 4. - Pokušaji Marševa nesaglasnih u Moskvi i Sankt Peterburgu.
* [[16. 4.]] - [[Masakr u Virdžinijskom politehničkom institutu]] u gradu [[Blacksburg]]: naoružani napadač ubio 27 studenata i 5 profesora.
* [[18. 4.]] - Pet automobila bombi eksplodiralo u šiitskim područjima Bagdada - 198 mrtvih.
* [[20. 4.]] - U sukobu sa pripadnicima MUP-a Srbije kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], ubijen vođa [[vehabije|vehabija]].
* [[23. 4.]] - Otkriven prvi planet sličan [[Zemlja|Zemlji]], [[Gliese 581 c]] (dodatna istraživanja ukazuju da nije pogodna za život).
* [[26. 4.]] - Beograd posetila Misija Saveta bezbednosti UN koja je razgovarala sa najvišim srpskim zvaničnicima.
* 26. 4. - Ofanziva etiopskih snaga i somalske tranzicione vlade u Mogadišu se završava - uprkos velikim žrtvama i razaranjima, islamistička pobuna se nastavlja.
* [[27. 4.]] - Kod Šatoja u Čečeniji pao vojni helikopter Mi-8 sa ruskim specijalnim snagama, ukupno 20 mrtvih.
* [[27.4.|27]] - [[30. 4.]] - [[Neredi u Talinu 2007.|Neredi u Talinu]] i cyber-napadi na [[Estonija|Estoniju]] usled seobe &quot;Bronzanog vojnika&quot; crvenoarmejca sa trga na groblje u [[Talin]]u.
* [[28. 4.]] - U Ravaničkoj pećini stradala četvorica speleologa, asistent i trojica studenata Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.
* [[29. 4.]] - Procenjenih milion ljudi na mitingu sekularista u Istanbulu protiv premijera [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğana]] i kandidature [[Abdulah Gul|Abdulaha Gula]] za predsednika.

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Laburistička stranka (UK)|Laburistička stranka]] [[UK|britanskog]] premijera [[Tony Blair|Tonyja Blaira]] doživjela težak poraz na regionalnim izborima u [[Škotska|Škotskoj]] i [[Wales]]u, te lokalnim izborima u [[Engleska|Engleskoj]]. Premijer [[Tony Blair]] izjavljuje 10. 5. da će odstupiti pred kraj juna.
* 3. 5. - Na letovanju u Portugalu nestala 4-godišnja [[Madeleine McCann]].
* [[6. 5.]] - Desni kandidat [[Nicolas Sarkozy]] je pobedio socijalistkinju [[Ségolène Royal]] sa 53% glasova - predsjednik [[Francuska|Francuske]] do 2012.
* [[8. 5.]] - Oko 03:30 časova, nakon 15-točasovne rasprave, 142 poslanika [[SRS]], [[SPS]] i [[DSS]] izabralo radikala [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]] za predsednika Skupštine Srbije. Istoga dana, izabrana su tri potpredsednika: [[Nataša Jovanović]] (SRS), [[Milutin Mrkonjić]] (SPS) i [[Radojko Obradović]] (DSS). [[Savet Evrope]] nezadovoljan.
* [[8. 5.]] - Posle pet godina obnovljena skupština u [[Severna Irska|Severnoj Irskoj]], prvi ministar [[Ian Paisley]], zamenik [[Martin McGuinness]].
* [[9. 5.]] - Tomislav Nikolić izjavio da bi izbori u Srbiji (ako se ne bi formirala nova vlada) mogli biti odloženi ako bi parlament na predlog vlade objavio vanredno stanje.
[[Datoteka:ESC 2007 Serbia - Marija Serifovic - Molitva.jpg|thumb|220px|[[Marija Šerifović]], &quot;Molitva&quot;]]
* [[11. 5.]] - Srbija preuzela predsedavanje Komitetom ministara Saveta Evrope. Istoga dana, lideri DS, DSS i G17 plus (Tadić, Koštunica i Mlađan Dinkić) postigli sporazum o formiranju nove Vlade.
* 11. 5. - [[Crna Gora]] je postala 47. članica [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]].
* 11. 5. - Umro je [[Malietoa Tanumafili II od Samoe|Malietoa Tanumafili II]], šef države [[Samoa]] od 1962. Slijedi [[Tufuga Efi]] (do 2017).
* 10 - [[12. 5.]] - [[Eurosong 2007]] u Helsinkiju: pobedila [[Marija Šerifović]] iz Srbije (&quot;Molitva&quot;), [[Marija Šestić]] iz BiH 11. (&quot;Rijeka bez imena&quot;).
* [[13. 5.]] - Posle dvodnevne rasprave o poverenju, Tomislav Nikolić, nakon nepunih šest dana, podneo ostavku na dužnost predsednika Skupštine Srbije.
* 13. 5. - Milion demonstranata u turskom [[Izmir]]u podržava svetovnu državu.
* [[15. 5.]] - Pola sata pre isteka ustavnog roka formirana nova Vlada Srbije: premijer ostaje [[Vojislav Koštunica]] (DSS), jedini potpredsednik [[Božidar Đelić]] (DS), ministar unutr. poslova ostaje [[Dragan Jočić]] (DSS); neki novi ministri: odbrana [[Dragan Šutanovac]] (DS), pravda [[Dušan Petrović]] (DS), finansije [[Mirko Cvetković]] (DS).
* [[16. 5.]] - [[Alex Salmond]] je Prvi ministar [[Škotska|Škotske]], prvi iz [[Škotska nacionalna stranka|Škotske nacionalne stranke]].
* [[17. 5.]] - Okončan raskol [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] i [[Ruska pravoslavna zagranična crkva|Ruske zagranične crkve]] (osnovane [[1921]]. u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]).
* [[19. 5.]] - Rumunski predsednik [[Trajan Basesku]] podržan sa 75% na referendumu.
* [[20. 5.]] - Alpinistička ekspedicija iz Srbije se popela na [[Mont Everest]].
* 20. 5. - [[Mohammed bin Rashid Al Maktoum]], vladar [[Dubai]]a i potpredsednik [[UAE]], dao 10 milijardi dolara za obrazovnu fondaciju.
* 21 - 27. 5. - U Zagrebu održano Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu: Kinezi uzeli sve zlatne i srebrne medalje, kao i 4 od 10 brončanih.
* [[22. 5.]] - Britanske vlasti optužile [[Andrej Lugovoj|Andreja Lugovoja]] za prošlogodišnje ubistvo [[Aleksandar Litvinenko|Aleksandra Litvinenka]], Rusija odbija ekstradiciju.
* [[23. 5.]] - [[Milorad Ulemek Legija]] i [[Zvezdan Jovanović]] osuđeni na po 40 godina zatvora zbog atentata na srpskog premijera [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (ukupna dužina kazni svim optuženima 378 godina).
* 23. 5. - ''[[AC Milan]]'' pobjedom nad ''[[Liverpool FC|Liverpoolom]]'' osvojio [[Liga prvaka|UEFA-ine Ligu prvaka]] za 2007.
* 23. 5. - Poslanik DS, [[Oliver Dulić]], izabran za predsednika Skupštine Srbije.
* [[26. 5.]] - Akcija lepljenja plakata &quot;Bulevar Ratka Mladića&quot; u Bulevaru AVNOJ-a (uskoro Bulevar Zorana Đinđića), na čelu sa funkcionerom radikala [[Aleksandar Vučić|Aleksandrom Vučićem]].
* [[27. 5.]] - Rumunjski reditelj [[Kristijan Munđiu]] osvojio je na [[Kanski festival|Kanskom festivalu]] Zlatnu palmu za film „Četiri mjeseca, tri tjedna i dva dana.“
* 27. 5. - Drugi pokušaj parade ponosa u Moskvi: učesnici su napadnuti, uključujući strance.
* [[29. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]] je predsednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon [[Olusegun Obasanjo|Oluseguna Obasanja]] (do smrti 2010).
* [[31. 5.]] - [[Robert Zelik]], bivši američki trgovinski predstavnik, imenovan je od strane [[Džordž Voker Buš|Georga W. Busha]] za novog direktora [[Svjetska banka|Svjetske banke]] (do 2012).
* 31. 5. - [[Zdravko Tolimir]], optužen za ratne zločine u [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Žepa|Žepi]], uhapšen je na Drini kod Ljubovije (osuđen u Hagu na doživotni zatvor 2012, umro 2016).

=== Jun/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Zoran Milanović]] izabran za novog predsjednika [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]] (premijer 2011-16, predsjednik 2020-...).
* [[4. 6.]] - [[Karla del Ponte]] otpočela četvorodnevnu posetu Beogradu.
* 6 - 8. 6. - Samit [[G8]] u [[Heiligendamm]]u: teme su promena klime, međunarodna pomoć, tenzije SAD-Rusija oko antiraketne odbrane.
* [[7. 6.]] - U časopisu &quot;Science&quot; je objavljeno da je [[Marin Soljačić]] sa suradnicima u praksi izveo prvi [[eksperiment]] bežičnog prijenosa [[Energija|energije]].
* 7. 6. - ''[[Anaheim Ducks]]'' osvojili [[Stanley Cup]].
* [[9. 6.]] - [[Justine Henin]] pobjedom nad [[Ana Ivanović|Anom Ivanović]] po treći put zaredom osvojila teniski turnir u [[Roland Garros]]u (Srbija je na ovom turniru imala pet predstavnika u 10 polufinala).
* [[10. 6.]] - Američki predsednik [[George W. Bush]] burno pozdravljen u Albaniji.
* 10. 6. - Koalicija [[Belgija|belgijskog]] premijera [[Guy Verhofstadt|Guya Verhofstaadta]] poražena na parlamentarnim izborima. Pregovori o novoj vladi se rastežu zbog pitanja ustavne reforme, [[Yves Leterme]] formira kabinet tek sledećeg marta, postavljaju se pitanja o opstanku zemlje.
* [[10. 6.|10]] - [[15. 6.]] - [[Bitka za Gazu (2007)|Bitka za Gazu]]: [[Hamas]] uzima svu vlast u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], vrhunac [[Konflikt Fatah-Hamas|konflikta Fatah-Hamas]].
* [[12. 6.]] - [[Milan Martić]], bivši predsjednik [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], na [[ICTY|haškom sudu]] osuđen na 35 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti (potvrđeno sljedeće godine).
* [[13. 6.]] - Posle više od godinu dana obnovljeni pregovori Evropske unije i Srbije o stabilizaciji i asocijaciji.
* 13. 6. - [[Shimon Peres]] izabran za predsjednika [[Izrael]]a (do 2014).
* 13. 6. - Srušeni minareti [[Džamija Al-Askari|Džamije Al-Askari]] u Iraku, čija je kupola uništena prošle godine, a sahat-kula sledećeg meseca (obnovljena do 2017).
* [[14. 6.]] - Kroz [[Bernske Alpe]] je otvoren [[Bazni tunel Lötschberg]], najduži železnički tunel, od 34,57 km (radi od decembra, tek 2024. odlučeno da se dovrši druga cev).
* 14. 6. - ''[[San Antonio Spurs]]'' pobjedom nad ''[[Cleveland Cavaliers]]ima'' osvojili četvrti naslov prvaka [[NBA]].
* [[15. 6.]] - Raspisana međunarodna poternica za [[Stanko Subotić|Stankom Subotićem]] i [[Marko Milošević|Markom Miloševićem]], osumnjičenima za šverc duvana.
* [[16. 6.]] - [[Rat u Iraku]]: multinacionalne snage pokreću Operaciju ''Phantom Thunder'', sa nizom podoperacija širom zemlje, do avgusta proteruju ustanike sa mnogih teritorija.
* [[17. 6.]] - Blok stranaka [[desnica|desnice]] povezan s predsjednikom [[Nicolas Sarkozy|Sarkozyjem]] osvojio većinu na parlamentarnim izborima u [[Francuska|Francuskoj]];
* 17. 6. - [[VK Jug]] i [[KK Cibona]] su postali novi hrvatski prvaci u [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2006/07.|vaterpolu]] odn. [[A-1 HKL 2006./07.|košarci]].
* 17. 6. - U [[Budva|Budvi]] uhićen general srpske policije u mirovini [[Vlastimir Đorđević]], koji je pred Haaškim tribunalom optužen za ratne zločine [[Rat na Kosovu|na Kosovu]] 1999. (2011. osuđen na 27 godina, smanjeno na 18, pušten 2025).
[[Datoteka:IPhone hands on trial.jpg|thumb|[[iPhone]] prve generacije]]
* [[17.6.|17]] - [[27. 6.]] - [[Vrućina u Evropi 2007.]] naročito pogađa jugoistok Evrope (prva runda). U Grčkoj inicira [[Šumski požari u Grčkoj (2007)|velike šumske požare]] koji traju do početka septembra.
* [[18. 6.]] - U Zagrebu počinje suđenje [[Mirko Norac|Mirku Norcu]] i [[Rahim Ademi|Rahimu Ademiju]].
* [[19. 6.]] - Kamion-bomba eksplodirao ispred šiitske džamije Al-Hilani u Bagdadu, najmanje 78 mrtvih.
* [[23. 6.]] - Za [[Crna Gora|Crnu Goru]] je uveden predbroj +382 (+381 ostao [[Srbija|Srbiji]]).
* [[24. 6.]] - Košarkaški klub [[KK Partizan|Partizan]] postao prvi šampion Srbije.
* 24. 6. - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] se u emisiji &quot;[[Nedjeljom u 2]]&quot; izvinjava &quot;svim pripadnicima hrvatskog naroda koje su učinili nesrećnima pripadnici moga naroda&quot;.
* [[26. 6.]] - [[Red Hot Chili Peppers]] svirali u [[Inđija|Inđiji]].
* [[27. 6.]] - [[Gordon Brown]] preuzeo dužnost novog [[UK|britanskog]] [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijera]] (do 2010); inostrani resor ima [[David Miliband]].
* [[28. 6.]] - [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] i [[Gamzigrad]] su među novim mestima [[Svjetska baština|svetske baštine]] [[UNESCO]]
* [[29. 6.]] - Počinje prodaja [[iPhone]]-a prve generacije u SAD. [[Pametni telefon]] sa ''multi-touch'' tehnologijom, sa prstima kao glavnim sredstvom inputa; može renderovati pune sajtove.
** Mobilni pristup internetu će prevazići stoni u oktobru 2016.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/technology/2016/nov/02/mobile-web-browsing-desktop-smartphones-tablets Mobile web browsing overtakes desktop for the first time]. theguardian.com 2 Nov 2016&lt;/ref&gt;
** [[Društvena mreža|Društvene mreže]] napreduju: ''[[Myspace]]'' je na vrhuncu, ''[[Facebook]]'' će ga preteći 2008/09. ''[[Twitter]]'' je u brzom rastu od ove godine. Za ''[[YouTube]]'' se tvrdi da ima saobraćaj kao čitav internet 2000.
* 29. 6. - [[Europapress holding]] kupila &quot;[[Feral Tribune]]&quot; koji je imao problema zbog neplaćenog PDV-a (izlazi još godinu dana).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - [[Miroslav Lajčak]] je novi [[Visoki predstavnik za BiH]] i specijalni predstavnik EU, nakon [[Christian Schwarz-Schilling]]a (do 2009).
* [[7. 7.]] - Proglašeno &quot;[[Novih sedam čuda svijeta]]&quot;: [[Kineski zid]], [[Koloseum]], [[Taj Mahal]], [[Machu Picchu]], [[Kip Krista Iskupitelja|Krist Iskupitelj]], [[Petra]] i [[Chichen Itza]].
* 7. 7. - Samoubica sa kamionom bombom ubio 156 ljudi u mestu Amirli na severoistoku Iraka, čiji su stanovnici uglavnom šiitski [[Irački Turkmeni|Turkmeni]].
* [[8. 7.]] - Predstavljen je [[Boeing 787]] Dreamliner (u saobraćaju od 2011).
* [[9. 7.]] - U [[Buenos Aires]]u pao prvi sneg od 1918.
[[Datoteka:Red Mosque Islamabad 1.jpg|160px|mini|Crvena džamija u Islamabadu]]
* [[11. 7.]] - [[Opsada Crvene džamije]] u [[Islamabad]]u: vojska zauzela kompleks islamističke džamije i medrese Džamija Hafsa, uz 154 mrtvih. Talibani i plemenski militanti odbacuju prošlogodišnje primirje, počinje Treći [[Rat u sjeverozapadnom Pakistanu|waziristanski rat]] (do 2017).
* [[13. 7.]] - Hiperinflacija u [[Zimbabve]]u: vlada je privremno prestala objavljivati rezultate.
* [[14. 7.]] - [[Rolingstons]]i svirali u Beogradu (u [[Budva|Budvi]] su bili [[9. 7.]]).
* 14. 7. - Putin objavio da će Rusija za 150 dana suspendovati učešće u [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovoru o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]] iz 1990. - smatra ga zastarelim s obzirom na nestanak Varšavskog pakta i SSSR i širenje NATO, a tu su i planovi SAD za raketnu odbranu.
* [[15. 7.]] - Antun Gudelj, ranije osuđivan za ubojstvo [[Josip Reihl-Kir]]a, izručen iz Australije u Hrvatsku.
* [[16.7.|16]] - [[22. 7.]] - U Srbiji gorelo 3.513 ha šuma na 47 lokacija.
* [[18. 7.]] - Međunarodna nuklearna agencija IAEA je potvrdila da su zatvorena sva nuklearna postrojenja u Jongbjonu, nakon što je Severnoj Koreji isporučen mazut (aktivnosti se nastavljaju 2009).
[[Datoteka:Mad Men (logo).svg|mini|Logo serije ''[[Mad Men]]'']]
* [[19. 7.]] - [[Zlatno doba televizije]]: na kablovskom kanalu AMC prikazana prva epizoda serije ''[[Mad Men]]'' - 92 epizode u sedam sezona do 2015.
* [[20. 7.]] - Zapadni kosponzori su povukli nacrt rezolucije Saveta bezbednosti UN o Kosovu, pošto se Rusija nije složila s njim.&lt;ref&gt;[https://mid.ru/en/foreign_policy/news/1597386/ Situation Surrounding Consideration of Kosovo Problem in UN Security Council]. mid.ru 21 July 2007&lt;/ref&gt;
* [[21. 7.]] - ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows]]'', poslednji roman iz serije, obara rekord najbrže prodaje (dva filma po njemu su prikazana 2010. i '11.).
* 21. 7. - Građevina ''[[Burj Khalifa|Burj Dubai]]'' pretiče [[Taipei 101]], sa 509 metara (u septembru će preteći i torontanski [[CN toranj]]).
* [[22. 7.]] - Ubedljiva pobeda [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğanove]] [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] u Turskoj.
* 22. 7. - U Rusiji objavljeno [[Pismo deset akademika]] predsedniku Putinu protiv klerikalizacije u Rusiji.
* [[23. 7.]] - Otvorena [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]], obnovljena Zgrada Izvršnog vijeća.
* [[24. 7.]] - Rekordna vrućina: Beograd 43,6&amp;nbsp;°C, [[Smederevska Palanka]] 44,9&amp;nbsp;°C (najviša ikad zabeležena temperatura u Srbiji).
* 24. 7. - Skupština Srbije usvojila ''Rezoluciju o neophodnosti pravednog rešavanja pitanja Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija, zasnovanog na međunarodnom pravu''.
* 24. 7. - [[Suđenje medicinskim djelatnicima u Libiji]]: posredovanjem francuskih, &quot;prva dama&quot; Cécilia Sarkozy, i evropskih posrednika pet bugarskih medicinskih sestara i palestinski doktor napustili Libiju.
* [[25. 7.]] - Otvoreno pismo uglednika [[Hrvati|Hrvata]] iz Vojvodine političkom i kulturnom vrhu RH u kojem ih pozivaju na akciju protiv politike asimiliranja Hrvata u Srbiji.
* [[27. 7.]] - [[Višestruko ubistvo u Jabukovcu]]: ubijeno devet ljudi u selu kod Negotina.
* [[29. 7.]] - [[Liberalno-demokratska stranka (Japan)|Liberalno-demokratska stranka]] premijera [[Shinzo Abe|Shinza Abea]] teško poražena na izborima za gornji dom [[japan]]skog [[parlament]]a.
* 29. 7. - Reprezentacija [[Irak]]a osvojila finale [[Azijski kup u fudbalu|Azijskog kupa u fudbalu]].
* [[31. 7.]] - Završava se Operacija Banner, pomoć britanske vojske snagama reda u Severnoj Irskoj, započeta 1969. na početku [[Sjevernoirski sukob|Nevolja]].

=== Avgust/Kolovoz ===
[[Datoteka:Kornati 95.jpg|thumb|250px|[[Kornati]]]]
* [[2. 8.]] - [[Karlovac|Karlovačka]] mljekara KIM prodana firmi Chemoderm iz [[Duga Resa|Duge Rese]] - sindikati nezadovoljni, izbija afera.
* 2. 8. - Ruska ekspedicija [[Arktika 2007]] u podmorje [[Severni ledeni okean|Severnog ledenog okeana]]: postavljena ruska zastava na Severnom polu.
* [[9. 8.]] - Banka [[BNP Paribas]] obustavlja isplate iz tri [[hedž fond]]a zbog potpune nelikvidnosti - na površinu izlazi [[kriza likvidnosti]], počinje '''[[Svetska finansijska kriza 2007-2008]]''' iz koje nastaje '''[[Svetska ekonomska kriza]]'''.
* [[12. 8.]] - [[Rivalstvo Đokovića i Federera]]: Đoković u Montrealu odnosi prvu pobedu.
* [[14. 8.]] - Napad na [[Jazidi|Jazide]] u severnom Iraku, četiri bombe odnose 796 života.
* [[15. 8.]] - U [[Potres u Peruu 2007.|potresu snage 8.0]] u [[Peru]]u poginulo preko 510 osoba.
* [[18. 8.]] - U [[Žitište|Žitištu]] kod [[Zrenjanin]]a otkriven spomenik filmskom junaku [[Rocky|Rokiju Balboi]].
* [[20. 8.]] - Ministar za kapitalne investicije [[Velimir Ilić]] pokazao novinarima manji deo ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa [[Horgoš]]-[[Požega (Srbija)|Požega]], ostalo i dalje tajna. Vlada tri dana kasnije odlučila da ugovor o koncesiji za autoput Horgoš-Požega (sa aneksima) objavi na svom sajtu.
* [[24. 8.]] - Vlada Srbije potvrdila odluku da više ne finansira firmu &quot;Zastava zapošljavanje i obrazovanje&quot;, kojoj je u prethodnih šest godina uplaćeno preko 100 miliona eura.
* 24. 8. - U Grčkoj počinju [[Šumski požari u Grčkoj (2007)|katastrofalni šumski požari]], najveći su ugašeni do 2. 9., ostaje 65 žrtava i procenjena šteta od 4 milijarde eura.
* [[28. 8.]] - [[Abdullah Gul]] izabran za predsednika [[Turska|Turske]] (do [[2014]]).
* [[28. 8.]] - [[8. 9.]] - [[Episkop Filaret]] štrajkuje glađu na crnogorskoj granici jer mu nije dozvoljen ulaz u tu državu.
* [[30. 8.]] - [[Kornatska tragedija]]: smrt 11 vatrogasaca na [[Kornati]]ma.

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:Osaka07 D9A WHigh Jump VC.jpg|thumb|200px|[[Blanka Vlašić]] svjetski prvak]]
* [[2. 9.]] - [[Hrvatska]] takmičarka [[Blanka Vlašić]] osvojila zlatnu medalju u [[skok u vis|skoku u vis]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svetskom prvenstvu]] u [[Osaka|Osaki]].
* [[3. 9.]] - Biznismen i avanturista [[Steve Fossett]] nestao leteći iznad [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevade]], ostaci pronađeni sledeće godine.
* [[3. 9.|3]] - [[16. 9.]] - U Španiji održano [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.]]: Rusija 1, Hrvatska 6, Srbija 13-16; među prvih deset strelaca [[Milan Gurović]], [[Darko Miličić]] (SR) i [[Marko Popović (košarkaš, rođen 1982.)|Marko Popović]] (HR).
* [[5. 9.]] - [[Aleksandar Simić]], savetnik premijera Koštunice, izjavio u novinama da je [[Crna Gora]] &quot;kvazidržava&quot; (u vezi sa slučajem episkopa Filareta).
* [[6. 9.]] - [[Operacija Orchard]]: izraelski avioni gađali nuklearni reaktor na istoku Sirije.
* [[11. 9.]] - U Rusiji testirano [[termobarično oružje]] (vakuumska bomba) nazvana &quot;Otac svih bombi&quot; jer je sa ekvivalentom 44 tone TNT bila najjača konvencionalna bomba na svetu.
* [[14. 9.]] - [[Viktor Zubkov]] novi premijer [[Rusija|Rusije]] (do 2008).
* 14. 9. - Velike poplave u zapadnoj i istočnoj Africi, 250 mrtvih.
* [[16. 9.]] - Izbori u Grčkoj, [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova Demokracija]] ostaje najjača stranka.
* [[25. 9.]] - Tuča između poslanika albanskih stranaka DPA i DUI u makedonskom Sobranju, naoružane pristalice DUI pokušale ući u zgradu.
* [[26. 9.]] - Prvostepene presude &quot;Vukovarskoj trojci&quot; pred [[ICTY]]: [[Mile Mrkšić]] na 20 godina (potvrđeno 2012) i [[Veselin Šljivančanin]] 5 godina (oslobođen 2011. posle dve promene kazne); [[Miroslav Radić]] oslobođen.
* [[27. 9.]] - Umro [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik [[Beograd]]a.
* [[28. 9.]] - Susret delegacija Beograda i Prištine na najvišem nivou u misiji EU pri UN u Njujorku - deklaracija o uzdržavanju od pretnji i nasilja tokom pregovora.
* 20 - [[30. 9.]] - [[Datoteka:Volleyball (indoor) pictogram.svg|25px]] U Belgiji i Luksemburgu održan Evropski šampionat u odbojci za žene: Italija 1, Srbija 2, Hrvatska 14; [[Jovana Brakočević]] najbolji server a [[Maja Ognjenović]] tehničar.
* [[30. 9.]] - Umro [[Milan Jelić]], predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
* 30. 9. - Vanredni izbori u [[Ukrajina|Ukrajini]] nakon [[Ukrajinska politička kriza (2007)|političke krize]]: najviše glasova pojedinačno za [[Partija regiona|Partiju regiona]], zbirno za &quot;[[Narančasta revolucija|narančaste]]&quot; liste.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Beogradski Parking servis započeo akciju &quot;Đaci Vas mole, usporite pored škole&quot;.
* [[7. 10.]] - Za vreme Antifašističkog skupa u [[Novi Sad|Novom Sadu]], pripadnici neonacističke grupe Nacionalni Stroj (lider [[Goran Davidović]] - Firer). kamenovali su demonstrante. Žandarmerija je svih 54 neonacista, među njima i slovačke državljane pohapsila.
* 7. 10. - U [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] u toku večernjeg programa izvršen destruktivni napad na dve televizijske stanice. Počinioci su još nepoznati, ali se početkom naredne nedelje spekuliše o vehabijama sa jedne ili policiji sa druge strane. Situacija u Srbiji je zbog ovoga naredne nedelje napeta.
* [[10. 10.]] - Na Šultenovačkom brdu kod Novog Pazara napadnut predajnik radija &quot;Sto Plus&quot;.
* [[11. 10.]] - Reis ul-Ulema Islamske Zajednice Srbije, [[Adem Zilkić]] i zvanično stupio na tu funkciju, zamenivši [[Hamdija Jusufspahić|Hamdiju Jusufspahića]], te se uputio u Novi Pazar.
* 11. 10. - U Srbiji raspisane nagrade od milion eura za informacije koje bi dovele do hapšenja [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]].
* [[12. 10.]] - [[Dragan Stojković]] Piksi iznenada podneo ostavku na mesto predsednika [[FK Crvena zvezda]].
* 12. 10. - Rusija još jednom pozvala SAD da prekinu sa projektom [[raketni štit|raketnog štita]], te je zapretila da će se povući iz sporazuma o nuklearnom razoružanju.
* [[15. 10.]] - [[Evropska unija]] i [[Crna Gora]] su u [[Luksemburg]]u potpisale [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]].
* [[16. 10.]] - U prometnoj nesreći kod [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] poginuo makedonski pjevač [[Toše Proeski]].
* [[19. 10.]] - {{flagicon|Crna Gora}} [[Skupština Republike Crne Gore|Skupština]] izglasala novi [[Ustav Crne Gore]] (proglašen tri dana kasnije) - službeni jezik [[crnogorski jezik|crnogorski]], srpske stranke glasale protiv.
* 19. 10. - Visoki predstavnik Miroslav Lajčak nametnuo Zakon o Savjetu ministara BiH - kvorum je većina ministara, dovoljan po jedan iz tri naroda.
* 18/19. 10. - Dogovoren [[Lisabonski ugovor]].
* [[21. 10.]] - Na izvanrednim parlamentarnim izborima u [[Poljska|Poljskoj]] liberalna [[Građanska platforma]] [[Donald Tusk|Donalda Tuska]] porazila vladajuću desničarsku stranku [[Pravo i pravda]] premijera [[Jaroslaw Kaczynski|Jaroslawa Kaczynskog]].
* [[24. 10.]] - Počela gradnja [[Pelješki most|Pelješkoga mosta]] (spor napredak, radovi obustavljeni 2012.).
[[Datoteka:Singapore Airlines A380-841 (9V-SKA) taking off from Zurich International Airport.jpg|mini|270px|[[Airbus A380]]]]
* [[25. 10.]] - [[Airbus A380]], najveći putnički avion na svetu, ulazi u službu u kompaniji [[Singapore Airlines]].
* [[28. 10.]] - [[Cristina Fernández de Kirchner]], prva dama [[Argentina|Argentine]], pobijedila na predsjedničkim izborima (predsjednica do 2015).
* 28. 10. - U Vatikanu beatifikovano [[498 španjolskih mučenika]] iz 1930-tih.
* [[29. 10.]] - Prodate [[Robne kuće Beograd]] - kupac je &quot;Verano Motors&quot; za € 360 miliona.

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - Kriza u [[BiH]] nakon ostavke premijera [[Nikola Špirić|Špirića]] povodom Lajčakovih parlamentarnih reformi - vraća se i formalno u decembru.
* [[3. 11.]] - Predsednik [[Pakistan]]a [[Pervez Mušaraf]] proglasio je vanredno stanje u zemlji (traje do 15. 12.), smenio predsednika Vrhovnog suda i zabranio nezavisne medije.
* [[7. 11.]] - Nakon više od četiri i po godine od predaje, pred [[Haški tribunal|Haškim tribunalom]] počelo suđenje lideru Srpske radikalne stranke [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]].
* 7. 11. - Parafiran [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] EU i Srbije.
* 7. 11. - [[Operacija Planinska bura]] u Makedoniji: uspešna antiteroristička akcija u selu [[Brodec (Tetovo)]].
* [[11. 11.]] - [[Danilo Türk]] (nezavisan) izabran za predsednika Slovenije (mandat od 23. decembra), protivkandidat bio [[Lojze Peterle]].
* [[13. 11.]] - Ruska vojska završila povlačenje iz baze u [[Batumi]]ju, Gruzija (rok je bio kraj 2008.).
* [[15. 11.]] - Ciklon Sidr pogodio Bangladeš, procenjeno do 10.000 žrtava.
[[Datoteka:Fontana ispred zgrade Vlade RS.jpg|mini|250px|Fontana ispred [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske|zgrade Vlade RS]]]]
* [[18. 11.]] - Na parlamentarnim izborima na [[Kosovo|Kosovu]] je pobijedila [[Demokratska partija Kosova]] [[Hašim Tači|Hašima Tačija]].
* 18. 11. - Iz bezbednosnih razloga otkazana tribina ''[[Peščanik]]a'' u Aranđelovcu nakon što ju je udruženje građana ''Naši'' nazvalo antisrpskom.
* [[21. 11.]] - Otvoren [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske]] u Banjoj Luci.
*   21. 11. - [[Čedomir Jovanović]], lider [[LDP]], izjavio da je ta stranka podnela dve krivične prijave protiv [[Miroslav Mišković|Miroslava Miškovića]].
* [[24. 11.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Australija|Australiji]] je [[Australska laburistička stranka|Laburistička stranka]] pod vodstvom [[Kevin Rudd|Kevina Rudda]] porazila vladajuću [[desnica|desničarsku]] koaliciju premijera [[John Howard|Johna Howarda]].
* [[25. 11.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007]]: [[HDZ]] 66 mandata (+0), [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] 56 (+22).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Navijači Crvene Zvezde pretukli na utakmici inspektora žandarmerije, Uroš Mišić pokušao da mu ugura baklju u usta (u zatvoru do 2012).
* 2. 12. - Predsjednik [[Venezuela|Venezuele]] [[Hugo Chavez]] poražen na ustavnom referendumu o povećanju predsjedničkih ovlasti
* 2. 12. - Na parlamentarnim izborima u [[Rusija|Rusiji]] ubjedljivu pobjedu odnijela [[Jedinstvena Rusija]] predsjednika [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]].
* [[3. 12.]] - Pristalice [[Nova Srbija|Nove Srbije]] i [[SRS]] sprečili promociju [[Peščanik]]a u [[Aranđelovac|Aranđelovcu]].
* [[4. 12.]] - Savetnik premijera Srbije, [[Aleksandar Simić]], izazvao kontroverze izjavom da je i rat pravno i legitimno sredstvo u rešavanju pitanja statusa Kosova i Metohije.
* [[10. 12.]] - Pregovori Beograda i Prištine o statusu Kosova okončani bez dogovora - Albanci žele nezavisnost, a Beograd nastavak pregovora.
* [[11. 12.]] - [[Al-Kaida na islamskom Magrebu]] detonirala dve auto-bombe u gradu [[Alžir (grad)|Alžiru]], 41 mrtvi od čega 17 iz UN.
* [[12. 12.]] - U [[Srbija|Srbiji]] raspisani predsjednički izbori za [[20. 1.]] [[2008]]. godine - [[DSS]] smatra da je tom &quot;jednostranom odlukom&quot; prekršen koalicioni sporazum.
* 12. 12. - Rusija suspendovala primenu [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovora o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]], povodom američkih planova raketne odbrane.
* [[18. 12.]] - [[Julija Timošenko]] po drugi put premijer Ukrajine (do [[2010]]).
* [[19. 12.]] - [[Vladimir Putin]] je &quot;[[Osoba godine (Time)]]&quot;.
* [[21. 12.]] - [[Estonija]], [[Letonija]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Mađarska]], [[Slovenija]] i [[Malta]] počele da primenjuju odredbe [[Šengenski sporazum|Šengenskog sporazuma]] na kopnenim i pomorskim granicama.
* [[23. 12.]] - Železnički udes u Beogradu, povređena 24 putnika.
* [[24. 12.]]- Vlada [[Nepal]]a je postigla dogovor sa bivšim maoističkim pobunjenicima o ukidanju [[monarhija|monarhije]] i uspostavljanju federalne države [[28. 12.]].
* [[26. 12.]] - [[Narodna skupština Republike Srbije]] usvojila Rezoluciju o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Republike Srbije. Vladi naloženo da svi sporazumi sa [[Europska unija|Europskom unijom]] moraju biti u &quot;funkciji očuvanja suvereniteta Srbije&quot;. U okviru Rezolucije i Deklaracija o vojnoj neutralnosti. Poslanicima se obratili predsjednik Srbije [[Boris Tadić]] i premijer [[Vojislav Koštunica]].
* [[27. 12.]] - [[Pakistan]]ska političarka [[Benazir Bhutto]] ubijena u atentatu.
* 27. 12. - Nakon što je objavljeno da je predsednik [[Kenija|Kenije]] [[Mwai Kibaki]] reizabran dolazi do nasilja - [[Kenijska kriza 2007-2008.]] odnosi najmanje 800 života.
* [[28. 12.]] - U saobraćajnoj nesreći poginulo troje bivših ukućana [[Veliki Brat u Srbiji|Velikog Brata u Srbiji]], Stevan Zečević Zeka, Zorica Lazić i Elmir Kuduzović, nakon čega je prekinut taj serijal.
* [[29. 12.]] - Predsjednik Skupštine Srbije, [[Oliver Dulić]], raspisao izbore za Skupštinu [[Vojvodina|Vojvodine]] i lokalne organe vlasti u Srbiji za [[11. 5.]] [[2008]]. godine.
* 29. 12. - Afera &quot;Vepar&quot;: ministar unutarnjih poslova [[Ivica Kirin]] podnio ostavku jer je učestvovao u &quot;božićnom lovu&quot; na Bilogori sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]], haškim optuženikom koji je time prekršio kućni pritvor.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2007.}}
* [[13. 7.]] - [[Lamine Yamal]], španjolski nogometaš

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2007.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[3. 1.]] - [[Slavuj Hadžić]], filmski i TV reditelj (* [[1934]])
* [[7. 1.]] - [[Nevenka Urbanova]], srpska glumica (* [[1909]])
* [[8. 1.]] - [[Iwao Takamoto]], [[japan]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] animator, kreator popularnog crtanog lika [[Scooby Doo]] (* [[1925]].)
* [[10. 1.]] - [[Carlo Ponti]], talijanski filmski producent (* [[1912]].)
* [[13. 1.]] - [[Caris Corfman]], američka glumica (&quot;Nešto između&quot;) (* [[1955]])
* 13. 1. - [[Aleksandar Bakočević]], srpski političar, bivši gradonačelnik Beograda (* [[1928]])
* [[17. 1.]] - [[Art Buchwald]], humorista (* [[1925]])
* [[19. 1.]] - [[Hrant Dink]], turko-jermenski novinar (* [[1954]])
* [[20. 1.]] - [[Vitomir Voja Trifunović]], kompozitor, osnivač i dir. Muzičke škole &quot;dr. Vojislav Vučković&quot; (* [[1916]])
* [[22. 1.]] - [[Abbé Pierre]], osnivač pokreta Emmaus (* [[1912]])
* [[23. 1.]] - [[Ryszard Kapuściński]], novinar i književnik (* [[1932]])
* [[24. 1.]] - [[Nikola Milošević]], akademik [[SANU]], lider Srpske liberalne stranke (* [[1929]])
* [[27. 1.]] - [[Herbert Reinecker]], njemački TV-scenarist, tvorac serije ''[[Derrick]]'' (* [[1914]])
* [[28. 1.]] - [[Olga Popović-Obradović]], pravna istoričarka (* [[1954]])
* [[30. 1.]] - [[Sidney Sheldon]], scenarista i književnik (* [[1917]])
* [[31. 1.]] - [[Kosta Carina]], književnik, filmski radnik, prevodilac (* [[1927]])

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - [[Gian Carlo Menotti]], italijansko-američki kompozitor i libretista (* [[1911]].)
* [[8. 2.]] - [[Anna Nicole Smith]], manekenka i glumica (* [[1967]].)
* [[9. 2.]] - [[Ian Richardson]], glumac (* [[1934]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Adler]], pronalazač boljeg daljinskog upravljača (* [[1913]])
* [[16. 2.]] - [[Darinka Jevrić]], književnica, novinar (* [[1947]])
* [[17. 2.]] - [[Maurice Papon]], ratni zločinac (* [[1910]])
* [[20. 2.]] - [[Vladimir Mahovlić]], hrvatski televizijski i radijski voditelj (* [[1932]].)
* [[23. 2.]] - [[Stevan Vračar]], profesor Pravnog fak. u Bg. (* [[1926]])
* 23. 2. - [[Milan Vukotić]], pozorišni glumac, tvorac &quot;Teatra levo&quot; (* [[1946]])
* [[26. 2.]] - [[Vladimir Muljević]], prof. emeritus, prvi hrvatski doktor elektrotehničkih znanosti (* [[1913]].)
* [[28. 2.]] - [[Želimir Marković]], novinar i urednik &quot;Kruga&quot;, &quot;Duge&quot; i Dojče Velea (* [[1955]])
* 28. 2. - [[Arthur M. Schlesinger, Jr.]], istoričar (* [[1917]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - [[Miroljub Rajić]], gen. sek. Fudbalskog saveza Srbije (* [[1950]])
* [[3. 3.]] - [[Osvaldo Cavandoli]], talijanski crtač crtanih filmova, autor crtanog filma [[Linija (crtani film)|Linija]] (&quot;La Linea&quot;). (* [[1920]].)
* 3. 3. - [[Geza Vuković]], gl.odg. urednik lista &quot;Mađar So&quot; (* [[1928]])
* [[4. 3.]] - [[Irena Davosir Matanović]], operska pevačica u novosadskom SNP (* [[1933]])
* [[5. 3.]] - [[Ivan Supek]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[fizičar]], [[filozof]], [[pisac]], borac za mir i [[humanist]]. (* [[1915]].)
* [[6. 3.]] - [[Jean Baudrillard]], francuski filozof (* [[1929.]])
* [[10. 3.]] - [[Stjepan Lacković (svećenik)|Stjepan Lacković]], hrvatski katolički svećenik, tajnik [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] za vrijeme II. svjetskog rata (* [[1913]].)
* [[14. 3.]] - [[Lucie Aubrac]], pripadnica francuskog Pokreta otpora (* [[1912]])
* [[15. 3.]] - [[Jovan Zebić]], srpski političar (* [[1939]])
* [[16. 3.]] - [[Ivica Percl]], hrvatski pjevač, poznat po pjesmi „Stari Pjer” (* [[1945]].)
* 16. 3. - [[Aleksandar Saša Subota]], pijanista i džez muzičar (* [[1935]])
* [[17. 3.]] - [[Frane Franić]], hrvatski nadbiskup i metropolit (* [[1912]].)
* [[19. 3.]] - [[Krešimir Blažević]], hrvatski pjevač iz grupe [[Animatori]]
* [[21. 3.]] - [[Vasilije Tapušković]], publicista, novinar, pred. AKUD &quot;Krsmanović&quot; (* [[1938]])
* [[29. 3.]] - [[Božidar Kovaček]], predsednik Matice srpske (* [[1930]])
* [[30. 3.]] - Ilija Ika Gligorijević, arhitekta (* [[1926]])

=== April/Travanj ===
* [[2. 4.]] - [[Žarko Petrović]], bivši srpski odbojkaš i jugoslovenski reprezentativac (* [[1964]])
* [[5. 4.]] - [[Mark St. John]], američki glazbenik (* [[1956]].)
* [[8. 4.]] - [[Sol LeWitt]], umetnik (* [[1928]])
* [[11. 4.]] - [[Kurt Vonnegut]], američki pisac (* [[1922]])
* 11. 4. - [[Goran Pleša]], glumac (* [[1950]])
* [[23. 4.]] - [[Boris Jeljcin]], ruski državnik (* [[1931]])
* 23. 4. - [[Mihailo Bjelica]], novinar, profesor, istoričar srpskog novinarstva
* [[27. 4.]] - [[Mstislav Rostropovič]], ruski muzičar i sovjetski disident (* [[1927]])
* 27. 4. - [[Cadik Danon]] Braco, arhitekta i književnik (* [[1923]])
* [[28. 4.]] - [[Edo Peročević]], hrvatski glumac (* [[1937]].)
* 28. 4. - [[Carl Friedrich von Weizsäcker]], fizičar, filozof (* [[1912]])
* 28. 4. - Miloš Janićijević, srpski neurohirurg, pedagog i humanista (* [[1947]])
* [[29. 4.]] - [[Ivica Račan]], hrvatski političar (* [[1944]])
* [[30. 4.]] - [[Jara Ribnikar]], srpska književnica (* [[1912]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Slobodan Novaković]], filmski i televizijski stvaralac (* [[1939]])
* [[4. 5.]] - [[Božo Švarc]], pukovnik (penz.), novinar, jedan od osnivača SD Partizan (* [[1920]])
* [[6. 5.]] - [[Đorđe Novković]], hrvatski kompozitor glazbe (* [[1943]].)
* 6. 5. - [[Stevan Raičković]], srpski pesnik, akademik (* [[1928]])
* [[11. 5.]] - Slobodan Kića Stanković, novinar i urednik emisije &quot;Veselo veče&quot; (* [[1929]])
* [[16. 5.]] - [[Branislav Đuričić]], novinar-satiričar (&quot;Porodica Jovanović&quot;, &quot;Veselo veče&quot;...) (* [[1925]])
* [[15. 5.]] - [[Jerry Falwell]], američki evangelista (* [[1933]])
* [[18. 5.]] - [[Mika Špiljak]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, narodni heroj (* [[1916]])
* [[20. 5.]] - [[Stanley Miller]], hemičar i biolog (* [[1930]])
* [[21. 5.]] - [[Darinka Vukotić-Plaović]], pozorišna glumica (* [[1919]])
* [[22. 5.]] - [[Zoran Konstantinović]], teoretičar kniževnosti, srpski akademik

=== Jun/Lipanj ===
* [[7. 6.]] - [[Milorad Sidžim Milošević]], bokser (*[[1928]])
* [[13. 6.]] - [[Stane Brovet]], admiral JNA (* [[1930]])
* [[14. 6.]] - [[Kurt Waldheim]], bivši generalni sekretar UN i predsednik Austrije (* [[1918]])
* 14. 6. - [[Boris Maruna]], hrvatski pjesnik i prevoditelj (* [[1940]].)
* [[18. 6.]] - [[Jovan Arežina]], novinar i radio radnik (* [[1949]])
* 18. 6. - [[Halil Hadžimurtezić]], general JNA, narodni heroj (* [[1915]])
* [[19. 6.]] - [[Živka Barać-Hubač]], pozorišna glumica (* [[1933]])
* [[23. 6.]] - [[Pavle Ugrinov]] (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg (* [[1926]])
* [[25. 6.]] - [[Meho Puzić]], pjevač (* [[1937]])
* [[27. 6.]] - [[Dragutin Tadijanović]], jedan od najplodnijih hrvatskih pjesnika (* [[1905]])
* 27. 6. - [[Ramiz Delalić]] (ubijen), kriminalac (* [[1963]])
* [[28. 6.]] - [[Kiichi Miyazawa]], bivši premijer Japana (* [[1919]])

=== Jul/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Milan Oklopdžić]] - Mika Oklop, književnik (* [[1948]])
* [[2. 7.]] - [[Aleksandar Šišić]], narodni violinista (* [[1937]])
* 2. 7. - [[Vojislav P. Nikčević]], lingvista, njegošolog (* [[1935]])
* [[5. 7.]] - [[George Melly]], engleski jazz muzičar
* 5. 7. - [[Josip Tabak]], hrvatski prevoditelj, pisac, esejist, novinar i književni kritičar, znalac preko dvadeset jezika (* [[1912]].)
* [[8. 7.]] - [[Gordana Jevtović Minov]], operska pevačica - sopran (* [[1947]])
* [[9. 7.]] - [[Dragoljub Ješa Ivkov]], filmski scenograf, reditelj i scenarista (* [[1931]])
* [[11. 7.]] - [[Lady Bird Johnson]], bivša Prva dama SAD (* [[1912]])
* [[21. 7.]] - [[Dubravko Škiljan]], hrvatski jezikoslovac (* [[1949]].)
* 21. 7. - [[Kosta M. Kostić]], prof. Medic. fakulteta u Bg. (* [[1935]])
* [[22. 7.]] - [[Gojko Stojičić]], otorinolaringolog, prof. MF na BU (* [[1935]])
* [[23. 7.]] - [[Mohamed Zahir]], bivši i poslednji šah Afganistana (* [[1914]])
* [[25. 7.]] - [[Bogdan Trifunović]], političar (SKS, SPS) i diplomata (* [[1933]])
* [[28. 7.]] - [[Dušan Prelević Prele]], srpski muzičar pisac i scenarista (* [[1948]])
* [[30. 7.]] - [[Ingmar Bergman]], švedski filmski režiser (* [[1918]])
* 30. 7. - [[Michelangelo Antonioni]], italijanski filmski režiser (* [[1912]])
* 30. 7. - [[Teoctist Arăpașu|Teoktist]], rumunski patrijarh (* [[1915]])

=== Avgust/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Ratko Deletić]], književnik, novinar, izdavač (* [[1945]])
* [[14. 8.]] - [[Nela Eržišnik]], hrvatska glumica i komičarka
* [[19. 8.]] - [[Slobodan Kojić]], akademski slikar (* [[1955]])
* [[20. 8.]] - [[Branimir Živojinović]], srpski prevodilac i književnik (* [[1930]])
* [[22. 8.]] - [[Kemal Hrustanović]], bosanski scenograf (* [[1941]])
* [[23. 8.]] - [[Faruk Begoli]], glumac (* [[1944]])
* [[28. 8.]] - [[Antonio Puerta]], španjolski nogometaš (* [[1984]].)
* 28. 8. - [[Draga Jonaš]], spikerka i novinar (* [[1922]])
* 28. 8. - [[Nikola Nobilo]], proizvođač vina s Novog Zelanda (* [[1913]])
* [[29. 8.]] - [[Chaswe Nsofwa]], zambijski nogometaš (* [[1978]].)
* [[30. 8.]] - [[Jovan Kozomara]], srpski pisac

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - [[Milica Jovanović]], srpska balerina i pedagog (* [[1932]])
* 1. 9. - [[Ante Despot]], kipar (* [[1919]])
* [[2. 9.]] - [[Safet Isović]], bosanskohercegovački pjevač narodne muzike (* [[1936]])
* [[3. 9.]] - [[Marijan Mlinarić]], hrvatski liječnik, političar, ministar unutarnjih poslova od 2003. do 2005., saborski zastupnik, bivši župan Varaždinske županije (* [[1944]].)
* 3. 9. - [[Đorđe Sudarski Red]], književnik (* [[1946]])
* [[6. 9.]] - [[Luciano Pavarotti]], italijanski operni pjevač (* [[1935]])
* [[9. 9.]] - [[Zoran Tadić]], hrvatski filmski redatelj (* [[1941]].)
* [[11. 9.]] - [[Stevan Koički]], srpski fizičar, akademik (* [[1929]])
* [[15. 9.]] - [[Colin McRae]], škotski reli vozač (* [[1968]].)
* [[18. 9.]] - [[Ljiljana Molnar Talajić]], hrvatska operna diva (* [[1938]].)
* [[19. 9.]] - [[Vlatko Pavletić]], hrvatski akademik, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar (* [[1930]].)
* 19. 9. - [[Kosta Mihailović]], prof. Ekonomskog fakulteta u Bg., akademik (* [[1917]])
* [[21. 9.]] - [[Petar Stambolić]], bivši predsednik SIV i Predsedništva SFRJ, narodni heroj (* [[1912]])
* [[22. 9.]] - [[Marcel Marceau]], francuski pantomimičar (* [[1923]].)
* 23. 9. - [[Nikola Kovač]], romanista, profesor, predsednik Srpskog kult. društva &quot;Prosvjeta&quot;, akademik (* [[1936]])
* [[24. 9.]] - [[Nenad Turkalj]], hrvatski glazbeni kritičar, operni redatelj, dramaturg, dobitnik Porina za životno djelo 2004. (* [[1923]].)
* [[26. 9.]] - [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik Beograda (* [[1954]])
* [[27. 9.]] - [[Dušan Jakovljević]], profesor i publicista (* [[1934]])
* 27. 9. - [[Miloš Bobić]], arhitekta i publicista (* [[1946]])
* [[30. 9.]] - [[Milan Jelić]], predsjednik Republike Srpske (* [[1956]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Al Oerter]], američki atletičar (* [[1936]].)
* 1. 10. - [[Ronnie Hazlehurst]], kompozitor (* [[1928]])
* [[2. 10.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar (* [[1927]].)
* [[6. 10.]] - [[Laza Ristovski]], klavijaturist grupe [[Bijelo dugme]] (* [[1956]])
* [[8. 10.]] - [[Milan Đukić]], političar u Hrvatskoj (* [[1947]].)
* [[11. 10.]] - [[Šri Činmoj]], indijski književnik, kompozitor i slikar (* [[1931]])
* [[13. 10.]] - [[Bob Denard]], francuski plaćenik (* [[1929]])
* [[16. 10.]] - [[Toše Proeski]], makedonski pjevač (* [[1981]].)
* 16. 10. - [[Deborah Kerr]], škotska glumica (* [[1921]].)
* 16. 10. - [[Bahrudin Bato Čengić]], filmski reditelj i scenarista (* [[1931]])
* 16. 10. - [[Milan Mitrović]], arhitekta (* [[1927]])
* [[18. 10.]] - [[Nikola Rešić]] - Nino, pevač (* [[1964]])
* [[28. 10.]] - [[Slobodan Kalezić]], književnik i akademik (* [[1944]])
* [[29. 10.]] - [[Frane Matošić]], hrvatski nogometaš i nogometni trener (* [[1918]].)
* 29. 10. - [[Savo Radusinović]], pevač (* [[1953]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Zoran Katalina]], hokejaš &quot;Crvene Zvezde&quot; (* [[1984]])
* 1. 11. - [[Paul Tibbets]], pilot Enole Gay (* [[1915]])
* [[2. 11.]] - [[Tomislav Duka]], [[franjevac]], saborski zastupnik, političar (* [[1932]].)
* 2. 11. - [[Pavić Obradović]], srpski pravnik i političar (* [[1953]])
* [[3. 11.]] - [[Toni Kljaković]], hrvatski pjevač
* [[4. 11.]] - [[Husein Bašić]], crnogorski književnik (* [[1938]])
* [[6. 11.]] - [[Raša Livada]], srpski književnik (* [[1948]])
* [[10. 11.]] - [[Čedomir Lakić]], novinar Politike (* [[1935]])
* 10. 11. - [[Norman Mailer]], književnik i novinar (* [[1923]])
* [[13. 11.]] - [[Branko Milinović]], advokat, humanista, dobrotvor (* [[1910]])
* [[15. 11.]] - [[Milun Vidić]], akademski vajar (* [[1940]])
* [[19. 11.]] - [[Milo Radulovich]], žrtva makartizma (* [[1926]])
* [[20. 11.]] - [[Slavko Simić]], srpski glumac (* [[1924]])
* 20. 11. - [[Ian Smith]], premijer Rodezije (* [[1919]])
* [[22. 11.]] - [[Dragoljub Najman]], srpski diplomata, vitez Legije časti (* [[1931]])
* [[23. 11.]] - [[Vladimir Krjučkov]], bivši šef KGB i pučista '91. (* [[1924]])
* [[27. 11.]] - [[Stevica Krsmanović]], golman FK Željezničar, rektor Univerziteta &quot;Braća Karić&quot; (* [[1946]])
* [[28. 11.]] - [[Branislav Bastać]] - Bane, filmski reditelj (* [[1925]])
* [[30. 11.]] - [[Evel Knievel]], moto-akrobata (* [[1938]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - [[Aleksa Brajović]], novinar TANJUG-a, publicista, književnik (* [[1923]])
* 1. 12. - [[Ivo Rojnica]], ustaški komandant (* [[1915]])
* [[4. 12.]] - [[Dušan Jovanović (oboista)|Dušan Jovanović]], oboista, dir. M.Š. &quot;Dr Vojislav Vučković&quot; i Muzičke produkcije RTS (* [[1964]])
* [[5. 12.]] - [[Karlheinz Stockhausen]], njemački skladatelj (* [[1920.]])
* [[7. 12.]] - [[Dušan Pekić (general)|Dušan Pekić]], general-pukovnik, narodni heroj (* [[1921]])
* [[10. 12.]] - [[Milan Dunđerski]], književnik, dir. Radio Srbobrana, vojvođanski poslanik (* [[1952]])
* [[12. 12.]] - [[Ike Turner]], muzičar (* [[1931]])
* [[16. 12.]] - [[Ivan Nemet]], šahovski velemajstor (* [[1943]])
* [[19. 12.]] - [[Vladimir R. Paunović]], neuropsihijatar, pred. Srpskog lekarskog društva (* [[1942]])
* [[21. 12.]] - [[Miloš Počuča]], komandant šeste ličke
* [[27. 12.]] - [[Benazir Bhutto]], pakistanska političarka (* [[1953]].)
* [[30. 12.]] - [[Veselin Drašković]], akademski slikar (* [[1949]])
* 30. 12. - [[Dušan Miladinović]], kompozitor i dirigent (* [[1924]])

== Nobelove nagrade ==

* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Albert Fert]], [[Peter Grünberg]] (otkriće [[gigantska magnetorezistencija|gigantske magnetorezistencije]])
* [[Nobelova nagrada za hemiju|'''Hemija''']]: [[Gerhard Ertl]] (istraživanje hemijskih procesa na čvrstim površinama)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Mario Capecchi]], [[Oliver Smithies]], Sir [[Martin Evans]] (otkrića principa za unošenje specifičnih [[Genetski inženjering|genskih modifikacija]] u miševe upotrebom embrionskih [[Matična ćelija|matičnih ćelija]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Doris Lessing]] (&quot;ta epičarka ženskog iskustva, koja je sa skepsom, vatrom i vizionarskom moći podvrgla ispitivanju podeljenu civilizaciju&quot;)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Al Gore]] i [[UN]]-ov [[Intergovernmental Panel on Climate Change|Međuvladin panel o klimatskoj promeni]] (za napore za sakupljanje i širenje većeg znanja o veštačkoj [[Globalno zatopljenje|klimatskoj promeni]] i polaganje osnove za mere potrebne za suzbijanje takve promene)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Leonid Hurwicz]], [[Eric Maskin]] i [[Roger Myerson]] (polaganje osnove [[teorija dizajna mehanizma|teorije dizajna mehanizma]])

== Vidi takođe: ==
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{reference}}

=== Literatura ===

== Vanjske veze ==
* [http://www.arhiv.rs/img/hd/2007.html Hronologija događaja 2007] (Srbija), Medijski arhiv Ebart
{{commonscat|2007}}

[[Kategorija:2007.]]</text>
      <sha1>p89muhx38xhtflshzs6v1pllhbwuj7n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579849</id>
      <parentid>42579845</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T21:04:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Avgust/Kolovoz */</comment>
      <origin>42579849</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62158" sha1="axu3zxt9m9vcu7ull5cm5lttj0q61rf" xml:space="preserve">{{Godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|2007}}
Godina '''2007''' ('''[[Rimski brojevi|MMVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]].

Godina je bila označena kao:
* Međunarodna heliofizička godina
* [[Međunarodna polarna godina]] (2007-2009)
* Evropska godina jednakih prilika za sve
* Godina [[Dželaludin Rumi|Rumija]]
* Godina [[delfin]]a
 
__NOTOC__

== Događaji ==

=== Januar/Siječanj ===

* [[1. 1.]] - {{flagicon|Evropa}} [[Bugarska]] i [[Rumunjska]] postaju članice [[EU|Evropske Unije]]. [[Bugarski jezik|Bugarski]], [[Rumunjski jezik|rumunjski]] i [[Irski jezik|irski]] uvršteni među službene jezike [[EU|Evropske unije]].
* 1. 1. - [[Slovenija]] uvodi [[euro]], a [[slovenski tolar|tolar]], 239,640 za euro, izlazi iz opticaja 15. siječnja.
* 1. 1. - [[Njemačka]] je od [[Finska|Finske]] preuzela predsjedanje [[Europska unija|Europskom unijom]];
* 1. 1. - [[Ban Ki-mun]] zamijenio [[Kofi Annan]]a na dužnosti [[glavni tajnik Ujedinjenih naroda|glavnog tajnika]] [[UN|Ujedinjenih naroda]].
* 1. 1. - [[Rat u Somaliji (2006–2009)|Rat u Somaliji]]: etiopske snage i Prelazna federalna vlada (PFV) pobeđuju Savez islamskih sudova u okršaju kod Džiliba i ulaze u grad [[Kismajo]].
* [[3. 1.]] - Direkcija CIPS uspostavila je prvi put u BiH jedinstvenu bazu podataka registriranih vozila, što će olakšati rad policiji na otkrivanju ukradenih automobila.
* [[4. 1.]] - [[Nancy Pelosi]] je prva žena spiker Senata SAD.
* [[8. 1.]] - U teškoj saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu između [[Tuzla|Tuzle]] i [[Orašje|Orašja]] poginule 4 osobe.
* 8. 1. - [[Austrija|Austrijski]] [[Socijaldemokratska partija Austrije|socijaldemokrati]] i [[Austrijska narodna stranka|narodnjaci]] nakon parlamentarnih izbora dogovorili stvaranje [[Velika koalicija (politika)|velike koalicije]], kancelar će biti [[Alfred Gusenbauer]].
* [[9. 1.]] - [[Steve Jobs]] najavio [[iPhone]] prve generacije, revolucionarni [[mobilni telefon]] (u prodaji od juna).
* 9. 1. - [[DS]] predstavlja [[Božidar Đelić|Božidara Đelića]] kao svog kandidata za premijera.
[[Datoteka:EU27-2007 European Union map enlargement.svg|mini|250px|Proširenje EU 2007.]]
* [[10. 1.]] - Šveđanin Mirsad Bektašević osuđen na 15 godina zatvora u Sarajevu za pripremanje terorizma (smanjeno na osam, pušten 2011).
* 10. 1. - [[Rat u Iraku]], ''Surge'': preds. [[George W. Bush|Bush]] u obraćanju naciji kaže da šalje još 20.000 vojnika, tj. pet brigada.
* 10. 1. - [[Daniel Ortega]] je ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] (→ [[Ružičasta plima]] u Latinskoj Americi).
* [[11. 1.]] - Konstituisan predstavnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine.
* 11. 1. - Kinezi uništili svoj stari satelit u orbiti, putem &quot;vozila-ubice&quot;, na visini od 865 kilometara.
* [[12. 1.]] - Otvoreno je veleposlanstvo [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Podgorica|Podgorici]].
* 12. 1. - Etiopljani i PFV ulaze u Ras Kamboni, u južnom kutu Somalije; prethodnih dana su i Amerikanci vršili udare na osumnjičene pripadnike Al-Kaide.
* [[13. 1.]] - [[Milomir Stakić]], odgovoran za zatvaranje nekoliko hiljada nesrba tokom rata 1992-1995, prebačen je u Francusku na izdržavanje kazne od 40 godina zatvora.
* [[15. 1.]] - Socijalista [[Rafael Correa]] je predsednik [[Ekvador]]a (do 2017).
* [[16. 1.]] - Peto izdanje britanskog ''[[Big Brother (reality show)|Big Brothera]]'' izaziva kontroverzu zbog rasističkih ispada prema Indijki Shilpi Shetty.
* [[18. 1.]] - Roman [[Svetislav Basara|Svetislava Basare]] ,,Uspon i pad Parkinsonove bolesti” dobitnik je [[NIN-ova nagrada|NIN-ove književne nagrade]] za najbolji roman.
* [[19. 1.]] - U Istanbulu ubijen turko-jermenski novinar [[Hrant Dink]], sahrani 23. 1. prisustvuje 100.000 ljudi.
* [[21. 1.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Serbia small.svg|18px|Srbija]] Održani [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2007|parlamentarni izbori]] u [[Srbija|Srbiji]], prvi od nezavisnosti i donošenja novog ustava: [[SRS]] 81, [[DS]] 64, [[DSS]]+[[Nova Srbija|NS]] 47, [[G17+]] 19, [[SPS]] 16, [[LDP]]-ova koalicija 15, stranke nacionalnih manjina ukupno osam zastupničkih mjesta.
* [[25. 1.]] - [[Izrael]]ski predsjednik [[Moshe Katsav]] privremeno suspendiran s položaja zbog optužbi za [[silovanje]] i seksualno zlostavljanje.
* [[28. 1.]] - Bitka kod Zarke, blizu Nadžafa: iračka vojska, uz pomoć koalicije, ubila preko 250 članova šiitske sekte Vojnici neba.
* [[30. 1.]] - Pušteni u prodaju '''[[Windows Vista]]''' i '''[[Microsoft Office 2007]]'''
* [[31. 1.]] - [[Ivica Račan]], bivši [[Hrvatska|hrvatski]] premijer i čelnik [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]], najavio privremeno povlačenje iz politike iz zdravstvenih razloga (umire u aprilu). V.d. predjsednica SDP je [[Željka Antunović]] (do juna).
* [[siječanj]] - Afera oko satova, navodno vrednih 150.000 eura, koje premijer [[Ivo Sanader]] nije prikazao u imovinskoj kartici. Počela i privatizacija &quot;Sunčanog Hvara&quot; Orco grupi.

=== Februar/Veljača ===

* [[2. 2.]] - [[Marti Ahtisari]] predstavio liderima u Beogradu i Prištini nacrt [[Ahtisarijev plan|predloga]] za konačni status [[Kosovo|Kosova]]; predsednik [[Boris Tadić]] u obraćanju narodu ga odbacuje.
* 2. 2. - Četvrti izveštaj IPCC: zagrevanje klime je neupitno; vrlo je verovatno, više od 90% verovatnoće, da je posledica ljudske aktivnosti.
* [[3. 2.]] - [[Ana Ivanović]] izgubila u finalu turnira u Tokiju od Martine Hingis i zaradila skoro 100.000 dolara i 300 poena, te se probila na 14. mesto WTA liste.
* 3. 2. - [[Italijanski nogometni savez]] otkazao sve fudbalske utakmice u [[Italija|Italiji]] nakon ubistva policajca na meču u [[Catania|Cataniji]].
* 3. 2. - Eksplozija kamiona bombe na pijaci u šiitskom delu Bagdada, najmanje 135 mrtvih.
* [[4. 2.]] - ''[[Indianapolis Colts]]'' osvojili [[Superbowl]] XLI nakon pobjede nad ''[[Chicago Bears]]ima''.
* [[10. 2.]] - Demokratski senator Ilinoisa [[Barak Obama]] objavio da će se nadmetati za kandidaturu svoje stranke za predsednika SAD i založio se za povlačenje američkih trupa iz Iraka.
* 10. 2. - [[Emir Kusturica|Emiru Kusturici]] dodeljen Orden reda viteza lepih umetnosti i književnosti, najviše francusko priznanje u oblasti kulture.
* 10. 2. - Sukob policije [[UNMIK]] i nekoliko hiljada demonstranata pokreta ”Samoopredeljenje” [[Aljbin Kurti|Aljbina Kurtija]] u Prištini, nezadovoljnih Ahtiserijevim planom - dvoje poginulih.
* 10. 2. - [[Nikola Špirić]] iz [[SNSD]] izabran za novog predsednika Saveta ministara Bosne i Hercegovine.
* [[11. 2.]] - Švedska skijašica [[Anja Pärson]] postala prva skijašica u historiji koja je osvojila zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju|Svjetskom prvenstvu u skijanju]] u svih pet disciplina.
* 11. 2. - Košarkaši [[KK FMP Železnik|FMP Železnika]] su savladali [[KK Partizan|Partizan]] 73:61 u finalu [[Kup Radivoja Koraća (Srbija)|Kupa Radivoja Koraća]].
* [[12. 2.]] - Bivši irački potpredsednik Taha Yassin Ramadan osuđen na smrt zbog Dudžailskog masakra 1982. (obešen u martu).
* 12. 2. - Još dve eksplozije u Bagdadu, sa 76 mrtvih, na lunarnu godišnjicu napada na džamiju Al Askari u Samari.
* [[13. 2.]] - Italijanska vlada je otkazala posetu Vitorija Kraksija Hrvatskoj zbog spora Hrvatske i Italije oko stradanja Italijana u Istri pri kraju Drugoga svetskoga rata.
* 13. 2. - Dogovoreno da će [[Severna Koreja]] zatvoriti nuklearno postrojenje [[Yongbyon (nuklearni centar)|Yongbyon]] u zamenu za pomoć u energiji (urađeno u julu, od 2009. ponovo radi).
* [[14. 2.]] - Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije: usvojena rezolucija kojom odbija Ahtisarijev plan; potvrđeni poslanički mandati, nije izabrano rukovodstvo parlamenta. Sednica prekinuta na neodređeno vreme.
* 14. 2. - Počinje Operacija ''Imposing Law'': multinacionalne snage na čelu sa novim komandantom gen. [[David Petraeus|Davidom Petraeusom]] i iračke snage sprovode plan suzbijanja međukonfesionalnog nasilja u [[Bagdad]]u (do novembra).
* 14. 2. - [[Gurbanguly Berdimuhammedow]] proglašen pobjednikom prvih demokratskih izbora za predsjednika [[Turkmenistan]]a.
* [[16. 2.]] - Sud u BiH osudio Gojka Jankovića ([[VRS]]) na 34 godine zatvora za zločin protiv čovečnosti u [[Foča|Foči]].
* 16. 2. - Okružni sud u Beogradu doneo novu, blažu presudu za [[zločin na Ibarskoj magistrali]]. [[SPO]] revoltiran.
* 19. 2.? - Nacionalna raketna odbrana SAD: započeti su pregovori sa Poljskom i Češkom o pozicioniranju sistema koji bi branio Evropu od raketa iz Irana. Rusija se protivi raketnoj odbrani i upozorava na novi Hladni rat.
* [[20. 2.]] - Tzv. [[OVK]] preuzela odgovornost za bombaški napad na vozila UNMIK prethodne noći u Prištini.
* 20. 2. - NATO pretresao domove Saše i Sonje Karadžić na Palama.
* 20. 2. - Afera Indeks: uhapšeno desetoro sa Pravnog fakulteta u [[Kragujevac|Kragujevcu]] zbog sumnji za primanje mita od studenata, među njima i Emilija Stanković, pomoćnik ministra sporta (optuženo 14 od 26 profesora).
* [[21. 2.]] - U Beču započeli pregovori Beograda i Prištine o predlogu Martija Ahtisarija za status Kosova i Metohije.
* [[25. 2.]] - [[79. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Departed]]'', ukupno četiri nagrade od pet nominacija.
* [[26. 2.]] - [[Međunarodni sud pravde]] u Hagu po tužbi ''BiH protiv SRJ'' presudio da Srbija nije počinila niti saučestvovala u genocidu. Neće biti ratne odštete. Sud je Srbiju proglasio odgovornom za „nečinjenje svega što je bilo u njenoj moći da spreči genocid“, niti je gonila počinioce.
* [[27. 2.]] - Beograd zatražio formiranje srpskog entiteta na Kosovu i Metohiji.
* 27. 2. - &quot;Kineska korekcija&quot;: Šangajska berza pala 9% nakon glasina o povećanju kamatnih stopa, a [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] zatim 3,29%, najviše od napada 11. septembra.
* 27. 2. - Tokom posete potpreds. Dicka Cheneya bazi Bagram u Afganistanu, bombaš samoubica se detonirao na jednoj kapiji - 23 mrtvih, uglavnom Afganaca.
* 27. 2. - [[Vijeće za implementaciju mira]] odlučilo u Briselu da [[OHR]] ostane još godinu dana, do juna 2008.
* [[28. 2.]] - EU najavljuje smanjenje [[Operacija Althea|EUFOR]]-a u BiH sa 6.500 na oko 2.500 u narednim mjesecima.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Naberezhnaya Tower 20th October 2012.JPG|mini|200px|[[Kula Naberežnaja]] u Moskvi, najviša zgrada u Evropi do 2009.]]
* [[2. 3.]] - [[Ramzan Kadirov]], v. d. od 15. 2., potvrđen je kao predsednik [[Čečenija|Čečenije]].
* [[5. 3.]] - Počelo prvo suđenje [[Ramush Haradinaj|Ramushu Haradinaju]] u Hagu (oslobođen sledeće godine, primećeno zastrašivanje svedoka; ali oslobođen je i 2012).
* [[6. 3.]] - Napad na šiitske hodočasnike u [[Hila|Hili]] u Iraku, 115 mrtvih.
* 6. 3 - Prve trupe Misije Afričke unije u Somaliji (AMISOM) stižu u [[Mogadishu]], u kome je prethodnih dana došlo do eskalacije nasilja, islamističke pobune protiv Etiopljana i Prelazne federalne vlade (misija traje do 2022).
* [[9. 3.]] - Bivši direktor [[C-market]]a, [[Slobodan Radulović]], koji je u bekstvu, dostavio sudu pismo u kome tvrdi da je premijer Koštunica omogućio [[Miroslav Mišković|Miroslavu Miškoviću]] da uz posredovanje [[Milan Beko|Milana Beka]] preuzme C-market.
* [[10. 3.]] - U [[Beč]]u održana poslednja runda pregovora o statusu Kosova - bez dogovora.
* [[11. 3.]] - [[Francuska|Francuski]] predsjednik [[Jacques Chirac]] najavio kako se na izborima 2007. godine neće natjecati za treći mandat.
* 11. 3. - [[SAD]] i [[Kanada]] uvode [[ljetno računanje vremena|ljetno vrijeme]] četiri tjedna ranije od uobičajene prakse, u cilju štednje energije.
* [[12. 3.]] - BBC-jev dopisnik Alan Johnston kidnapovan u Gazi od strane grupe Armija Islama (pušten u julu, nakon pritiska Hamasa).
* [[16. 3.]] - U NR Kini je, nakon široke javne rasprave, usvojen Zakon o imovini, koji bolje štiti privatnu imovinu (prevaziđen Građanskim zakonom 2021).
* [[17. 3.]] - Nedaleko od [[Novi Pazar|Novog Pazara]] uhapšena grupa [[vehabije|vehabija]].
* [[18. 3.]] - [[Bob Woolmer]], trener [[pakistan]]ske [[kriket]] reprezentacije, iznenada umro na [[Jamajka|Jamajci]], nakon eliminacije njegovog tima.
* [[19. 3.]] - Eksplozija metana u rudniku kod [[Novokuznjeck]]a u Rusiji, 108 mrtvih.
* [[21. 3.]] - U Rusiji objavljen dan žalosti nakon što je 173 ljudi stradalo u rudarskoj nesreći, padu aviona i požaru u domu za stare.
* [[23. 3.]] - [[Iran]]ska Revolucionarna garda u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] zarobila 15 [[UK|britanskih]] mornara i marinaca s broda ''HMS Cornwall'' (pušteni 4. 4.).
* [[24. 3.]] - Rezolucija 1747 SB UN: pojačane sankcije Iranu povodom nuklearnog programa, uvedene u decembru (ukinute nakon sporazuma 2015, SAD ih vraćaju 2018, Iran odustaje od sporazuma 2025).
* [[26. 3.]] - Ujedinjene nacije objavile [[Ahtisarijev plan]] za Kosovo koji je predat generalnom sekretaru UN, Ban Ki Munu, a koji predviđa međunarodno nadziranu nezavisnost za pokrajinu.
* 27 - 28. 3. - Kamioni-bombe i pucnjava iz odmazde sutradan u turkmenskom gradu [[Tal Afar]] na severu Iraka, 152 mrtvih.
* [[29. 3.]] - Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom ocenjuje da je Ahtisarijev plan najbolje rešenje za Kosovo.

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007]] u [[Melbourne]]u: [[Hrvatska vaterpolo reprezentacija|Hrvatska]] 1, Srbija 4.
* 1. 4. - [[Novak Đoković]] osvojio [[Miami Masters]] bez izgubljenog seta, kao najmlađi teniser (7. je na ATP listi).
* [[2. 4.]] - [[Ukrajinska politička kriza (2007)|Ukrajinska politička kriza]]: pošto se [[Viktor Janukovič|Janukovičeva]] koalicija bližila dvotrećinskoj većini usled prelaza iz opozicije, predsjednik [[Viktor Juščenko]] raspustio [[ukrajina|ukrajinski]] parlament - ali, odbija se razići.
* [[3. 4.]] - Na sednici Saveta bezbednosti UN, srpski premijer [[Vojislav Koštunica]] odbacio Ahtisarijev plan.
* 3. 4. - V150, specijalna konfiguracija francuskog brzog voza [[TGV]], dostiže rekordnu brzinu od 574,8&amp;nbsp;km/h (→ [[AGV]]).
* [[7. 4.]] - Ujedinjeni [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|Liberalno-demokratska partija]] i [[Građanski savez Srbije]].
* 7. 4. - [[SAD|Američki]] milijarder [[Charles Simonyi]] s [[Rusija|ruskom]] svemirskom letjelicom odletio prema [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]].
* [[10. 4.]] - Presuda &quot;Škorpionima&quot; za zločin u Trnovu: kazne od 5 do 20 godina.
* 10. 4. - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 10.000 članaka.
* [[11. 4.]] - Izjava nemačkog ambasadora da bi [[Kosovo]] trebalo rešiti &quot;u smislu nadzirane nezavisnosti&quot; da se ne bi otvorili problemi u Vojvodini i Sandžaku izazvala oštre kritike i izvinjenje ambasadora.
* [[12. 4.]] - Terorizam u Bagdadu: kamionom-bombom srušen jedan most preko Tigra; samoubica se detonirao u kafeteriji parlamenta.
* [[14. 4.]] - Pokušano ubistvo novinara beogradskog nedeljnika &quot;[[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]&quot;, [[Dejan Anastasijević|Dejana Anastasijevića]] - nepoznati počinioci podmetnuli bombu ispod prozora njegovog stana.
* 14. 4. - U Ankari održan prvi od masovnih Mitinga za Republiku, pred početak predsedničkog izbornog procesa, u podršku sekularizmu.
* 14 - 15. 4. - Pokušaji Marševa nesaglasnih u Moskvi i Sankt Peterburgu.
* [[16. 4.]] - [[Masakr u Virdžinijskom politehničkom institutu]] u gradu [[Blacksburg]]: naoružani napadač ubio 27 studenata i 5 profesora.
* [[18. 4.]] - Pet automobila bombi eksplodiralo u šiitskim područjima Bagdada - 198 mrtvih.
* [[20. 4.]] - U sukobu sa pripadnicima MUP-a Srbije kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]], ubijen vođa [[vehabije|vehabija]].
* [[23. 4.]] - Otkriven prvi planet sličan [[Zemlja|Zemlji]], [[Gliese 581 c]] (dodatna istraživanja ukazuju da nije pogodna za život).
* [[26. 4.]] - Beograd posetila Misija Saveta bezbednosti UN koja je razgovarala sa najvišim srpskim zvaničnicima.
* 26. 4. - Ofanziva etiopskih snaga i somalske tranzicione vlade u Mogadišu se završava - uprkos velikim žrtvama i razaranjima, islamistička pobuna se nastavlja.
* [[27. 4.]] - Kod Šatoja u Čečeniji pao vojni helikopter Mi-8 sa ruskim specijalnim snagama, ukupno 20 mrtvih.
* [[27.4.|27]] - [[30. 4.]] - [[Neredi u Talinu 2007.|Neredi u Talinu]] i cyber-napadi na [[Estonija|Estoniju]] usled seobe &quot;Bronzanog vojnika&quot; crvenoarmejca sa trga na groblje u [[Talin]]u.
* [[28. 4.]] - U Ravaničkoj pećini stradala četvorica speleologa, asistent i trojica studenata Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.
* [[29. 4.]] - Procenjenih milion ljudi na mitingu sekularista u Istanbulu protiv premijera [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğana]] i kandidature [[Abdulah Gul|Abdulaha Gula]] za predsednika.

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Laburistička stranka (UK)|Laburistička stranka]] [[UK|britanskog]] premijera [[Tony Blair|Tonyja Blaira]] doživjela težak poraz na regionalnim izborima u [[Škotska|Škotskoj]] i [[Wales]]u, te lokalnim izborima u [[Engleska|Engleskoj]]. Premijer [[Tony Blair]] izjavljuje 10. 5. da će odstupiti pred kraj juna.
* 3. 5. - Na letovanju u Portugalu nestala 4-godišnja [[Madeleine McCann]].
* [[6. 5.]] - Desni kandidat [[Nicolas Sarkozy]] je pobedio socijalistkinju [[Ségolène Royal]] sa 53% glasova - predsjednik [[Francuska|Francuske]] do 2012.
* [[8. 5.]] - Oko 03:30 časova, nakon 15-točasovne rasprave, 142 poslanika [[SRS]], [[SPS]] i [[DSS]] izabralo radikala [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]] za predsednika Skupštine Srbije. Istoga dana, izabrana su tri potpredsednika: [[Nataša Jovanović]] (SRS), [[Milutin Mrkonjić]] (SPS) i [[Radojko Obradović]] (DSS). [[Savet Evrope]] nezadovoljan.
* [[8. 5.]] - Posle pet godina obnovljena skupština u [[Severna Irska|Severnoj Irskoj]], prvi ministar [[Ian Paisley]], zamenik [[Martin McGuinness]].
* [[9. 5.]] - Tomislav Nikolić izjavio da bi izbori u Srbiji (ako se ne bi formirala nova vlada) mogli biti odloženi ako bi parlament na predlog vlade objavio vanredno stanje.
[[Datoteka:ESC 2007 Serbia - Marija Serifovic - Molitva.jpg|thumb|220px|[[Marija Šerifović]], &quot;Molitva&quot;]]
* [[11. 5.]] - Srbija preuzela predsedavanje Komitetom ministara Saveta Evrope. Istoga dana, lideri DS, DSS i G17 plus (Tadić, Koštunica i Mlađan Dinkić) postigli sporazum o formiranju nove Vlade.
* 11. 5. - [[Crna Gora]] je postala 47. članica [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]].
* 11. 5. - Umro je [[Malietoa Tanumafili II od Samoe|Malietoa Tanumafili II]], šef države [[Samoa]] od 1962. Slijedi [[Tufuga Efi]] (do 2017).
* 10 - [[12. 5.]] - [[Eurosong 2007]] u Helsinkiju: pobedila [[Marija Šerifović]] iz Srbije (&quot;Molitva&quot;), [[Marija Šestić]] iz BiH 11. (&quot;Rijeka bez imena&quot;).
* [[13. 5.]] - Posle dvodnevne rasprave o poverenju, Tomislav Nikolić, nakon nepunih šest dana, podneo ostavku na dužnost predsednika Skupštine Srbije.
* 13. 5. - Milion demonstranata u turskom [[Izmir]]u podržava svetovnu državu.
* [[15. 5.]] - Pola sata pre isteka ustavnog roka formirana nova Vlada Srbije: premijer ostaje [[Vojislav Koštunica]] (DSS), jedini potpredsednik [[Božidar Đelić]] (DS), ministar unutr. poslova ostaje [[Dragan Jočić]] (DSS); neki novi ministri: odbrana [[Dragan Šutanovac]] (DS), pravda [[Dušan Petrović]] (DS), finansije [[Mirko Cvetković]] (DS).
* [[16. 5.]] - [[Alex Salmond]] je Prvi ministar [[Škotska|Škotske]], prvi iz [[Škotska nacionalna stranka|Škotske nacionalne stranke]].
* [[17. 5.]] - Okončan raskol [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] i [[Ruska pravoslavna zagranična crkva|Ruske zagranične crkve]] (osnovane [[1921]]. u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]).
* [[19. 5.]] - Rumunski predsednik [[Trajan Basesku]] podržan sa 75% na referendumu.
* [[20. 5.]] - Alpinistička ekspedicija iz Srbije se popela na [[Mont Everest]].
* 20. 5. - [[Mohammed bin Rashid Al Maktoum]], vladar [[Dubai]]a i potpredsednik [[UAE]], dao 10 milijardi dolara za obrazovnu fondaciju.
* 21 - 27. 5. - U Zagrebu održano Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu: Kinezi uzeli sve zlatne i srebrne medalje, kao i 4 od 10 brončanih.
* [[22. 5.]] - Britanske vlasti optužile [[Andrej Lugovoj|Andreja Lugovoja]] za prošlogodišnje ubistvo [[Aleksandar Litvinenko|Aleksandra Litvinenka]], Rusija odbija ekstradiciju.
* [[23. 5.]] - [[Milorad Ulemek Legija]] i [[Zvezdan Jovanović]] osuđeni na po 40 godina zatvora zbog atentata na srpskog premijera [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] (ukupna dužina kazni svim optuženima 378 godina).
* 23. 5. - ''[[AC Milan]]'' pobjedom nad ''[[Liverpool FC|Liverpoolom]]'' osvojio [[Liga prvaka|UEFA-ine Ligu prvaka]] za 2007.
* 23. 5. - Poslanik DS, [[Oliver Dulić]], izabran za predsednika Skupštine Srbije.
* [[26. 5.]] - Akcija lepljenja plakata &quot;Bulevar Ratka Mladića&quot; u Bulevaru AVNOJ-a (uskoro Bulevar Zorana Đinđića), na čelu sa funkcionerom radikala [[Aleksandar Vučić|Aleksandrom Vučićem]].
* [[27. 5.]] - Rumunjski reditelj [[Kristijan Munđiu]] osvojio je na [[Kanski festival|Kanskom festivalu]] Zlatnu palmu za film „Četiri mjeseca, tri tjedna i dva dana.“
* 27. 5. - Drugi pokušaj parade ponosa u Moskvi: učesnici su napadnuti, uključujući strance.
* [[29. 5.]] - [[Umaru Yar'Adua]] je predsednik [[Nigerija|Nigerije]] nakon [[Olusegun Obasanjo|Oluseguna Obasanja]] (do smrti 2010).
* [[31. 5.]] - [[Robert Zelik]], bivši američki trgovinski predstavnik, imenovan je od strane [[Džordž Voker Buš|Georga W. Busha]] za novog direktora [[Svjetska banka|Svjetske banke]] (do 2012).
* 31. 5. - [[Zdravko Tolimir]], optužen za ratne zločine u [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Žepa|Žepi]], uhapšen je na Drini kod Ljubovije (osuđen u Hagu na doživotni zatvor 2012, umro 2016).

=== Jun/Lipanj ===
* [[2. 6.]] - [[Zoran Milanović]] izabran za novog predsjednika [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]] (premijer 2011-16, predsjednik 2020-...).
* [[4. 6.]] - [[Karla del Ponte]] otpočela četvorodnevnu posetu Beogradu.
* 6 - 8. 6. - Samit [[G8]] u [[Heiligendamm]]u: teme su promena klime, međunarodna pomoć, tenzije SAD-Rusija oko antiraketne odbrane.
* [[7. 6.]] - U časopisu &quot;Science&quot; je objavljeno da je [[Marin Soljačić]] sa suradnicima u praksi izveo prvi [[eksperiment]] bežičnog prijenosa [[Energija|energije]].
* 7. 6. - ''[[Anaheim Ducks]]'' osvojili [[Stanley Cup]].
* [[9. 6.]] - [[Justine Henin]] pobjedom nad [[Ana Ivanović|Anom Ivanović]] po treći put zaredom osvojila teniski turnir u [[Roland Garros]]u (Srbija je na ovom turniru imala pet predstavnika u 10 polufinala).
* [[10. 6.]] - Američki predsednik [[George W. Bush]] burno pozdravljen u Albaniji.
* 10. 6. - Koalicija [[Belgija|belgijskog]] premijera [[Guy Verhofstadt|Guya Verhofstaadta]] poražena na parlamentarnim izborima. Pregovori o novoj vladi se rastežu zbog pitanja ustavne reforme, [[Yves Leterme]] formira kabinet tek sledećeg marta, postavljaju se pitanja o opstanku zemlje.
* [[10. 6.|10]] - [[15. 6.]] - [[Bitka za Gazu (2007)|Bitka za Gazu]]: [[Hamas]] uzima svu vlast u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]], vrhunac [[Konflikt Fatah-Hamas|konflikta Fatah-Hamas]].
* [[12. 6.]] - [[Milan Martić]], bivši predsjednik [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], na [[ICTY|haškom sudu]] osuđen na 35 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti (potvrđeno sljedeće godine).
* [[13. 6.]] - Posle više od godinu dana obnovljeni pregovori Evropske unije i Srbije o stabilizaciji i asocijaciji.
* 13. 6. - [[Shimon Peres]] izabran za predsjednika [[Izrael]]a (do 2014).
* 13. 6. - Srušeni minareti [[Džamija Al-Askari|Džamije Al-Askari]] u Iraku, čija je kupola uništena prošle godine, a sahat-kula sledećeg meseca (obnovljena do 2017).
* [[14. 6.]] - Kroz [[Bernske Alpe]] je otvoren [[Bazni tunel Lötschberg]], najduži železnički tunel, od 34,57 km (radi od decembra, tek 2024. odlučeno da se dovrši druga cev).
* 14. 6. - ''[[San Antonio Spurs]]'' pobjedom nad ''[[Cleveland Cavaliers]]ima'' osvojili četvrti naslov prvaka [[NBA]].
* [[15. 6.]] - Raspisana međunarodna poternica za [[Stanko Subotić|Stankom Subotićem]] i [[Marko Milošević|Markom Miloševićem]], osumnjičenima za šverc duvana.
* [[16. 6.]] - [[Rat u Iraku]]: multinacionalne snage pokreću Operaciju ''Phantom Thunder'', sa nizom podoperacija širom zemlje, do avgusta proteruju ustanike sa mnogih teritorija.
* [[17. 6.]] - Blok stranaka [[desnica|desnice]] povezan s predsjednikom [[Nicolas Sarkozy|Sarkozyjem]] osvojio većinu na parlamentarnim izborima u [[Francuska|Francuskoj]];
* 17. 6. - [[VK Jug]] i [[KK Cibona]] su postali novi hrvatski prvaci u [[Prvenstvo Hrvatske u vaterpolu 2006/07.|vaterpolu]] odn. [[A-1 HKL 2006./07.|košarci]].
* 17. 6. - U [[Budva|Budvi]] uhićen general srpske policije u mirovini [[Vlastimir Đorđević]], koji je pred Haaškim tribunalom optužen za ratne zločine [[Rat na Kosovu|na Kosovu]] 1999. (2011. osuđen na 27 godina, smanjeno na 18, pušten 2025).
[[Datoteka:IPhone hands on trial.jpg|thumb|[[iPhone]] prve generacije]]
* [[17.6.|17]] - [[27. 6.]] - [[Vrućina u Evropi 2007.]] naročito pogađa jugoistok Evrope (prva runda). U Grčkoj inicira [[Šumski požari u Grčkoj (2007)|velike šumske požare]] koji traju do početka septembra.
* [[18. 6.]] - U Zagrebu počinje suđenje [[Mirko Norac|Mirku Norcu]] i [[Rahim Ademi|Rahimu Ademiju]].
* [[19. 6.]] - Kamion-bomba eksplodirao ispred šiitske džamije Al-Hilani u Bagdadu, najmanje 78 mrtvih.
* [[23. 6.]] - Za [[Crna Gora|Crnu Goru]] je uveden predbroj +382 (+381 ostao [[Srbija|Srbiji]]).
* [[24. 6.]] - Košarkaški klub [[KK Partizan|Partizan]] postao prvi šampion Srbije.
* 24. 6. - Predsednik Srbije [[Boris Tadić]] se u emisiji &quot;[[Nedjeljom u 2]]&quot; izvinjava &quot;svim pripadnicima hrvatskog naroda koje su učinili nesrećnima pripadnici moga naroda&quot;.
* [[26. 6.]] - [[Red Hot Chili Peppers]] svirali u [[Inđija|Inđiji]].
* [[27. 6.]] - [[Gordon Brown]] preuzeo dužnost novog [[UK|britanskog]] [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijera]] (do 2010); inostrani resor ima [[David Miliband]].
* [[28. 6.]] - [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] i [[Gamzigrad]] su među novim mestima [[Svjetska baština|svetske baštine]] [[UNESCO]]
* [[29. 6.]] - Počinje prodaja [[iPhone]]-a prve generacije u SAD. [[Pametni telefon]] sa ''multi-touch'' tehnologijom, sa prstima kao glavnim sredstvom inputa; može renderovati pune sajtove.
** Mobilni pristup internetu će prevazići stoni u oktobru 2016.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/technology/2016/nov/02/mobile-web-browsing-desktop-smartphones-tablets Mobile web browsing overtakes desktop for the first time]. theguardian.com 2 Nov 2016&lt;/ref&gt;
** [[Društvena mreža|Društvene mreže]] napreduju: ''[[Myspace]]'' je na vrhuncu, ''[[Facebook]]'' će ga preteći 2008/09. ''[[Twitter]]'' je u brzom rastu od ove godine. Za ''[[YouTube]]'' se tvrdi da ima saobraćaj kao čitav internet 2000.
* 29. 6. - [[Europapress holding]] kupila &quot;[[Feral Tribune]]&quot; koji je imao problema zbog neplaćenog PDV-a (izlazi još godinu dana).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[2. 7.]] - [[Miroslav Lajčak]] je novi [[Visoki predstavnik za BiH]] i specijalni predstavnik EU, nakon [[Christian Schwarz-Schilling]]a (do 2009).
* [[7. 7.]] - Proglašeno &quot;[[Novih sedam čuda svijeta]]&quot;: [[Kineski zid]], [[Koloseum]], [[Taj Mahal]], [[Machu Picchu]], [[Kip Krista Iskupitelja|Krist Iskupitelj]], [[Petra]] i [[Chichen Itza]].
* 7. 7. - Samoubica sa kamionom bombom ubio 156 ljudi u mestu Amirli na severoistoku Iraka, čiji su stanovnici uglavnom šiitski [[Irački Turkmeni|Turkmeni]].
* [[8. 7.]] - Predstavljen je [[Boeing 787]] Dreamliner (u saobraćaju od 2011).
* [[9. 7.]] - U [[Buenos Aires]]u pao prvi sneg od 1918.
[[Datoteka:Red Mosque Islamabad 1.jpg|160px|mini|Crvena džamija u Islamabadu]]
* [[11. 7.]] - [[Opsada Crvene džamije]] u [[Islamabad]]u: vojska zauzela kompleks islamističke džamije i medrese Džamija Hafsa, uz 154 mrtvih. Talibani i plemenski militanti odbacuju prošlogodišnje primirje, počinje Treći [[Rat u sjeverozapadnom Pakistanu|waziristanski rat]] (do 2017).
* [[13. 7.]] - Hiperinflacija u [[Zimbabve]]u: vlada je privremno prestala objavljivati rezultate.
* [[14. 7.]] - [[Rolingstons]]i svirali u Beogradu (u [[Budva|Budvi]] su bili [[9. 7.]]).
* 14. 7. - Putin objavio da će Rusija za 150 dana suspendovati učešće u [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovoru o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]] iz 1990. - smatra ga zastarelim s obzirom na nestanak Varšavskog pakta i SSSR i širenje NATO, a tu su i planovi SAD za raketnu odbranu.
* [[15. 7.]] - Antun Gudelj, ranije osuđivan za ubojstvo [[Josip Reihl-Kir]]a, izručen iz Australije u Hrvatsku.
* [[16.7.|16]] - [[22. 7.]] - U Srbiji gorelo 3.513 ha šuma na 47 lokacija.
* [[18. 7.]] - Međunarodna nuklearna agencija IAEA je potvrdila da su zatvorena sva nuklearna postrojenja u Jongbjonu, nakon što je Severnoj Koreji isporučen mazut (aktivnosti se nastavljaju 2009).
[[Datoteka:Mad Men (logo).svg|mini|Logo serije ''[[Mad Men]]'']]
* [[19. 7.]] - [[Zlatno doba televizije]]: na kablovskom kanalu AMC prikazana prva epizoda serije ''[[Mad Men]]'' - 92 epizode u sedam sezona do 2015.
* [[20. 7.]] - Zapadni kosponzori su povukli nacrt rezolucije Saveta bezbednosti UN o Kosovu, pošto se Rusija nije složila s njim.&lt;ref&gt;[https://mid.ru/en/foreign_policy/news/1597386/ Situation Surrounding Consideration of Kosovo Problem in UN Security Council]. mid.ru 21 July 2007&lt;/ref&gt;
* [[21. 7.]] - ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows]]'', poslednji roman iz serije, obara rekord najbrže prodaje (dva filma po njemu su prikazana 2010. i '11.).
* 21. 7. - Građevina ''[[Burj Khalifa|Burj Dubai]]'' pretiče [[Taipei 101]], sa 509 metara (u septembru će preteći i torontanski [[CN toranj]]).
* [[22. 7.]] - Ubedljiva pobeda [[Recep Tayyip Erdoğan|Erdoğanove]] [[Stranka pravde i razvoja (Turska)|Stranke pravde i razvoja]] u Turskoj.
* 22. 7. - U Rusiji objavljeno [[Pismo deset akademika]] predsedniku Putinu protiv klerikalizacije u Rusiji.
* [[23. 7.]] - Otvorena [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]], obnovljena Zgrada Izvršnog vijeća.
* [[24. 7.]] - Rekordna vrućina: Beograd 43,6&amp;nbsp;°C, [[Smederevska Palanka]] 44,9&amp;nbsp;°C (najviša ikad zabeležena temperatura u Srbiji).
* 24. 7. - Skupština Srbije usvojila ''Rezoluciju o neophodnosti pravednog rešavanja pitanja Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija, zasnovanog na međunarodnom pravu''.
* 24. 7. - [[Suđenje medicinskim djelatnicima u Libiji]]: posredovanjem francuskih, &quot;prva dama&quot; Cécilia Sarkozy, i evropskih posrednika pet bugarskih medicinskih sestara i palestinski doktor napustili Libiju.
* [[25. 7.]] - Otvoreno pismo uglednika [[Hrvati|Hrvata]] iz Vojvodine političkom i kulturnom vrhu RH u kojem ih pozivaju na akciju protiv politike asimiliranja Hrvata u Srbiji.
* [[27. 7.]] - [[Višestruko ubistvo u Jabukovcu]]: ubijeno devet ljudi u selu kod Negotina.
* [[29. 7.]] - [[Liberalno-demokratska stranka (Japan)|Liberalno-demokratska stranka]] premijera [[Shinzo Abe|Shinza Abea]] teško poražena na izborima za gornji dom [[japan]]skog [[parlament]]a.
* 29. 7. - Reprezentacija [[Irak]]a osvojila finale [[Azijski kup u fudbalu|Azijskog kupa u fudbalu]].
* [[31. 7.]] - Završava se Operacija Banner, pomoć britanske vojske snagama reda u Severnoj Irskoj, započeta 1969. na početku [[Sjevernoirski sukob|Nevolja]].

=== Avgust/Kolovoz ===
[[Datoteka:Kornati 95.jpg|thumb|250px|[[Kornati]]]]
* [[2. 8.]] - [[Karlovac|Karlovačka]] mljekara KIM prodana firmi Chemoderm iz [[Duga Resa|Duge Rese]] - sindikati nezadovoljni, izbija afera.
* 2. 8. - Ruska ekspedicija [[Arktika 2007]] u podmorje [[Severni ledeni okean|Severnog ledenog okeana]]: postavljena ruska zastava na Severnom polu.
* 4 - 6. 8. - Veliki požari kod Dubrovnika.
* [[9. 8.]] - Banka [[BNP Paribas]] obustavlja isplate iz tri [[hedž fond]]a zbog potpune nelikvidnosti - na površinu izlazi [[kriza likvidnosti]], počinje '''[[Svetska finansijska kriza 2007-2008]]''' iz koje nastaje '''[[Svetska ekonomska kriza]]'''.
* 9 - 10. 8. - Dow Jones pada skoro 400 poena, padaju evropske berze, sutradan i azijske. Kriza ''subprime'' (drugorazrednih, rizičnih) hipoteka.
** Zbog rasta kamata i opadanja cena nekretnina, veći je broj ovrha/zaplena imovine klijenata koji su uzimali rizične hipoteke u vreme Mehura nekretnina u SAD. Investitori više ne žele hartije od vrednosti povezane sa hipotekama, koje zato gube vrednost.
[[Datoteka:(From survey of) Government National Mortgage Association (Ginnie Mae)-financed properties in Washington, D.C. area - DPLA - 4bfb0cd2cea6c87e9072499a2ceb1616.JPG|mini|Kuće u SAD]]
* [[10. 8.]] - Trojka SAD-EU-Rusija (Frank Wisner, W. Ischinger, Al. Bocan-Harčenko) posećuju Beograd i Prištinu.
* 10. 8. - Udes autobusa Beograd-Split kod Karlovca, poginule dvije putnice, još jedna naknadno.
* 10. 8. - Poplave u Južnoj Aziji: pogođeno je 30 miliona ljudi, poginulo je preko 2.000.
* [[12. 8.]] - [[Rivalstvo Đokovića i Federera]]: Đoković u Montrealu odnosi prvu pobedu.
* [[14. 8.]] - Napad na [[Jazidi|Jazide]] u severnom Iraku, četiri bombe odnose 796 života.
* [[15. 8.]] - U [[Potres u Peruu 2007.|potresu snage 8.0]] u [[Peru]]u poginulo preko 510 osoba.
* [[18. 8.]] - U [[Žitište|Žitištu]] kod [[Zrenjanin]]a otkriven spomenik filmskom junaku [[Rocky|Rokiju Balboi]].
* [[20. 8.]] - Ministar za kapitalne investicije [[Velimir Ilić]] pokazao novinarima manji deo ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa [[Horgoš]]-[[Požega (Srbija)|Požega]], ostalo i dalje tajna. Vlada tri dana kasnije odlučila da ugovor o koncesiji za autoput Horgoš-Požega (sa aneksima) objavi na svom sajtu.
* [[24. 8.]] - Vlada Srbije potvrdila odluku da više ne finansira firmu &quot;Zastava zapošljavanje i obrazovanje&quot;, kojoj je u prethodnih šest godina uplaćeno preko 100 miliona eura.
* 24. 8. - U Grčkoj počinju [[Šumski požari u Grčkoj (2007)|katastrofalni šumski požari]], najveći su ugašeni do 2. 9., ostaje 65 žrtava i procenjena šteta od 4 milijarde eura.
* [[28. 8.]] - [[Abdullah Gul]] izabran za predsednika [[Turska|Turske]] (do [[2014]]).
* [[28. 8.]] - [[8. 9.]] - [[Episkop Filaret]] štrajkuje glađu na crnogorskoj granici jer mu nije dozvoljen ulaz u tu državu.
* [[30. 8.]] - [[Kornatska tragedija]]: smrt 11 vatrogasaca na [[Kornati]]ma.

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:Osaka07 D9A WHigh Jump VC.jpg|thumb|200px|[[Blanka Vlašić]] svjetski prvak]]
* [[2. 9.]] - [[Hrvatska]] takmičarka [[Blanka Vlašić]] osvojila zlatnu medalju u [[skok u vis|skoku u vis]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici|Svetskom prvenstvu]] u [[Osaka|Osaki]].
* [[3. 9.]] - Biznismen i avanturista [[Steve Fossett]] nestao leteći iznad [[Sierra Nevada (SAD)|Sierra Nevade]], ostaci pronađeni sledeće godine.
* [[3. 9.|3]] - [[16. 9.]] - U Španiji održano [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007.]]: Rusija 1, Hrvatska 6, Srbija 13-16; među prvih deset strelaca [[Milan Gurović]], [[Darko Miličić]] (SR) i [[Marko Popović (košarkaš, rođen 1982.)|Marko Popović]] (HR).
* [[5. 9.]] - [[Aleksandar Simić]], savetnik premijera Koštunice, izjavio u novinama da je [[Crna Gora]] &quot;kvazidržava&quot; (u vezi sa slučajem episkopa Filareta).
* [[6. 9.]] - [[Operacija Orchard]]: izraelski avioni gađali nuklearni reaktor na istoku Sirije.
* [[11. 9.]] - U Rusiji testirano [[termobarično oružje]] (vakuumska bomba) nazvana &quot;Otac svih bombi&quot; jer je sa ekvivalentom 44 tone TNT bila najjača konvencionalna bomba na svetu.
* [[14. 9.]] - [[Viktor Zubkov]] novi premijer [[Rusija|Rusije]] (do 2008).
* 14. 9. - Velike poplave u zapadnoj i istočnoj Africi, 250 mrtvih.
* [[16. 9.]] - Izbori u Grčkoj, [[Nova Demokracija (Grčka)|Nova Demokracija]] ostaje najjača stranka.
* [[25. 9.]] - Tuča između poslanika albanskih stranaka DPA i DUI u makedonskom Sobranju, naoružane pristalice DUI pokušale ući u zgradu.
* [[26. 9.]] - Prvostepene presude &quot;Vukovarskoj trojci&quot; pred [[ICTY]]: [[Mile Mrkšić]] na 20 godina (potvrđeno 2012) i [[Veselin Šljivančanin]] 5 godina (oslobođen 2011. posle dve promene kazne); [[Miroslav Radić]] oslobođen.
* [[27. 9.]] - Umro [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik [[Beograd]]a.
* [[28. 9.]] - Susret delegacija Beograda i Prištine na najvišem nivou u misiji EU pri UN u Njujorku - deklaracija o uzdržavanju od pretnji i nasilja tokom pregovora.
* 20 - [[30. 9.]] - [[Datoteka:Volleyball (indoor) pictogram.svg|25px]] U Belgiji i Luksemburgu održan Evropski šampionat u odbojci za žene: Italija 1, Srbija 2, Hrvatska 14; [[Jovana Brakočević]] najbolji server a [[Maja Ognjenović]] tehničar.
* [[30. 9.]] - Umro [[Milan Jelić]], predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
* 30. 9. - Vanredni izbori u [[Ukrajina|Ukrajini]] nakon [[Ukrajinska politička kriza (2007)|političke krize]]: najviše glasova pojedinačno za [[Partija regiona|Partiju regiona]], zbirno za &quot;[[Narančasta revolucija|narančaste]]&quot; liste.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Beogradski Parking servis započeo akciju &quot;Đaci Vas mole, usporite pored škole&quot;.
* [[7. 10.]] - Za vreme Antifašističkog skupa u [[Novi Sad|Novom Sadu]], pripadnici neonacističke grupe Nacionalni Stroj (lider [[Goran Davidović]] - Firer). kamenovali su demonstrante. Žandarmerija je svih 54 neonacista, među njima i slovačke državljane pohapsila.
* 7. 10. - U [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] u toku večernjeg programa izvršen destruktivni napad na dve televizijske stanice. Počinioci su još nepoznati, ali se početkom naredne nedelje spekuliše o vehabijama sa jedne ili policiji sa druge strane. Situacija u Srbiji je zbog ovoga naredne nedelje napeta.
* [[10. 10.]] - Na Šultenovačkom brdu kod Novog Pazara napadnut predajnik radija &quot;Sto Plus&quot;.
* [[11. 10.]] - Reis ul-Ulema Islamske Zajednice Srbije, [[Adem Zilkić]] i zvanično stupio na tu funkciju, zamenivši [[Hamdija Jusufspahić|Hamdiju Jusufspahića]], te se uputio u Novi Pazar.
* 11. 10. - U Srbiji raspisane nagrade od milion eura za informacije koje bi dovele do hapšenja [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]].
* [[12. 10.]] - [[Dragan Stojković]] Piksi iznenada podneo ostavku na mesto predsednika [[FK Crvena zvezda]].
* 12. 10. - Rusija još jednom pozvala SAD da prekinu sa projektom [[raketni štit|raketnog štita]], te je zapretila da će se povući iz sporazuma o nuklearnom razoružanju.
* [[15. 10.]] - [[Evropska unija]] i [[Crna Gora]] su u [[Luksemburg]]u potpisale [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]].
* [[16. 10.]] - U prometnoj nesreći kod [[Nova Gradiška|Nove Gradiške]] poginuo makedonski pjevač [[Toše Proeski]].
* [[19. 10.]] - {{flagicon|Crna Gora}} [[Skupština Republike Crne Gore|Skupština]] izglasala novi [[Ustav Crne Gore]] (proglašen tri dana kasnije) - službeni jezik [[crnogorski jezik|crnogorski]], srpske stranke glasale protiv.
* 19. 10. - Visoki predstavnik Miroslav Lajčak nametnuo Zakon o Savjetu ministara BiH - kvorum je većina ministara, dovoljan po jedan iz tri naroda.
* 18/19. 10. - Dogovoren [[Lisabonski ugovor]].
* [[21. 10.]] - Na izvanrednim parlamentarnim izborima u [[Poljska|Poljskoj]] liberalna [[Građanska platforma]] [[Donald Tusk|Donalda Tuska]] porazila vladajuću desničarsku stranku [[Pravo i pravda]] premijera [[Jaroslaw Kaczynski|Jaroslawa Kaczynskog]].
* [[24. 10.]] - Počela gradnja [[Pelješki most|Pelješkoga mosta]] (spor napredak, radovi obustavljeni 2012.).
[[Datoteka:Singapore Airlines A380-841 (9V-SKA) taking off from Zurich International Airport.jpg|mini|270px|[[Airbus A380]]]]
* [[25. 10.]] - [[Airbus A380]], najveći putnički avion na svetu, ulazi u službu u kompaniji [[Singapore Airlines]].
* [[28. 10.]] - [[Cristina Fernández de Kirchner]], prva dama [[Argentina|Argentine]], pobijedila na predsjedničkim izborima (predsjednica do 2015).
* 28. 10. - U Vatikanu beatifikovano [[498 španjolskih mučenika]] iz 1930-tih.
* [[29. 10.]] - Prodate [[Robne kuće Beograd]] - kupac je &quot;Verano Motors&quot; za € 360 miliona.

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - Kriza u [[BiH]] nakon ostavke premijera [[Nikola Špirić|Špirića]] povodom Lajčakovih parlamentarnih reformi - vraća se i formalno u decembru.
* [[3. 11.]] - Predsednik [[Pakistan]]a [[Pervez Mušaraf]] proglasio je vanredno stanje u zemlji (traje do 15. 12.), smenio predsednika Vrhovnog suda i zabranio nezavisne medije.
* [[7. 11.]] - Nakon više od četiri i po godine od predaje, pred [[Haški tribunal|Haškim tribunalom]] počelo suđenje lideru Srpske radikalne stranke [[Vojislav Šešelj|Vojislavu Šešelju]].
* 7. 11. - Parafiran [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] EU i Srbije.
* 7. 11. - [[Operacija Planinska bura]] u Makedoniji: uspešna antiteroristička akcija u selu [[Brodec (Tetovo)]].
* [[11. 11.]] - [[Danilo Türk]] (nezavisan) izabran za predsednika Slovenije (mandat od 23. decembra), protivkandidat bio [[Lojze Peterle]].
* [[13. 11.]] - Ruska vojska završila povlačenje iz baze u [[Batumi]]ju, Gruzija (rok je bio kraj 2008.).
* [[15. 11.]] - Ciklon Sidr pogodio Bangladeš, procenjeno do 10.000 žrtava.
[[Datoteka:Fontana ispred zgrade Vlade RS.jpg|mini|250px|Fontana ispred [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske|zgrade Vlade RS]]]]
* [[18. 11.]] - Na parlamentarnim izborima na [[Kosovo|Kosovu]] je pobijedila [[Demokratska partija Kosova]] [[Hašim Tači|Hašima Tačija]].
* 18. 11. - Iz bezbednosnih razloga otkazana tribina ''[[Peščanik]]a'' u Aranđelovcu nakon što ju je udruženje građana ''Naši'' nazvalo antisrpskom.
* [[21. 11.]] - Otvoren [[Administrativni centar Vlade Republike Srpske]] u Banjoj Luci.
*   21. 11. - [[Čedomir Jovanović]], lider [[LDP]], izjavio da je ta stranka podnela dve krivične prijave protiv [[Miroslav Mišković|Miroslava Miškovića]].
* [[24. 11.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Australija|Australiji]] je [[Australska laburistička stranka|Laburistička stranka]] pod vodstvom [[Kevin Rudd|Kevina Rudda]] porazila vladajuću [[desnica|desničarsku]] koaliciju premijera [[John Howard|Johna Howarda]].
* [[25. 11.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2007]]: [[HDZ]] 66 mandata (+0), [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] 56 (+22).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Navijači Crvene Zvezde pretukli na utakmici inspektora žandarmerije, Uroš Mišić pokušao da mu ugura baklju u usta (u zatvoru do 2012).
* 2. 12. - Predsjednik [[Venezuela|Venezuele]] [[Hugo Chavez]] poražen na ustavnom referendumu o povećanju predsjedničkih ovlasti
* 2. 12. - Na parlamentarnim izborima u [[Rusija|Rusiji]] ubjedljivu pobjedu odnijela [[Jedinstvena Rusija]] predsjednika [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]].
* [[3. 12.]] - Pristalice [[Nova Srbija|Nove Srbije]] i [[SRS]] sprečili promociju [[Peščanik]]a u [[Aranđelovac|Aranđelovcu]].
* [[4. 12.]] - Savetnik premijera Srbije, [[Aleksandar Simić]], izazvao kontroverze izjavom da je i rat pravno i legitimno sredstvo u rešavanju pitanja statusa Kosova i Metohije.
* [[10. 12.]] - Pregovori Beograda i Prištine o statusu Kosova okončani bez dogovora - Albanci žele nezavisnost, a Beograd nastavak pregovora.
* [[11. 12.]] - [[Al-Kaida na islamskom Magrebu]] detonirala dve auto-bombe u gradu [[Alžir (grad)|Alžiru]], 41 mrtvi od čega 17 iz UN.
* [[12. 12.]] - U [[Srbija|Srbiji]] raspisani predsjednički izbori za [[20. 1.]] [[2008]]. godine - [[DSS]] smatra da je tom &quot;jednostranom odlukom&quot; prekršen koalicioni sporazum.
* 12. 12. - Rusija suspendovala primenu [[Ugovor o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi|Ugovora o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi]], povodom američkih planova raketne odbrane.
* [[18. 12.]] - [[Julija Timošenko]] po drugi put premijer Ukrajine (do [[2010]]).
* [[19. 12.]] - [[Vladimir Putin]] je &quot;[[Osoba godine (Time)]]&quot;.
* [[21. 12.]] - [[Estonija]], [[Letonija]], [[Litvanija]], [[Poljska]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Mađarska]], [[Slovenija]] i [[Malta]] počele da primenjuju odredbe [[Šengenski sporazum|Šengenskog sporazuma]] na kopnenim i pomorskim granicama.
* [[23. 12.]] - Železnički udes u Beogradu, povređena 24 putnika.
* [[24. 12.]]- Vlada [[Nepal]]a je postigla dogovor sa bivšim maoističkim pobunjenicima o ukidanju [[monarhija|monarhije]] i uspostavljanju federalne države [[28. 12.]].
* [[26. 12.]] - [[Narodna skupština Republike Srbije]] usvojila Rezoluciju o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Republike Srbije. Vladi naloženo da svi sporazumi sa [[Europska unija|Europskom unijom]] moraju biti u &quot;funkciji očuvanja suvereniteta Srbije&quot;. U okviru Rezolucije i Deklaracija o vojnoj neutralnosti. Poslanicima se obratili predsjednik Srbije [[Boris Tadić]] i premijer [[Vojislav Koštunica]].
* [[27. 12.]] - [[Pakistan]]ska političarka [[Benazir Bhutto]] ubijena u atentatu.
* 27. 12. - Nakon što je objavljeno da je predsednik [[Kenija|Kenije]] [[Mwai Kibaki]] reizabran dolazi do nasilja - [[Kenijska kriza 2007-2008.]] odnosi najmanje 800 života.
* [[28. 12.]] - U saobraćajnoj nesreći poginulo troje bivših ukućana [[Veliki Brat u Srbiji|Velikog Brata u Srbiji]], Stevan Zečević Zeka, Zorica Lazić i Elmir Kuduzović, nakon čega je prekinut taj serijal.
* [[29. 12.]] - Predsjednik Skupštine Srbije, [[Oliver Dulić]], raspisao izbore za Skupštinu [[Vojvodina|Vojvodine]] i lokalne organe vlasti u Srbiji za [[11. 5.]] [[2008]]. godine.
* 29. 12. - Afera &quot;Vepar&quot;: ministar unutarnjih poslova [[Ivica Kirin]] podnio ostavku jer je učestvovao u &quot;božićnom lovu&quot; na Bilogori sa [[Mladen Markač|Mladenom Markačem]], haškim optuženikom koji je time prekršio kućni pritvor.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2007.}}
* [[13. 7.]] - [[Lamine Yamal]], španjolski nogometaš

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2007.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[3. 1.]] - [[Slavuj Hadžić]], filmski i TV reditelj (* [[1934]])
* [[7. 1.]] - [[Nevenka Urbanova]], srpska glumica (* [[1909]])
* [[8. 1.]] - [[Iwao Takamoto]], [[japan]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] animator, kreator popularnog crtanog lika [[Scooby Doo]] (* [[1925]].)
* [[10. 1.]] - [[Carlo Ponti]], talijanski filmski producent (* [[1912]].)
* [[13. 1.]] - [[Caris Corfman]], američka glumica (&quot;Nešto između&quot;) (* [[1955]])
* 13. 1. - [[Aleksandar Bakočević]], srpski političar, bivši gradonačelnik Beograda (* [[1928]])
* [[17. 1.]] - [[Art Buchwald]], humorista (* [[1925]])
* [[19. 1.]] - [[Hrant Dink]], turko-jermenski novinar (* [[1954]])
* [[20. 1.]] - [[Vitomir Voja Trifunović]], kompozitor, osnivač i dir. Muzičke škole &quot;dr. Vojislav Vučković&quot; (* [[1916]])
* [[22. 1.]] - [[Abbé Pierre]], osnivač pokreta Emmaus (* [[1912]])
* [[23. 1.]] - [[Ryszard Kapuściński]], novinar i književnik (* [[1932]])
* [[24. 1.]] - [[Nikola Milošević]], akademik [[SANU]], lider Srpske liberalne stranke (* [[1929]])
* [[27. 1.]] - [[Herbert Reinecker]], njemački TV-scenarist, tvorac serije ''[[Derrick]]'' (* [[1914]])
* [[28. 1.]] - [[Olga Popović-Obradović]], pravna istoričarka (* [[1954]])
* [[30. 1.]] - [[Sidney Sheldon]], scenarista i književnik (* [[1917]])
* [[31. 1.]] - [[Kosta Carina]], književnik, filmski radnik, prevodilac (* [[1927]])

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - [[Gian Carlo Menotti]], italijansko-američki kompozitor i libretista (* [[1911]].)
* [[8. 2.]] - [[Anna Nicole Smith]], manekenka i glumica (* [[1967]].)
* [[9. 2.]] - [[Ian Richardson]], glumac (* [[1934]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Adler]], pronalazač boljeg daljinskog upravljača (* [[1913]])
* [[16. 2.]] - [[Darinka Jevrić]], književnica, novinar (* [[1947]])
* [[17. 2.]] - [[Maurice Papon]], ratni zločinac (* [[1910]])
* [[20. 2.]] - [[Vladimir Mahovlić]], hrvatski televizijski i radijski voditelj (* [[1932]].)
* [[23. 2.]] - [[Stevan Vračar]], profesor Pravnog fak. u Bg. (* [[1926]])
* 23. 2. - [[Milan Vukotić]], pozorišni glumac, tvorac &quot;Teatra levo&quot; (* [[1946]])
* [[26. 2.]] - [[Vladimir Muljević]], prof. emeritus, prvi hrvatski doktor elektrotehničkih znanosti (* [[1913]].)
* [[28. 2.]] - [[Želimir Marković]], novinar i urednik &quot;Kruga&quot;, &quot;Duge&quot; i Dojče Velea (* [[1955]])
* 28. 2. - [[Arthur M. Schlesinger, Jr.]], istoričar (* [[1917]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[2. 3.]] - [[Miroljub Rajić]], gen. sek. Fudbalskog saveza Srbije (* [[1950]])
* [[3. 3.]] - [[Osvaldo Cavandoli]], talijanski crtač crtanih filmova, autor crtanog filma [[Linija (crtani film)|Linija]] (&quot;La Linea&quot;). (* [[1920]].)
* 3. 3. - [[Geza Vuković]], gl.odg. urednik lista &quot;Mađar So&quot; (* [[1928]])
* [[4. 3.]] - [[Irena Davosir Matanović]], operska pevačica u novosadskom SNP (* [[1933]])
* [[5. 3.]] - [[Ivan Supek]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[fizičar]], [[filozof]], [[pisac]], borac za mir i [[humanist]]. (* [[1915]].)
* [[6. 3.]] - [[Jean Baudrillard]], francuski filozof (* [[1929.]])
* [[10. 3.]] - [[Stjepan Lacković (svećenik)|Stjepan Lacković]], hrvatski katolički svećenik, tajnik [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] za vrijeme II. svjetskog rata (* [[1913]].)
* [[14. 3.]] - [[Lucie Aubrac]], pripadnica francuskog Pokreta otpora (* [[1912]])
* [[15. 3.]] - [[Jovan Zebić]], srpski političar (* [[1939]])
* [[16. 3.]] - [[Ivica Percl]], hrvatski pjevač, poznat po pjesmi „Stari Pjer” (* [[1945]].)
* 16. 3. - [[Aleksandar Saša Subota]], pijanista i džez muzičar (* [[1935]])
* [[17. 3.]] - [[Frane Franić]], hrvatski nadbiskup i metropolit (* [[1912]].)
* [[19. 3.]] - [[Krešimir Blažević]], hrvatski pjevač iz grupe [[Animatori]]
* [[21. 3.]] - [[Vasilije Tapušković]], publicista, novinar, pred. AKUD &quot;Krsmanović&quot; (* [[1938]])
* [[29. 3.]] - [[Božidar Kovaček]], predsednik Matice srpske (* [[1930]])
* [[30. 3.]] - Ilija Ika Gligorijević, arhitekta (* [[1926]])

=== April/Travanj ===
* [[2. 4.]] - [[Žarko Petrović]], bivši srpski odbojkaš i jugoslovenski reprezentativac (* [[1964]])
* [[5. 4.]] - [[Mark St. John]], američki glazbenik (* [[1956]].)
* [[8. 4.]] - [[Sol LeWitt]], umetnik (* [[1928]])
* [[11. 4.]] - [[Kurt Vonnegut]], američki pisac (* [[1922]])
* 11. 4. - [[Goran Pleša]], glumac (* [[1950]])
* [[23. 4.]] - [[Boris Jeljcin]], ruski državnik (* [[1931]])
* 23. 4. - [[Mihailo Bjelica]], novinar, profesor, istoričar srpskog novinarstva
* [[27. 4.]] - [[Mstislav Rostropovič]], ruski muzičar i sovjetski disident (* [[1927]])
* 27. 4. - [[Cadik Danon]] Braco, arhitekta i književnik (* [[1923]])
* [[28. 4.]] - [[Edo Peročević]], hrvatski glumac (* [[1937]].)
* 28. 4. - [[Carl Friedrich von Weizsäcker]], fizičar, filozof (* [[1912]])
* 28. 4. - Miloš Janićijević, srpski neurohirurg, pedagog i humanista (* [[1947]])
* [[29. 4.]] - [[Ivica Račan]], hrvatski političar (* [[1944]])
* [[30. 4.]] - [[Jara Ribnikar]], srpska književnica (* [[1912]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Slobodan Novaković]], filmski i televizijski stvaralac (* [[1939]])
* [[4. 5.]] - [[Božo Švarc]], pukovnik (penz.), novinar, jedan od osnivača SD Partizan (* [[1920]])
* [[6. 5.]] - [[Đorđe Novković]], hrvatski kompozitor glazbe (* [[1943]].)
* 6. 5. - [[Stevan Raičković]], srpski pesnik, akademik (* [[1928]])
* [[11. 5.]] - Slobodan Kića Stanković, novinar i urednik emisije &quot;Veselo veče&quot; (* [[1929]])
* [[16. 5.]] - [[Branislav Đuričić]], novinar-satiričar (&quot;Porodica Jovanović&quot;, &quot;Veselo veče&quot;...) (* [[1925]])
* [[15. 5.]] - [[Jerry Falwell]], američki evangelista (* [[1933]])
* [[18. 5.]] - [[Mika Špiljak]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, narodni heroj (* [[1916]])
* [[20. 5.]] - [[Stanley Miller]], hemičar i biolog (* [[1930]])
* [[21. 5.]] - [[Darinka Vukotić-Plaović]], pozorišna glumica (* [[1919]])
* [[22. 5.]] - [[Zoran Konstantinović]], teoretičar kniževnosti, srpski akademik

=== Jun/Lipanj ===
* [[7. 6.]] - [[Milorad Sidžim Milošević]], bokser (*[[1928]])
* [[13. 6.]] - [[Stane Brovet]], admiral JNA (* [[1930]])
* [[14. 6.]] - [[Kurt Waldheim]], bivši generalni sekretar UN i predsednik Austrije (* [[1918]])
* 14. 6. - [[Boris Maruna]], hrvatski pjesnik i prevoditelj (* [[1940]].)
* [[18. 6.]] - [[Jovan Arežina]], novinar i radio radnik (* [[1949]])
* 18. 6. - [[Halil Hadžimurtezić]], general JNA, narodni heroj (* [[1915]])
* [[19. 6.]] - [[Živka Barać-Hubač]], pozorišna glumica (* [[1933]])
* [[23. 6.]] - [[Pavle Ugrinov]] (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg (* [[1926]])
* [[25. 6.]] - [[Meho Puzić]], pjevač (* [[1937]])
* [[27. 6.]] - [[Dragutin Tadijanović]], jedan od najplodnijih hrvatskih pjesnika (* [[1905]])
* 27. 6. - [[Ramiz Delalić]] (ubijen), kriminalac (* [[1963]])
* [[28. 6.]] - [[Kiichi Miyazawa]], bivši premijer Japana (* [[1919]])

=== Jul/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - [[Milan Oklopdžić]] - Mika Oklop, književnik (* [[1948]])
* [[2. 7.]] - [[Aleksandar Šišić]], narodni violinista (* [[1937]])
* 2. 7. - [[Vojislav P. Nikčević]], lingvista, njegošolog (* [[1935]])
* [[5. 7.]] - [[George Melly]], engleski jazz muzičar
* 5. 7. - [[Josip Tabak]], hrvatski prevoditelj, pisac, esejist, novinar i književni kritičar, znalac preko dvadeset jezika (* [[1912]].)
* [[8. 7.]] - [[Gordana Jevtović Minov]], operska pevačica - sopran (* [[1947]])
* [[9. 7.]] - [[Dragoljub Ješa Ivkov]], filmski scenograf, reditelj i scenarista (* [[1931]])
* [[11. 7.]] - [[Lady Bird Johnson]], bivša Prva dama SAD (* [[1912]])
* [[21. 7.]] - [[Dubravko Škiljan]], hrvatski jezikoslovac (* [[1949]].)
* 21. 7. - [[Kosta M. Kostić]], prof. Medic. fakulteta u Bg. (* [[1935]])
* [[22. 7.]] - [[Gojko Stojičić]], otorinolaringolog, prof. MF na BU (* [[1935]])
* [[23. 7.]] - [[Mohamed Zahir]], bivši i poslednji šah Afganistana (* [[1914]])
* [[25. 7.]] - [[Bogdan Trifunović]], političar (SKS, SPS) i diplomata (* [[1933]])
* [[28. 7.]] - [[Dušan Prelević Prele]], srpski muzičar pisac i scenarista (* [[1948]])
* [[30. 7.]] - [[Ingmar Bergman]], švedski filmski režiser (* [[1918]])
* 30. 7. - [[Michelangelo Antonioni]], italijanski filmski režiser (* [[1912]])
* 30. 7. - [[Teoctist Arăpașu|Teoktist]], rumunski patrijarh (* [[1915]])

=== Avgust/Kolovoz ===
* [[1. 8.]] - [[Ratko Deletić]], književnik, novinar, izdavač (* [[1945]])
* [[14. 8.]] - [[Nela Eržišnik]], hrvatska glumica i komičarka
* [[19. 8.]] - [[Slobodan Kojić]], akademski slikar (* [[1955]])
* [[20. 8.]] - [[Branimir Živojinović]], srpski prevodilac i književnik (* [[1930]])
* [[22. 8.]] - [[Kemal Hrustanović]], bosanski scenograf (* [[1941]])
* [[23. 8.]] - [[Faruk Begoli]], glumac (* [[1944]])
* [[28. 8.]] - [[Antonio Puerta]], španjolski nogometaš (* [[1984]].)
* 28. 8. - [[Draga Jonaš]], spikerka i novinar (* [[1922]])
* 28. 8. - [[Nikola Nobilo]], proizvođač vina s Novog Zelanda (* [[1913]])
* [[29. 8.]] - [[Chaswe Nsofwa]], zambijski nogometaš (* [[1978]].)
* [[30. 8.]] - [[Jovan Kozomara]], srpski pisac

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - [[Milica Jovanović]], srpska balerina i pedagog (* [[1932]])
* 1. 9. - [[Ante Despot]], kipar (* [[1919]])
* [[2. 9.]] - [[Safet Isović]], bosanskohercegovački pjevač narodne muzike (* [[1936]])
* [[3. 9.]] - [[Marijan Mlinarić]], hrvatski liječnik, političar, ministar unutarnjih poslova od 2003. do 2005., saborski zastupnik, bivši župan Varaždinske županije (* [[1944]].)
* 3. 9. - [[Đorđe Sudarski Red]], književnik (* [[1946]])
* [[6. 9.]] - [[Luciano Pavarotti]], italijanski operni pjevač (* [[1935]])
* [[9. 9.]] - [[Zoran Tadić]], hrvatski filmski redatelj (* [[1941]].)
* [[11. 9.]] - [[Stevan Koički]], srpski fizičar, akademik (* [[1929]])
* [[15. 9.]] - [[Colin McRae]], škotski reli vozač (* [[1968]].)
* [[18. 9.]] - [[Ljiljana Molnar Talajić]], hrvatska operna diva (* [[1938]].)
* [[19. 9.]] - [[Vlatko Pavletić]], hrvatski akademik, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar (* [[1930]].)
* 19. 9. - [[Kosta Mihailović]], prof. Ekonomskog fakulteta u Bg., akademik (* [[1917]])
* [[21. 9.]] - [[Petar Stambolić]], bivši predsednik SIV i Predsedništva SFRJ, narodni heroj (* [[1912]])
* [[22. 9.]] - [[Marcel Marceau]], francuski pantomimičar (* [[1923]].)
* 23. 9. - [[Nikola Kovač]], romanista, profesor, predsednik Srpskog kult. društva &quot;Prosvjeta&quot;, akademik (* [[1936]])
* [[24. 9.]] - [[Nenad Turkalj]], hrvatski glazbeni kritičar, operni redatelj, dramaturg, dobitnik Porina za životno djelo 2004. (* [[1923]].)
* [[26. 9.]] - [[Nenad Bogdanović]], gradonačelnik Beograda (* [[1954]])
* [[27. 9.]] - [[Dušan Jakovljević]], profesor i publicista (* [[1934]])
* 27. 9. - [[Miloš Bobić]], arhitekta i publicista (* [[1946]])
* [[30. 9.]] - [[Milan Jelić]], predsjednik Republike Srpske (* [[1956]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - [[Al Oerter]], američki atletičar (* [[1936]].)
* 1. 10. - [[Ronnie Hazlehurst]], kompozitor (* [[1928]])
* [[2. 10.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar (* [[1927]].)
* [[6. 10.]] - [[Laza Ristovski]], klavijaturist grupe [[Bijelo dugme]] (* [[1956]])
* [[8. 10.]] - [[Milan Đukić]], političar u Hrvatskoj (* [[1947]].)
* [[11. 10.]] - [[Šri Činmoj]], indijski književnik, kompozitor i slikar (* [[1931]])
* [[13. 10.]] - [[Bob Denard]], francuski plaćenik (* [[1929]])
* [[16. 10.]] - [[Toše Proeski]], makedonski pjevač (* [[1981]].)
* 16. 10. - [[Deborah Kerr]], škotska glumica (* [[1921]].)
* 16. 10. - [[Bahrudin Bato Čengić]], filmski reditelj i scenarista (* [[1931]])
* 16. 10. - [[Milan Mitrović]], arhitekta (* [[1927]])
* [[18. 10.]] - [[Nikola Rešić]] - Nino, pevač (* [[1964]])
* [[28. 10.]] - [[Slobodan Kalezić]], književnik i akademik (* [[1944]])
* [[29. 10.]] - [[Frane Matošić]], hrvatski nogometaš i nogometni trener (* [[1918]].)
* 29. 10. - [[Savo Radusinović]], pevač (* [[1953]])

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - [[Zoran Katalina]], hokejaš &quot;Crvene Zvezde&quot; (* [[1984]])
* 1. 11. - [[Paul Tibbets]], pilot Enole Gay (* [[1915]])
* [[2. 11.]] - [[Tomislav Duka]], [[franjevac]], saborski zastupnik, političar (* [[1932]].)
* 2. 11. - [[Pavić Obradović]], srpski pravnik i političar (* [[1953]])
* [[3. 11.]] - [[Toni Kljaković]], hrvatski pjevač
* [[4. 11.]] - [[Husein Bašić]], crnogorski književnik (* [[1938]])
* [[6. 11.]] - [[Raša Livada]], srpski književnik (* [[1948]])
* [[10. 11.]] - [[Čedomir Lakić]], novinar Politike (* [[1935]])
* 10. 11. - [[Norman Mailer]], književnik i novinar (* [[1923]])
* [[13. 11.]] - [[Branko Milinović]], advokat, humanista, dobrotvor (* [[1910]])
* [[15. 11.]] - [[Milun Vidić]], akademski vajar (* [[1940]])
* [[19. 11.]] - [[Milo Radulovich]], žrtva makartizma (* [[1926]])
* [[20. 11.]] - [[Slavko Simić]], srpski glumac (* [[1924]])
* 20. 11. - [[Ian Smith]], premijer Rodezije (* [[1919]])
* [[22. 11.]] - [[Dragoljub Najman]], srpski diplomata, vitez Legije časti (* [[1931]])
* [[23. 11.]] - [[Vladimir Krjučkov]], bivši šef KGB i pučista '91. (* [[1924]])
* [[27. 11.]] - [[Stevica Krsmanović]], golman FK Željezničar, rektor Univerziteta &quot;Braća Karić&quot; (* [[1946]])
* [[28. 11.]] - [[Branislav Bastać]] - Bane, filmski reditelj (* [[1925]])
* [[30. 11.]] - [[Evel Knievel]], moto-akrobata (* [[1938]])

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - [[Aleksa Brajović]], novinar TANJUG-a, publicista, književnik (* [[1923]])
* 1. 12. - [[Ivo Rojnica]], ustaški komandant (* [[1915]])
* [[4. 12.]] - [[Dušan Jovanović (oboista)|Dušan Jovanović]], oboista, dir. M.Š. &quot;Dr Vojislav Vučković&quot; i Muzičke produkcije RTS (* [[1964]])
* [[5. 12.]] - [[Karlheinz Stockhausen]], njemački skladatelj (* [[1920.]])
* [[7. 12.]] - [[Dušan Pekić (general)|Dušan Pekić]], general-pukovnik, narodni heroj (* [[1921]])
* [[10. 12.]] - [[Milan Dunđerski]], književnik, dir. Radio Srbobrana, vojvođanski poslanik (* [[1952]])
* [[12. 12.]] - [[Ike Turner]], muzičar (* [[1931]])
* [[16. 12.]] - [[Ivan Nemet]], šahovski velemajstor (* [[1943]])
* [[19. 12.]] - [[Vladimir R. Paunović]], neuropsihijatar, pred. Srpskog lekarskog društva (* [[1942]])
* [[21. 12.]] - [[Miloš Počuča]], komandant šeste ličke
* [[27. 12.]] - [[Benazir Bhutto]], pakistanska političarka (* [[1953]].)
* [[30. 12.]] - [[Veselin Drašković]], akademski slikar (* [[1949]])
* 30. 12. - [[Dušan Miladinović]], kompozitor i dirigent (* [[1924]])

== Nobelove nagrade ==

* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Albert Fert]], [[Peter Grünberg]] (otkriće [[gigantska magnetorezistencija|gigantske magnetorezistencije]])
* [[Nobelova nagrada za hemiju|'''Hemija''']]: [[Gerhard Ertl]] (istraživanje hemijskih procesa na čvrstim površinama)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Mario Capecchi]], [[Oliver Smithies]], Sir [[Martin Evans]] (otkrića principa za unošenje specifičnih [[Genetski inženjering|genskih modifikacija]] u miševe upotrebom embrionskih [[Matična ćelija|matičnih ćelija]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Doris Lessing]] (&quot;ta epičarka ženskog iskustva, koja je sa skepsom, vatrom i vizionarskom moći podvrgla ispitivanju podeljenu civilizaciju&quot;)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Al Gore]] i [[UN]]-ov [[Intergovernmental Panel on Climate Change|Međuvladin panel o klimatskoj promeni]] (za napore za sakupljanje i širenje većeg znanja o veštačkoj [[Globalno zatopljenje|klimatskoj promeni]] i polaganje osnove za mere potrebne za suzbijanje takve promene)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Leonid Hurwicz]], [[Eric Maskin]] i [[Roger Myerson]] (polaganje osnove [[teorija dizajna mehanizma|teorije dizajna mehanizma]])

== Vidi takođe: ==
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{reference}}

=== Literatura ===

== Vanjske veze ==
* [http://www.arhiv.rs/img/hd/2007.html Hronologija događaja 2007] (Srbija), Medijski arhiv Ebart
{{commonscat|2007}}

[[Kategorija:2007.]]</text>
      <sha1>axu3zxt9m9vcu7ull5cm5lttj0q61rf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vlasi (Srbija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17570</id>
    <revision>
      <id>42579713</id>
      <parentid>42579631</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:10:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Manxeves</username>
        <id>313281</id>
      </contributor>
      <comment>/* Historijski izvori */</comment>
      <origin>42579713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31308" sha1="cmbhm4oy795sbsuqqj2nvbrqsv9md5e" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
|grupa=Vlasi
|slika=[[Datoteka:Iabucovat.jpg|300px]]
|populacija=40.000 (prema popisu iz 2002. godine)
|regioni=istočna [[Srbija]]
|jezici=[[vlaški jezik (Srbija)|vlaški]]|religije=uglavnom [[pravoslavlje]]
}}

'''Vlasi'''  je naziv za vlahofono autohtono stanovništvo u istočnoj [[Srbija|Srbiji]]  koja živi na području između [[Velika Morava|Morave]], [[Timok]]a i [[Dunav]]a na teritoriji četiri okruga: [[Borski okrug|Borski]], [[Braničevski okrug|Braničevski]], [[Zaječarski okrug|Zaječarski]] i [[Pomoravski okrug|Pomoravski]]. U manjem broju naseljavaju i [[Podunavski okrug|Podunavski]], [[Nišavski okrug|Nišavski]] i [[Rasinski okrug|Rasinski]]. U pogledu konfesije, Vlasi pripadaju [[pravoslavlje|pravoslavnoj]] veroispovesti i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali su se u njihovom verskom i obrednom životu do danas zadržali u znatnoj svežini mnogi prehrišćanski, indoevropski i paleobalkansi elementi.

Vlasi nisu kompaktni u etničkom smislu, već se dele na više grupa, među kojima su tri osnovne: [[Carani]], na istoku, oko Kladova, Negotina i Zaječara, [[Ungurjani]] na zapadu u Homolju, Zviždu, Stigu, Braničevu, Mlavu, Resavi i okolini Ćuprije, i [[Munćani]] u sredini, naseljavaju slivove Porečke i Crne Reke. Zasebnu grupu Vlaha čine [[Bufani]] u Majdanpeku. Vlasi govore [[Vlaški jezik|vlaškim jezikom]], koji predstavlja provincijske dijalekte rumunskog jezika, sa znatnim fondom reči slovenskog porekla&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1973 |title=Гласник Етнографског института |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%95%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3/4oQjAQAAIAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D1%80%D1%83%D0%BC%D1%83%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3%20%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0&amp;pg=RA1-PA35&amp;printsec=frontcover |publisher=Научно дело |language=sr}}&lt;/ref&gt;. Ungurjani govore banatskim dijalektom, Carani muntenskim dijalektom, dok je područje Munćana, u lingvističkom smislu, limitrofni govorni areal.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Linguistischer Atlas des dacorumänischen Sprachgebietes |url=https://www.europeana.eu/de/item/9200456/handle_123456789_54079?lang |access-date=2026-04-04 |website=www.europeana.eu |language=de-DE}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Atlasul lingvistic român. Graiurile dintre Morava, Dunăre și Timoc |url=https://ebib.inst-puscariu.ro/atlasullingvisticroman-timoc.html}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima sa popisa stanovništva iz [[2002]]. godine, u Srbiji živi 40.054 Vlaha. U [[Bugarska|Bugarskoj]] takođe živi oko 10.500 etničkih Vlaha, koji su srodni Vlasima u Srbiji, tačnije rečeno Krajinsko timočkim Vlasima.

Vlasi su predstaljeni preko Nacionalnog saveta vlaške nacionalne manjine.

== Poreklo vlaške populacije ==

[[Датотека:S. Srbija.pdf|мини|десно|250п|Географско порекло становништва Краљевине Србије крајем 19. и почетком 20. века]]
Na Balkanskom poluostrvu, u srednjovekovnim feudalnim državama, vršena je asimilacija starijeg preslovenskog - na zapadu ilirskog, na istoku dako-tračkog romanizovanog stanovništva - koje je vremenom, u tadašnjim društveno-ekonomskim uslovima, preraslo od etničkih Vlaha u posebnu socijalnu grupu slovenskih stočara vlaha, nastanjenih u već stalnim, uglavnom planinskim naseljima. S obzirom na nejednake društveno-ekonomske uslove u raznim krajevima Balkana, što je bilo naročito karakteristično kako za srpski tako i za kasniji turski feudalizam, ovaj proces nije morao biti svuda podjednak, niti je svuda bio završen. U severnim krajevima Srbije, gde srpski feudalizam nikada nije imao državotvorne centre koji bi uticali na sveukupni kulturni razvoj, ovaj proces se nastavio i u doba turskog feudalizma. Kako u njemu egzistiraju autonomne teritorije sa samoupravom mesnog stanovništva, koje direktno potpadaju pod sultanovu vlast, za još primitivno vlaško stanovništvo, koje turska vlast zatiče na njegovoj asimilacijonoj etničkoj granici, takve autonomne oblasti imaju naročitu važnost: u službi je sultanovoj i kao takvo ima specifične dužnosti (martolozi, vojnici), i znatna prava. O položaju ovog stanovništva u istočnoj Srbiji, pored istorijskih podataka, postoji još i danas živa tradicija.

S obzirom na činjenicu da se oblast istočne Srbije nalazi u blizini takozvanog severnog balkanskog etničkog romanskog jezgra, proces potpunog vlaškog etničkog izjednačavanja sa srpskim stanovništvom bivao je usporen kasnijim doseljavanjem svežeg stanovništva romanskog govora (Ungureani, Carani), tokom XVII, XVIII i XIX veka, sa severa, a moguće i s juga, naročito u prvim decenijama turske vladavine. Osim toga, se i geografski i kulturno vezuje za karpatski region, kome je jedna od osnovnih karakteristika upravo stanovništvo, koje po genezi delimično svakako vodi poreklo još iz veoma rane trako-dačko-slovenske simbioze. U tom području za celokupno karpatsko stanovništvo Dunav nije bio prepreka za preseljavanje, što se vidi i iz novijih srpskih arhivskih podataka. Prema tome, kako je istočna Srbija integralni deo tog širokog geografskog i kulturnog područja, to bi i njeno današnje vlaško stanovništvo, kao i deo srpskog (starinci), u stvari bilo, u najširem smislu reči, starinačko, s tom razlikom što se ono, seljakajući se i unutar te oblasti i u pojedine uže njene regione, naseljavalo u raznim vremenskim periodima. Znači, naseljavanje Vlaha u istočnu Srbiju predstavljalo bi unutrašnje kretanje stanovništva u okviru šireg karpatsko-balkanskog područja, uslovljeno istorijskim prilikama.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1973 |title=Гласник Етнографског института |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%95%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3/4oQjAQAAIAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%BA%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC%20%D1%80%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%B7%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B3&amp;pg=RA1-PA38&amp;printsec=frontcover |publisher=Научно дело |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Historijski izvori ==
Još dvadesetih godina ovog veka izašao je holandski slavista van Vejk (van Wijk) s teorijom o tome da su u ranom srednjem veku Srbi od Bugara bili odvojeni pojasom u kojem je živelo rumunsko stanovništvo. Tek docnije, kad su Rumuni delom odlutali u druge krajeve, a delom podlegli asimilaciji, došle su u neposredan dodir zapadna i istočna grana Južnih Slovena. Ovo gledanje savršeno harmonira sa nalazima lingvističke geografije koja je, kao što smo videli, konstatovala (tek mnogo posle van Vejka) veoma jaku koncentraciju izoglosa duž demarkacione linije između dvaju velikih blokova južnoslovenskog etnikuma.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ивић |first=Павле |date=1971 |title=Српски народ и његов jезик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4_%D0%B8_%D1%9A%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2_j/EKtiAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=%D0%88%D0%BE%D1%88%20%D0%B4%D0%B2%D0%B0%D0%B4%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%82%D0%B8%D1%85%20%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0&amp;dq=%D0%BF%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5%20%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%9B%20%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8%20%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%20%D0%B8%20%D1%9A%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%20%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA&amp;printsec=frontcover |publisher=Српска књижевна задруга |language=sr}}&lt;/ref&gt; Od ušća Timoka preko istočnih podnožja planina duž srpsko bugarske granice do Osogova, pa dalje do Ovčeg Polja i južno od Tetova, nalazi se jedan snop izoglosa koji bi morao biti star bar hiljadu godina.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Живковић |first=Тибор |date=2000 |title=Словени и Ромеји |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B8_%D0%B8_%D0%A0%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D1%98%D0%B8/lxYUAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=%D0%9E%D0%B4%20%D1%83%D1%88%D1%9B%D0%B0%20%D0%A2%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D0%BA%D0%B0&amp;dq=%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B8%20%D0%B8%20%D1%80%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D1%98%D0%B8&amp;printsec=frontcover |publisher=Историјски институт САНУ |isbn=978-86-7743-022-1 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Gore pomenuti romanski pojas ranije deo Mezije, u IX v. je deo oblasti Morava dok je u XI veku deo vizantijske teme Bugarska.

* Iz kodeksa svetogorskog manastira Sv. Pantelejmona, stoji između ostalog, i sledeće: &quot;oni koji su živeli oko Dunava — Bugari, Moravi (Srbi i Vlasi) i Sloveni Ilirije behu najzad prosvetljeni svetim krštenjem tokom IX v. [864. godina] za vreme avtokratora Mihaila i slavnog patrijarha Fotija&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=umetnosti) |first=Vizantološki institut (Srpska akademija nauka i |date=1997 |title=Ομορφοκκλησια : οι τοιχογραφιες του ναου του Αγιου Γεωργιου κοντα στην Καστορια |url=https://www.google.rs/books/edition/%CE%9F%CE%BC%CE%BF%CF%81%CF%86%CE%BF%CE%BA%CE%BA%CE%BB%CE%B7%CF%83%CE%B9%CE%B1_%CE%BF%CE%B9_%CF%84%CE%BF%CE%B9%CF%87/4UtoAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D0%B4%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%B2%D0%B0%20%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B8 |publisher=Naučno delo |isbn=978-86-83883-13-4 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1912 |title=Neos Hellēnomnēmōn |url=https://www.google.rs/books/edition/Neos_Hell%C4%93nomn%C4%93m%C5%8Dn/u6hJAAAAYAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%CE%94%CE%BF%CF%8D%CE%BD%CE%B1%CE%B2%CE%B9%CE%BD%20%CE%92%CE%BB%CE%AC%CF%87%CE%BF%CE%B9 |publisher=B. Grʹegoriadès |language=el}}&lt;/ref&gt;
* Vasilije II Bugaroubica, 1020. godine osniva zasebnu episkopiju za Vlahe sa sedištem u Vranju, koja je bila pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije. U hrisovulji se, naime, među ostalim čita: „isto tako, svi gradovi koji su bili zaboravljeni poveljom mojeg veličanstva biće ipak podvrgnuti vlasti istoga presvetog arhiepiskopa koji će pobirati porez od svih, pa i od Vlaha koji žive raspršeni po čitavoj Bugarskoj“.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Mirdita |first=Zef |date=2004 |title=Vlasi u historiografiji |url=https://www.google.rs/books/edition/Vlasi_u_historiografiji/aFs7AAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=isto%20tako,%20svi%20gradovi%20koji%20su%20bili%20%20zaboravljeni%20poveljom%20mojeg%20veli%C4%8Danstva%20bit%20%C4%87e%20ipak%20podvrgnuti%20vlasti%20istoga%20sakro%20sanktnog%20arhiepiskopa%20koji%20%C4%87e%20pobirati%20porez%20od%20svih%20pa%20i%20od%20Vlaha%20koji%20%C5%BEive%20raspr%C5%A1eni%20%20po%20%C4%8Ditavoj%20Bugarskoj%E2%80%9D&amp;dq=zef%20mirdita%20vlasi%20u%20historiografiji&amp;printsec=frontcover |publisher=Hrvatski institut za povijest |isbn=978-953-6324-43-9 |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Krumbacher |first=Karl |date=1893 |title=Byzantinische Zeitschrift |url=https://www.google.rs/books/edition/Byzantinische_Zeitschrift/jK1JAAAAYAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%20%CE%92%CE%BB%CE%AC%CF%87%CF%89%CE%BD |publisher=C. H. Beck'sche Verlagsbuchhandlung |language=de}}&lt;/ref&gt;
* Vlahe u podunavlju pominje Ana Komnena u Aleksijadi kada su Kumani prešli Dunav oko 1094. godine.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1878 |title=Corpus scriptorum historiae byzantinae: Annae Comnenae Alexiadis libri XV ... v.2 |url=https://www.google.rs/books/edition/Corpus_scriptorum_historiae_byzantinae_A/1YlfAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=Pudilus%20Blachorum&amp;printsec=frontcover |publisher=impensis E. Weberi |language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1878 |title=Corpus scriptorum historiae byzantinae: Annae Comnenae Alexiadis libri XV ... v.2 |url=https://www.google.rs/books/edition/Corpus_scriptorum_historiae_byzantinae_A/1YlfAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=blachorum&amp;pg=PA11&amp;printsec=frontcover |publisher=impensis E. Weberi |language=el}}&lt;/ref&gt;
* Arapski geograf Al-Idrisi 1154 godine, celu oblast od reke Morave do reke Osam, koja obuhvata Pomoravlje i deo zapadne Bugarske, naziva: Getulija, to jest zemlja Geta ili Nomada, kako su ih sicilijanski trgovci nazivali. Stanovnici su bili Sloveni i Vlasi.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Perkovac |first=Joan i Vojko Sabljic |date=1855 |title=Neven: Zabavni i poucni list |url=https://www.google.rs/books/edition/Neven/ktmSjl1-hTgC?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;dq=Cielu%20krajinu%20od%20rieke%20Morave%20do%20Osme,%20koja%20obsi%C5%BEe%20Pomoravje%20i%20%C4%8Dest%20zapadne%20Bugarske&amp;pg=PA363&amp;printsec=frontcover |last2=Sabljic |first2=Vojko |publisher=Narodna tiskarnica |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Weltkarte des Idrisi vom Jahr 1154 n. Ch., Charta Rogeriana |url=https://www.loc.gov/resource/g3200.ct001903/ |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-04-04 |work=The Library of Congress |language=en|date=2025-06-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Lelewel |first=Joachim |title=„Géographie du moyen age : atlas composé de cinquante planches / étudiée par Joachim Lelewel. |url=https://crispa.uw.edu.pl/object/files/728739/display/Default |access-date=2026-04-09 |website=crispa.uw.edu.pl |page=51}}&lt;/ref&gt;
* 1186. g. ustali su Bugari i Vlasi (Rumuni) pod vođstvom bojara Petra i Asena, koji su bili vlaškog porekla.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Историја средњег века I 30 — Викизворник, слободна библиотека |url=https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D1%81%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%9A%D0%B5%D0%B3_%D0%B2%D0%B5%D0%BA%D0%B0_I_30#2._%D0%92%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B0,_%D0%91%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%80%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B8_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_XI_%D0%B4%D0%BE_XV_%D0%B2%D0%B5%D0%BA%D0%B0 |access-date=2026-04-04 |website=sr.wikisource.org |language=sr}}&lt;/ref&gt; Njihov brat Kalojan je u Trnovu krunisan od izaslanika pape Inoćentija III kao ''dominus blacorum et bulgarorum''.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=III (Papst) |first=Innozenz |date=1891 |title=Innocentii III Romani pontificis opera omnia tomus quatuor distributa: quorum priores tres regestorum Baluzianam recensionem complectuntur, accendentibus anecdotarum epistolarum libris, quos frustra olim a Baluzio expetitos ex Bibliotheca Vaticana in lucem emiserunt La Porte Dutheil et Brequigny, quatro volumini insunt epitolae extra regestum vagantes, pontificis denique sermones et opuscula varia, tum jam olim edita, tum recentius ab eminentissimo cardinali Maio, D. Luigi Tosti, etc. etc., typis mandata |url=https://books.google.com/books?id=FMq9NPoNRhIC&amp;q=calojoanni%20%20bulgarorum%20blacorum |publisher=apud Garnier fratres |language=la}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Cvijić |first=Jovan |date=1966 |title=Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje: osnovi antropogeografije |url=https://www.google.rs/books/edition/Balkansko_poluostrvo_i_ju%C5%BEnoslovenske_z/RQoFAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=dominus&amp;dq=inauthor:%22Jovan%20Cviji%C4%87%22&amp;printsec=frontcover |publisher=Zavod za izdavanje udžbenika |language=sr}}&lt;/ref&gt;Oni sa severa Bugarske i iz Srbije govorili su istim dijalektom kao i Rumuni severno od Dunava - lingvisti ga zovu dakorumunski. Iz njihovih redova digli su se oni koji su započeli antivizantijsku pobunu, krajem XII veka, na čelu sa braćom Asen, dakle oni su bili nosioci političkog preporoda bugarskog carstva. Od njih je ostalo samo nekoliko naselja u severnozapadnom delu Bugarske i u Srbiji, posebno u Timočkoj Krajini.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Đuvara |first=Neagu |year=2004 |title=Kratka istorija Rumuna za mlade |publisher=Novi Sad : Platoneum |isbn=86-83639-23-1 |location=Novi Sad |pages=165}}&lt;/ref&gt;
* Ansbert hroničar piše kako su krstaše: „u samoj velikoj bugarskoj šumi, u koju su ušli napredujući iz Braničeva 15. jula 1189. g., u zasede postavili Grke, Bugare, Srbe i Vlahe poluvarvare, kako bi ih iz skrivenih mesta napali otrovnim strelama a po naređenju Braničevskog duksa i Vizantijskog cara“.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ansbertus |date=1827 |title=Historia de expeditione Friderici Imperatoris |url=https://www.google.rs/books/edition/Historia_de_expeditione_Friderici_Impera/JtcGAAAAcAAJ?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;dq=silva%20longissima%20Bulgariae,%20quam%20idus%20Julii%20ab%20Brandiz&amp;pg=PA29&amp;printsec=frontcover |last2=Dobrovský |first2=Josef |publisher=Apud Cajetanum de Mayregg bibliopolam |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Iz korespondencije pape Inoćentija III i kralja Kalojana 1204. g. saznajemo za spor koji Bugarska ima sa Ugarskom a reč je o zemlji Vlaška na samoj granici Ugarske i Bugarske.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Theiner |first=Augustin |date=1863 |title=Vetera monumenta Slavorum meridionalium historiam illustrantia maximam partem nondum edita ex tabulariis vaticanis deprompta collecta ac serie chronologica disposita: Ab Innocentio PP. III. usque ad Paulum PP. III. 1198-1549 |url=https://www.google.rs/books/edition/Vetera_monumenta_Slavorum_meridionalium/XXtcAAAAcAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=confinio%20Hungarie%20,%20Bulgarie%20,%20et%20Blachie%20relinquo&amp;pg=PA30&amp;printsec=frontcover |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Gervazije od Tilberija 1214. g., opisujući isti prostor koji je pre njega Ansbert hroničar nazvao velika bugarska šuma, piše da: „Od razdvajanja Dunava pa sve do Konstantinopolja ima dvadeset i četiri dana hoda prema jugoistoku. Prvo se, naime, nailazi na bugarsku pustinju, koja je zemlja Vlaha (Vlaška).&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Pauli |date=1885 |title=Ex rerum Anglicarum scriptoribus saec. XII et XIII |url=https://www.google.rs/books/edition/Ex_rerum_Anglicarum_scriptoribus_saec_XI/gWODu-afMmkC?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=desertum%20Bulgarie%20est%20terra%20Blacti |publisher=Hahn |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Vilijam od Rubruka, 1253. godine piše: „Da, i preko Dunava takođe, prema Konstantinopolju, Vlaška, koja je zemlja Asenova, i mala Bugarska sve do Slavonije, svi plaćaju danak Tatarima“.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Hakluyt |first=Richard |date=1809 |title=Collection of the Early Voyages, Travels, and Discoveries, of the English Nation |url=https://www.google.rs/books/edition/Collection_of_the_Early_Voyages_Travels/-Y4bRxqr0TMC?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=valakia |language=en}}&lt;/ref&gt;
* Drman i Kudelin su bila dvojica bugarskih plemića, tatarskog ili vlaškog porekla, koji su kao polunezavisni vladari upravljali Braničevom (Podunavljem) krajem 13. veka (1273−1291).&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Grčić |first=Jovan |date=1887 |title=Stražilovo: list za zabavu, pouku i književnost |url=https://www.google.rs/books/edition/Stra%C5%BEilovo/KGFBDiqzkdIC?hl=sr-Latn&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D0%94%D1%80%D0%BC%D0%B0%D0%BD%20%D0%9A%D1%83%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BD%20%D0%92%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B8 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* Iz pisma 1345. godine, koje je papa Kliment VI uputio ugarskom kralju Lajošu I, vidimo da su pojedini Vlasi, Ugraske, Transivanije, Vlaške i Sremske zemlje&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Jović |first=Momir |date=1994 |title=Srbija i Rimokatolička crkva u srednjem veku |url=https://www.google.rs/books/edition/Srbija_i_Rimokatoli%C4%8Dka_crkva_u_srednjem/d8aQAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=Ulterior%20Sirmia%201229&amp;dq=Ulterior%20Sirmia%201229&amp;printsec=frontcover |publisher=Bagdala |isbn=978-86-7087-104-5 |language=sr}}&lt;/ref&gt;, prešli na katoličanstvo.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Theiner (O.C.) |first=Augustin |date=1859 |title=Vetera monumenta historica Hungariam sacram illustrantia: maximam partem nondum edita ex tabulariis Vaticanis deprompta collecta ac serie chronologica disposita |url=https://www.google.rs/books/edition/Vetera_monumenta_historica_Hungariam_sac/3H9b0Cx-9_8C?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=quod%20Olachi%20Romani%20commorantes%20in%20partibus%20Ungarie%20Transilvanis%20Ultralpinis%20et%20Sirmiis&amp;pg=PA691&amp;printsec=frontcover |publisher=Typis Vaticanis |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Titula vlaških vojvoda u periodu od 1389. do 1421. godine i u periodu od 1508. do 1638. godine glasila je: „Gospodar Ugrovlaške i Podunavlja“&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Coman |first=Marian |title=Podunavia şi relaţiile sârbo-muntene în secolele XIV-XVI |url=https://www.academia.edu/5053064/Podunavia_%C5%9Fi_rela%C5%A3iile_s%C3%A2rbo_muntene_%C3%AEn_secolele_XIV_XVI |journal=Istoria. Utopie, amintire şi proiect de viitor, ed. Ovidiu Cristea, Radu Pǎun. Iaşi: Editura Universitǎţii „Alexandru Ioan Cuza” Iaşi, 2013, p. 239-258}}&lt;/ref&gt;
* U XIV. i XV. stoljeću nastaju važni emigracijski pokreti vlaškoga stanovništva s Kosova i oko Vardara prema sjeveru te se oni nastanjuju u dolini Timoka i Morave. Drugi, pak,  dio tog vlaškog elementa u isto doba ide prema Nišu i dolinom Nišave prodire sve do  Srednje Gore u Bugarskoj i zatim iz Sofije prema sjeverozapadu sve do srpske granice.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Mirdita |first=Zef |date=2009 |title=Vlasi--starobalkanski narod: od povijesne pojave do danas |url=https://www.google.rs/books/edition/Vlasi_starobalkanski_narod/5SkqAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=XIV%20vla%C5%A1kog&amp;dq=Zef%20Mirdita.%20Vlasi-starobalkanski%20narod:%20od%20povijesne%20pojave%20do%20danas.%20Hrvatski%20Institut%20za%20povijest,%202009.%20str.%20230&amp;printsec=frontcover |publisher=Hrvatski Institut za povijest |isbn=978-953-6324-83-5 |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* 1446. godine, papa Evgenije IV obaveštava sve vernike da u Moldaviji postoji brojna sekta husita, koji su svojim dogmama zarazili čak i jedan deo stanovnika Ugarske. Iz tog razloga, pontif imenuje Fabijana, vikara redovnika minorita iz Bosne, i njegove naslednike, za doživotne inkvizitore protiv jeretika u Moldaviji, Vlaškoj, Vlaškoj preko Dunava, Bugarskoj, Raškoj i Slavoniji.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Hurmuzaki |first=Ludoxiu de |date=1890 |title=Documente privitóre la Istoria Românilor |url=https://www.google.rs/books/edition/Documente_privit%C3%B3re_la_Istoria_Rom%C3%A2nil/Wm7B70J9hcoC?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=Moldavie,%20Walachie,%20Bollachie,%20Bulgarie,%20Rassiae%20necnon%20Sclavonie&amp;printsec=frontcover |publisher=Teclu |language=la}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Fermendžin |first=Euzebije |date=1892 |title=Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752 |url=https://www.google.rs/books/edition/Acta_Bosnae_potissimum_ecclesiastica_cum/Bdpi8PSwhScC?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=bollachia&amp;pg=PA202&amp;printsec=frontcover |publisher=Academia Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Martin Segon oko 1481. g. pominje Vlahe na severoistoku Srbije o kojima kaže: „Vlasi su planinci, divlji rod ljudi — oni su bogati samo stadima stoke.“ i „Sredinu pokrajine naseljavau Vlasi, o kojima Ptolomej tako donosi: „Oni koji leže između nazivaju se Pikenzi“&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Geographiae Libri Octo : recogniti iam et diligenter emendati cum tabulis geographicis ad mentem auctoris restitutis ac emendatis ; Cum gratia &amp; Priuilegio Sac Caes. Maiestat. |url=https://www.davidrumsey.com/luna/servlet/s/8812i1 |access-date=2026-04-04 |website=www.davidrumsey.com|last=Ptolemy|first=Ptolemy, Claudius}}&lt;/ref&gt;, a gore u prvom putopisu dosta je o ovim rečeno“.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1996 |title=Književnost Crne Gore od XII do XIX vijeka: Pisci srednjovjekovnog latiniteta |url=https://www.google.rs/books/edition/Knji%C5%BEevnost_Crne_Gore_od_XII_do_XIX_vij/Do7lAAAAMAAJ?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;bsq=%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B8&amp;dq=%D0%BC%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%BD%20%D1%81%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%BD%20%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B6%D0%B5%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%20%D1%86%D1%80%D0%BD%D0%B5%20%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B5&amp;printsec=frontcover |publisher=Obod |language=sr}}&lt;/ref&gt; Vlahe koje pominje Martin Segon u turskom periodu biće poznati kao braničevski i vidinski Vlasi.
* Francuski izvor nastao posle 1595. g.: „Prema jugu, ona [Transilvanija] se dodiruje sa Transalpinima [Vlasima] i Srbima, zvanim Sloveni, i Rašani, koji su gotovo pravi Vlasi, jer imaju isti zakon i slične običaje. Oni su hrišćani prema obredima grčke crkve [pravoslavci]. Služe se italskim jezikom, ali veoma iskvarenim, i veoma su ratoborni i snažni.”&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1895 |title=Actes et fragments relatifs à l'histoire des Roumains rassemblés dans les dépôts de manuscrits de l'occident par Nicolas Zorga et publiés sous les auspices du ministère de l'instruction publique: I. |url=https://www.google.rs/books/edition/Actes_et_fragments_relatifs_%C3%A0_l_histoir/O5vozntoci8C?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=Vers%20le%20midy,%20elle%20touche%20les%20Transalpins%20et%20Serviens&amp;pg=PA42&amp;printsec=frontcover |publisher=Imprimerie de l'état |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Le Testu |first=Guillaume (1509-1572) Cartographe |date=1555 |title=Cosmographie universelle, selon les navigateurs tant anciens que modernes / par Guillaume Le Testu, pillotte en la mer du Ponent, de la ville francoyse de Grâce |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b8447838j/f34.item |access-date=2026-04-04 |website=Gallica |language=FR}}&lt;/ref&gt;
* Petri Posini 1651. g., u komentarima o Vlasima iz Aleksijade kaže: „Blachi je ime naroda koji naseljava Gornju Meziju, koji se danas zovu Vlasi (Valachi)“.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1878 |title=Corpus scriptorum historiae byzantinae: Annae Comnenae Alexiadis libri XV ... v.2 |url=https://www.google.rs/books/edition/Corpus_scriptorum_historiae_byzantinae_A/1YlfAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=petri%20possini%20blachi&amp;pg=PA395&amp;printsec=frontcover |publisher=impensis E. Weberi |language=el}}&lt;/ref&gt;
* Evlija Čelebija u opisu grada Fetislama (Kladova) iz 1666. godine kaže da: „Svo stanovništvo govori bošnjački i turski, a znaju i vlaški“.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Paunović |first=Marinko |date=1970 |title=Đerdap i Timočka Krajina |url=https://www.google.rs/books/edition/%C4%90erdap_i_Timo%C4%8Dka_Krajina/AzsBAAAAMAAJ?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;bsq=Svo%20stanovni%C5%A1tvo%20govori%20bo%C5%A1nja%C4%8Dki%20i%20turski,%20a%20znaju%20i%20vla%C5%A1ki.&amp;dq=Svo%20stanovni%C5%A1tvo%20govori%20bo%C5%A1nja%C4%8Dki%20i%20turski,%20a%20znaju%20i%20vla%C5%A1ki.&amp;printsec=frontcover |publisher=Binoza, |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* Luiđi Ferdinando Marsilji o Vlasima koji su 1696. godine oko Dunava obitavali kaže: „Vlasi se i običajima i jezikom razlikuju od Rašana, iako ispovedaju istu grčku religiju i koriste iste njihove ilirske karaktere (ćirilicu). Oni počinju da naseljavaju obale Dunava koje nastaju od ogranaka planina Hema i Karpata, i ne vole da žive u ravnicama, osim u dvema provincijama, Vlaškoj i Moldaviji. Zaista potiču od starih Rimljana, i hvale se da su Rimljani, te se iskvarenim imenom zovu Ruminest; a jezik im je iskvaren latinski ili italski“.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Danubius Pannonico-mysicus : observationibus geographicis, astronomicis, hydrographicis, historicis, physicis, perlustratus et in sex tomos digestus. T. 1, [in tres partes digestus : geographicam, astronomicam, hydrographicam] - Дигитална универзитетска библиотека - страна 0035 - величина 2 |url=http://ubsm.bg.ac.rs/view.php?q=1853&amp;e=t&amp;p=0035&amp;z=2&amp;x=0&amp;w=922&amp;h=600&amp;x=e |access-date=2026-04-04 |website=ubsm.bg.ac.rs}}&lt;/ref&gt;
* Zanimljivo da je 1787. u Beču, po carskoj zapovesti, za stanovništvo u Turskoj bila napravljena ratna proklamacija („patent”), i to u tri slična oblika: jedna za Srbe, druga za Vlahe a treća za Turke”, kojom se stanovništvu obećava ćesarova zaštita&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1962 |title=Зборник радова Етнографског института |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%97%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0_%D0%95%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D1%80/0DKAAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D0%97%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%20%D1%98%D0%B5%20%D0%B4%D0%B0%20%D1%98%D0%B5%201787.%20%D1%83%20%D0%91%D0%B5%D1%87%D1%83, |publisher=Етнографски институт, Српске академије наука и уметности |language=sr}}&lt;/ref&gt;. Jedino je vlaško stanovništvo pokazivalo prijateljsko raspoloženje prema Turcima.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Jovanović |first=Dobrivoje |year=1988 |title=Kočina krajina |url=https://www.dobrivojejovanovic.in.rs/images/kocina_krajina.pdf |publisher=Nedeljnik &quot;Novi put&quot; |location=Jagodina}}&lt;/ref&gt;
* Iz popisa Vlaha, sprovedenog u Kneževini Srbije 1850. g. vidimo da Vlaha ima 104.808 duša ili 10,95% ukupnog stanovništva Srbije.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Slovesnosti |first=Društvo Srbske |date=1852 |title=Glasnik Društva Srbske Slovesnosti |url=https://www.google.rs/books/edition/Glasnik_Dru%C5%A1tva_Srbske_Slovesnosti/p6BJAAAAcAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B0 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Srbizacija Vlaha ==
O navodnoj &quot;asimilacionoj moći&quot; Rumuna (Vlaha) u istočnoj Srbiji pisao je i Tihomir Đorđević početkom XX veka, baš kao i o njihovoj otpornosti na asimilaciju. On je Vlasima pripisivao i &quot;urođenu mržnju prema drugim narodima, pa i Srbima&quot;. Što se drugih narodnosti tiče, njihovo postojanje nije poricano kao takvo, ali su im uskraćena manjinska prava. Ovo se odnosilo pre svega na Vlahe severoistočne Srbije i na malobrojne Cincare u Makedoniji. O Vlasima (Rumunima) u Srbiji je i dalje vladalo mišljenje da su ne samo otporni na asimilaciju, već da i oni asimiluju okolne Srbe šireći rasprostranjenost svoje etničke grupe. ''Iz političkih razloga im je odricana rumunska nacionalna svest.''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=JANjETOVIĆ |first=Zoran |year=2007 |title=NACIONALNE MANjINE U OČIMA SRPSKE ELITE 1918–1941. |url=https://www.inisbgd.co.rs/celo/zb_2.pdf |journal=Srbi i Jugoslavija. Država, društvo, politika. Zbornik radova. — Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije. |publication-place=Beograd}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Vlasi]]
* [[Aromuni]]

== Vanjske veze ==
'''Istorija:'''
* [http://www.melnica.com/Vlasi.htm Vlasi... ko su, šta su i odakle potiču?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071101095054/http://www.melnica.com/Vlasi.htm |date=2007-11-01 }}

'''Nevladine organizacije:'''
* [http://www.cnmnr.org Nacionalni savet vlaške nacionalne manjine]{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.vdsstimoc.org/ Vlaška demokratska stranka srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704072247/http://www.vdsstimoc.org/ |date=2008-07-04 }}
* [http://www.timoc.org/indexSrb.htm Savez vlaha srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090419130158/http://www.timoc.org/indexSrb.htm |date=2009-04-19 }}

'''Izvorna vlaška muzika:'''
* [http://www.paundurlic.com/muzika/index.htm Poslednji orfeji Balkana]

'''Studije iz vlaške religije, mitologije i magije:'''
* [http://www.paundurlic.com/radovi/pesma_o_svecima.htm Vlaška mitološka pesma o poreklu zla]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/titanomahija.htm Elementi titanomahije u vlaškim mitološkim pesmama]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/religija_vlaha.htm Kult mrtvih kao osnova za određenje religije Vlaha]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/nebeska_tela_i_marturija.htm Nebeska tela i obred &quot;marturija&quot; u kultu mrtvih kod Vlaha]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/rajska_sveca.htm Rajska sveća u kultu mrtvih kod Vlaha]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/magstat.htm Magijska statistika i alibi - dva aspekta dugovečnosti magije kod Vlaha]

== Reference ==
[[Kategorija:Narodi]]
[[Kategorija:Srbija]]</text>
      <sha1>cmbhm4oy795sbsuqqj2nvbrqsv9md5e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579715</id>
      <parentid>42579713</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:12:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Manxeves</username>
        <id>313281</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poreklo vlaške populacije */</comment>
      <origin>42579715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31291" sha1="ezwdmyqoxr265wo5ab8yl4knunssjz9" xml:space="preserve">{{Infokutija etnička grupa
|grupa=Vlasi
|slika=[[Datoteka:Iabucovat.jpg|300px]]
|populacija=40.000 (prema popisu iz 2002. godine)
|regioni=istočna [[Srbija]]
|jezici=[[vlaški jezik (Srbija)|vlaški]]|religije=uglavnom [[pravoslavlje]]
}}

'''Vlasi'''  je naziv za vlahofono autohtono stanovništvo u istočnoj [[Srbija|Srbiji]]  koja živi na području između [[Velika Morava|Morave]], [[Timok]]a i [[Dunav]]a na teritoriji četiri okruga: [[Borski okrug|Borski]], [[Braničevski okrug|Braničevski]], [[Zaječarski okrug|Zaječarski]] i [[Pomoravski okrug|Pomoravski]]. U manjem broju naseljavaju i [[Podunavski okrug|Podunavski]], [[Nišavski okrug|Nišavski]] i [[Rasinski okrug|Rasinski]]. U pogledu konfesije, Vlasi pripadaju [[pravoslavlje|pravoslavnoj]] veroispovesti i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ali su se u njihovom verskom i obrednom životu do danas zadržali u znatnoj svežini mnogi prehrišćanski, indoevropski i paleobalkansi elementi.

Vlasi nisu kompaktni u etničkom smislu, već se dele na više grupa, među kojima su tri osnovne: [[Carani]], na istoku, oko Kladova, Negotina i Zaječara, [[Ungurjani]] na zapadu u Homolju, Zviždu, Stigu, Braničevu, Mlavu, Resavi i okolini Ćuprije, i [[Munćani]] u sredini, naseljavaju slivove Porečke i Crne Reke. Zasebnu grupu Vlaha čine [[Bufani]] u Majdanpeku. Vlasi govore [[Vlaški jezik|vlaškim jezikom]], koji predstavlja provincijske dijalekte rumunskog jezika, sa znatnim fondom reči slovenskog porekla&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1973 |title=Гласник Етнографског института |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%95%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3/4oQjAQAAIAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D1%80%D1%83%D0%BC%D1%83%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3%20%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA%D0%B0&amp;pg=RA1-PA35&amp;printsec=frontcover |publisher=Научно дело |language=sr}}&lt;/ref&gt;. Ungurjani govore banatskim dijalektom, Carani muntenskim dijalektom, dok je područje Munćana, u lingvističkom smislu, limitrofni govorni areal.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Linguistischer Atlas des dacorumänischen Sprachgebietes |url=https://www.europeana.eu/de/item/9200456/handle_123456789_54079?lang |access-date=2026-04-04 |website=www.europeana.eu |language=de-DE}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Atlasul lingvistic român. Graiurile dintre Morava, Dunăre și Timoc |url=https://ebib.inst-puscariu.ro/atlasullingvisticroman-timoc.html}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima sa popisa stanovništva iz [[2002]]. godine, u Srbiji živi 40.054 Vlaha. U [[Bugarska|Bugarskoj]] takođe živi oko 10.500 etničkih Vlaha, koji su srodni Vlasima u Srbiji, tačnije rečeno Krajinsko timočkim Vlasima.

Vlasi su predstaljeni preko Nacionalnog saveta vlaške nacionalne manjine.

== Historija ==

[[Датотека:S. Srbija.pdf|мини|десно|250п|Географско порекло становништва Краљевине Србије крајем 19. и почетком 20. века]]
Na Balkanskom poluostrvu, u srednjovekovnim feudalnim državama, vršena je asimilacija starijeg preslovenskog - na zapadu ilirskog, na istoku dako-tračkog romanizovanog stanovništva - koje je vremenom, u tadašnjim društveno-ekonomskim uslovima, preraslo od etničkih Vlaha u posebnu socijalnu grupu slovenskih stočara vlaha, nastanjenih u već stalnim, uglavnom planinskim naseljima. S obzirom na nejednake društveno-ekonomske uslove u raznim krajevima Balkana, što je bilo naročito karakteristično kako za srpski tako i za kasniji turski feudalizam, ovaj proces nije morao biti svuda podjednak, niti je svuda bio završen. U severnim krajevima Srbije, gde srpski feudalizam nikada nije imao državotvorne centre koji bi uticali na sveukupni kulturni razvoj, ovaj proces se nastavio i u doba turskog feudalizma. Kako u njemu egzistiraju autonomne teritorije sa samoupravom mesnog stanovništva, koje direktno potpadaju pod sultanovu vlast, za još primitivno vlaško stanovništvo, koje turska vlast zatiče na njegovoj asimilacijonoj etničkoj granici, takve autonomne oblasti imaju naročitu važnost: u službi je sultanovoj i kao takvo ima specifične dužnosti (martolozi, vojnici), i znatna prava. O položaju ovog stanovništva u istočnoj Srbiji, pored istorijskih podataka, postoji još i danas živa tradicija.

S obzirom na činjenicu da se oblast istočne Srbije nalazi u blizini takozvanog severnog balkanskog etničkog romanskog jezgra, proces potpunog vlaškog etničkog izjednačavanja sa srpskim stanovništvom bivao je usporen kasnijim doseljavanjem svežeg stanovništva romanskog govora (Ungureani, Carani), tokom XVII, XVIII i XIX veka, sa severa, a moguće i s juga, naročito u prvim decenijama turske vladavine. Osim toga, se i geografski i kulturno vezuje za karpatski region, kome je jedna od osnovnih karakteristika upravo stanovništvo, koje po genezi delimično svakako vodi poreklo još iz veoma rane trako-dačko-slovenske simbioze. U tom području za celokupno karpatsko stanovništvo Dunav nije bio prepreka za preseljavanje, što se vidi i iz novijih srpskih arhivskih podataka. Prema tome, kako je istočna Srbija integralni deo tog širokog geografskog i kulturnog područja, to bi i njeno današnje vlaško stanovništvo, kao i deo srpskog (starinci), u stvari bilo, u najširem smislu reči, starinačko, s tom razlikom što se ono, seljakajući se i unutar te oblasti i u pojedine uže njene regione, naseljavalo u raznim vremenskim periodima. Znači, naseljavanje Vlaha u istočnu Srbiju predstavljalo bi unutrašnje kretanje stanovništva u okviru šireg karpatsko-balkanskog područja, uslovljeno istorijskim prilikama.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1973 |title=Гласник Етнографског института |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D0%95%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3/4oQjAQAAIAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D0%91%D0%B0%D0%BB%D0%BA%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC%20%D1%80%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%B7%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B3&amp;pg=RA1-PA38&amp;printsec=frontcover |publisher=Научно дело |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Historijski izvori ==
Još dvadesetih godina ovog veka izašao je holandski slavista van Vejk (van Wijk) s teorijom o tome da su u ranom srednjem veku Srbi od Bugara bili odvojeni pojasom u kojem je živelo rumunsko stanovništvo. Tek docnije, kad su Rumuni delom odlutali u druge krajeve, a delom podlegli asimilaciji, došle su u neposredan dodir zapadna i istočna grana Južnih Slovena. Ovo gledanje savršeno harmonira sa nalazima lingvističke geografije koja je, kao što smo videli, konstatovala (tek mnogo posle van Vejka) veoma jaku koncentraciju izoglosa duž demarkacione linije između dvaju velikih blokova južnoslovenskog etnikuma.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ивић |first=Павле |date=1971 |title=Српски народ и његов jезик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4_%D0%B8_%D1%9A%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2_j/EKtiAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=%D0%88%D0%BE%D1%88%20%D0%B4%D0%B2%D0%B0%D0%B4%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%82%D0%B8%D1%85%20%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0&amp;dq=%D0%BF%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%B5%20%D0%B8%D0%B2%D0%B8%D1%9B%20%D1%81%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B8%20%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%20%D0%B8%20%D1%9A%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%20%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA&amp;printsec=frontcover |publisher=Српска књижевна задруга |language=sr}}&lt;/ref&gt; Od ušća Timoka preko istočnih podnožja planina duž srpsko bugarske granice do Osogova, pa dalje do Ovčeg Polja i južno od Tetova, nalazi se jedan snop izoglosa koji bi morao biti star bar hiljadu godina.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Живковић |first=Тибор |date=2000 |title=Словени и Ромеји |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B8_%D0%B8_%D0%A0%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D1%98%D0%B8/lxYUAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=%D0%9E%D0%B4%20%D1%83%D1%88%D1%9B%D0%B0%20%D0%A2%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D0%BA%D0%B0&amp;dq=%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%B8%20%D0%B8%20%D1%80%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D1%98%D0%B8&amp;printsec=frontcover |publisher=Историјски институт САНУ |isbn=978-86-7743-022-1 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Gore pomenuti romanski pojas ranije deo Mezije, u IX v. je deo oblasti Morava dok je u XI veku deo vizantijske teme Bugarska.

* Iz kodeksa svetogorskog manastira Sv. Pantelejmona, stoji između ostalog, i sledeće: &quot;oni koji su živeli oko Dunava — Bugari, Moravi (Srbi i Vlasi) i Sloveni Ilirije behu najzad prosvetljeni svetim krštenjem tokom IX v. [864. godina] za vreme avtokratora Mihaila i slavnog patrijarha Fotija&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=umetnosti) |first=Vizantološki institut (Srpska akademija nauka i |date=1997 |title=Ομορφοκκλησια : οι τοιχογραφιες του ναου του Αγιου Γεωργιου κοντα στην Καστορια |url=https://www.google.rs/books/edition/%CE%9F%CE%BC%CE%BF%CF%81%CF%86%CE%BF%CE%BA%CE%BA%CE%BB%CE%B7%CF%83%CE%B9%CE%B1_%CE%BF%CE%B9_%CF%84%CE%BF%CE%B9%CF%87/4UtoAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D0%B4%D1%83%D0%BD%D0%B0%D0%B2%D0%B0%20%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B8 |publisher=Naučno delo |isbn=978-86-83883-13-4 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1912 |title=Neos Hellēnomnēmōn |url=https://www.google.rs/books/edition/Neos_Hell%C4%93nomn%C4%93m%C5%8Dn/u6hJAAAAYAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%CE%94%CE%BF%CF%8D%CE%BD%CE%B1%CE%B2%CE%B9%CE%BD%20%CE%92%CE%BB%CE%AC%CF%87%CE%BF%CE%B9 |publisher=B. Grʹegoriadès |language=el}}&lt;/ref&gt;
* Vasilije II Bugaroubica, 1020. godine osniva zasebnu episkopiju za Vlahe sa sedištem u Vranju, koja je bila pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije. U hrisovulji se, naime, među ostalim čita: „isto tako, svi gradovi koji su bili zaboravljeni poveljom mojeg veličanstva biće ipak podvrgnuti vlasti istoga presvetog arhiepiskopa koji će pobirati porez od svih, pa i od Vlaha koji žive raspršeni po čitavoj Bugarskoj“.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Mirdita |first=Zef |date=2004 |title=Vlasi u historiografiji |url=https://www.google.rs/books/edition/Vlasi_u_historiografiji/aFs7AAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=isto%20tako,%20svi%20gradovi%20koji%20su%20bili%20%20zaboravljeni%20poveljom%20mojeg%20veli%C4%8Danstva%20bit%20%C4%87e%20ipak%20podvrgnuti%20vlasti%20istoga%20sakro%20sanktnog%20arhiepiskopa%20koji%20%C4%87e%20pobirati%20porez%20od%20svih%20pa%20i%20od%20Vlaha%20koji%20%C5%BEive%20raspr%C5%A1eni%20%20po%20%C4%8Ditavoj%20Bugarskoj%E2%80%9D&amp;dq=zef%20mirdita%20vlasi%20u%20historiografiji&amp;printsec=frontcover |publisher=Hrvatski institut za povijest |isbn=978-953-6324-43-9 |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Krumbacher |first=Karl |date=1893 |title=Byzantinische Zeitschrift |url=https://www.google.rs/books/edition/Byzantinische_Zeitschrift/jK1JAAAAYAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%20%CE%92%CE%BB%CE%AC%CF%87%CF%89%CE%BD |publisher=C. H. Beck'sche Verlagsbuchhandlung |language=de}}&lt;/ref&gt;
* Vlahe u podunavlju pominje Ana Komnena u Aleksijadi kada su Kumani prešli Dunav oko 1094. godine.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1878 |title=Corpus scriptorum historiae byzantinae: Annae Comnenae Alexiadis libri XV ... v.2 |url=https://www.google.rs/books/edition/Corpus_scriptorum_historiae_byzantinae_A/1YlfAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=Pudilus%20Blachorum&amp;printsec=frontcover |publisher=impensis E. Weberi |language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1878 |title=Corpus scriptorum historiae byzantinae: Annae Comnenae Alexiadis libri XV ... v.2 |url=https://www.google.rs/books/edition/Corpus_scriptorum_historiae_byzantinae_A/1YlfAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=blachorum&amp;pg=PA11&amp;printsec=frontcover |publisher=impensis E. Weberi |language=el}}&lt;/ref&gt;
* Arapski geograf Al-Idrisi 1154 godine, celu oblast od reke Morave do reke Osam, koja obuhvata Pomoravlje i deo zapadne Bugarske, naziva: Getulija, to jest zemlja Geta ili Nomada, kako su ih sicilijanski trgovci nazivali. Stanovnici su bili Sloveni i Vlasi.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Perkovac |first=Joan i Vojko Sabljic |date=1855 |title=Neven: Zabavni i poucni list |url=https://www.google.rs/books/edition/Neven/ktmSjl1-hTgC?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;dq=Cielu%20krajinu%20od%20rieke%20Morave%20do%20Osme,%20koja%20obsi%C5%BEe%20Pomoravje%20i%20%C4%8Dest%20zapadne%20Bugarske&amp;pg=PA363&amp;printsec=frontcover |last2=Sabljic |first2=Vojko |publisher=Narodna tiskarnica |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Weltkarte des Idrisi vom Jahr 1154 n. Ch., Charta Rogeriana |url=https://www.loc.gov/resource/g3200.ct001903/ |archive-url= |archive-date= |access-date=2026-04-04 |work=The Library of Congress |language=en|date=2025-06-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Lelewel |first=Joachim |title=„Géographie du moyen age : atlas composé de cinquante planches / étudiée par Joachim Lelewel. |url=https://crispa.uw.edu.pl/object/files/728739/display/Default |access-date=2026-04-09 |website=crispa.uw.edu.pl |page=51}}&lt;/ref&gt;
* 1186. g. ustali su Bugari i Vlasi (Rumuni) pod vođstvom bojara Petra i Asena, koji su bili vlaškog porekla.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Историја средњег века I 30 — Викизворник, слободна библиотека |url=https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D1%81%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%9A%D0%B5%D0%B3_%D0%B2%D0%B5%D0%BA%D0%B0_I_30#2._%D0%92%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%98%D0%B0,_%D0%91%D1%83%D0%B3%D0%B0%D1%80%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%B8_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_XI_%D0%B4%D0%BE_XV_%D0%B2%D0%B5%D0%BA%D0%B0 |access-date=2026-04-04 |website=sr.wikisource.org |language=sr}}&lt;/ref&gt; Njihov brat Kalojan je u Trnovu krunisan od izaslanika pape Inoćentija III kao ''dominus blacorum et bulgarorum''.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=III (Papst) |first=Innozenz |date=1891 |title=Innocentii III Romani pontificis opera omnia tomus quatuor distributa: quorum priores tres regestorum Baluzianam recensionem complectuntur, accendentibus anecdotarum epistolarum libris, quos frustra olim a Baluzio expetitos ex Bibliotheca Vaticana in lucem emiserunt La Porte Dutheil et Brequigny, quatro volumini insunt epitolae extra regestum vagantes, pontificis denique sermones et opuscula varia, tum jam olim edita, tum recentius ab eminentissimo cardinali Maio, D. Luigi Tosti, etc. etc., typis mandata |url=https://books.google.com/books?id=FMq9NPoNRhIC&amp;q=calojoanni%20%20bulgarorum%20blacorum |publisher=apud Garnier fratres |language=la}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Cvijić |first=Jovan |date=1966 |title=Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje: osnovi antropogeografije |url=https://www.google.rs/books/edition/Balkansko_poluostrvo_i_ju%C5%BEnoslovenske_z/RQoFAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=dominus&amp;dq=inauthor:%22Jovan%20Cviji%C4%87%22&amp;printsec=frontcover |publisher=Zavod za izdavanje udžbenika |language=sr}}&lt;/ref&gt;Oni sa severa Bugarske i iz Srbije govorili su istim dijalektom kao i Rumuni severno od Dunava - lingvisti ga zovu dakorumunski. Iz njihovih redova digli su se oni koji su započeli antivizantijsku pobunu, krajem XII veka, na čelu sa braćom Asen, dakle oni su bili nosioci političkog preporoda bugarskog carstva. Od njih je ostalo samo nekoliko naselja u severnozapadnom delu Bugarske i u Srbiji, posebno u Timočkoj Krajini.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Đuvara |first=Neagu |year=2004 |title=Kratka istorija Rumuna za mlade |publisher=Novi Sad : Platoneum |isbn=86-83639-23-1 |location=Novi Sad |pages=165}}&lt;/ref&gt;
* Ansbert hroničar piše kako su krstaše: „u samoj velikoj bugarskoj šumi, u koju su ušli napredujući iz Braničeva 15. jula 1189. g., u zasede postavili Grke, Bugare, Srbe i Vlahe poluvarvare, kako bi ih iz skrivenih mesta napali otrovnim strelama a po naređenju Braničevskog duksa i Vizantijskog cara“.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ansbertus |date=1827 |title=Historia de expeditione Friderici Imperatoris |url=https://www.google.rs/books/edition/Historia_de_expeditione_Friderici_Impera/JtcGAAAAcAAJ?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;dq=silva%20longissima%20Bulgariae,%20quam%20idus%20Julii%20ab%20Brandiz&amp;pg=PA29&amp;printsec=frontcover |last2=Dobrovský |first2=Josef |publisher=Apud Cajetanum de Mayregg bibliopolam |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Iz korespondencije pape Inoćentija III i kralja Kalojana 1204. g. saznajemo za spor koji Bugarska ima sa Ugarskom a reč je o zemlji Vlaška na samoj granici Ugarske i Bugarske.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Theiner |first=Augustin |date=1863 |title=Vetera monumenta Slavorum meridionalium historiam illustrantia maximam partem nondum edita ex tabulariis vaticanis deprompta collecta ac serie chronologica disposita: Ab Innocentio PP. III. usque ad Paulum PP. III. 1198-1549 |url=https://www.google.rs/books/edition/Vetera_monumenta_Slavorum_meridionalium/XXtcAAAAcAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=confinio%20Hungarie%20,%20Bulgarie%20,%20et%20Blachie%20relinquo&amp;pg=PA30&amp;printsec=frontcover |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Gervazije od Tilberija 1214. g., opisujući isti prostor koji je pre njega Ansbert hroničar nazvao velika bugarska šuma, piše da: „Od razdvajanja Dunava pa sve do Konstantinopolja ima dvadeset i četiri dana hoda prema jugoistoku. Prvo se, naime, nailazi na bugarsku pustinju, koja je zemlja Vlaha (Vlaška).&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Pauli |date=1885 |title=Ex rerum Anglicarum scriptoribus saec. XII et XIII |url=https://www.google.rs/books/edition/Ex_rerum_Anglicarum_scriptoribus_saec_XI/gWODu-afMmkC?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=desertum%20Bulgarie%20est%20terra%20Blacti |publisher=Hahn |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Vilijam od Rubruka, 1253. godine piše: „Da, i preko Dunava takođe, prema Konstantinopolju, Vlaška, koja je zemlja Asenova, i mala Bugarska sve do Slavonije, svi plaćaju danak Tatarima“.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Hakluyt |first=Richard |date=1809 |title=Collection of the Early Voyages, Travels, and Discoveries, of the English Nation |url=https://www.google.rs/books/edition/Collection_of_the_Early_Voyages_Travels/-Y4bRxqr0TMC?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=valakia |language=en}}&lt;/ref&gt;
* Drman i Kudelin su bila dvojica bugarskih plemića, tatarskog ili vlaškog porekla, koji su kao polunezavisni vladari upravljali Braničevom (Podunavljem) krajem 13. veka (1273−1291).&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Grčić |first=Jovan |date=1887 |title=Stražilovo: list za zabavu, pouku i književnost |url=https://www.google.rs/books/edition/Stra%C5%BEilovo/KGFBDiqzkdIC?hl=sr-Latn&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D0%94%D1%80%D0%BC%D0%B0%D0%BD%20%D0%9A%D1%83%D0%B4%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BD%20%D0%92%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B8 |language=sr}}&lt;/ref&gt;
* Iz pisma 1345. godine, koje je papa Kliment VI uputio ugarskom kralju Lajošu I, vidimo da su pojedini Vlasi, Ugraske, Transivanije, Vlaške i Sremske zemlje&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Jović |first=Momir |date=1994 |title=Srbija i Rimokatolička crkva u srednjem veku |url=https://www.google.rs/books/edition/Srbija_i_Rimokatoli%C4%8Dka_crkva_u_srednjem/d8aQAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=Ulterior%20Sirmia%201229&amp;dq=Ulterior%20Sirmia%201229&amp;printsec=frontcover |publisher=Bagdala |isbn=978-86-7087-104-5 |language=sr}}&lt;/ref&gt;, prešli na katoličanstvo.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Theiner (O.C.) |first=Augustin |date=1859 |title=Vetera monumenta historica Hungariam sacram illustrantia: maximam partem nondum edita ex tabulariis Vaticanis deprompta collecta ac serie chronologica disposita |url=https://www.google.rs/books/edition/Vetera_monumenta_historica_Hungariam_sac/3H9b0Cx-9_8C?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=quod%20Olachi%20Romani%20commorantes%20in%20partibus%20Ungarie%20Transilvanis%20Ultralpinis%20et%20Sirmiis&amp;pg=PA691&amp;printsec=frontcover |publisher=Typis Vaticanis |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Titula vlaških vojvoda u periodu od 1389. do 1421. godine i u periodu od 1508. do 1638. godine glasila je: „Gospodar Ugrovlaške i Podunavlja“&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Coman |first=Marian |title=Podunavia şi relaţiile sârbo-muntene în secolele XIV-XVI |url=https://www.academia.edu/5053064/Podunavia_%C5%9Fi_rela%C5%A3iile_s%C3%A2rbo_muntene_%C3%AEn_secolele_XIV_XVI |journal=Istoria. Utopie, amintire şi proiect de viitor, ed. Ovidiu Cristea, Radu Pǎun. Iaşi: Editura Universitǎţii „Alexandru Ioan Cuza” Iaşi, 2013, p. 239-258}}&lt;/ref&gt;
* U XIV. i XV. stoljeću nastaju važni emigracijski pokreti vlaškoga stanovništva s Kosova i oko Vardara prema sjeveru te se oni nastanjuju u dolini Timoka i Morave. Drugi, pak,  dio tog vlaškog elementa u isto doba ide prema Nišu i dolinom Nišave prodire sve do  Srednje Gore u Bugarskoj i zatim iz Sofije prema sjeverozapadu sve do srpske granice.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Mirdita |first=Zef |date=2009 |title=Vlasi--starobalkanski narod: od povijesne pojave do danas |url=https://www.google.rs/books/edition/Vlasi_starobalkanski_narod/5SkqAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=XIV%20vla%C5%A1kog&amp;dq=Zef%20Mirdita.%20Vlasi-starobalkanski%20narod:%20od%20povijesne%20pojave%20do%20danas.%20Hrvatski%20Institut%20za%20povijest,%202009.%20str.%20230&amp;printsec=frontcover |publisher=Hrvatski Institut za povijest |isbn=978-953-6324-83-5 |language=hr}}&lt;/ref&gt;
* 1446. godine, papa Evgenije IV obaveštava sve vernike da u Moldaviji postoji brojna sekta husita, koji su svojim dogmama zarazili čak i jedan deo stanovnika Ugarske. Iz tog razloga, pontif imenuje Fabijana, vikara redovnika minorita iz Bosne, i njegove naslednike, za doživotne inkvizitore protiv jeretika u Moldaviji, Vlaškoj, Vlaškoj preko Dunava, Bugarskoj, Raškoj i Slavoniji.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Hurmuzaki |first=Ludoxiu de |date=1890 |title=Documente privitóre la Istoria Românilor |url=https://www.google.rs/books/edition/Documente_privit%C3%B3re_la_Istoria_Rom%C3%A2nil/Wm7B70J9hcoC?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=Moldavie,%20Walachie,%20Bollachie,%20Bulgarie,%20Rassiae%20necnon%20Sclavonie&amp;printsec=frontcover |publisher=Teclu |language=la}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Fermendžin |first=Euzebije |date=1892 |title=Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752 |url=https://www.google.rs/books/edition/Acta_Bosnae_potissimum_ecclesiastica_cum/Bdpi8PSwhScC?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=bollachia&amp;pg=PA202&amp;printsec=frontcover |publisher=Academia Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium |language=la}}&lt;/ref&gt;
* Martin Segon oko 1481. g. pominje Vlahe na severoistoku Srbije o kojima kaže: „Vlasi su planinci, divlji rod ljudi — oni su bogati samo stadima stoke.“ i „Sredinu pokrajine naseljavau Vlasi, o kojima Ptolomej tako donosi: „Oni koji leže između nazivaju se Pikenzi“&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Geographiae Libri Octo : recogniti iam et diligenter emendati cum tabulis geographicis ad mentem auctoris restitutis ac emendatis ; Cum gratia &amp; Priuilegio Sac Caes. Maiestat. |url=https://www.davidrumsey.com/luna/servlet/s/8812i1 |access-date=2026-04-04 |website=www.davidrumsey.com|last=Ptolemy|first=Ptolemy, Claudius}}&lt;/ref&gt;, a gore u prvom putopisu dosta je o ovim rečeno“.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1996 |title=Književnost Crne Gore od XII do XIX vijeka: Pisci srednjovjekovnog latiniteta |url=https://www.google.rs/books/edition/Knji%C5%BEevnost_Crne_Gore_od_XII_do_XIX_vij/Do7lAAAAMAAJ?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;bsq=%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%B8&amp;dq=%D0%BC%D0%B0%D1%80%D1%82%D0%B8%D0%BD%20%D1%81%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%BD%20%D0%BA%D1%9A%D0%B8%D0%B6%D0%B5%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%20%D1%86%D1%80%D0%BD%D0%B5%20%D0%B3%D0%BE%D1%80%D0%B5&amp;printsec=frontcover |publisher=Obod |language=sr}}&lt;/ref&gt; Vlahe koje pominje Martin Segon u turskom periodu biće poznati kao braničevski i vidinski Vlasi.
* Francuski izvor nastao posle 1595. g.: „Prema jugu, ona [Transilvanija] se dodiruje sa Transalpinima [Vlasima] i Srbima, zvanim Sloveni, i Rašani, koji su gotovo pravi Vlasi, jer imaju isti zakon i slične običaje. Oni su hrišćani prema obredima grčke crkve [pravoslavci]. Služe se italskim jezikom, ali veoma iskvarenim, i veoma su ratoborni i snažni.”&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1895 |title=Actes et fragments relatifs à l'histoire des Roumains rassemblés dans les dépôts de manuscrits de l'occident par Nicolas Zorga et publiés sous les auspices du ministère de l'instruction publique: I. |url=https://www.google.rs/books/edition/Actes_et_fragments_relatifs_%C3%A0_l_histoir/O5vozntoci8C?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=Vers%20le%20midy,%20elle%20touche%20les%20Transalpins%20et%20Serviens&amp;pg=PA42&amp;printsec=frontcover |publisher=Imprimerie de l'état |language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Le Testu |first=Guillaume (1509-1572) Cartographe |date=1555 |title=Cosmographie universelle, selon les navigateurs tant anciens que modernes / par Guillaume Le Testu, pillotte en la mer du Ponent, de la ville francoyse de Grâce |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b8447838j/f34.item |access-date=2026-04-04 |website=Gallica |language=FR}}&lt;/ref&gt;
* Petri Posini 1651. g., u komentarima o Vlasima iz Aleksijade kaže: „Blachi je ime naroda koji naseljava Gornju Meziju, koji se danas zovu Vlasi (Valachi)“.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1878 |title=Corpus scriptorum historiae byzantinae: Annae Comnenae Alexiadis libri XV ... v.2 |url=https://www.google.rs/books/edition/Corpus_scriptorum_historiae_byzantinae_A/1YlfAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=petri%20possini%20blachi&amp;pg=PA395&amp;printsec=frontcover |publisher=impensis E. Weberi |language=el}}&lt;/ref&gt;
* Evlija Čelebija u opisu grada Fetislama (Kladova) iz 1666. godine kaže da: „Svo stanovništvo govori bošnjački i turski, a znaju i vlaški“.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Paunović |first=Marinko |date=1970 |title=Đerdap i Timočka Krajina |url=https://www.google.rs/books/edition/%C4%90erdap_i_Timo%C4%8Dka_Krajina/AzsBAAAAMAAJ?hl=sr&amp;gbpv=1&amp;bsq=Svo%20stanovni%C5%A1tvo%20govori%20bo%C5%A1nja%C4%8Dki%20i%20turski,%20a%20znaju%20i%20vla%C5%A1ki.&amp;dq=Svo%20stanovni%C5%A1tvo%20govori%20bo%C5%A1nja%C4%8Dki%20i%20turski,%20a%20znaju%20i%20vla%C5%A1ki.&amp;printsec=frontcover |publisher=Binoza, |language=bs}}&lt;/ref&gt;
* Luiđi Ferdinando Marsilji o Vlasima koji su 1696. godine oko Dunava obitavali kaže: „Vlasi se i običajima i jezikom razlikuju od Rašana, iako ispovedaju istu grčku religiju i koriste iste njihove ilirske karaktere (ćirilicu). Oni počinju da naseljavaju obale Dunava koje nastaju od ogranaka planina Hema i Karpata, i ne vole da žive u ravnicama, osim u dvema provincijama, Vlaškoj i Moldaviji. Zaista potiču od starih Rimljana, i hvale se da su Rimljani, te se iskvarenim imenom zovu Ruminest; a jezik im je iskvaren latinski ili italski“.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Danubius Pannonico-mysicus : observationibus geographicis, astronomicis, hydrographicis, historicis, physicis, perlustratus et in sex tomos digestus. T. 1, [in tres partes digestus : geographicam, astronomicam, hydrographicam] - Дигитална универзитетска библиотека - страна 0035 - величина 2 |url=http://ubsm.bg.ac.rs/view.php?q=1853&amp;e=t&amp;p=0035&amp;z=2&amp;x=0&amp;w=922&amp;h=600&amp;x=e |access-date=2026-04-04 |website=ubsm.bg.ac.rs}}&lt;/ref&gt;
* Zanimljivo da je 1787. u Beču, po carskoj zapovesti, za stanovništvo u Turskoj bila napravljena ratna proklamacija („patent”), i to u tri slična oblika: jedna za Srbe, druga za Vlahe a treća za Turke”, kojom se stanovništvu obećava ćesarova zaštita&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1962 |title=Зборник радова Етнографског института |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%97%D0%B1%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0_%D0%95%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D1%80/0DKAAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D0%97%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D1%99%D0%B8%D0%B2%D0%BE%20%D1%98%D0%B5%20%D0%B4%D0%B0%20%D1%98%D0%B5%201787.%20%D1%83%20%D0%91%D0%B5%D1%87%D1%83, |publisher=Етнографски институт, Српске академије наука и уметности |language=sr}}&lt;/ref&gt;. Jedino je vlaško stanovništvo pokazivalo prijateljsko raspoloženje prema Turcima.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Jovanović |first=Dobrivoje |year=1988 |title=Kočina krajina |url=https://www.dobrivojejovanovic.in.rs/images/kocina_krajina.pdf |publisher=Nedeljnik &quot;Novi put&quot; |location=Jagodina}}&lt;/ref&gt;
* Iz popisa Vlaha, sprovedenog u Kneževini Srbije 1850. g. vidimo da Vlaha ima 104.808 duša ili 10,95% ukupnog stanovništva Srbije.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Slovesnosti |first=Društvo Srbske |date=1852 |title=Glasnik Društva Srbske Slovesnosti |url=https://www.google.rs/books/edition/Glasnik_Dru%C5%A1tva_Srbske_Slovesnosti/p6BJAAAAcAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D0%92%D0%BB%D0%B0%D0%B0 |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Srbizacija Vlaha ==
O navodnoj &quot;asimilacionoj moći&quot; Rumuna (Vlaha) u istočnoj Srbiji pisao je i Tihomir Đorđević početkom XX veka, baš kao i o njihovoj otpornosti na asimilaciju. On je Vlasima pripisivao i &quot;urođenu mržnju prema drugim narodima, pa i Srbima&quot;. Što se drugih narodnosti tiče, njihovo postojanje nije poricano kao takvo, ali su im uskraćena manjinska prava. Ovo se odnosilo pre svega na Vlahe severoistočne Srbije i na malobrojne Cincare u Makedoniji. O Vlasima (Rumunima) u Srbiji je i dalje vladalo mišljenje da su ne samo otporni na asimilaciju, već da i oni asimiluju okolne Srbe šireći rasprostranjenost svoje etničke grupe. ''Iz političkih razloga im je odricana rumunska nacionalna svest.''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=JANjETOVIĆ |first=Zoran |year=2007 |title=NACIONALNE MANjINE U OČIMA SRPSKE ELITE 1918–1941. |url=https://www.inisbgd.co.rs/celo/zb_2.pdf |journal=Srbi i Jugoslavija. Država, društvo, politika. Zbornik radova. — Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije. |publication-place=Beograd}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Vlasi]]
* [[Aromuni]]

== Vanjske veze ==
'''Istorija:'''
* [http://www.melnica.com/Vlasi.htm Vlasi... ko su, šta su i odakle potiču?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071101095054/http://www.melnica.com/Vlasi.htm |date=2007-11-01 }}

'''Nevladine organizacije:'''
* [http://www.cnmnr.org Nacionalni savet vlaške nacionalne manjine]{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.vdsstimoc.org/ Vlaška demokratska stranka srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704072247/http://www.vdsstimoc.org/ |date=2008-07-04 }}
* [http://www.timoc.org/indexSrb.htm Savez vlaha srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090419130158/http://www.timoc.org/indexSrb.htm |date=2009-04-19 }}

'''Izvorna vlaška muzika:'''
* [http://www.paundurlic.com/muzika/index.htm Poslednji orfeji Balkana]

'''Studije iz vlaške religije, mitologije i magije:'''
* [http://www.paundurlic.com/radovi/pesma_o_svecima.htm Vlaška mitološka pesma o poreklu zla]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/titanomahija.htm Elementi titanomahije u vlaškim mitološkim pesmama]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/religija_vlaha.htm Kult mrtvih kao osnova za određenje religije Vlaha]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/nebeska_tela_i_marturija.htm Nebeska tela i obred &quot;marturija&quot; u kultu mrtvih kod Vlaha]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/rajska_sveca.htm Rajska sveća u kultu mrtvih kod Vlaha]
* [http://www.paundurlic.com/radovi/magstat.htm Magijska statistika i alibi - dva aspekta dugovečnosti magije kod Vlaha]

== Reference ==
[[Kategorija:Narodi]]
[[Kategorija:Srbija]]</text>
      <sha1>ezwdmyqoxr265wo5ab8yl4knunssjz9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija slavna ličnost</title>
    <ns>10</ns>
    <id>18411</id>
    <revision>
      <id>42579825</id>
      <parentid>42567983</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T19:18:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Slavna ličnost]] na [[Šablon:Infokutija slavna ličnost]]: +</comment>
      <origin>42567983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2639" sha1="roeyteyi62ontr7mb20dhl28ax64a2t" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:21em; font-size:90%; cellspacing=5; border: 1px solid black; float: right&quot;
|-

|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:larger; background-color:{{{bgcolour|#ed8}}}; color:#000;&quot;| '''{{{name|{{PAGENAME}}}}}'''
|-

|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot;| {{#if:{{{image|}}}|&lt;!--then:--&gt;[[Datoteka:{{{image}}}|{{#if:{{{imagesize|}}}|&lt;!--then:--&gt;{{{imagesize}}}|&lt;!--else:--&gt;220px}}| ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{caption|}}}&lt;/small&gt;
}}
{{#if:{{{ime_po_rođenju|}}}|&lt;!--then:--&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;'''Ime po rođenju'''&lt;/td&gt;&lt;td&gt;{{{ime_po_rođenju|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}
|-

|width=&quot;85px&quot;| '''Rođenje'''
| {{{datum_rođenja}}}&lt;br /&gt; {{{mesto_rođenja|}}}
|-

{{#if:{{{datum_smrti|}}} |
{{!}} '''Smrt''' {{!}}{{!}} {{{datum_smrti}}}&lt;br /&gt;{{{mesto_smrti|}}}
}}
|-

{{#if:{{{druga_imena|}}} |
{{!}} '''Ostala imena''' {{!}}{{!}} {{{druga_imena|}}}
}}
|-

{{#if:{{{profesija|}}} |
{{!}} '''Profesija'''{{!}}{{!}} {{{profesija|}}}
}}
|-

{{#if:{{{epoha_pravac|}}} |
{{!}} '''Epoha ili pravac&lt;br /&gt;stvaranja:''' {{!}}{{!}} {{{epoha_pravac|}}}
}}
|-

{{#if:{{{značajni_filmovi|}}} |
{{!}} '''Značajni filmovi:''' {{!}}{{!}} {{{značajni_filmovi|}}}
}}
|-

{{#if:{{{značajni_radovi|}}} |
{{!}} '''Značajni radovi:''' {{!}}{{!}} {{{značajni_radovi|}}}
}}
|-

{{#if:{{{uticaj_na|}}} |
{{!}} '''Uticao/la na:''' {{!}}{{!}} {{{uticaj_na|}}}
}}
|-

{{#if:{{{uticaj_od|}}} |
{{!}} '''Uticali na&lt;br /&gt;nju/njega:''' {{!}}{{!}} {{{uticaj_od|}}}
}}
|-

{{#if:{{{nagrade|}}} |
{{!}} '''Nagrade''' {{!}}{{!}} {{{nagrade|}}}
}}
|-

{{#if:{{{zvanični_sajt|}}} |
{{!}} '''Zvanični sajt''' {{!}}{{!}} {{{zvanični_sajt|}}}
}}
|-

{{#if: {{{imdb|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; {{!}} [http://imdb.com/name/nm{{{imdb}}}/ IMDb profil]
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;__NOTOC__
'''''Infobox Slavna ličnost''''' se može koristiti za informacije o osobi koja jse bavi nekim javnim poslom.

=== Upotreba ===
Samo ''name'' i ''datum_rođenja'' su obavezni.

&lt;div style=&quot;width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;&quot;&gt;
&lt;pre&gt;{{Slavna ličnost
| bgcolour      = 
| name          = 
| image         = 
| imagesize     = 
| caption       = 
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = 
| mesto_rođenja   = 
| datum_smrti     = 
| mesto_smrti     = 
| druga_imena     = 
| profesija       =
| epoha_pravac    =
| zvanični_sajt   = 
| značajni_filmovi =
| značajni_radovi  =
| uticaj_na       =
| uticaj_od       =   
| nagrade         = 
| imdb             =
}}&lt;/pre&gt;
&lt;/div&gt;
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Biografske infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>roeyteyi62ontr7mb20dhl28ax64a2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Duško Vujošević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>20899</id>
    <revision>
      <id>42579808</id>
      <parentid>42579449</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T18:53:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bakir123</username>
        <id>129685</id>
      </contributor>
      <origin>42579808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3615" sha1="j3nkki3ydiurtj4rencv34hlmuik66w" xml:space="preserve">{{Ažuriranje}}
{{Infokutija biografija
| ime             = Duško Vujošević
| slika           = Duško Vujošević (cropped).jpg
| širina_slike    = 250px
| opis            = Duško Vujošević
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = {{Birth date and age|1959|3|3|df=y}}
| mjesto_rođenja  = [[Podgorica|Titograd]]
| datum_smrti     = &lt;!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --&gt;
| mjesto_smrti    = 
| prebivalište    = 
| državljanstvo   = 
| zanimanje       = 
| roditelji       = 
}}
'''Duško Vujošević''' ([[Podgorica]], [[3. 3.]] [[1959]] – [[8. 4.]] [[2026]]), [[Crna Gora|crnogorski]] [[košarka]]ški trener. 

Vujošević je trenerskim poslom počeo da se bavi [[1976]]. Do [[1982]]. godine radio je sa mlađim kategorijama u Partizanu. Sledeću sezonu je proveo u [[OKK Beograd]]u, gde je vodio juniorsku ekipu koja je osvojila Prvenstvo Jugoslavije. Te godine radio je i sa prvim timom OKK Beograda.

Posle [[jugoslovenska narodna armija|odsluženja vojnog roka]], godinu dana je radio u Mladosti iz [[Zemun]]a, a pred sezonu 1985/86 vratio se u Partizan, gde je postao pomoćni trener prvog tima. Posle smene prvog trenera, tokom sezone 1986/87, u 27. godini života, postajo je prvi trener Partizana i iste sezone osvajio titulu prvaka Jugoslavije. U sezoni 1987/88 Vujošević je predvodio Partizan do fajnal-fora [[Evroliga|Kupa evropskih šampiona]] u [[Gan]]u, na kom je Partizan osvojio treće mesto. Vujošević je vodio Partizan i u sledećoj sezoni, 1988/89, kada je osvojio [[Kup Radivoja Koraća]] i Kup Jugoslavije.

U sezoni 1989/90 Vujošević je bio je prvi trener španske Uelve iz [[Granada|Granade]], da bi se posle toga vratio u Partizan, koji je vodio u sezoni 1990/91 i stigao do finala plej-ofa, u kom je poražen od ekipe [[KK Split|POP 84]].U sezoni 1991/92 bio je prvi trener KK CRVENA ZVEZDA. Od 1992. do 1998. radio je u [[Italija|Italiji]], gde je vodio ekipe Breše, Pistoje i Skavolinija.
Po povratku iz Italije Vujošević je u sezoni 1998/99 bio šef stručnog štaba podgoričke [[KK Budućnost|Budućnosti]], a od 1999. do 2001. dve sezone je vodio beogradski [[KK Radnički|Radnički]].

Od povratka u Partizan, [[2001]], osvojio je devet titula prvaka države (2002, 2003, 2004, 2005, 2006 , 2007, 2008, 2009 i 2010) i cetiri Kupa (2002, 2008, 2009, 2010), i regionalnu NLB ligu cetiri puta ( 2007, 2008, 2009, 2010) čime je postao najtrofejniji trener u istoriji kluba.

Kao trener juniorske reprezentacije Jugoslavije osvojio je Prvenstvo Evrope u [[Vrbas (grad)|Vrbasu]] [[1988]]. godine i četvrto mesto na Svetskom juniorskom prvenstvu [[1991]]. Duško Vujošević je trener koji je poznat po izvanrednom radu sa mladim igračima.

U proleće [[2003]]. postavljen je za selektora seniorske [[košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|reprezentacije Srbije i Crne Gore]], sa kojom je na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2003.|Evropskom prvenstvu]] u [[Švedska|Švedskoj]] osvojio šesto mesto.

Duško Vujosević je selektor Bosne i Hercegovine  košarkaške reprezentacije.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Duško Vujošević}}

{{Authority control}}
{{Lifetime|1959|2026|Vujošević, Duško}}

[[Kategorija:Jugoslavenski košarkaški treneri]]
[[Kategorija:Crnogorski košarkaški treneri]]
[[Kategorija:Treneri KK Partizana]]
[[Kategorija:Treneri KK Crvene zvezde]]
[[Kategorija:Izbornici košarkaške reprezentacije SR Jugoslavije/Srbije i Crne Gore]]
[[Kategorija:Izbornici košarkaške reprezentacije Crne Gore]]
[[Kategorija:Izbornici košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Biografije, Podgorica]]</text>
      <sha1>j3nkki3ydiurtj4rencv34hlmuik66w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija periferija Grčke</title>
    <ns>10</ns>
    <id>22011</id>
    <revision>
      <id>42579730</id>
      <parentid>42568097</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:59:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Perif GR]] na [[Šablon:Infokutija periferija Grčke]]</comment>
      <origin>42568097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1148" sha1="942gb4gxf6wkwjzursd0yblomfwaokz" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;float: right; width: 320px; font-size: 90%; background-color: lightlightgrey; margin-left: 1em;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;hiddenStructure{{{ime}}}&quot; style=&quot;font-size: 110%; background-color: lightsteelblue;&quot; | Periferija {{{ime}}} {{qif
  |test={{{grčko ime}}}
  |then=&lt;br /&gt;{{{grčko ime}}}
}}
|-  
| colspan=&quot;2&quot; valign=&quot;center&quot; align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:{{{slika}}}|200px|Položaj Periferije {{{ime}}} u Grčkoj]]
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 5px solid lightsteelblue; font-size: 1%;&quot; | &amp;nbsp;
|- 
| [[Prestonica|Sedište]] || {{{grad}}}
|- 
| [[Prefekture Grčke|Prefekture]] || {{{pref}}}
|- 
| [[Stanovništvo]] || {{{stan}}} {{qif
  |test={{{god}}}
  |then=&lt;small&gt;({{{god}}})&lt;/small&gt;
}} 
|- 
| [[Površina]] || {{{površ}}} [[Kilometar kvadratni|km²]] 
|- class=&quot;hiddenStructure{{{gust}}}&quot; style=&quot;vertical-align: top;&quot;
| [[Gustina naseljenosti]] || {{{gust}}}/[[Kilometar kvadratni|km²]]  
|- 
| [[Veb stranica]] || {{{veb|''NA''}}}
|- 
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Grčki šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije za državne administrativne podjele|Grćka]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>942gb4gxf6wkwjzursd0yblomfwaokz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija federalni subjekt Rusije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>22508</id>
    <revision>
      <id>42579816</id>
      <parentid>42568098</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T19:05:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Ruski federalni subjekt]] na [[Šablon:Federalni subjekt Rusije]]: +</comment>
      <origin>42568098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4542" sha1="qpl6jgb536qiejjrraxhzglty873x5q" xml:space="preserve">{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|+
&lt;div style=&quot;font-size:larger;&quot;&gt;
'''{{{SHIme}}}'''&lt;!--Ime na srpskohrvatskom--&gt;&lt;br /&gt;
'''{{{RusIme}}}'''&lt;!--Ime na ruskom--&gt;&lt;br /&gt;
'''{{{XIme1}}}'''&lt;!-- ime na drugom službenom jeziku + &lt;br /&gt;--&gt;
'''{{{XIme2}}}'''&lt;!-- ime na trećem službenom jeziku + &lt;br /&gt;--&gt;
'''{{{XIme3}}}'''&lt;!-- ime na četvrtom službenom jeziku + &lt;br /&gt;--&gt;
&lt;/div&gt;
|-
| align=center colspan=2 |
{| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;background: #f9f9f9;&quot;
|-
| align=&quot;center&quot; width=175 | &lt;span style=&quot;display:table-cell; border-collapse:collapse; border: solid 1px #BBBBBB;&quot;&gt;[[Datoteka:{{{zastava|Sin bandera.svg}}}|200px]]&lt;/span&gt;&lt;!--Federal subject's flag, 150 px--&gt;
| align=&quot;center&quot; width=175 | &lt;span style=&quot;display:table-cell; border-collapse:collapse; border: solid 1px #BBBBBB;&quot;&gt;[[Datoteka:{{{grb|Sin escudo.svg}}}|100px]]&lt;/span&gt;&lt;!--Federal subject's coat of arms, 150px--&gt;
|-
| align=&quot;center&quot; width=175 | [[Zastava {{{genitiv}}}]]
| align=&quot;center&quot; width=175 | [[Grb {{{genitiv}}}]]
|}
|-
| align=center colspan=2 style=&quot;border-bottom: 1px #aaa solid; border-top: 1px #aaa solid;&quot; | [[Datoteka:{{{karta}}}|300px]]&lt;br /&gt;Geografski položaj federalnog subjekta u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]]&lt;!-- Karta Rusije sa označenim subjektom --&gt;
|- 
| '''{{{vrsta_upravnog_središta}}}'''&lt;!-- gl.grad/upravno središte --&gt;
| {{{ime_upravnog_središta}}}&lt;!-- ime upravnog središta --&gt;
|-
| '''[[Površina]]'''&lt;br /&gt;
- ukupno&lt;br /&gt;
- % vode
| {{{rang_površina}}} [[Popis ruskih federalnih subjekata po površini|po veličini]] &lt;!--Rank in the Federation--&gt;&lt;br /&gt;
- {{{površina}}} [[km²]]&lt;br /&gt;&lt;!-- površina u km²--&gt;
- {{{postotak_vode}}}&lt;!-- postotak površine pod vodom --&gt;
|-
| '''[[Stanovništvo]]'''&lt;br /&gt;
- Ukupno&lt;br /&gt;
- [[Gustoća stanovništva|Gustoća]]
| {{{stan_rang}}} [[Popis ruskih federalnih subjekata po broju stanovnika|po veličini]]&lt;!-- poredak po veličini u Ruskoj Federaciji --&gt;&lt;br /&gt;
- {{{stan_broj}}} (&lt;small&gt;{{{godina_popisa}}}&lt;/small&gt;)&lt;!-- nadnevak popisa stanovništva --&gt;&lt;br /&gt;
- {{{stan_gust}}}/km²
|-
| '''Politički status'''
| [[{{{pol stat poveznica}}}|{{{pol_stat_ime}}}]]&lt;!--PolStatLnk=republika, kraj, oblast, savezni grad, autonomna oblast, autonomni okrug ; PolStatNm=naziv, moguće i kraći --&gt;
|-
| '''[[Ruski federalni okruzi|Federalni okrug]]'''
| [[{{{federalni okrug}}} federalni okrug|{{{federalni_okrug}}}]]&lt;!-- naziv ruskog saveznog okruga --&gt;
|-
| '''[[Privredne regije Rusije|Privredna regija]]'''
| {{{privredna_regija}}}&lt;!-- ime privredne regije --&gt;
|-
| '''[[Službeni jezik|Službeni jezici]]
| style=&quot;border-bottom: 1px #aaa solid;&quot; |{{{jezici}}}&lt;!-- zarezom odvojiti poveznice prema jezicima --&gt;
|-
| '''{{{čelnik_naslov}}}'''&lt;!-- naslov čelnika federalnog subjekta (predsjednik, guverner i t.d./Наименование должности главы исполнительной власти субъекта Федерации (Президент/губернатор/и т.д.) --&gt;
| {{{čelnik_ime}}} &lt;!-- čelnikovo ime i prezime --&gt;
|-
| '''{{{zamjenik_naslov}}}'''&lt;!-- naslov prvog ministra, &quot;ministra prvara&quot;, premijera od federalnog subjekta (ako nema, onda dopredsjednik i sl.)/Наименование должности второго лица в исполнительной власти субъекта Федерации (Вице-президент /Премьер-министр /Председатель правительства --&gt;
| {{{zamjenik_ime}}}
|-
| '''Zakonodavno tijelo'''
| {{{naziv_parlamenta}}}&lt;!-- poveznica prema najvišem zakonodavnom tijelu federalnog subjekta  --&gt;
|-
| '''{{{zakonodavno_tijelo_čelnik}}}''' &lt;!--Наименование должности главы законодательной власти субъекта Федерации (Председатель парламента /и т.д.)  --&gt;
| {{{zakon.tijela_čelnik_ime}}} 
|-
| '''Himna'''
| {{{himna}}} &lt;!-- poveznica prema himni --&gt;
|-
| '''[[Popis kodova ruskih subjekata|Automobilska oznaka]]'''
| {{{auto_oznaka}}} &lt;!-- poveznica prema ... --&gt;
|-
| '''[[Vremenska zona]]'''
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:{{{vremenska_zona_slika}}}|200px]]&lt;br /&gt;{{{vremenska_zona}}}
|}&lt;noinclude&gt;
Za upute, vidi [[Razgovor o šablonu:Ruski federalni subjekt]].
[[Kategorija:Ruski šabloni|Federalni subjekt]]
[[Kategorija:Infokutije za državne administrativne podjele|Rusija]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qpl6jgb536qiejjrraxhzglty873x5q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579818</id>
      <parentid>42579816</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T19:05:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Federalni subjekt Rusije]] na [[Šablon:Infokutija federalni subjekt Rusije]]: +</comment>
      <origin>42568098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4542" sha1="qpl6jgb536qiejjrraxhzglty873x5q" xml:space="preserve">{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|+
&lt;div style=&quot;font-size:larger;&quot;&gt;
'''{{{SHIme}}}'''&lt;!--Ime na srpskohrvatskom--&gt;&lt;br /&gt;
'''{{{RusIme}}}'''&lt;!--Ime na ruskom--&gt;&lt;br /&gt;
'''{{{XIme1}}}'''&lt;!-- ime na drugom službenom jeziku + &lt;br /&gt;--&gt;
'''{{{XIme2}}}'''&lt;!-- ime na trećem službenom jeziku + &lt;br /&gt;--&gt;
'''{{{XIme3}}}'''&lt;!-- ime na četvrtom službenom jeziku + &lt;br /&gt;--&gt;
&lt;/div&gt;
|-
| align=center colspan=2 |
{| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;background: #f9f9f9;&quot;
|-
| align=&quot;center&quot; width=175 | &lt;span style=&quot;display:table-cell; border-collapse:collapse; border: solid 1px #BBBBBB;&quot;&gt;[[Datoteka:{{{zastava|Sin bandera.svg}}}|200px]]&lt;/span&gt;&lt;!--Federal subject's flag, 150 px--&gt;
| align=&quot;center&quot; width=175 | &lt;span style=&quot;display:table-cell; border-collapse:collapse; border: solid 1px #BBBBBB;&quot;&gt;[[Datoteka:{{{grb|Sin escudo.svg}}}|100px]]&lt;/span&gt;&lt;!--Federal subject's coat of arms, 150px--&gt;
|-
| align=&quot;center&quot; width=175 | [[Zastava {{{genitiv}}}]]
| align=&quot;center&quot; width=175 | [[Grb {{{genitiv}}}]]
|}
|-
| align=center colspan=2 style=&quot;border-bottom: 1px #aaa solid; border-top: 1px #aaa solid;&quot; | [[Datoteka:{{{karta}}}|300px]]&lt;br /&gt;Geografski položaj federalnog subjekta u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]]&lt;!-- Karta Rusije sa označenim subjektom --&gt;
|- 
| '''{{{vrsta_upravnog_središta}}}'''&lt;!-- gl.grad/upravno središte --&gt;
| {{{ime_upravnog_središta}}}&lt;!-- ime upravnog središta --&gt;
|-
| '''[[Površina]]'''&lt;br /&gt;
- ukupno&lt;br /&gt;
- % vode
| {{{rang_površina}}} [[Popis ruskih federalnih subjekata po površini|po veličini]] &lt;!--Rank in the Federation--&gt;&lt;br /&gt;
- {{{površina}}} [[km²]]&lt;br /&gt;&lt;!-- površina u km²--&gt;
- {{{postotak_vode}}}&lt;!-- postotak površine pod vodom --&gt;
|-
| '''[[Stanovništvo]]'''&lt;br /&gt;
- Ukupno&lt;br /&gt;
- [[Gustoća stanovništva|Gustoća]]
| {{{stan_rang}}} [[Popis ruskih federalnih subjekata po broju stanovnika|po veličini]]&lt;!-- poredak po veličini u Ruskoj Federaciji --&gt;&lt;br /&gt;
- {{{stan_broj}}} (&lt;small&gt;{{{godina_popisa}}}&lt;/small&gt;)&lt;!-- nadnevak popisa stanovništva --&gt;&lt;br /&gt;
- {{{stan_gust}}}/km²
|-
| '''Politički status'''
| [[{{{pol stat poveznica}}}|{{{pol_stat_ime}}}]]&lt;!--PolStatLnk=republika, kraj, oblast, savezni grad, autonomna oblast, autonomni okrug ; PolStatNm=naziv, moguće i kraći --&gt;
|-
| '''[[Ruski federalni okruzi|Federalni okrug]]'''
| [[{{{federalni okrug}}} federalni okrug|{{{federalni_okrug}}}]]&lt;!-- naziv ruskog saveznog okruga --&gt;
|-
| '''[[Privredne regije Rusije|Privredna regija]]'''
| {{{privredna_regija}}}&lt;!-- ime privredne regije --&gt;
|-
| '''[[Službeni jezik|Službeni jezici]]
| style=&quot;border-bottom: 1px #aaa solid;&quot; |{{{jezici}}}&lt;!-- zarezom odvojiti poveznice prema jezicima --&gt;
|-
| '''{{{čelnik_naslov}}}'''&lt;!-- naslov čelnika federalnog subjekta (predsjednik, guverner i t.d./Наименование должности главы исполнительной власти субъекта Федерации (Президент/губернатор/и т.д.) --&gt;
| {{{čelnik_ime}}} &lt;!-- čelnikovo ime i prezime --&gt;
|-
| '''{{{zamjenik_naslov}}}'''&lt;!-- naslov prvog ministra, &quot;ministra prvara&quot;, premijera od federalnog subjekta (ako nema, onda dopredsjednik i sl.)/Наименование должности второго лица в исполнительной власти субъекта Федерации (Вице-президент /Премьер-министр /Председатель правительства --&gt;
| {{{zamjenik_ime}}}
|-
| '''Zakonodavno tijelo'''
| {{{naziv_parlamenta}}}&lt;!-- poveznica prema najvišem zakonodavnom tijelu federalnog subjekta  --&gt;
|-
| '''{{{zakonodavno_tijelo_čelnik}}}''' &lt;!--Наименование должности главы законодательной власти субъекта Федерации (Председатель парламента /и т.д.)  --&gt;
| {{{zakon.tijela_čelnik_ime}}} 
|-
| '''Himna'''
| {{{himna}}} &lt;!-- poveznica prema himni --&gt;
|-
| '''[[Popis kodova ruskih subjekata|Automobilska oznaka]]'''
| {{{auto_oznaka}}} &lt;!-- poveznica prema ... --&gt;
|-
| '''[[Vremenska zona]]'''
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:{{{vremenska_zona_slika}}}|200px]]&lt;br /&gt;{{{vremenska_zona}}}
|}&lt;noinclude&gt;
Za upute, vidi [[Razgovor o šablonu:Ruski federalni subjekt]].
[[Kategorija:Ruski šabloni|Federalni subjekt]]
[[Kategorija:Infokutije za državne administrativne podjele|Rusija]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qpl6jgb536qiejjrraxhzglty873x5q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija federalni okrug Rusije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>23086</id>
    <revision>
      <id>42579821</id>
      <parentid>42568099</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T19:12:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Ruski savezni okrug]] na [[Šablon:Infokutija federalni okrug Rusije]]: +</comment>
      <origin>42568099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2914" sha1="658gd9goa03jeqob7jhfs5sus8cq7br" xml:space="preserve">{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|+
&lt;font size=&quot;+1&quot;&gt;
'''{{{SHIme}}}'''&lt;!--Ime na sprkohrvatskom--&gt;&lt;br /&gt;
'''{{{RusIme}}}'''&lt;!--Ime na ruskom--&gt;&lt;br /&gt;
'''{{{XIme1}}}'''&lt;!-- ime na drugom službenom jeziku + &lt;br&gt;--&gt;
'''{{{XIme2}}}'''&lt;!-- ime na trećem službenom jeziku + &lt;br&gt;--&gt;
'''{{{XIme3}}}'''&lt;!-- ime na četvrtom službenom jeziku + &lt;br&gt;--&gt;
&lt;/font&gt;
|-
| align=center colspan=2 style=&quot;border-bottom: 1px #aaa solid; border-top: 1px #aaa solid;&quot; | [[Datoteka:{{{karta}}}]]&lt;br /&gt;Geografski položaj federalnog subjekta u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]]&lt;!-- Karta Rusije sa označenim subjektom --&gt;
|- 
| '''{{{vrsta_upravnog_središta}}}'''&lt;!-- gl.grad/upravno središte --&gt;
| {{{ime_upravnog_središta}}}&lt;!-- ime upravnog središta --&gt;
|-
| '''[[Površina]]'''&lt;br /&gt;% vode
| 
- {{{površina}}} [[km²]]&lt;br /&gt;&lt;!-- površina u km²--&gt;
- {{{postotak_vode}}}&lt;!-- postotak površine pod vodom --&gt;
|-
| '''[[Stanovništvo]]'''&lt;br /&gt;[[Gustoća stanovništva|Gustoća]]
| 
- {{{stan_broj}}} (&lt;small&gt;{{{godina_popisa}}}&lt;/small&gt;)&lt;!-- nadnevak popisa stanovništva --&gt;&lt;br /&gt;
- {{{stan_gust}}}/km²
|-
| '''[[Službeni jezik|Službeni jezici]]
| style=&quot;border-bottom: 1px #aaa solid;&quot; |{{{jezici}}}&lt;!-- zarezom odvojiti poveznice prema jezicima --&gt;
|-
| '''{{{čelnik_naslov}}}'''&lt;!-- naslov čelnika federalnog subjekta (predsjednik, guverner i t.d./Наименование должности главы исполнительной власти субъекта Федерации (Президент/губернатор/и т.д.) --&gt;
| {{{čelnik_ime}}} &lt;!-- čelnikovo ime i prezime --&gt;
|-
| '''{{{zamjenik_naslov}}}'''&lt;!-- naslov prvog ministra, &quot;ministra prvara&quot;, premijera od federalnog subjekta (ako nema, onda dopredsjednik i sl.)/Наименование должности второго лица в исполнительной власти субъекта Федерации (Вице-президент /Премьер-министр /Председатель правительства --&gt;
| {{{zamjenik_ime}}}
|-
| '''Zakonodavno tijelo'''
| {{{naziv_parlamenta}}}&lt;!-- poveznica prema najvišem zakonodavnom tijelu federalnog subjekta  --&gt;
|-
| '''{{{zakonodavno_tijelo_čelnik}}}''' &lt;!--Наименование должности главы законодательной власти субъекта Федерации (Председатель парламента /и т.д.)  --&gt;
| {{{zakon.tijela_čelnik_ime}}}
|-
| '''[[Vremenska zona]]'''
| align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:{{{vremenska_zona_slika}}}]]&lt;br /&gt;{{{vremenska_zona}}}
|}&lt;noinclude&gt;
Za upute, vidi [[Razgovor o šablonu:Ruski savezni okrug]].
[[Kategorija:Ruski šabloni|Savezni okrug]]
[[Kategorija:Infokutije za državne administrativne podjele|Rusija]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>658gd9goa03jeqob7jhfs5sus8cq7br</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Ruski federalni okrug</title>
    <ns>10</ns>
    <id>23104</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija federalni okrug Rusije" />
    <revision>
      <id>42579876</id>
      <parentid>75705</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:06:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Infokutija federalni okrug Rusije]]</comment>
      <origin>42579876</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57" sha1="cmb33ilfeeg4za641eu4v8rtn4l2f1g" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija federalni okrug Rusije]]</text>
      <sha1>cmb33ilfeeg4za641eu4v8rtn4l2f1g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1957.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23769</id>
    <revision>
      <id>42579824</id>
      <parentid>42484798</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T19:17:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođenja */</comment>
      <origin>42579824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49398" sha1="fb21yj32v1yb6iu2o6qzctin3h7642k" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{Godina u drugim kalendarima|1957}}
Godina '''1957''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] (link pokazuje kalendar) po gregorijanskom kalendaru.

Period 1. 7. 1957 do 31. 12. [[1958]] bio je označen kao [[Međunarodna geofizička godina]].
__NOTOC__

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Saarland]] vraćen Nemačkoj, nakon [[Protektorat Saar|francuskog protektorata]] od [[1947]] - poslednja teritorijalna promena u Evropi do [[1990]].
* [[3. 1.]] - ''Hamilton Electric 500'' je prvi ručni električni sat.
* [[5. 1.]] – Američki predsednik [[Dwight D. Eisenhower]] izlaže [[Eisenhowerova doktrina|svoju doktrinu]]: bliskoistočne zemlje mogu zatražiti američku ekonomsku i vojnu pomoć u slučaju invazije (naročito ako je invaziju započela komunistička zemlja). Kongres odobrio u martu.
* [[7. 1.]] - [[Bitka za Alžir]]: pošto se policija u gradu Alžiru ne može izboriti sa gerilom [[Nacionalni oslobodilački front (Alžir)|FLN]], stvar preuzima vojska - energične mere obuhvataju i torturu, FLN je do jeseni poražen u gradu.
[[Datoteka:Harold Macmillan (cropped).jpg|mini|left|100px|[[Harold Macmillan|Macmillan]]]]
* [[10. 1.]] - Epilog [[Suecka kriza|Suecke krize]]: [[Harold Macmillan]] je novi britanski premijer (do 1963), dan nakon ostavke [[Anthony Eden]]-a.
* [[15. 1.]] - Represija u [[Narodna Republika Mađarska|Mađarskoj]]: pozivanje na štrajk može biti kažnjivo smrću.
* [[21. 1.]] - Uhapšen George Metesky, &quot;Ludi bombaš&quot;, koji je od 1940 postavio bar 33 bombe u New York Cityju.
* [[22. 1.]] - Epilog Suecke krize: izraelske snage se povlače sa Sinaja, osim Akapskog zaliva i Pojasa Gaze, gde traže garancije UN (i odatle se povlače u martu).
* [[25. 1.]] - U Beogradu otvorena izložba fotografija ''[[The Family of Man]]'', videlo ju je 276.000 ljudi (NYT 26. 2.).
* 25. 1. - U Jugoslaviji trenutno ima 11.018 izbeglica iz Mađarske, i još pristižu. (NYT)
* [[26. 1.]] - Vrhovni sud Srbije potvrdio 3-godišnju kaznu za Đilasa. (NYT)
* 26. 1. - Peticija u kongresu SAD protiv Titove posete zakazane za april, protivi joj se i njujorški gradonačelnik Wagner - Tito otkazuje 1. februara.

=== Februar/Veljača ===
* [[4. 2.]] - [[Francuska]] zabranjuje mešanje [[UN]] u [[Alžir]]u.
* 5. 2. - U [[FNRJ]] osnovan Institut za izučavanje radničkog pokreta.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:b10d8683-a1a9-4af4-b2f9-a238764357f8 &quot;Tito Sets up own International Institute&quot;], 8 February 1957. HU OSA 300-8-3-8998&lt;/ref&gt;
* [[6. 2.]] - Elektrificirana pruga između [[Rosenbach]]a i [[Jesenice|Jesenica]].
* [[11. 2.]] - U SSSR obnovljena [[Čečeno-Ingušetija|Čečeno-Inguška ASSR]] u okviru [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]], dozvoljen povratak [[Čečeni|Čečena]] i [[Inguši|Inguša]].
* [[13. 2.]] - Oštar govor Envera Hoxhe protiv jugoslovenskog revizionizma - smatra se u ime SSSR.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:e11d0f41-c477-4c64-a1a3-ddc20ca77dc1 &quot;Considerations behind Hoxha's Anti-Yugoslav Speech&quot;], 2 March 1957. HU OSA 300-8-3-8988&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:4b1d253e-1778-4184-a6d2-81601e82b966 &quot;Ideological War between Tito and Moscow Getting Hotter&quot;], 30 January 1957. HU OSA 300-8-3-9000&lt;/ref&gt;
* februar - Na jugu NR Kine se širi [[Azijska gripa]] - do aprila stiže do Hong Konga i Singapura, u junu do SAD i UK.
* [[15. 2.]] - [[Andrej Gromiko]] postao ministar inostranih poslova [[SSSR]] (do [[1985]]).
* [[16. 2.]] - Prikazan [[Ingmar Bergman|Bergmanov]] &quot;[[Sedmi pečat]]&quot;.
* [[18. 2.]] - U britanskoj Keniji pogubljen lider [[Mau Mau ustanak|Mau Mau]] [[Dedan Kimathi]].
* [[19. 2.]] - U Javorovom dolu kod [[Nikšić]]a kamion sa radnicima pao u provaliju - sedam mrtvih.
* [[22. 2.]] - Osnovana [[Srednja muzička škola Tuzla|Srednja muzička škola]] u [[Tuzla|Tuzli]].
* 22. 2. - Komunista pucao na [[Južni Vijetnam|južnovijetnamskog]] predsednika [[Ngo Dinh Diem|Diema]]. Ove godine počinje organizovanija gerila.
* [[25. 2.]] - [[Alberto Ullastres]] postaje [[Frankova Španija|španski]] ministar ekonomije (do 1965), pripisuju mu ekonomsko [[Špansko čudo]] 1959-74. Već u maju ulazi u proizvodnju jedan simbol tog čuda, [[SEAT 600]] (španski fića) a u oktobru je završen neboder [[Torre de Madrid]].
* 25. 2. - Privremeno oduzimanje neobrađene zemlje u Jugoslaviji. (NYT)
* [[26. 2.]] - Objavljeno da je SSSR uskratio kredit od 175 miliona dolara FNRJ. (NYT)

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:EC06-1957-58 EC and USSR map.svg|mini|260px|Tabori u Evropi 1957, [[Evropska ekonomska zajednica|EEZ]] modro]]
* [[1. 3.]] - U FNRJ ima 18.000 izbeglica iz Mađarske, njihovo izdržavanje košta milion dolara mesečno.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:606b7cf2-59ad-40ad-9197-0397fe9c65ad &quot;Hungarian Refugees in Yugoslavia (III)&quot;], 19 March 1957. HU OSA 300-8-3-8978&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:4e8b26ab-cb0d-47b9-a14e-36251bf6c0b8 &quot;Hungarian Refugees in Yugoslavia&quot;], 18 January 1957. HU OSA 300-8-3-9003&lt;/ref&gt;
* [[2. 3.]] - Jugoslovenski vazduhoplovni pilot preleteo u Austriju. (NYT)
* [[4. 3.]] - Prvi put objavljen američki berzanski indeks [[S&amp;P 500]] velikih kompanija.
* [[6. 3.]] - {{flagicon|Gana}} [[Zlatna Obala (britanska kolonija)|Zlatna Obala]], s nedavno priključenim [[Britanski Togoland|Britanskim Togolandom]], proglasila nezavisnost od [[UK]] pod imenom [[Gana]], kao prva [[Subsaharska Afrika|subsaharska]] kolonija koja je to učinila. [[Kwame Nkrumah]] je premijer do 1960, zatim predsednik do zbacivanja 1966.
* [[8. 3.]] - Egipćani ponovo otvorili [[Suecki kanal]] (u potpunosti do 28. 4.). Izraelci napuštaju preostale delove Sinaja i Gazu i uništavaju infrastrukturu.
* [[10. 3.]] - Zatvaranjem Dalleske brane na [[Columbia (rijeka)|Columbiji]], potopljeno je ribarsko područje Celilo Falls, koje su Indijanci nastanjivali 15.000 godina.
* [[11. 3.]] - Moskovska &quot;Pravda&quot; napada Koču Popovića, na šta &quot;Politika&quot; i &quot;Borba&quot; sutradan odgovaraju da Tito neće kapitulirati ni ideološki ni politički.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:c1858c38-5df2-4ce1-923d-8e03973cd5c1 &quot;Tito Says no Capitulation to Russia&quot;], 12 March 1957. HU OSA 300-8-3-8981&lt;/ref&gt;
* [[13. 3.]] - Studentski revolucionarni direktorij izveo napad na predsedničku palatu u Havani - većinom su izginuli i uhvaćeni, policija sprovodi represalije protiv svih opozicionara.
* 13. 3. - Uhapšen potpredsednik sindikata [[Teamsters|teamstera]] [[Jimmy Hoffa]], pod optužbom da je želeo podmititi McClellanov komitet, pred kojim se Hoffin šef Dave Beck 117 puta pozvao na Peti amandman (Hoffa ga je nasledio u oktobru).
* [[14. 3.]] - [[Sukarno]] proglasio ratno stanje u Indoneziji, jer regionalni vojni pokreti drže tri provincije Sumatre i severni Sulavesi ([[Permesta]]).
* 14. 3. - Završeni drugi generalni izbori u [[Indija|Indiji]], [[Jawaharlal Nehru|Nehruov]] [[Indijski nacionalni kongres|Nacionalni kongres]] zadržava dominaciju, [[Komunistička partija Indije|komunisti]] su daleki drugi (ali formiraju vladu u [[Kerala|Kerali]]).
[[Datoteka:Moša Pijade (1).jpg|mini|100px|left|† [[Moša Pijade]]]]
* [[15. 3.]] - Predsednik Savezne skupštine FNRJ [[Moša Pijade]] umro u Parizu, na povratku iz Londona na čelu parlamentarne delegacije. [[Petar Stambolić]] ga nasleđuje 26. 3..
* [[17. 3.]] - [[Filipini|Filipinski]] predsednik [[Ramon Magsaysay]] poginuo u avionskoj nesreći sa još 24 ljudi.
* [[19. 3.]] - [[Elvis Presley]] kupio [[Graceland]].
* 19. 3. - Papa Pio XII. odobrio večernje mise.
* [[20. 3.]] - Sastanak predstavnika Balkanskog pakta u Beogradu, razgovara se o &quot;aktivaciji&quot;. (NYT, 11. 8. izveštava da je pakt &quot;uspavan&quot;, grčko-turski odnosi su zategnuti zbog Kipra)
* [[23. 3.]] - Švicarski savezni tužitelj René Dubois izvršio samoubojstvo jer je impliciran u špijunski skandal.
* 24 - 25. 3. - Albanski Zerri i Popullit optužuje Jugoslaviju da želi istrebiti Albance na Kosmetu, a &quot;Borba&quot; Albaniju da skrnavi srpske grobove iz Prvog svetskog rata.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:1ae02aa6-68ad-42eb-8acf-e3facee80a15 &quot;Latest Belgrade-Tirana Exchanges&quot;], 26 March 1957. HU OSA 300-8-3-8973&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Римський договір.jpg|mini|280px|[[Rimski ugovori]]]]
* [[25. 3.]] - Potpisani [[Rimski ugovori]], kojima su uspostavljeni [[Evropska ekonomska zajednica]] i [[Evropska zajednica za atomsku energiju]].
* 25. 3. - Englesko izdanje [[Allen Ginsberg|Ginsbergove]] poezije ''[[Howl and Other Poems]]'' zaplenjeno u SAD kao opsceno, što je oboreno na sudu u oktobru.
* [[27. 3.]] - [[29. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Around the World in 80 Days (film, 1956)|Around the World in 80 Days]]'', pet nagrada iz osam nominacija; prvi put dodeljena nagrada za strani film: ''[[La Strada]]''. Prvi put su svi kandidati za najbolji film u koloru, emisija je prvi put snimljena na traci.
* [[30. 3.]] - U skladu sa Defferreovim okvirnim zakonom, kojim se neke ovlasti prebacuju na kolonije, sprovedeni izbori u [[Francuska Zapadna Afrika|Francuskoj Zapadnoj]] i [[Francuska Ekvatorijalna Afrika|Ekvatorijalnoj Africi]] - generalno najjača partija ''[[Rassemblement Démocratique Africain]]'' [[Félix Houphouët-Boigny|Houphouët-Boignyja]].

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - Zapadnonemačke oružane snage [[Bundeswehr]] primaju prve regrute.
* [[4. 4.]] - Kolonije u [[Francuska Zapadna Afrika|Francuskoj Zapadnoj]] i [[Francuska Ekvatorijalna Afrika|Ekvatorijalnoj Africi]] dobijaju autonomiju.
* [[6. 4.]] - Osuđeni aktivisti studentskog Hrvatskog pokreta otpora.&lt;ref&gt;[http://www.hkz-wi.de/web_hr/TITO/Tito.html Tito na golom otoku]. hkz-wi.de&lt;/ref&gt;
* [[5. 4.]] - NYT javlja da je Von Kohorn Internatl završio [[HI Viskoza Loznica|fabriku viskoze u Loznici]], vrednu 25 miliona dolara.
* [[10. 4.]] - [[Ante Pavelić]] ustreljen u Argentini - umire 1959. u Madridu (argentinske vlasti naredile hapšenje 26. 4. ali on je već nestao).
* 10. 4. - Nasilne demonstracije u [[Sidi Ifni]]ju, španskoj eksklavi na jugu Maroka - slede neredi i ubistva prošpanskih pojedinaca, uvertira za rat.
* [[13. 4.]] - Nasserove pristalice i deo vojske pokušali pobunu u [[Jordan]]u nakon smene premijera Nabulsija.
* april - Prvi kompajler za jezik [[Fortran|FORTRAN]].
* [[16. 4.]] - [[Francuski Kamerun]], trust UN, dobija autonomiju, sledećeg meseca za premijera izabran [[André-Marie Mbida]].
* [[17. 4.]] - Sovjetsko-albanska partijska izjava poziva na bolje odnose sa Jugoslavijom, ali i da ova promeni stav - Tito 19-og reafirmiše nezavisnost, odbacuje optužbe da ima krivice u Mađarskoj revoluciji. (NYT)
* [[24. 4.]] - Prvo izdanje BBC-jeve serije ''[[The Sky at Night]]'', [[Patrick Moore]] je voditelj do 2013.
* [[25. 4.]] - Razorni potres u gradu [[Fethiye]] u jugozapadnoj Turskoj.
* [[27. 4.]] - Savezna skupština donela rezoluciju o perspektivnom razvoju poljoprivrede i kooperativnim aktivnostima - želi se uvećanje proizvodnje i socijalizacija poljoprivrede putem državnih farmi i opštih seljačkih zadruga u kooperaciji sa privatnicima&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:2b2a63af-2b56-470a-9320-e1dd4a8bc68e &quot;Agriculture - &quot;Achilles Heel&quot; of Yugoslav Economy (I)&quot;], 10 August 1962. HU OSA 300-8-3-9595&lt;/ref&gt;.
* 27. 4. - [[Vasilij Smislov]] pobedio [[Mihail Botvinik|Botvinika]] u meču za svetskog šahovskog prvaka - ali Botvinik vraća titulu već sledeće godine.
* [[30. 4.]] - U intervjuu &quot;Borbi&quot;, Tito osuđuje nasilje u sistemu, kritikuje komuniste koji se svete predstavnicima starog režima kada dobiju vlast. (NYT)
* proleće - Počinju radovi na [[Kanal Dunav – Tisa – Dunav|Kanalu Dunav – Tisa – Dunav]] (do 1977).

=== Maj/Svibanj ===
* [[2. 5.]] - Sukob na čelu [[Lucky Luciano|Lucianove]] kriminalne porodice: šef [[Frank Costello]] je na meti atentata, kojeg po [[Vito Genovese|Genoveseovoj]] narudžbi izvodi [[Vincent Gigante]]. Costello preživljava ali prepušta familiju Genoveseu.
* 5 - 8. 5. - Hladni val: 4&amp;nbsp;cm snijega u Varaždinu, najkasniji poznati pokrivač.&lt;ref&gt;[https://www.crometeo.hr/vremeplov-zima-u-svibnju/ Vremeplov: Zima (i) u svibnju]. crometeo.hr&lt;/ref&gt;
* [[10. 5.]] - [[Kolumbija|Kolumbijski]] vojni diktator [[Gustavo Rojas Pinilla]] je smenjen pod pritiskom masovnih protesta - vojnu huntu naredne godine smenjuje sporazumni Nacionalni front, rotacija liberala i konzervativaca na vlasti (1958-74).
* 10. 5. - Ekonomska reforma 1957. u SSSR: osnivaju se [[sovnarhoz]]i, Saveti narodnog gospodarstva, u početku ih je 105.
* [[12. 5.]] - [[Alfonso de Portago]] poginuo sa suvozačem i devet posmatrača na trci [[Mille Miglia]] - zbog ovog i još jednog fatalnog udesa trka je ukinuta.
* [[15. 5.]] - Operacija Grapple: Velika Britanija detonirala svoju prvu [[hidrogenska bomba|hidrogensku bombu]] na tihookeanskom ostrvu [[Kiritimati]] - prinos slabiji od očekivanog.
* 15. 5. - Završena zabrana vojne pomoći SAD za FNRJ - omogućeno slanje opreme vrednosti 100 miliona dolara, zavisno od odnosa sa SSSR; prva pošiljka su tri mlaznjaka (NYT, 15, 18. i 19. 5.)
* [[16. 5.]] - Albanski general [[Panajot Plaku]] uspeo pobeći u Jugoslaviju (neki tvrde da ga je Sigurimi ubio već ove godine, međutim citiran je u jugoslovenskim novinama 1961&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:e37a5faf-ed3f-48c7-8008-d17ca9c02ece &quot;Hoxha Uses Tito's Phrases&quot;], 8 November 1961. HU OSA 300-8-3-49&lt;/ref&gt;).
* 16. 5. - [[Paul-Henri Spaak]] je drugi generalni sekretar NATO (do 1961).
* [[17. 5.]] - Antivahabitski neredi u [[Bamako|Bamaku]].
* [[24. 5.]] - Gomila u [[Taipei]]u zapalila američku ambasadu, nakon što je oslobođen američki vojnik koji je ubio tajvanskog.
* [[25. 5.]] - Zvanični [[Tito]]v rođendan se od sada slavi kao [[Dan mladosti]].
* 25. 5. - Osnovan Kulturni centar Beograda.
* [[27. 5.]] - Puštena u rad [[HE Vrutok]] kod [[Gostivar]]a.
* [[28. 5.]] - Masakr u Melouzi: alžirski FLN ubio preko 300 seljana u obračunu sa rivalskim pokretom MNA.
* maj-jun - [[Kampanja stotinu cvetova]] u NR Kini je na vrhuncu, učestvuju mnogi intelektualci i studenti.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Trg N Pasica zimi.jpg|mini|200px|[[Dom Sindikata (Beograd)|Dom sindikata u Beogradu]] (foto 2010)]]
* [[2. 6.]] - [[Trans-Europ-Express]] ulazi u željeznički promet u zapadnoj Europi.
* [[3. 6.]] - Nesreća na Illeru: 15 padobranskih regruta Bundeswehra se utopilo u reci.
* 3. 6. - Osnovan [[Univerzitet u Tirani]].
* [[4. 6.]] - U FNRJ gostuje ansambl Šekspirovog memorijalnog teatra iz Stratforda na Ejvonu, reditelj [[Peter Brook]] i glumački par [[Vivien Leigh]] i sir [[Laurence Olivier]] u predstavi &quot;[[Tit Andronik]]&quot;&lt;ref&gt;[http://secanja.com/2012/prvi-susret-sa-velikanima/  Prvi susret sa velikanima svetske pozorišne umetnosti]. secanja.com&lt;/ref&gt;.
* 6. 6. - Savezni sekretar narodne obrane [[Ivan Gošnjak]] u posjeti SSSR. (NYT)
* [[10. 6.]] - [[Univerzitet umetnosti u Beogradu]]: donet Zakon o umetničkoj akademiji, kojim su udruženi muzička, dramska, likovna i primenjenih umetnosti akademija.
* [[11. 6.]] - Hapšenje i nestanak matematičara i komuniste [[Maurice Audin|Maurica Audina]] u Alžiru izaziva aferu u Franucskoj.
* [[13. 6.]] - U Beogradu otvorena Dvorana [[Dom Sindikata (Beograd)|Doma sindikata]].
* 18. 6. - Jugoslovenski pripadnik [[UNEF]] na Sinaju poginuo, i četvorica povređena, kada je vozilo naletelo na protivtenkovsku minu. (NYT)
* [[21. 6.]] - Sovjetski špijun [[Rudolf Abel]] uhapšen u SAD - u novembru osuđen na 30 godina, razmenjen za [[Gary Powers|Garyja Powersa]] 1962.
* [[25. 6.]] - Potpisana [[Konvencija o ukidanju prinudnog rada]] (na snazi od 1959).
* [[25.6.|25]] - [[27. 6.]] - Prvi Kongres radničkih saveta u Beogradu (Prvi kongres samoupravljača)&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:fb224606-7e4c-477a-9d9b-e1a5eef4c9c9 &quot;The Meaning of Yugoslavia's First Workers' Councils Congress&quot;], 4 July 1957. HU OSA 300-8-3-9046&lt;/ref&gt; - traži se oslobađanje od državne kontrole (koja raspolaže sa 3/4 investicionih sredstava) i zarade prema produktivnosti. Tito kritikovao sovjetsku politiku prema FNRJ.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:d1e04e96-c061-47a8-9555-6e41efeeb68e &quot;Considerations behind Tito's Speech&quot;], 27 June 1957. HU OSA 300-8-3-9051&lt;/ref&gt;
* [[27. 6.]] - Uragan Audrey pogodio [[Cameron, Louisiana]], preko 400 žrtava.
* [[29. 6.]] - &quot;[[Antipartijska grupa]]&quot;: Hruščov savladao pokušaj smene, koji su vodili [[Georgij Maljenkov|Maljenkov]], [[Vjačeslav Molotov|Molotov]] i [[Lazar Kaganovič|Kaganovič]].

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Igylogo.jpg|mini|130px|Logo MGF]]
* [[1. 7.]] - Počinje [[Međunarodna geofizička godina]]: 18 meseci zajedničkih naučnih napora Istoka i Zapada.
* 1. 7. - Poslije 23 godine se svršava proizvodnja [[Citroën Traction Avant]], zamjenjuje ga Citroën ID, jeftinija inačica &quot;[[Citroën DS|ajkule]]&quot;.
* [[2. 7.]] - Lider rumunske partije [[Gheorghe Gheorghiu-Dej]] odbio napad [[Miron Constantinescu|Mirona Constantinescua]] i [[Iosif Chișinevschi|Iosifa Chișinevschog]].
* 2. 7. - Mazandaranski zemljotres u Iranu, 1,100 mrtvih.
* [[6. 7.]] - [[29. 7.]] - [[Interbau]]: Međunarodna izložba arhitekture je održana u Berlinu.
* [[11. 7.]] - Umro [[Aga Khan III]], imam [[nizariti|nizaritskih]] ismailitskih šiita - nasleđuje ga unuk [[Aga Khan IV]].
[[Datoteka:Spomenik Partizanu Borcu.JPG|mini|150px|[[Spomenik Partizanu-borcu]]]]
* [[13. 7.]] - U [[Titograd]]u predstavljen [[Spomenik Partizanu-borcu]].
* jul - U NR Kini zaustavljena [[Kampanja stotinu cvetova]] i pokrenuta [[Antidesničarska kampanja]], najviše protiv intelektualaca.
* 16. 7. - Čistka i u bugarskoj partiji, smenjen zamenik premijera Georgi Čankov i još dvojica.
* [[18. 7.]] - U Moskvi sastanak [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] sa [[Edvard Kardelj|Kardeljom]] i [[Aleksandar Ranković|Rankovićem]], potpredsednicima jugoslovenske vlade.
* [[25. 7.]] - U [[Tunis]]u zbačena [[Huseinidi|Huseinidska dinastija]], premijer [[Habib Bourguiba]] postaje predsednik republike (do 1987).
* [[27. 7.]] - [[4. 8.]] - 4. [[Filmski festival u Puli]], [[Velika zlatna arena za najbolji film|najbolji film]] &quot;[[Pop Ćira i pop Spira (film)|Pop Ćira i pop Spira]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/4-pulski-filmski-festival/index.html 4. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170503181812/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/4-pulski-filmski-festival/index.html |date=2017-05-03 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[28. 7.]] - U Moskvi počeo Šesti svetski festival omladine i studenata, sa 34.000 učesnika iz 130 zemalja (→ [[Hruščovljevo otopljenje]]).
* 28. 7. - Ustavotvorni izbori u Argentini, kako bi se poništila Peronova izmena iz 1949. - peronistima je zabranjeno učešće, bilo je 24% belih listića.
* 28. 7. - U [[Isahaja|Isahaji]] kod Nagasakija stradalo preko 500 ljudi od poplave i klizišta.
* [[29. 7.]] - {{flagicon|IAEA}} Osnovana [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] (IAEA).
* 29. 7. - U Moskvi obnovljen jugoslovensko-sovjetsko-istočnonemački sporazum o gradnji [[aluminijum]]skog kombinata u [[Nikšić]]u i hidrocentrale (kao i odgovarajućem zajmu Jugoslaviji)&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:16a0addd-dbba-4703-a182-4a183fbb4c4a &quot;Considerations behind Soviet-Yugoslav-GDR Aluminum Agreement&quot;], 1 August 1957. HU OSA 300-8-3-9021&lt;/ref&gt;.
* [[30. 7.]] - Revolucionar [[Frank País]] je ubijen u [[Santiago de Cuba]] (Dan mučenika Revolucije na Kubi); radnici u gradu izvode generalni štrajk.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:BeogradskiSajam1.jpg|mini|220px|left|[[Beogradski sajam]]]]
* [[1.8.|1]] - [[2. 8.]] - Sastanak Tita i Hruščova u Rumuniji - ideološko primirje&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:a0d5bcbd-a6dc-4926-9796-e292013fbd98 &quot;Muted Ideological Controversy&quot;], 22 January 1958. HU OSA 300-8-3-9221&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:d2d4230b-d8dc-4095-90ca-c3d0e57170fa &quot;Tito and Khrushchev - Winter 1957/58&quot;], 24 January 1958. HU OSA 300-8-3-9217&lt;/ref&gt;; Tito umiruje negativne reakcije na Zapadu&lt;ref name=&quot;Col&quot;&gt;''Collier's Year Book'' za 1957. (Microsoft Encarta 2004)&lt;/ref&gt;.
* [[4. 8.]] - [[Juan Manuel Fangio]] osvaja rekordnu petu titulu, četvrtu zaredom (nadmašio tek [[Michael Schumacher]] 2003. odn '04.).
* [[5. 8.]] - Nacionalni debi muzičke emisije ''[[American Bandstand]]''.
* [[8. 8.]] - Istočni i Zapadni region britanske [[Nigerija|Nigerije]] dobijaju unutrašnju samoupravu (dve godine kasnije i Severni, nezavisnost 1960).
* [[10. 8.]] - Prva utakmica na beogradskom [[Omladinski stadion|Omladinskom stadionu]].
* [[12. 8.]] - U [[SAD]] objavljena [[Milovan Đilas|Đilasova]] knjiga &quot;[[Nova klasa]]&quot;, prokrijumčarena iz Jugoslavije, o neuspesima komunizma&lt;ref name=&quot;Col&quot;/&gt;.
[[Datoteka:Hotel Metropol, oko 1950. godine.jpg|mini|200px|[[hotel &quot;Metropol&quot;]]]]
* [[14. 8.]] - Marokanski sultan [[Muhamed V od Maroka|Muhamed V]] uzeo titulu kralja.
* 14. 8. - Prometna nesreća kod [[Ježevo|Ježeva]]: &quot;Lastin&quot; autobus se zabio u parkirani kamion nakon što ga je zaslijepio automobil, registracije H-8... - troje mrtvih i 20 ranjenih (inspiracija filma &quot;[[H-8... (film)|H-8...]]&quot; iz 1958).
* [[17. 8.]] - Iz Austrije se izveštava da su bekstva iz Jugoslavije postala masovna, 1.500 u junu, 2.600 u julu (NYT), odn. 8.000 tokom leta (NYT 2. 9.).
* [[20. 8.]] - Otvoren beogradski [[hotel &quot;Metropol&quot;]].
[[Datoteka:R-7 prototipo.png|mini|120px|[[R-7 Semjorka]]]]
* [[21. 8.]] - Prvi uspešan test [[Interkontinentalni balistički projektili|interkontinentalne balističke rakete]] - sovjetska [[R-7 Semjorka]] letela 6.000&amp;nbsp;km.
* [[23. 8.]] - Otvoren [[Beogradski sajam]]. U američkom paviljonu najviše pažnje privlači supermarket. (NYT 8. 9.)
* [[28. 8.]] - Senator [[Strom Thurmond]] opstruira tokom 24 sata i 18 minuta donošenje Zakona o građanskim pravima.
* [[31. 8.]] - {{flagicon|Malezija}} [[Malajska Federacija]] nezavisna od [[UK]] ([[Malezija]] nastaje 1963. ujedinjenjem sa Singapurom, Severnim Borneom i Saravakom). [[Tunku Abdul Rahman]] je premijer do 1970.

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - U železničkoj nesreći na Jamajci stradalo 175 ljudi.
* [[4. 9.]] - [[Wolfendenov izveštaj]] u Velikoj Britaniji preporučuje da [[homoseksualnost]] više ne bude krivično delo (dekriminalizovana 1967. u Engleskoj i Velsu).
* 4. 9. - Ford uvodi marku [[Edsel]] - &quot;automobili budućnosti&quot; se prodaju do 1960, Ford gubi 250 miliona dolara a &quot;Edsel&quot; postaje sinonim komercijalnog neuspeha.
* 4. 9. - Kriza u Little Rocku: guverner [[Arkansas]]a [[Orval Faubus]] pozvao Nacionalnu gardu te države da spreči ulazak devetoro crnih đaka u tamošnju srednju školu.
* [[5. 9.]] - Prvo izdanje knjige ''[[On the Road]]'' [[Jack Kerouac|Jacka Kerouaca]].
* [[6. 9.]] - U [[London]]u je bez rezultata završio rad [[UN]]-ove komisije za razoružanje.
* [[9. 9.]] - U SAD stupio na snagu Zakon o građanskim pravima, prvi od perioda [[Rekonstrukcija (SAD)|Rekonstrukcije]] nakon Građanskog rata: savezna zaštita glasačkih prava crnaca, ali teško se sprovodi. Osnovana savezna Komisija o građanskim pravima.
* [[10.9.|10]]-[[16. 9.]] - Poseta [[Poljska Narodna Republika|poljske]] delegacije Jugoslaviji, na čelu sa [[Vladislav Gomulka|Gomulkom]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Problems of Communism|url=https://books.google.com/books?id=9nw5AAAAMAAJ&amp;pg=PA27|year=1961|publisher=Special Materials Section, United States Information Agency|pages=28–}}&lt;/ref&gt;
* [[15. 9.]] - Izbori za zapadnonemački Bundestag: jedini put da neko dobije apsolutnu većinu, CDU/CSU kancelara [[Konrad Adenauer|Adenauera]]. 
* 15. 9. - Rumunija predlaže da se Balkanskom patku (FNRJ, Grčka, Turska) pridruže i oni, Albanija i Bugarska - Grčka i Turska su protiv. (NYT)
* [[16. 9.]] - Vojni udar u [[Tajland]]u, oborena vlada maršala [[Plaek Phibunsongkhram|Plaeka Phibunsongkhrama]], nakon sumnjivih izbora u februaru i egzodusa sa sušnog severoistoka. Maršal [[Sarit Thanarat]] je vodeća ličnost do smrti 1963.
* [[21. 9.]] - Osnovan Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Srbije.
* 21. 9. - [[Olav V Norveški|Olav V]] postaje [[norveška|norveški]] kralj, nakon smrti oca [[Haakon VII Norveški|Haakona VII]] (do 1991).
* 21. 9. - Nemački brod ''Pamir'', [[bark]] sa četiri jarbola, potonuo po uraganu Carrie na Atlantiku - stradalo 80 od 86 članova posade.
[[Datoteka:Robert F. Wagner with Little Rock students NYWTS.jpg|mini|left|250px|Devetorka iz Little Rocka (sa gradonačelnikom New Yorka)]]
* [[24. 9.]] - Poslednja utakmica &quot;[[Los Angeles Dodgers|Dodžersa]]&quot; u Bruklinu (odlaze u Los Anđeles).
* 24. 9. - Američki predsjednik [[Dwight D. Eisenhower]] poslao je u Little Rock u Arkansasu dio [[101. zračnodesantna divizija|101. zračnodesantne divizije]] kako bi, uz federaliziranu Nacionalnu gardu Arkansasa, omogućili provedbu presude Vrhovnog suda da devet crnih učenika može pohađati jednu dotad &quot;bijelu&quot; školu.
* 24. 9. - Otvoren [[Camp Nou]], &quot;Novo polje&quot;, stadion FK Barcelona.
* [[29. 9.]] - [[Kištimska katastrofa]], nuklearni incident u zapadnom Sibiru.
* 30. 9. - Ministarstvo ino. poslova FNRJ nagoveštava da bi moglo dozvoliti emigraciju viška radne snage na zapad, koja je već česta, pod uslovom da ne budu označeni kao političke izbeglice. (NYT 1. 10.)
* septembar-oktobar - [[Sirijska kriza (1957)|Sirijska kriza]]: pošto je Sirija pod sumnjom da postaje komunistička, turske snage raspoređene na granici; SSSR izjavljuje da će je braniti a Egipćani šalju trupe kao pomoć.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Sputnik 1.jpg|thumb|200px|[[Sputnjik 1]]]]
* [[1. 10.]] - [[Talidomid]] ulazi u prodaju u Zapadnoj Nemačkoj, pod nazivom ''Contergan'' (do 1961) - naročito je preporučen za umirenje trudnica.
* [[2. 10.]] - Na zasjedanju Glavne skupštine [[UN]] u [[New York]]u [[Poljska Narodna Republika|poljski]] ministar vanjskih poslova [[Adam Rapacki]] izložio je plan za Europu bez atomskog oružja.
* 2. 10. - Prikazan nagrađeni i gledani film &quot;[[Most na rijeci Kwai]]&quot;.
* 2. 10. - Šestorica u FNRJ osuđena na smrt za zločine iz 1941. (NYT)
* [[4. 10.]] - [[SSSR]] lansirao [[Sputnjik 1]], prvi veštački satelit - početak kosmičke ere.
* 4. 10. - [[Kontejnerizacija]]: prvo putovanje čisto kontejnerskog broda, [[SeaLand]]ovog ''Gateway City''-ja, sa 226 kontejnera - ima dva brodska krana, utovar i istovar se obavljaju za osam sati.
* 4. 10. - Počinje sitkom ''[[Leave It to Beaver]]'', 234 epizode u šest sezona.
* [[5. 10.]] - [[Milovan Đilas]], zatvorenik u Sremskoj Mitrovici, osuđen na još sedam godina zatvora nakon izlaska &quot;Nove klase&quot; u [[SAD]]. Tokom meseca biće mu oduzeta sva odlikovanja i čin rezervnog general-pukovnika.
* [[8. 10.]] - [[Bitka za Alžir]]: FLN je uništen u gradu, prilikom likvidacije poslednjeg lidera došlo je do detonacije sakrivenih bombi i uništenja nekoliko kuća.
* 8. 10. - Sovjetski maršal [[Georgij Žukov]] u poseti Jugoslaviji. 
* [[9. 10.]] - Operativan je Lovellov teleskop u britanskoj [[Zvjezdarnica Jodrell Bank|opservatoriji Jodrell Bank]], tada najveći pokretni radio teleskop na svetu - prvi posao je praćenje Sputnjikove buster rakete.
* [[10. 10.]] - Požar u nuklearnoj centrali Windscale u V. Britaniji, oslobođeno nešto radioaktivnog materijala.
* 10. 10. - U restoranu u [[Dover, Delaver]], odbili uslužiti ministra finansija Gane - preds. Eisenhower se izvinjava i poziva ga na doručak u Beloj kući.
* 10. 10. - Objavljen roman [[Ayn Rand]] ''[[Atlas Shrugged]]'', izlaganje njenog [[objektivizam (Ayn Rand)|objektivizma]].
* [[12. 10.]] - Požar u jugoslovenskoj agenciji za informacije u Parizu, osuđena su trojica srpskih emigranata.
* [[15. 10.]] - [[SFRJ]] priznala [[Istočna Nemačka|Istočnu Nemačku]] (prvo priznanje van sovjetskog bloka), [[SAD]] i [[Velika Britanija]] nezadovoljni&lt;ref name=&quot;Col&quot;/&gt;.
[[Datoteka:RMB3-2jiao-1A.gif|mini|200px|left|[[Wuhanski most preko Yangtzea]]]]
* 15. 10. - Otvoren [[Wuhanski most preko Yangtzea]], čime je omogućena neprekidna [[željeznica Beijing–Guangzhou]].
* [[oktobar]] - Potpredsednik Kardelj u poseti Grčkoj.
* [[17. 10.]] - Prikazan [[Elvis Presley|Elvisov]] film ''[[Jailhouse Rock (film)|Jailhouse Rock]]''.
* [[19. 10.]] - Savezna Republika [[Nemačka]] (zapadna) prekinula diplomatske odnose sa Jugoslavijom (obnovljeni [[1968]], ipak zadržani su konzulati - NYT 7. 11.).
* [[21. 10.]] - Kapetan Harry Griffith Cramer Jr. iz Specijalnih snaga je prva američka vojna žrtva u [[Vijetnam]]u - pogibija tokom vežbe Vijetnamaca.
* [[22. 10.]] - Crni populista [[François Duvalier]] postaje predsednik [[Haiti]]ja nakon sumnjivih izbora, ubrzo menja i ustav - vlada diktatorski i brutalno do 1971.
* [[23. 10.]] - Počinje [[Rat za Ifni]]: [[Maroko|Marokanci]] zauzeli dva sela blizu [[Sidi Ifni]]ja.
* [[25. 10.]] - Bos krimi familije Mangano, [[Albert Anastasia]] ubijen u njujorškoj berbernici, po naređenju Vita Genovesea i [[Carlo Gambino|Carla Gambina]], koji treba naslediti familiju.
* [[26. 10.]] - Sovjetski ministar odbrane maršal [[Georgij Žukov]] smenjen dok je bio u inostranstvu, zamenjuje ga [[Rodion Malinovski]] (do 1967).
* [[27. 10.]] - Lokalni izbori u FNRJ.
* 27. 10. - U Minhenu osnovan [[Savez izgnanih]], udruga [[Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata|protjeranih Nijemaca]].
* [[31. 10.]] - Izgrađena brana Mauvoisin u jugozapadnoj Švajcarskoj, tada najviša na svetu.

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:Posta Romana - 1959 - Laika 120 B.jpg|mini|Lajka na markici]]
* [[3. 11.]] - Lansiran [[Sputnjik 2]] sa [[Lajka|Lajkom]].
* [[6. 11.]] - [[Felix Gailard]] (38) je premijer [[francuska|Francuske]], najmlađi od Napoleona - pao već u martu.
* [[7. 11.]] - Proslava 40-godišnjice [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] u Moskvi, Jugoslaviju predstavlja [[Edvard Kardelj]] (a ne Tito).
* 7. 11. - Proizveden prvi automobil &quot;[[Trabant]]&quot; (&quot;saputnik&quot;), sa oznakom P 50.
* [[11. 11.]] - Izdat je [[Jerry Lee Lewis]]ov singl ''[[Great Balls of Fire]]'' - za deset dana je prodato milion primeraka.
* [[14. 11.]] - Stotinak mafijaša se sastalo u mestu [[Apalachin, New York]]; sumnjičavi lokalni policajci rasturili sastanak i uhapsili većinu prisutnih. Postojanje organizovanog kriminala se više ne može poricati.
* [[13. 11.]] - Umro predsednik Čehoslovačke [[Antonín Zápotocký]], nasleđuje ga staljinista [[Antonín Novotný]], istovremeno prvi sekretar KPČ (do 1968).
* [[15. 11.]] - Izborno tijelo za izbor reisu-l-uleme izabralo [[Sulejman Kemura|Sulejmana Kemuru]] za reisu-l-ulemu Islamske zajednice (do 1975).
* 15. 11. - Jugoslavija prekida ekonomski bojkot Frankove Španije (diplomatski odnosi nisu uspostavljeni).
* 15. 11. - Nesreća letećeg broda ''Short Solent'' na [[Otok Wight|otoku Wight]], stradalo 45 od 58 ljudi.
* novembar - Ukinuto ratno stanje u Mađarskoj.
* 16 - 19. 11. - Međunarodni sastanak komunističkih i radničkih partija u Moskvi, prvi te vrste: jugoslovenska delegacija odbija potpisati dokumente sastanka.
* [[18. 11.]] - U [[Laos]]u osnovana vlada nacionalnog jedinstva, koja uključuje i [[Pathet Lao]].
* [[25. 11.]] - Preds. Eisenhower ima blaži moždani udar, praćen afazijom.
* [[26. 11.]] - Beogradski sportski klub (BSK) promenio ime u [[OFK Beograd]].
* [[30. 11.]] - Bačena bomba na indonežanskog predsednika [[Sukarno|Sukarna]] tokom posete školi, poginulo šestoro dece.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - Pošto u Generalnoj skupštini UN nije bilo dovoljno glasova za indonežansku rezoluciju u vezi Zapadne Papue, Sukarno nacionalizovao 246 holandskih kompanija koje su dominirale ekonomijom [[Indonezija|Indonezije]], četiri dana kasnije proterano 326.000 holandskih državljana iz zemlje.
* [[4. 12.]] - Zemljotres magnitude 8,1 u centralno-jugozapadnoj Mongoliji - tridesetak mrtvih na slabo naseljenom prostoru.
* [[6. 12.]] - Propao prvi američki pokušaj lansiranja satelita, [[Vanguard TV-3]].
* [[7. 12.]] - Plenum CK SKJ, dato objašnjenje zašto nije učestvovano u Savetovanju 12 komunističkih i radničkih partija u Moskvi (na kojima su stavovi SKJ oglašeni za revizionističke), niti potpisana Deklaracija - jedna partija (KPSS) ne može biti arbitar.
* 7. 12. - Jugofilm će smanjiti uvoz američkih filmova, nakon Titovih i Rankovićevih komentara o njihovom uticaju. (NYT)
* [[9. 12.]] - Tito traži kraj programa američke vojne pomoći (koji se verovatno bliži kraju). (NYT)
* [[11. 12.]] - Prikazan film ''[[Peyton Place (film)|Peyton Place]]''.
* 11. 12. - Beogradski profesor Stranjaković uhapšen zbog &quot;antidržavnih aktivnosti&quot; - sa još trojicom osuđen dogodine, oslobođeni 1960.
* [[13. 12.]] - Hamadanski zemljotres u Iranu, 1.200 mrtvih.
* 14. 12. - Dopisnik &quot;Newsweeka&quot; proteran iz FNRJ jer je delio primerke &quot;Nove klase&quot;.
* [[26. 12.]] - 1. 1. - U Kairu održana Konferencija solidarnosti afro-azijskih naroda.
* [[27. 12.]] - Štampan prvi broj lista &quot;[[Kekec]]&quot;.
* [[decembar]] - Savezna skupština usvojila [[Drugi petogodišnji plan u Jugoslaviji|petogodišnji &quot;socijalni plan&quot;]] za period 1957-61 sa predviđenom stopom uvećanja ekonomskih indikatora.

=== Kroz godinu ===
* [[Konzum]] otrvorio prvu prodavaonicu.
* Osnovan [[Muzej vazduhoplovstva — Beograd]] - zgradu je dobio 1989.
* Jugoslaviju posetilo 498.636 turista, od čega 132.286 iz Nemačke.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:d09d62fa-8037-4a26-9c9f-62a1d8babd2b &quot;Statistical Data about Foreign Tourists in Yugoslavia during 1957&quot;], 25 July 1958. HU OSA 300-8-3-9336&lt;/ref&gt;
* Bugarska počinje odbacivati postojanje makedonske nacije i jezika.&lt;ref&gt;[http://hdl.handle.net/10891/osa:f6a33c51-01fa-4e70-95e5-fbb60f947d18 &quot;Yugoslav Paper Attacks Radio Sofia for &quot;Spoiling&quot; Macedonian Language&quot;], 12 January 1960. HU OSA 300-8-3-14368&lt;/ref&gt;
* Završena Dvorana doma sindikata u Beogradu
* U Jugoslaviji najrodnija godina od rata&lt;ref&gt;''Collier's Year Book'' za 1958. (Microsoft Encarta 2004)&lt;/ref&gt;.
* [[Šah]]: [[Svetozar Gligorić]] podelio prvo mesto na božićnom turniru u [[Hastings]]u i osvojio prvo mesto u [[Bognor Regis]], oboje Engleska; [[Aleksandar Matanović]] prvo mesto u [[Beverwijk]], Holandija.
* [[Jens Christian Skou]] otkrio [[Natrijum-kalijum pumpa|natrijum-kalijum pumpu]].
* Počinje eksploatacija u [[Rudnik dijamanata Mir|Rudniku dijamanata Mir]] u sovjetskoj Jakutiji - do 2001. nastala je jedna od najvećih rupa na svetu.

== 1957. u temama ==
* Rukovodstvo [[FNRJ]]:
** Predsednik Republike i Predsednik Saveznog izvršnog veća: [[Josip Broz Tito]]
** Predsednik Savezne skupštine: [[Moša Pijade]] pa [[Petar Stambolić]]
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Pop Ćira i pop Spira (film)|Pop Ćira i pop Spira]]&quot; (prvi u boji), &quot;[[Subotom uveče]]&quot;, &quot;[[Potraži Vandu Kos]]&quot;, &quot;[[Zenica (film)|Zenica]]&quot;, &quot;[[Svoga tela gospodar (film)|Svoga tela gospodar]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1957.]]).
* [[Spisak država po datumu državnosti|Nove države]] ([[Malajska Federacija]] postala deo [[Malezija|Malezije]] [[1963]].):
{|
| [[Datoteka:Flag of Ghana.svg|thumb|120px|[[Gana]]]]
| [[Datoteka:Flag of Malaya (1950–1963).svg|thumb|120px|[[Malajska Federacija]]]]
|}

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1957.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[3. 1.]] - [[Bojan Križaj]], skijaš
* [[4. 1.]] - [[Vesna Zmijanac]], pevačica
* [[11. 1.]] - [[Bryan Robson]], fudbaler, trener
* [[12. 1.]] - [[John Lasseter]], animator, režiser
* [[16. 1.]] - [[Mitar Mirić]], pevač
* [[22. 1.]] - [[Mustafa Hajrulahović]] Talijan, general Armije RBiH († [[1998]])
* [[23. 1.]] - [[Caroline de Monaco]], princeza
* [[24. 1.]] - [[Vlatko Stefanovski]], muzičar
* [[26. 1.]] - [[Milan Tepić]], major JNA († [[1991]])
* [[27. 1.]] - [[Frank Miller]], crtač stripova
* [[28. 1.]] - [[Mirjana Karanović]], glumica
* [[29. 1.]] - [[Petar Čobanković]], hrvatski političar

=== Februar/Veljača ===
* [[16. 2.]] - [[LeVar Burton]], glumac
* [[19. 2.]] - [[Falco]], rok muzičar († [[1998]])
* [[28. 2.]] - [[Cindy Wilson]], pevačica ''B-52s''
* 28. 2. - [[John Turturro]], glumac, scenarsta, režiser

=== Mart/Ožujak ===
* [[5. 3.]] - [[Milan Paroški]], srpski političar
* [[10. 3.]] - [[Osama bin Laden]], osnivač Al kaide († [[2011]].)
* [[14. 3.]] - [[Franco Frattini]], italijanski političar († [[2022]])
* [[20. 3.]] - [[Spike Lee]], režiser, glumac
* [[22. 3.]] - [[Michael Mosley]], TV voditelj († [[2024]])
* [[29. 3.]] - [[Christopher Lambert]], francuski glumac i producent
* 29. 3. - [[Boris Komnenić]], glumac († [[2021]])

=== April/Travanj ===
* [[4. 4.]] - [[Aki Kaurismäki]], režiser, scenrista
* [[7. 4.]] - [[Dragana Varagić]], srpska glumica
* [[9. 4.]] - [[Seve Ballesteros]], golfer († [[2011]])
* [[11. 4.]] - [[Miroslav Toholj]], književnik, političar († [[2021]])
* [[17. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa († [[2026]])
* [[18. 4.]] - [[Ferida Duraković]], bosanska pjesnikinja
* [[22. 4.]] - [[Donald Tusk]], premijer Poljske, predsjednik Evropskog vijeća
* [[23. 4.]] - [[Dušan T. Bataković]], istoričar, diplomata († [[2017]])
* [[26. 4.]] - [[Šerif Konjević]], pjevač
* 26. 4. - [[Vjeko Ćurić]], hrvatski franjevac († [[1998]].)
* [[29. 4.]] - [[Daniel Day-Lewis]], britanski glumac

=== Maj/Svibanj ===
* [[3. 5.]] - [[Neven Budak]], suvremeni hrvatski povjesničar
* [[10. 5.]] - [[Sid Vicious]], britanski pjevač († [[1979]])
* [[11. 5.]] - [[Peter North]], glumac
* [[12. 5.]] - [[Goran Knežević]], srpski političar
* [[13. 5.]] - [[Alan Ball (scenarist)|Alan Ball]], američki scenarista
* [[17. 5.]] - [[Peter Høeg]], danski pisac
* [[20. 5.]] - [[Dubravka Šuica]], hrvatska i europska političarka
* [[21. 5.]] - [[Judge Reinhold]], glumac
* [[27. 5.]] - [[Siouxsie Sioux]], rok kantautorka
* [[28. 5.]] - [[Petar Porobić]], vaterpolista i trener († [[2023]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[10. 6.]] - [[Mihajlo Pantić]], književnik itd.
* [[14. 6.]] - [[Branislav Platiša]], glumac
* [[19. 6.]] - [[Anna Lindh]], švedska političarka († [[2003]])
* [[23. 6.]] - [[Frances McDormand]], glumica
* 23. 6. - [[Igor Kordej]], crtač stripova
* [[28. 6.]] - [[Georgi Parvanov]], predsednik Bugarske
* [[29. 6.]] - [[Peter Vilfan]], košarkaš
* [[30. 6.]] - [[Ilene Chaiken]], američka scenaristkinja i producentkinja

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[9. 7.]] - [[Kelly McGillis]], američka glumica
* 9. 7. - [[Nebojša Krstić]], jedan od &quot;Idola&quot;, lekar, savetnik preds. Srbije
* 9. 7. - [[Marc Almond]], muzičar, kantautor
* [[11. 7.]] - [[Rođa Raičević]], pevač († [[2001]])
* [[14. 7.]] - [[Ljiljana Tica]], manekenka i glumica
* [[21. 7.]] - [[Tihomir Arsić]], srpski glumac († [[2020]])
* [[23. 7.]] - [[Theo van Gogh]], filmski režiser († [[2004]])
* 23. 7. - [[Nikos Galis]], košarkaš
* [[26. 7.]] - [[Nana Visitor]], glumica
* [[28. 7.]] - [[Milan St. Protić]], istoričar, političar, diplomata
* [[30. 7.]] - [[Ivana Dimić]], dramaturg

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[6. 8.]] - [[Jim McGreevey]], američki političar
* [[9. 8.]] - [[Melanie Griffith]], glumica
* [[11. 8.]] - [[Bobby Blake]], američki porno glumac
* [[13. 8.]] - [[David Crane (televizija)|David Crane]], američki scenarista i producent
* 13. 8. - [[Bojan Šober]], hrvatski operni pjevač
* [[15. 8.]] - [[Željko Ivanek]], glumac
* [[17. 8.]] - [[Alen Islamović]], bosanskohercegovački rock-pjevač
* [[18. 8.]] - [[Dževad Prekazi]], fudbaler
* [[22. 8.]] - [[Steve Davis]], igrač snookera
* [[24. 8.]] - [[Stephen Fry]], engleski glumac, pisac, voditelj, kolumnista, reditelj
* [[26. 8.]] - [[Dr. Alban]], muzičar
* [[28. 8.]] - [[Ivo Josipović]], skladatelj, predsjednik Hrvatske
* 28. 8. - [[Ai Weiwei]], umetnik, filozof
* 28. 8. - [[Rick Rossovich]], glumac
* 28. 8. - [[Daniel Stern (glumac)|Daniel Stern]], glumac

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - [[Gloria Estefan]], pevačica
* [[9. 9.]] - [[Šefik Džaferović]], član Predsjedništva BiH 
* [[15. 9.]] - [[Slobodan Kačar]], bokser
* [[21. 9.]] - Ethan [[Braća Coen|Coen]], režiser, scenarista...
* 21. 9. - [[Branko Schmidt]], filmski redatelj
* 21. 9. - [[Kevin Rudd]], premijer Australije
* [[22. 9.]] - [[Nick Cave]], muzičar, pevač
* [[25. 9.]] - [[Michael Madsen]], glumac († [[2025]])

=== Oktobar/Listopad ===
* [[4. 10.]] - [[Milovan Drecun]], novinar, političar
* [[7. 10.]] - [[Faruk Hadžibegić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener
* [[11. 10.]] - [[Dawn French]], glumica, komičarka
* [[21. 10.]] - [[Wolfgang Ketterle]], fizičar, nobelovac
* [[23. 10.]] - [[Paul Kagame]], predsednik Ruande
* [[25. 10.]] - [[Nancy Cartwright]], glas Barta Simpsona
* [[29. 10.]] - [[Dan Castellaneta]], glas Homera Simpsona

=== Novembar/Studeni ===
* [[3. 11.]] - [[Dolph Lundgren]], glumac
* [[4. 11.]] - [[Tony Abbott]], premijer Australije
* [[12. 11.]] - [[Ivan Šuker]], hrvatski političar i ekonomist († [[2023]])
* [[15. 11.]] - [[Ivan Jakovčić]], istarski župan
* [[19. 11.]] - [[Ofra Haza]], pevačica († [[2000]])
* [[20. 11.]] - [[Goodluck Jonathan]], predsednik Nigerije
* [[24. 11.]] - [[Denise Crosby]], glumica
* [[27. 11.]] - [[Caroline Kennedy]], pravnica, diplomata, kćerka JFK

=== Decembar/Studeni ===
* [[3. 12.]] - [[Del Shores]], američki scenarista, reditelj, producent i glumac
* [[10. 12.]] - [[Paul Hardcastle]], muzičar
* [[13. 12.]] - [[Steve Buscemi]], američki glumac
* [[21. 12.]] - [[Ray Romano]], glumac, komičar
* [[24. 12.]] - [[Hamid Karzai]], predsednik Afganistana
* [[25. 12.]] - [[Shane MacGowan]], pevač ''The Pogues''-a († [[2023]])

=== Kroz godinu ===
* [[Mrđan Bajić]], umetnik
* [[Boris Leiner]], bubnjar
* [[Gordana Ćirjanić]], književnica

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1957.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[4. 1.]] - [[Theodor Körner (predsjednik Austrije)]] (* [[1873]])
* [[7. 1.]] - [[Jože Plečnik]], arhitekt (* [[1872]])
* [[11. 1.]] - [[Jack Gilbert Graham]], masovni ubica (* [[1932]])
* [[14. 1.]] - [[Humphrey Bogart]], američki filmski i kazališni glumac (* [[1899]].)
* [[16. 1.]] - [[Arturo Toscanini]], talijanski dirigent (* [[1867]].)
* [[20. 1.]] - [[James Brandon Connolly]], američki atletičar, prvi [[olimpijski pobjednik]] Igara modernog doba (* [[1865]].)
* [[21. 1.]] - [[Petar Krstić]], kompozitor, dirigent, muzički pedagog (* [[1877]])
* [[29. 1.]] - [[Milorad Pavlović]]-Krpa, novinar, književnik, prevodilac (* [[1865]])
* [[1. 2.]] - [[Friedrich Paulus]], nemački feldmaršal (* [[1890]])
* [[7. 2.]] - [[Adam Pribićević]], političar, publicista (* [[1880]])
* [[8. 2.]] - [[John von Neumann]], mađarski matematičar, fizičar i izumitelj (* [[1903]])
* 8. 2. - [[Walther Bothe]], nuklearni fizičar, nobelovac (* [[1891]])
* [[9. 2.]] - [[Miklós Horthy]], austrougarski admiral, regent Mađarske (* [[1868]])
* [[16. 2.]] - [[Josef Hofmann]], pijanista (* [[1876]])
* [[18. 2.]] - [[Henry Norris Russell]], astronom (* [[1877]])
* 18. 2. - [[Nikola Nestorović]], arhitekta (* [[1868]])
* [[25. 2.]] - [[Bugs Moran]], gangster (* [[1893]])
* [[7. 3.]] - [[Wyndham Lewis]], slikar (* [[1882]])
* [[9. 3.]] - [[Vitomir Širola]], narodni heroj (* [[1916]])
* [[12. 3.]] - [[Josephine Hull]], američka filmska glumica ( [[1886]].)
* [[15. 3.]] - [[Moša Pijade]], slikar, novinar, revolucionar, političar, akademik (* [[1890]])
* [[16. 3.]] - [[Constantin Brâncuşi]], skulptor (* [[1876]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[16. 4.]] - [[Johnny Torrio]], gangster (* [[1882]])
* [[27. 4.]] - [[Kirilo Savić]], srpski naučnik (* [[1870]])
* [[2. 5.]] - [[Joseph McCarthy]], američki političar (* [[1908]])
* [[12. 5.]] - [[Erich von Stroheim]], glumac, režiser (* [[1885]])
* [[16. 5.]] - [[Eliot Ness]], policajac (* [[1903]])
* [[29. 5.]] - [[James Whale]], engleski reditelj (* [[1889]])
* [[1. 6.]] - [[Luisa Casati]], muza, pokroviteljica umetnosti (* [[1881]])
* [[10. 6.]] - [[Boris Furlan]], bivši političar (* [[1894]])
* [[12. 6.]] - [[Jimmy Dorsey]], džez-muzičar, šef big benda (* [[1904]])
* [[24. 6.]] - [[František Kupka]], slikar, grafičar (* [[1871]])
* [[26. 6.]] - [[Alfred Döblin]], književnik (* [[1878]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[1. 7.]] - [[Drago Gervais]], hrvatski književnik (* [[1904]].)
* [[3. 7.]] - [[Josif Cvijović]], mitropolit skopski (* [[1878]])
* [[9. 7.]] - [[Miho Barada]], povjesničar (* [[1889]])
* [[11. 7.]] - [[Aga Khan III]], ismailitski imam (* [[1877]])
* [[19. 7.]] - [[Curzio Malaparte]], italijanski književnik i publicist (* [[1898]])
* [[23. 7.]] - [[Nikola Mirkov]], srpski inženjer, tvorac kanala DTD (* [[1890]])
* [[24. 7.]] - [[Metodija Andonov Čento]], bivši makedonski političar (* [[1902]])
*   24. 7. - [[Sacha Guitry]], francuski glumac, režiser, pisac (* [[1885]])
* [[29. 7.]] - [[Vladimir Šipčić]], poslednji četnik (* [[1924]])
* [[5. 8.]] - [[Heinrich Otto Wieland]], hemičar, nobelovac (* [[1877]])
* [[7. 8.]] - [[Oliver Hardy]], glumac, komičar (&quot;Stanio i Olio&quot;) (* [[1892]])
* [[16. 8.]] - [[Irving Langmuir]], hemičar, nobelovac (* [[1881]])
* [[11. 9.]] - [[Petar Stojanović]], kompozitor, profesor... (* [[1877]])
* [[20. 9.]] - [[Jean Sibelius]], finski skladatelj (* [[1865]].)
* [[21. 9.]] - [[Haakon VII (Norveška)|Haakon VII]], kralj Norveške (* [[1872]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[1. 10.]] - [[Ivan Đaja]], biolog i fiziolog, akademik SANU (* [[1884]])
* [[8. 10.]] - [[Marica Stanković]], hrvatska katolička aktivistica, prosvjetna djelatnica (* [[1900]].)
* [[19. 10.]] - [[Vere Gordon Childe]], arheolog (* [[1892]])
* [[20. 10.]] - [[Niko Miljanić]], doktor medicine, profesor (* [[1892]])
* [[24. 10.]] - [[Christian Dior]], francuski modni kreator (* [[1905]].)
* [[25. 10.]] - [[Albert Anastasia]], gangster (* [[1902]])
* [[27. 10.]] - [[Giovanni Battista Caproni]], inženjer, projektant aviona (* [[1886]])
* [[28. 10.]] - [[Ernst Gräfenberg]], ginekolog (* [[1881]])
* [[29. 10.]] - [[Louis B. Mayer]], bivši šef MGM-a (* [[1884]])
* [[3. 11.]] - [[Lajka]], pas u svemiru (* ca. 1954)
* 3. 11. - [[Wilhelm Reich]], psihoanalitičar, teoretičar &quot;kosmičke energije&quot; (* [[1897]])
* [[24. 11.]] - [[Diego Rivera]], meksički slikar (* [[1886]].)
* [[29. 11.]] - [[Erich Wolfgang Korngold]], kompozitor, dirigent (* [[1897]])
* [[30. 11.]] - [[Marija Jurić Zagorka]], hrvatska književnica i novinarka (* [[1873]].)
* 30. 11. - [[Paja Jovanović]], srpski slikar (* [[1859]])
* [[10. 12.]] - [[Napoleon Zervas]], vođa grčkog pokreta otpora, političar (* [[1891]])
* [[16. 12.]] - [[Heinrich Hoffmann (fotograf)|Heinrich Hoffmann]], Hitlerov fotograf (* [[1885]])
* [[17. 12.]] - [[Jagoda Truhelka]], hrvatska književnica (* [[1864]].)
* [[18. 12.]] - [[Camillo Castiglioni]], bivši austrijski industrijalac (* [[1879]])
* [[19. 12.]] - [[Julije Benešić]], hrvatski književnik, prevoditelj i jezikoslovac (* [[1883]].)
* [[24. 12.]] - [[Norma Talmadge]], glumica (* [[1894]])
* [[25. 12.]] - [[Charles Pathé]], pionir filma (* [[1863]])
* [[Petar Komnenić]], crnogorski političar, informbirovac (* [[1895]])

== Nobelova nagrada za 1957. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Chen Ning Yang]] i [[Tsung-Dao Lee]] (pronicljivo istraživanje zakona [[Paritet (fizika)|pariteta]], što je dovelo do važnih otkrića u vezi elementarnih čestica)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Alexander Robert Todd]] (rad na nukleotidima i nukleotidnim koenzimima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Daniel Bovet]] (otkrića u vezi sintetičkih jedinjenja koja inhibiraju dejstvo [[Neurotransmiter|nekih telesnih supstanci]] a naročito njihovo dejstvo na vaskularni sistem i skeletalne mišiće)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Albert Camus]] (važna književna produkcija, koja jasnovidom ozbiljnošću osvetljava probleme ljudske savesti u našem vremenu)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Lester Bowles Pearson]] (inicijativa u rešavanju [[Suecka kriza|Suecke krize]])

== Reference ==
{{reference|2}}

=== Literatura ===
* [https://catalog.osaarchivum.org/catalog?utf8=%E2%9C%93&amp;f%5Bdigital_collection%5D%5B%5D=RFE%2FRL+Background+Reports&amp;f%5Bsubject_geo_facet%5D%5B%5D=Yugoslavia&amp;page=7&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bbegin%5D=1957&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bend%5D=1957&amp;search_field=dummy_range&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bbegin%5D=1957&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bend%5D=1957&amp;commit=Apply Osa Archivum Catalog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220410015307/https://catalog.osaarchivum.org/catalog?utf8=%E2%9C%93&amp;f%5Bdigital_collection%5D%5B%5D=RFE%2FRL+Background+Reports&amp;f%5Bsubject_geo_facet%5D%5B%5D=Yugoslavia&amp;page=7&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bbegin%5D=1957&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bend%5D=1957&amp;search_field=dummy_range&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bbegin%5D=1957&amp;range%5Bdate_created_facet%5D%5Bend%5D=1957&amp;commit=Apply |date=2022-04-10 }}. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.

== Vanjske veze ==
* [http://hdl.handle.net/10891/osa:c60bc79f-5407-4dd9-a93d-46c19e9b2832 &quot;The Yugoslav CP - Troubles with Youth, Intellectuals, Peasants, and Own Members&quot;], 8 January 1958. HU OSA 300-8-3-9237

{{Commonscat|1957}}

[[Kategorija:1957.]]</text>
      <sha1>fb21yj32v1yb6iu2o6qzctin3h7642k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1926.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23789</id>
    <revision>
      <id>42579745</id>
      <parentid>42579442</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:14:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Maj/Svibanj */</comment>
      <origin>42579745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53281" sha1="r6ru4o9rvxg3yzcgoiged615j0idobf" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1926}}
Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1926''': &lt;br /&gt; [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.&lt;ref&gt;&quot;Dnevne vesti - Drž' desno!&quot;, Politika, 27. dec. 1925, str. 7&lt;/ref&gt;
* 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 &quot;Politika&quot;, 1. jan. 1936]&lt;/ref&gt; (umesto brodarskog sindikata).
* 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj.
* [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja.
* 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)&lt;/ref&gt; (→ [[Scopesov proces]]).
* [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40).
* 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]].
* 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera.
* [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze).
* [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]].
* 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55).
* [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930).
* {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o &quot;hajci na Srbe&quot; u egejskoj Makedoniji.&lt;ref&gt;&quot;Hajka na Srbe u Grčkoj&quot;, Politika, 14. jan. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete &quot;[[Mala Floramye]]&quot; u Splitu.
* [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka.
* [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu.
* januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]].
* januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.&lt;ref&gt;&quot;Hapšenja komunista&quot;, Politika, 21. jan. 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu.
* 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke.
* [[18. 1.]] - Premijera &quot;[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]&quot; u Moskvi.
* [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku.
* [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja).
* [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]&lt;ref&gt;Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14&lt;/ref&gt; u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m.
* [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima.
* [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). 
* [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]].

=== Februar/Veljača ===
* januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.&lt;ref&gt;Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]]
* [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.).
* [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] (&quot;čehoslovački&quot;) zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao.
* 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku).
* [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu.
* [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba.
* [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.&lt;ref&gt;&quot;Federalizam g. Koršca&quot;, Politika, 9. feb. 1926, str. 3&lt;/ref&gt;
*   8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]].
* [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi.
* [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]).
* [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]].
* [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''.
* februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''.
* [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu.
* 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.&lt;ref&gt;&quot;Monsenjer Pelegrineti protestuje&quot;, Politika, 16. feb. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]].
* [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork.
* 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;&lt;ref&gt;&quot;Neuspeli prevrat u Grčkoj&quot;, Politika, 20. feb. 1926, str. 4&lt;/ref&gt; njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju.
* [[22. 2.]] - Članak u beogradskim &quot;Novostima&quot; povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom.
* [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;&lt;ref&gt;&quot;Žena osuđena za uvredu Kralja&quot;, Politika, 26. feb. 1926, str. 5&lt;/ref&gt; u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.&lt;ref&gt;&quot;Za uvredu Veličanstva&quot;, Politika, 20. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima.
* 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]]
* 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.&lt;ref&gt;&quot;Velika nepogoda kod Splita&quot;, Politika, 8. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu.
* [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara).
* [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 &quot;Politika&quot;, 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt; (na njegovom grobu stoji datum 12. mart&lt;ref&gt;[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)&lt;/ref&gt;, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 19. maj 1936]&lt;/ref&gt;).
* 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]].
* [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava.
* [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru.
* 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika.
* [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]].
* [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih.
* 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]]
* [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.&lt;ref&gt;&quot;D. Stojadinović - R. N. Pašić&quot;, Politika, 21. mart 1926, str. 4&lt;/ref&gt; (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]&lt;ref&gt;&quot;G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića&quot;, Politika, 23. mart 1926.&lt;/ref&gt;, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci).
* 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji.
* [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - &quot;ratnici Irske&quot;). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion.
* 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947).
* [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade.

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]'').
* 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931).
* [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera.
* [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste.
[[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]]
* [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om.
* [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena.
* [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] &quot;4000 tone ugljena&quot; koji se &quot;kradu svakog meseca&quot; u Zagrebu.
* 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom.
* [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: &quot;ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom&quot;&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 &quot;Politika&quot;, 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; - kriza vlade.
* [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i &quot;nedonoščetom korupcije&quot;.&lt;ref&gt;&quot;'Državni udar'&quot;, Politika, 19. apr. 1926&lt;/ref&gt; Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.&lt;ref&gt;&quot;Korupcija i vođstvo H.S.S.&quot;, Politika, 22. apr. 1926&lt;/ref&gt; U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije.
* 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih.
* 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]].
* [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, 
* [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena).
* 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]].
* [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane.
* 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022).
* [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna.
* 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international'').
[[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]]
* [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.&lt;ref&gt;&quot;Pismo g. Lj. Jovanovića&quot;, Politika, 22. apr. 1926, str. 5&lt;/ref&gt;): Pašić tvrdi da &quot;galama protivu korupcije&quot; treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je &quot;izmislila Austrija&quot;; protivi se federalizmu i davanju &quot;druge uprave&quot; Hrvatima i Slovencima.&lt;ref&gt;&quot;Govor g. Pašića&quot;, Politika, 26. apr. 1926, str. 2&lt;/ref&gt;
* 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79).
* 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924).
* [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem.
* [[29. 4.]] - Obnovljena &quot;R-R&quot; koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj).
* proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]].

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra).
* 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu &quot;Srpski kralj&quot;, jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.&lt;ref&gt;&quot;Naša prva koncesija u inostranstvu&quot;, Politika, 4. maj 1926, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og.
* 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi.
* [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje.
* [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a.
* [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira.
* 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&amp;nbsp;km ranije.
* [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''.
* 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928).
[[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]]
* 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' (&quot;Sanacija&quot;, &quot;Ozdravljenje&quot;).
* [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]].
* [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a.
* [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912.
* 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran.
* maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja.
[[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]]
* [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora.
* [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu.
* [[23. 5.]] - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liba, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). 
* [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. &quot;Svetozar Marković&quot;).
* 24. 5. - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up &quot;Politika&quot;, 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]].
* [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u.
* [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]).
* [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka &quot;Memorijal Vladislava Ribnikara&quot;.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]).
* [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] - [[Mosul]] pripada Iraku.
* [[10. 6.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]].
* [[14. 6.]] - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu.
* [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima.
* [[20. 6.]] - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela.
* [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]].
* [[27. 6.]] - [[Čehoslovačka|Čehoslovački]] predsednik [[Tomaš Masarik]] odlikovao [[Beograd]] [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]].
[[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]]
* [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz &amp; Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će sve fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''.
* 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]]
* [[2. 7.]] - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]).
* [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina &quot;Južna zvezda&quot;, organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''Кръсте Льондев'').
* [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura).
* 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, &quot;Maršala od žada&quot; (koji je zauzet borbama kod Pekinga).
* 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra).
* [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.&lt;ref name=&quot;Indi&quot;&gt;[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline&lt;/ref&gt;.
* 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana.
* [[12. 7.]] - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica.
* jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka.
* [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar).
[[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]]]
* [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih).
* [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja.
* 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''.
* 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka.
* [[30. 7.]] - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;
* [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929).

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine.
* [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min.
* 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti).
* [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada.
[[Datoteka:Rudolph Valentino funeral 1926.jpg|mini|200px|Sahrana [[Rudolph Valentino|Rudolpha Valentina]]]]
* 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]).
* [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929).
* [[17. 8.]] - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u [[solun]]skoj luci&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;, kao i ugovor o prijateljstvu.
* [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150.
* [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929).
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).
* [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]].
* [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod &quot;Burevestnik&quot; sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih.

=== Septembar/Rujan ===
* [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles).
* 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu.
* 6. 9. - Severna ekspedicija: Kuomintangove snage zauzimaju Hankou (danas deo Wuhana).
* [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]] (do sledećeg zasedanja [[1927]])&lt;ref&gt;[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]&lt;/ref&gt;.
* [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u [[Društvo naroda]].
* 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula&lt;ref&gt;[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 &quot;Politika&quot;, 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;.
* [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena.
* [[11. 9.]] - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu.
* [[12. 9.]] - Plebiscit u Španiji podržava Primo de Riverinu politiku.
* [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]]
* [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]].
* [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske&lt;ref&gt;Vladimir Ćorović, Istorija Srba&lt;/ref&gt;.
* [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta.
* [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza).
* [[20. 9.]] - Banda severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen.
* [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928).
* [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu.
* 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva).
* [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao litavski, mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940).
* [[29. 9.]] - Katastrofa u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana.
* [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]].

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]]
* [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorene su još i Kalenić guvno i Jovanova pijaca&lt;ref&gt;[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)&lt;/ref&gt;.
* 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]).
* [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu.
* [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane
* [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]].
* oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih).
* oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak.
* [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana.
* 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). 
* [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu.
* [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije.
* 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam).

=== Novembar/Studeni ===
* [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937).
* [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926&lt;/ref&gt;.
* [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji.
* [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno.
* [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd).
* [[14. 11.]] - Prvi broj lista &quot;Filmske novine&quot;.
* 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko.
* [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]).
* 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]].
* 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927).
* studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]].
* novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika.
* [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS.
* 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali).
* [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]&lt;ref name=&quot;Indi&quot;/&gt;.
* [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]).
* [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u &quot;Domu&quot; optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera).

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju.
* [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga.
* [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]].
* [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora.
* [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade.
* [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]].
[[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]]
* [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]).
* [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR).
* [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]].
* [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]].
* 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu).
* 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion.
* [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću.
* [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku).
* [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', &quot;Prosvećeni mir&quot;, traje do [[1989]].

=== Kroz godinu ===

* Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina.
* Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u &quot;očajan položaj&quot;.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt;
* Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata.
* [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]).
* [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv &quot;[[foton]]&quot; za najmanju jedinicu radijantne energije.
* Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej.

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]])
* [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].)
* [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]])
* [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, &quot;peti ''Beatle''&quot; († [[2016]])
*   3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]])
* [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]])
* [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]])
* [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]])
* [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]])
* 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]])
* [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]])
* 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]])
* [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]])
* [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]])
* [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]])
* [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]])
* [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]])
* [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]])
* [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]])
* 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser  († [[2016]])
* 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD
* [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]])
* [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]])
* [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]])
* [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]])
* [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]])
* [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]])
* 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]])
* [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]])
* [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]])
* [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]])
* [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]])
* [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]])
* [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]])
* [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]])
* [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]])
* [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]])
* [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]])
* 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]])
* [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]])
* [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]])
* 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]])
* [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj
* [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]])
* [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]])
* [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]])
* [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].)
* [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]])
* [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]])
* [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]])
* [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]])
* [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]])
* [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent...
* [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]])
* [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]])
* [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]])
* 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]])
* [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]])
* [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]])
* [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]])
* [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]])
* [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]])
* [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]])
* [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]])
* [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]])
* [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]])
* [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]])
* [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]])
* [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar
* [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]])
* [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]])
* [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]])
* [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]])
* [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]])
* [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].)
* [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]])
* 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]])
* [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]])
* [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]])
* [[8. 11.]] - [[Mile Latas Mićo]], partizan, samouki dirigent
* [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]])
* [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].)
* [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].)
* [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]])
* [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]])
* [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ
* [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]])
* [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]])
* [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]])
* [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]])

=== Kroz godinu ===
* [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]])
* [[Milja Marin]], partizanka, &quot;Kozarčanka&quot; († [[2007]])
* [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]])

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]])
* [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]])
* [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]])
* [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]])
* [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]])
* [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch &amp; Lomb'' (* [[1830]])
* [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]])
* [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]])
* 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]])
* [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]])
* [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]])
* [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]])
* [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]])
* 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja&lt;ref&gt;&quot;Pogibija hajduka Aničića&quot;, Politika, 30. mart 1926, str. 5&lt;/ref&gt;
* 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena&lt;ref&gt;&quot;Samoubistvo hajduka Sibina&quot;, Politika, 31. mart 1926, str. 8&lt;/ref&gt;

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]])
* [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]])
* [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]])
* [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]])
* [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]])
* [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]])
* [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]])
* [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]])
* maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]])
* [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]])
* [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].)
* [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]])
* [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].)
* 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]])
* [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]])
* [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6)
* [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]])
* [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]])
* [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].)
* [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]])
* [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]])
* [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]])
* [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]])
* [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]])
* [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]])
* [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]])
* [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]])
* [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]])
* [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].)
* 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]])
* [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]])
* [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]])
* [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]])
* [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]])
* [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].)
* [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]])
* [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]])
* [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]])
* [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]])

=== Kroz godinu ===
* [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]])
* [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?)

== Nobelova nagrada za 1926. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]])

== Reference ==
{{reference}}

{{commonscat|1926}}

[[Kategorija:1926.]]</text>
      <sha1>r6ru4o9rvxg3yzcgoiged615j0idobf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija aviokompanija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>24026</id>
    <revision>
      <id>42579859</id>
      <parentid>42568198</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T22:45:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Avio kompanija]] na [[Šablon:Infokutija aviokompanija]]: +</comment>
      <origin>42568198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2442" sha1="dgb9r913thh7xyyo0lbrp5156tdvymz" xml:space="preserve">&lt;table class=&quot;infobox bordered&quot; style=&quot;width: 25em; font-size: 90%; text-align: left;&quot; cellpadding=&quot;2&quot;&gt;&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{logo|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center; background-color: #FFFFFF;&quot;&gt;[[Datoteka:{{{logo}}}|{{{logo_size|250px}}}]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center; background-color: #4682B4; color: white; font-size: larger;&quot;&gt;{{{avio kompanija}}}&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center; background-color: lightgrey; width: 5em;&quot;&gt;IATA&lt;br /&gt;'''{{{IATA}}}'''&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;text-align: center; background-color: lightgrey; width: 5em;&quot;&gt;ICAO&lt;br /&gt;'''{{{ICAO}}}'''&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align: center; background-color: lightgrey;&quot;&gt;Oznaka&lt;br /&gt;'''{{{oznaka}}}'''&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot;&gt;Nastala&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{nastala}}}&lt;/td&gt;&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{centar|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot;&gt;Centar&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{centar|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{focus_cities|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot;&gt;Druge destinacije&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{focus_cities|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{frequent_flyer|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot;&gt;Frequent Flyer&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{frequent_flyer|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{lounge|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot;&gt;Klub putnika&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{lounge|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{alliance|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot;&gt;Alijansa&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{alliance|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot;&gt;Flota&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{flota}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot;&gt;Destinacije&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{destinacije}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{parent|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot;&gt;Kompanija&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{parent|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{#if:{{{company_slogan|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot;&gt;Slogan&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{company_slogan|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot;&gt;Sedište&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{sedište}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot;&gt;Glavne ličnosti&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{glavne_ličnosti}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;'''Vebsajt:''' {{{vebsajt}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;noinclude&gt;
&lt;div style=&quot;display:inline;
width:50%; float:left;&quot;&gt;
&lt;pre&gt;
{{Avio kompanija
| avio kompanija = 
| logo           = 
| logo_size      = 
| flota          = 
| destinacije    =
| IATA           = 
| ICAO           = 
| oznaka         = 
| parent         = 
| company_slogan =
| nastala        = 
| sedište        = 
| glavne ličnosti= 
| centar         = 
| focus_cities   = 
| frequent_flyer = 
| lounge         = 
| alliance       = 
| vebsajt        = 
}}
&lt;/pre&gt;
&lt;/div&gt;
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Transportne infokutije]]
[[Kategorija:Avijacijski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dgb9r913thh7xyyo0lbrp5156tdvymz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija mikroanatomija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>24925</id>
    <revision>
      <id>42579724</id>
      <parentid>4748131</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:53:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Organela]] na [[Šablon:Infokutija mikroanatomija]]</comment>
      <origin>4748131</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1210" sha1="6cnv1qo31md1h8j3ft00i1a8jxipc29" xml:space="preserve">{| style=&quot;position:relative; margin: 0 0 0.5em 1em; border-collapse: collapse; float:right; clear:right; width:250px;&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;0&quot;
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
! style=&quot;background: #a0c9a0&quot; |'''{{{name}}}'''
|- style=&quot;text-align:center;&quot; 
| {{#if:{{{image|}}}|[[Datoteka:{{{image}}}|{{{image_width|200px}}}|{{{image_caption|}}}]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;{{{image_caption|}}}&lt;/div&gt;&lt;/small&gt;}}
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
! style=&quot;background: #a0c9a0;&quot; | '''Karakteristike organele'''
|- style=&quot;text-align:center;&quot;
|
{| style=&quot;margin:0 auto; text-align:left; background:none;&quot; cellpadding=&quot;2&quot;
|-valign=top
{{#if:{{{prisustvo|}}}|
{{!}}  prisutna u:
{{!}} {{{prisustvo}}}&lt;br /&gt;}}
|-valign=top
{{#if:{{{broj|}}}|
{{!}}  broj u ćeliji:
{{!}} {{{broj}}}&lt;br /&gt;}}
|-valign=top
{{#if:{{{oblik|}}}|
{{!}}  oblik:
{{!}} {{{oblik}}}&lt;br /&gt;}}
|-valign=top
{{#if:{{{velicina|}}}|
{{!}} veličina (μm): 
{{!}} {{{velicina}}}&lt;br /&gt;}}
|-valign=top
{{#if:{{{membrane|}}}|
{{!}}  membrane:
{{!}} {{{membrane}}}&lt;br /&gt;}}
|-valign=top
{{#if:{{{funkcija|}}}|
{{!}}  funkcija:
{{!}} {{{funkcija}}}&lt;br /&gt;}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Infokutije|T]]
[[Kategorija:Biološki šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>6cnv1qo31md1h8j3ft00i1a8jxipc29</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija predsjednik</title>
    <ns>10</ns>
    <id>26697</id>
    <revision>
      <id>42580036</id>
      <parentid>42567982</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:24:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Predsednik]] na [[Šablon:Infokutija predsjednik]]: +</comment>
      <origin>42567982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1558" sha1="kidvlevlx10q45uzoqs8l6glotsgkcs" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;border-spacing: 2px; font-size: 95%; text-align: left;&quot;
|- 
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background: lightsteelblue; text-align: center; font-size:100%;&quot; | {{{ime}}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background: lightsteelblue; text-align: center;&quot; | {{{datum rođenja}}} - {{{datum smrti|}}}
|-
{{#if:{{{image|}}}|
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 90%; border-bottom: 1px solid #aaa;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{image}}}|{{{piksela|200px}}}|{{{ime}}}]]{{qif|test={{{komentar|}}}|then=&lt;br /&gt;''{{{komentar|}}}''}}
}}
{{qif|test={{{red|}}}|then=&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Red&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{red|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}
|-
! Mandat
| {{{od}}} &amp;ndash; &lt;span style=&quot;white-space: nowrap;&quot;&gt;{{{do|trenutni}}}&lt;/span&gt;
{{qif|test={{{potpredsednik|}}}|then=&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Potpredsednik&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{potpredsednik|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}
|-
! Prethodnik
| {{{prethodnik|''nijedan''}}}
|-
! Naslednik
| {{{naslednik|''sadašnji''}}}
|-
! Mesto rođenja 
| {{{mesto rođenja|}}}
{{qif|test={{{datum smrti|}}}|then=&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Mesto smrti&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{mesto smrti|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{qif|test={{{partija|}}}|then=&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Politička partija&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{partija|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{qif|test={{{žena|}}}|then=&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Žena&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{žena|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{qif|test={{{potpis|}}}|then=&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Potpis&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Datoteka:{{{potpis}}}|128px]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;!--
--&gt;{{qif|test={{{dodatak|}}}|then=&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: smaller; border-top: 1px solid;&quot;&gt;{{{dodatak|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}
|}
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Biografske infokutije|Predsednik]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>kidvlevlx10q45uzoqs8l6glotsgkcs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Euroleague</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27619</id>
    <redirect title="Euroliga" />
    <revision>
      <id>42579885</id>
      <parentid>40972048</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Euroliga]]</comment>
      <origin>42579885</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="cg5frxyuoif0ob756t0un3jmxiuln14" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Euroliga]]</text>
      <sha1>cg5frxyuoif0ob756t0un3jmxiuln14</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Euroliga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>27620</id>
    <revision>
      <id>42579711</id>
      <parentid>40981742</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:08:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[EuroLiga]] na [[Euroliga]]: malo slovo</comment>
      <origin>40981742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12253" sha1="pkepgzis5ko3xje9z4fz1yyarzkrcgr" xml:space="preserve">Natjecanje je započelo kao [[Kup europskih prvaka]] u sezoni 1957/58. a prvog ga je osvojila momčad ASK Riga.

Obrazci natjecanja su se znali mijenjati, ali pravilo je bilo da se prvi dio odigra kup-sustavom, a onda bi momčadi koje su prošle taj izlučni dio bile igrale u skupini po dvokružnom liga sustavu. Prve dvije momčadi bi po završetku igrale jednu utakmicu završnice, koja se igrala na unaprijed određenom mjestu.

U početku je ovo natjecanje okupljalo prvake europskih država, a lanjskom pobjedniku je bilo omogućeno branjenje naslova iduće godine, tako da je jedna država mogla imati i dva predstavnika. Ta je mogućnost bila ukinuta nakon 1985.; baš u razdoblju kad je hrvatska košarka bila na vrhuncu i kad su hrvatski klubovi osvajali naslove europskih prvaka.

Uvođenjem Lige prvaka, pored državnih prvaka, omogućeno je sudjelovanje i inim klubovima iz europskih liga, čiji su klubovi u prijašnjim godinama izborili za svoju državu pravo za određen broj predstavnika u toj Ligi.

Igralo se kup-sustavom, a poslije se dio natjecanja igrao u skupinama te je nazvano [[Liga prvaka]], a početkom devedesetih i [[Euroliga (Liga prvaka) u košarci|Euroliga]], od tada u njemu igraju samo najbolji klubovi iz jaćih europskih liga kao što su Italija, Španjolska, Grčka, Turska, Rusija, Srbija i Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Izrael, a momčadi iz slabijih liga vremenom se nisu uspijevale probiti u ovo natjecanje te su uglavnom igrali u ostalim [[eurokupovi]]ma, kao što su Kup Radivoja Koraća i [[Kup Raymonda Saporte]] (bivši [[Kup pobjednika kupova]]).

Euroliga je do sezone 1999/2000. bila glavno natjecanje [[FIBA]]-e, no tad je nastalo Udruženje europskih profesionalnih klubova i liga ([[ULEB]]), te preuzelo Euroligu, te je ona od sezone 2000/01. [[ULEB Euroliga|Euroliga]]. Te 2000/01. bile su dvije Eurolige: ULEB-ova Euroliga sa 24 kluba i FIBA-ina [[Suproliga]] sa 20 klubova.

Najpoznatiji klubovi koji su vodili glavnu riječ tijekom povijesti ovog natjecanja su Real Madrid, Varese, Maccabi Tel-Aviv, Barcelona, Virtus (Kinder) Bologna, CSKA Moskva, a od hrvatskih [[KK Split|Split]], i [[KK Cibona|Cibona]] dok je i [[KK Zadar|Zadar]] bio sudionikom ovog natjecanja.

== Pobjednici i finalisti ==
=== Kup prvaka ===
{| {{prettytable}}
|'''Sezona'''
|'''Pobjednik'''
|'''Rezultat &lt;br /&gt; finala'''
|'''Finalist'''
|-
!bgcolor=#efefef colspan=8|'''Kup prvaka'''
|-
|1958.
|ASK [[Riga]]
|86-81, 84-71
|Akademik [[Sofija]]
|-
|1958/59.
|ASK Riga
|79-58, 69-67
|Akademik Sofija
|-
|1959/60.
|ASK Riga
|61-51, 69-62
|Dinamo [[Tbilisi]]
|-
|1960/61.
|CSKA [[Moskva]]
|87-62, 61-66
|ASK Riga
|-
|1961/62.
|Dinamo Tbilisi
|90-83
|Real [[Madrid]]
|-
|1962/63.
|CSKA Moskva
|69-86, 91-74, 99-80
|Real Madrid
|-
|1963/64.
|Real Madrid
|99-110, 84-64
|BC [[Brno]]
|-
|1964/65.
|Real Madrid
|81-88, 76-62
|CSKA Moskva
|-
!bgcolor=#efefef colspan=8|Kup prvaka / Liga prvaka
|-
|1965/66.
|Olimpia Milano
|77-72
|USK [[Prag]]
|-
|1966/67.
|Real Madrid
|91-83
|Olimpia [[Milano]]
|-
|1967/68.
|Real Madrid
|98-95
|BC Brno
|-
|1968/69.
|CSKA Moskva
|103-99
|Real Madrid
|-
|1969/70.
|[[Varese]]
|79-74
|CSKA Moskva
|-
|1970/71.
|CSKA Moskva
|67-53
|Varese
|-
|1971/72.
|Varese
|70-69
|[[Split]]
|-
|1972/73.
|Varese
|71-66
|CSKA Moskva
|-
|1973/74.
|Real Madrid
|84-82
|Varese
|-
|1974/75.
|Varese
|79-66
|Real Madrid
|-
|1975/76.
|Varese
|81-74
|Real Madrid
|-
|1976/77.
|Maccabi [[Tel-Aviv]]
|78-77
|Varese
|-
|1977/78.
|Real Madrid
|75-67
|Varese
|-
|1978/79.
|Bosna [[Sarajevo]]
|96-93
|Varese
|-
|1979/80.
|Real Madrid
|89-85
|Maccabi Tel-Aviv
|-
|1980/81.
|Maccabi Tel-Aviv
|80-79
|Virtus [[Bologna]]
|-
|1981/82.
|[[Cantù]]
|86-80
|Maccabi Tel-Aviv
|-
|1982/83.
|Cantù
|69-68
|Olimpia Milano
|-
|1983/84.
|Virtus [[Rim]]
|79-73
|[[Barcelona]]
|-
|1984/85.
|Cibona [[Zagreb]]
|87-78
|Real Madrid
|-
|1985/86.
|Cibona Zagreb
|94-82
|Žalgiris [[Kaunas]]
|-
|1986/87.
|Olimpia Milano
|71-69
|Maccabi Tel-Aviv
|-
|1987/88.
|Olimpia Milano
|90-84
|Maccabi Tel-Aviv
|-
|1988/89.
|Split
|75-69
|Maccabi Tel-Aviv
|-
|1989/90.
|Split
|72-67
|Barcelona
|-
|1990/91.
|Split
|70-65
|Barcelona
|-
!bgcolor=#efefef colspan=8|'''Europska liga'''
|-
|1991/92.
|Partizan [[Beograd]]
|71-70
|Joventut [[Badalona]]
|-
|1992/93.
|[[Limoges]]
|59-55
|Benetton [[Treviso]]
|-
|1993/94.
|Joventut Badalona
|59-57
|Olympiakos [[Pirej]]
|-
|1994/95.
|Real Madrid
|73-61
|Olympiakos Pirej
|-
|1995/96.
|Panathinaikos [[Atena]]
|67-66
|Barcelona
|-
!bgcolor=#efefef colspan=8| '''Euroliga'''
|-
|1996/97.
|Olympiakos Pirej
|76-58
|Barcelona
|-
|1997/98.
|Virtus Bologna
|58-44
|AEK Atena
|-
|1998/99.
|Žalgiris Kaunas
|82-74
|Virtus Bologna
|-
|1999/00.
|Panathinaikos Atena
|73-67
|Maccabi Tel-Aviv
|-
!bgcolor=#efefef colspan=8| '''FIBA Suproliga''' 
|-
|2000/01.
|Maccabi Tel-Aviv
|81-67
|Panathinaikos Atena
|}

=== ULEB Euroliga ===
{| {{prettytable}}
|'''Sezona'''
|'''Pobjednik'''
|'''Rezultat &lt;br /&gt; finala'''
|'''Finalist'''
|-
|2000/01.
|Virtus Bologna
|65-78, 94-73, 80-60, 79-96, 82-74
|Saski Baskonia [[Vitoria]]
|-
|2001/02.
|Panathinaikos Atena
|89-83
|Virtus Bologna
|-
|2002/03.
|Barcelona
|76-65
|Benetton Treviso
|-
|2003/04.
|Maccabi Tel-Aviv
|118-74
|Fortitudo Bologna
|-
|2004/05.
|Maccabi Tel-Aviv
|90-78
|Saski Baskonia Vitoria
|-
|2005/06.
|CSKA Moskva
|73-69
|Maccabi Tel-Aviv
|-
|2006/07.
|Panathinaikos Atena
|93-91
|CSKA Moskva
|-
|2007/08.
|CSKA Moskva
|91-77
|Maccabi Tel-Aviv
|-
|2008/09.
|Panathinaikos Atena
|73-71
|CSKA Moskva
|-
|2009/10.
|Barcelona
|86-68
|Olympiakos Pirej
|-
|2010/11.
|Panathinaikos Atena
|78-70
|Maccabi Tel-Aviv
|-
|2011/12.
|Olympiakos Pirej
|62-61
|CSKA Moskva
|-
|2012/13.
|Olympiakos Pirej
|100-88
|Real Madrid
|-
|2013/14.
|Maccabi Tel-Aviv
|98-86
|Real Madrid
|-
|2014/15.
|Real Madrid
|78-59
|Olympiakos Pirej
|-
|2015/16.
|CSKA Moskva
|101-96
|Fenerbahçe Istanbul
|-
|2016/17.
|Fenerbahçe Istanbul
|80–64
|CSKA Moskva
|-
|2017/18.
|Real Madrid
|85–80
|Fenerbahçe 
|-
|}

== '''Klubovi - pobjednici i finalisti''' ==

{| {{prettytable}}
|'''Klubovi'''
|'''Država'''
|'''Pobjednici'''
|'''Finalisti'''
|-
|[[Real Madrid BC|Real Madrid]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px|Španjolska]] [[Španija|Španjolska]]
|1964., 1965., 1967., 1968., 1974., 1978., 1980., 1995., 2015., 2018.
|1962., 1963., 1969., 1975., 1976., 1985., 2013., 2014.,
|-
|[[CSKA Moskva, KK|CSKA Moskva]]
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px|Rusija]] [[Rusija]]
|1961., 1963., 1969., 1971., 2006., 2008., 2016.
|1965., 1970., 1973., 2007., 2009., 2012.,
|-
|[[Makabi Tel-Aviv, KK|Maccabi Tel-Aviv]] &lt;br /&gt;
(Maccabi Elite)
(Maccabi Electra)
|[[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px|Izrael]] [[Izrael]]
|1977., 1981., 2001.(Suproliga), 2004., 2005., 2014.
|1980., 1982., 1987., 1988., 1989., 2000., 2006., 2008., 2011.
|-
|[[Panathinaikos Atena BC|Panathinaikos Atena]]
|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px|Grčka]] [[Grčka]]
|1996., 2000., 2002., 2007., 2009., 2011.
|2001. (Suproliga)
|-
|[[Varese Pallacanestro|Varese]] &lt;br /&gt;
(Ignis, Mobilgirgi, Emerson)
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] [[Italija]]
|1970., 1972., 1973., 1975., 1976.
|1971., 1974., 1977., 1978., 1979.
|-
|[[Olympiacos Piraeus BC|Olympiakos Pirej]]
|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px|Grčka]] [[Grčka]]
|1997., 2012., 2013.
|1994., 1995., 2010., 2015., 2017.
|-
|[[Olimpia Milano]] &lt;br /&gt; 
(Simmenrhal, Billy, Tracer)
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] [[Italija]]
|1966., 1987., 1988.
|1967., 1983.
|-
|[[ASK Riga]]
|[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20px|Latvija]] [[Letonija|Latvija]]
|1958., 1959., 1960.
|1961.
|-
|[[KK Split|Split]] &lt;br /&gt; 
(Jugoplastika, POP 84)
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Hrvatska]]
|1989., 1990., 1991.
|1972.
|-
|[[F.C. Barcelona (košarka)|Barcelona]]
(Regal FC Barcelona)
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px|Španjolska]] [[Španija|Španjolska]]
|2003., 2010.
|1984., 1990., 1991., 1996., 1997.
|-
|[[Virtus Bologna]] &lt;br /&gt; 
(Sinudyne, Kinder)
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] [[Italija]]
|1998., 2001.(ULEB)
|1981., 1999., 2002.
|-
|[[Cantù Pallacanestro|Cantù]] &lt;br /&gt; 
(Squibb, Ford)
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] [[Italija]]
|1982., 1983.
|-
|[[KK Cibona|Cibona Zagreb]]
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Hrvatska]]
|1985., 1986.
|-
|[[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe Istanbul]]
|[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px|Turska]] [[Turska]]
|2017.
|2016., 2018.
|-
|[[Dinamo Tbilisi BK|Dinamo Tbilisi]]
|[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|20px|Gruzija]] [[Gruzija]]
|1962.
|1960.
|-
|[[Joventut Badalona]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px|Španjolska]] [[Španija|Španjolska]]
|1994.
|1992.
|-
|[[Žalgiris Kaunas, KK|Žalgiris Kaunas]]
|[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px|Litva]] [[Litvanija|Litva]]
|1999.
|1986.
|-
|[[KK Bosna Sarajevo|Bosna Sarajevo]]
|[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|BiH]] [[Bosna i Hercegovina]]
|1979.
| 
|-
|[[CSP Limoges|Limoges]]
|[[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Francuska]] [[Francuska]]
|1993.
| 
|-
|[[KK Partizan Beograd|Partizan Beograd]]
|[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|20px|Srbija]] [[Srbija]]
|1992.
| 
|-
|[[Virtus Rim]] &lt;br /&gt; 
(Banco di Roma)
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] [[Italija]]
|1984.
| 
|-
|[[Akademik Sofija]]
|[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20px|Bugarska]] [[Bugarska]]
| 
|1958., 1959.
|-
|[[Saski Baskonia Vitoria]] &lt;br /&gt; 
(TAU Cerámica Baskonia)
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px|Španjolska]] [[Španija|Španjolska]]
| 
|2001. (ULEB), 2005.
|-
|[[Benetton Treviso]]
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] [[Italija]]
| 
|1993., 2003.
|-
|[[BC Brno]] &lt;br /&gt; 
(Spartak)
|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px|Češka]] [[Češka Republika|Češka]]
| 
|1964., 1968.
|-
|[[AEK Atena BC|AEK Atena]]
|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px|Grčka]] [[Grčka]]
| 
|1998.
|-
|[[Fortitudo Bologna]] &lt;br /&gt; 
(Skipper)
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] [[Italija]]
| 
|2004.
|-
|[[USK Prag]] &lt;br /&gt; 
(Slavia)
|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px|Češka]] [[Češka Republika|Češka]]
| 
|1966.
|}

'''Napomena:''' U zagradama su napisani nazivi pod kojima su se klubovi pojavljivali u finalima.

== Uspješnost po državama ==
{| {{prettytable}}
|Zemlja
|Pobjednik
|Finalist
|Ukupno &lt;br /&gt; finala
|-
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px|Španjolska]] [[Španija|Španjolska]]
|13
|16
|29
|-
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] [[Italija]]
|13
|13
|26
|-
|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px|Grčka]] [[Grčka]]
|9
|7
|16
|-
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px|Rusija]] [[Rusija]]
|3
|3
|6
|-
|[[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px|Izrael]] [[Izrael]]
|6
|9
|15
|-
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Hrvatska]]
|5
|1
|6
|-
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px|Rusija]] [[Rusija]]
|3
|3
|6
|-
|[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20px|Latvija]] [[Letonija|Latvija]]
|3
|1
|4
|-
|[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px|Turska]] [[Turska]]
|1
|2
|3
|-
|[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|20px|Gruzija]] [[Gruzija]]
|1
|1
|2
|-
|[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px|Litva]] [[Litvanija|Litva]]
|1
|1
|2
|-
|[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|BiH]] [[Bosna i Hercegovina]]
|1
|
|1
|-
|[[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Francuska]] [[Francuska]]
|1
|
|1
|-
|[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|20px|Srbija]] [[Srbija]]
|1
|
|1
|-
|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px|Češka]] [[Češka Republika|Češka]]
|
|3
|3
|-
|[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20px|Bugarska]] [[Bugarska]]
|
|2
|2
|-
!bgcolor=#efefef colspan=8|Države koje više ne postoje
|-
|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|20 px]] [[Sovjetski Savez|SSSR]]
|8
|6
|14
|-
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px]] [[Jugoslavija]]
|6
|1
|7
|-
|[[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro; Flag of Yugoslavia (1992–2003).svg|20px]][[Srbija i Crna Gora]] &lt;br /&gt; ([[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]])
|1
|
|1
|-
|[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px]] [[Čehoslovačka]]
|
|3
|3
|}

== Povezano ==
* [[Kup ULEB]]
* [[FIBA Eurokup]]
* [[FIBA Eurokup Challenge]]
* [[Kup Raymonda Saporte]]
* [[Kup Radivoja Koraća]]
* [[FIBA Regional Challenge]]

{{Commonscat|Euroleague}}

&lt;/noinclude&gt;

[[Kategorija:EuroLiga| ]]
[[Kategorija:Košarkaška takmičenja]]
[[Kategorija:Evropska prvenstva]]</text>
      <sha1>pkepgzis5ko3xje9z4fz1yyarzkrcgr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Country data Portoriko</title>
    <ns>10</ns>
    <id>31936</id>
    <revision>
      <id>42579838</id>
      <parentid>42240890</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T20:20:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Tektonson</username>
        <id>212456</id>
      </contributor>
      <comment>Corrected</comment>
      <origin>42579838</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="874" sha1="flu18os13vqhxz38qmf0rnxmzsiyj2v" xml:space="preserve">{{ {{{1&lt;noinclude&gt;|country showdata&lt;/noinclude&gt;}}}
| alias = Portoriko
| flag alias = Flag of Puerto Rico.svg
| flag alias-1868 = Flag of Grito de Lares (current, dark blue).svg
| flag alias-1895 = Flag of Puerto Rico (1895-1952, light blue).svg
| flag alias-1898 = Flag of the United States (1896-1908).svg
| flag alias-1908 = Flag of the United States (1908-1912).svg
| flag alias-1912 = Flag of the United States (1912-1959).svg
| flag alias-1952 = Flag of Puerto Rico (1952-1995).svg
| flag alias-1995 = Flag of Puerto Rico (WFB 2013).gif
| size = {{{size|}}}
| name = {{{name|}}}
| altlink = {{{altlink|}}}
| variant = {{{variant|}}}
&lt;noinclude&gt;
| var1 = 1868
| var2 = 1895
| var3 = 1898
| var4 = 1908
| var5 = 1912
| var6 = 1952
| var7 = 1995
| redir1 = PRI
| redir2 = PUR
| redir3 = PUE
| redir4 = Puerto Rico
| related1 = Sjedinjene Američke Države
&lt;/noinclude&gt;
}}</text>
      <sha1>flu18os13vqhxz38qmf0rnxmzsiyj2v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija autonomna zajednica Španije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>32326</id>
    <revision>
      <id>42579843</id>
      <parentid>42568102</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T20:27:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Španska autonomna zajednica]] na [[Šablon:Infokutija autonomna zajednica Španije]]: +</comment>
      <origin>42568102</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2174" sha1="04tytermjeqd7j2p6ht40p7vlkxrlxx" xml:space="preserve">{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|+
'''&lt;big&gt;{{{SHIme}}}&lt;/big&gt;'''&lt;!--Ime na srpskohrvatskom--&gt;&lt;br&gt;
'''{{{ESPIme}}}'''&lt;!--Ime na španjolskom--&gt;&lt;br&gt;
|-
| align=center colspan=2 |
{| border=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;background: #f9f9f9;&quot;
|-
| align=&quot;center&quot; width=175 | &lt;span style=&quot;display:table-cell; border-collapse:collapse; border: solid 1px #BBBBBB;&quot;&gt;[[Datoteka:{{{zastava}}}|60px]]&lt;/span&gt;
| align=&quot;center&quot; width=175 | &lt;span style=&quot;display:table-cell; border-collapse:collapse; border: solid 1px #BBBBBB;&quot;&gt;[[Datoteka:{{{grb}}}|40px]]&lt;/span&gt;
|-
| align=&quot;center&quot; width=175 | Zastava
| align=&quot;center&quot; width=175 | Grb
|}
|-
| align=center colspan=2 style=&quot;border-bottom: 1px #aaa solid; border-top: 1px #aaa solid;&quot; | [[Datoteka:{{{karta}}}|250px]]&lt;br /&gt;Geografski položaj {{{genitiv}}} u [[Španjolska|Španjolskoj]]
|- 
| '''Glavni grad'''
| {{{glavni_grad}}}
|-
| '''[[Površina]]'''&lt;br /&gt;
- ukupno&lt;br /&gt;
| {{{rang_površina}}} po veličini&lt;br /&gt;
- {{{površina}}} [[km²]]&lt;br /&gt;&lt;!-- površina u km²--&gt;
|-
| '''[[Stanovništvo]]'''&lt;br /&gt;
- Ukupno&lt;br /&gt;
- [[Gustoća stanovništva|Gustoća]]
| {{{stan_rang}}} po veličini&lt;br /&gt;
- {{{stan_broj}}} (&lt;small&gt;{{{godina_popisa}}}&lt;/small&gt;)&lt;!-- datum popisa stanovništva --&gt;&lt;br /&gt;
- {{{stan_gust}}}/km²
|-
| '''Politički status'''
| [[Španjolske autonomne zajednice|{{{pol_stat_ime}}}]]&lt;!-- autonomna zajednica ili aut. grad --&gt;
|-
| Statut usvojen
| {{{statut_datum}}}
|-
| [[ISO 3166-2]]
| {{{iso 3166-2}}}
|-
| Broj predstavnika u &lt;br /&gt;''Las Cortes Generales'' &lt;br /&gt;&amp;nbsp;Kongres&lt;br /&gt;&amp;nbsp;Senat
| valign=bottom | {{{broj_predstavnika_u_kongresu}}}&lt;br /&gt;{{{broj_predstavnika_u_senatu}}}
|-
| [[Predsjednik]]
| {{{predsjednik}}}
|-
| align=center colspan=2 | [{{{službene_stranice}}} Službene stranice]
|-
|}&lt;noinclude&gt;
Za upute, vidi [[Razgovor o šablonu:Španska autonomna zajednica]].
[[Kategorija:Španski šabloni|Autonomna zajednica]]
[[Kategorija:Infokutije za državne administrativne podjele‎|Španija]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>04tytermjeqd7j2p6ht40p7vlkxrlxx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Španjolska autonomna zajednica</title>
    <ns>10</ns>
    <id>32327</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija autonomna zajednica Španije" />
    <revision>
      <id>42579875</id>
      <parentid>121471</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:06:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Infokutija autonomna zajednica Španije]]</comment>
      <origin>42579875</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63" sha1="2m4iff94ojhm54x6oibof0i1dketg96" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija autonomna zajednica Španije]]</text>
      <sha1>2m4iff94ojhm54x6oibof0i1dketg96</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija NHL nagrada</title>
    <ns>10</ns>
    <id>32360</id>
    <revision>
      <id>42579967</id>
      <parentid>42568166</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T00:27:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:NHL nagrada]] na [[Šablon:Infokutija NHL nagrada]]</comment>
      <origin>42568166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1342" sha1="8tj8ptt2qcmmswgam2evdhugul746c1" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox bordered&quot; cellpadding=&quot;4&quot; style=&quot;font-size: 90%; width: 25em;&quot;
|- align=&quot;center&quot; style=&quot;font-size: medium; color:{{{text_color}}}; background-color:{{{bg_color}}}; padding:5px;&quot; |
| colspan=&quot;2&quot; | '''{{{Ime_trofeja}}}'''
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: white;&quot; |
[[Datoteka:{{{Image}}}|center|125px]]

|- bgcolor=&quot;#eeeeee&quot;
|| '''Ustanovljen''' || [[{{{Ustanovljen}}}]]
|- bgcolor=&quot;#eeeeee&quot;
|| '''Trenutni nositelj''' || [[{{{Nositelj}}}]]
|-bgcolor=&quot;#eeeeee&quot;
||'''Dodjeljuje se'''||{{{Dodjeljivan}}}
|}
&lt;noinclude&gt;
== Korištenje templatea ==
Sva polja su '''obevazena'''.
{| style=&quot;background: transparent;&quot;
|&lt;pre&gt;{{NHL nagrada
|Ime_trofeja = 
|Image = 
|Ustanovljen=
|Nositelj = 
|Dodjeljivan = 
}}&lt;/pre&gt;
|}
== Napomene ==
*Ime trofeja ponavlja ime članka
*Molimo ukucajte ime slike u polje image, a template obavlja sve ostalo (ex. image=Primjer.png)
*Ubacite godinu kada je nagrada prvi put dodijeljena u polje Ustanovljen
*Polje nositelj pokatuje trenutnog nositelja
*Polje dodjeljivan znači &quot;Dodjeljuje se&quot; u infoboxcu te se mora napisati kome se dodjeljuje (npr. Dodjeljuje se timu koji osvoji doigravanja NHL [Stanley Cup])
[[Kategorija:Šabloni koji koriste parser funkcije|{{PAGENAME}}]]
[[Kategorija:Sportske infokutije|National Hockey League tim]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8tj8ptt2qcmmswgam2evdhugul746c1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radioval</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32507</id>
    <revision>
      <id>42580043</id>
      <parentid>42240389</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:30:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-valovi]] na [[Radioval]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42240389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4044" sha1="h128gvty0rjpodfy2psklbbeinwu49c" xml:space="preserve">{{Elektrotehnika}}
[[Datoteka:Montreal-tower-top.thumb2.jpg|mini|desno|290px|Jagi antena za HF područje]]
'''Radio-valovi''' (ili radio-talasi) su vrsta [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetnog zračenja]] u opsegu [[elektromagnetni spektar|EM spektra]] po valnoj dužini iznad [[Infracrveno zračenje|infracrvenog spektra]]. Područje radijskog spektra obuhvaća valne dužine od milimetar do kilometar odnosno [[frekvencija|frekvencije]] od 3&amp;nbsp;Hz do 300&amp;nbsp;GHz (gigaherca; 1&amp;nbsp;GHz = 1×10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; [[Herc|Hz]]).

== Nastanak radio-valova ==
Radio-valovi nastaju u [[antena]]ma kada visokofrekventna struja izaziva naizmeničnu promenu električnog i magnetnog polja u okolini antene što predstavlja radio-zračenje. [[Valna dužina]] zavisi od rezonantne frekvencije oscilatornog kola koje se nalazi u izlaznom stepenu i koje je povezano sa antenom. Veličina i tip antene utječu na efikasnost zračenja vala i to tako da je nejefikasnije zračenje u slučaju da je veličina antene jednaka četvrtini valne dužine. Veća antena - veće su valne dužine (manja frekvencija) i obrnuto.

== Modulacija ==
Prost radio-val je [[sinus]]na valna pojava i kao takav ne nosi mnoge informacije. Da bi se neka informacija prenela, potrebno je nekako „utisnuti“ u val ali i potom prepoznati na prijemnoj strani. Taj postupak se zove modulacija i on predstavlja mijenjanje neke od osobina vala u sinkronizmu sa signalom koji predstavlja informaciju. U zavisnosti koja se osobina menja postoji: 
* [[amplitudska modulacija]], 
* [[frekventna modulacija]] i 
* [[fazna modulacija]].

Na prijemnoj strani postoji prijemna antena koja je vezana za prijemno oscilatorno kolo koje rezonira na željenoj frekvenciji. Kada se elektromagnetna energija vala pretvori u visokofrekventnu struju u oscilatornom kolu, tada se pristupa demodulaciji i pojačavanju signala. Takav se signal može dovesti na zvučnik i onda, recimo, čuti signal neke radio stanice.

=== Valna područja u rasponu frekvencija od 3 Hz do 300 GHz ===
{| {{prettytable}}
|+
|----- bgcolor=&quot;#FFDEAD&quot;
! engleska kratica (naziv) !! naziv !! frekvencija !! valna duljina !! tehnička primjena
|-
| ELF ''(Extremely Low Frequency)'' ||
| 3&amp;nbsp;Hz – 30&amp;nbsp;Hz || 10&amp;nbsp;Mm – 100&amp;nbsp;Mm || komunikacija s [[podmornica]]ma
|-
| SLF ''(Super Low Frequency)'' || 
| 30&amp;nbsp;Hz – 300&amp;nbsp;Hz || 1&amp;nbsp;Mm – 10&amp;nbsp;Mm || 
|-
| ULF ''(Ultra Low Frequency)'' ||
| 300&amp;nbsp;Hz – 3&amp;nbsp;kHz || 100&amp;nbsp;km – 1&amp;nbsp;Mm || 
|-
| VLF ''(Very Low Frequency)'' || mirijametarski valovi
| 3&amp;nbsp;kHz – 30&amp;nbsp;kHz || 10&amp;nbsp;km – 100&amp;nbsp;km || komunikacija s podmornicama
|-
| LF ''(Low Frequency)'' || [[dugi val]] (DV), kilometarski valovi
| 30&amp;nbsp;kHz – 300&amp;nbsp;kHz || 1&amp;nbsp;km – 10&amp;nbsp;km || [[radio]], radijski satovi, [[radio navigacija]]
|-
| MF ''(Medium Frequency)'' || [[srednji val]] (SV), hektometarski valovi
| 300&amp;nbsp;kHz – 3&amp;nbsp;MHz || 100&amp;nbsp;m – 1&amp;nbsp;km || [[radio]]
|-
| HF ''(High Frequency)'' || [[kratki val]] (KV), dekametarski valovi
| 3&amp;nbsp;MHz – 30&amp;nbsp;MHz || 10&amp;nbsp;m – 100&amp;nbsp;m || [[radio]]
|-
| VHF ''(Very High Frequency)'' || [[ultrakratki val]] (UKV), metarski valovi
| 30&amp;nbsp;MHz – 300&amp;nbsp;MHz || 1&amp;nbsp;m – 10&amp;nbsp;m || [[radio]], [[televizija]], [[radar]]
|-
| UHF ''(Ultra High Frequency)'' || [[mikrovalovi]], decimetarski valovi
| 300&amp;nbsp;MHz – 3&amp;nbsp;GHz || 1&amp;nbsp;dm – 10&amp;nbsp;dm || [[televizija]], pokretna telefonija (npr. [[GSM]]), [[mikrovalna pećnica]], bežične računalne mreže (npr. [[Wi-Fi]])
|-
| SHF ''(Super High Frequency)'' || centimetarski valovi
| 3&amp;nbsp;GHz – 30&amp;nbsp;GHz || 1&amp;nbsp;cm – 10&amp;nbsp;cm || [[radar]], [[usmjerene veze]], [[satelitska televizija]]
|-
| EHF ''(Extremely High Frequency)'' || milimetarski valovi
| 30&amp;nbsp;GHz – 300&amp;nbsp;GHz || 1&amp;nbsp;mm – 10&amp;nbsp;mm || [[usmjerene veze]]
|}

{{Commonscat|Radio waves}}
{{Spektar}}

[[Kategorija:Radiotehnika]]
[[Kategorija:Valovi]]
[[Kategorija:Elektromagnetni spektar]]
[[Kategorija:Radiokomunikacije]]</text>
      <sha1>h128gvty0rjpodfy2psklbbeinwu49c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EuroBasket 2007.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32545</id>
    <revision>
      <id>42579699</id>
      <parentid>42376961</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:59:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[FIBA EuroBasket 2007.]] na [[EuroBasket 2007.]]</comment>
      <origin>42376961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25388" sha1="9mtaja0qrdq89wdypl7sb4pdniyfb6q" xml:space="preserve">'''Evropsko prvenstvo u košarci 2007'''. se održava od [[3. 9.|3.]] do [[16. 9.|16.septembra]] [[2007]]. u pet gradova [[Španija|Španije]]: [[Granada|Granadi]], [[Sevilla|Sevilji]], [[Palma de Majorka|Palma de Majorci]], [[Alicante|Alikanteu]] i [[Madrid]]u. [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]] je osvojila zlatnu medalju, [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]] je osvojila srebrnu medalju, dok je [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]] osvojila bronzanu medalju. Ruski reprezentativac [[Andrej Kirilenko]] je proglašen za najboljeg igrača prvenstva.

== Učesnici ==
{{main|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u košarci 2007.}}

Žreb za Evropsko prvenstvo 2007. je održan u [[Madrid]]u [[19. 10.|19. oktobra]] [[2006]].

{| class=wikitable width=100%
!width=25%|Grupa A
!width=25%|Grupa B
!width=25%|Grupa C
!width=25%|Grupa D
|-
|
[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Basketball.png|17px]] Pobednik kvalifikacija &lt;br /&gt;
|
[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Latvije|Letonija]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Portugala|Portugal]]&lt;br /&gt;
|
[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Češke|Češka]] &lt;br /&gt;
|
[[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]] &lt;br /&gt;
[[Datoteka:Flag of Poland.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]] &lt;br /&gt;
|}

== Mesto održavanja ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Grad
! Sportski centar
! align=&quot;right&quot; | Kapacitet
|-
| [[Alicante|Alikante]]
| [[Centar za usavršavanje Alikante]]
| align=&quot;right&quot; | 5.503
|-
| [[Granada]]
| [[Opštinska palata sportova Granada]]
| align=&quot;right&quot; | 7.500
|-
| [[Madrid]]
| [[Madridska arena]]
| align=&quot;right&quot; | 10.500
|-
| [[Madrid]]
| [[Palata sportova, Madridska pokrajina]]
| align=&quot;right&quot; | 18.000
|-
| [[Palma de Majorka]]
| [[Palma Arena]]
| align=&quot;right&quot; | 5.000
|-
| [[Sevilla|Sevilja]]
| [[Opštinska palata sportova San Pablo]]
| align=&quot;right&quot; | 7.026
|}

&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Madrid Arena Facade 01.jpg|&lt;center&gt;[[Madridska arena]]&lt;/center&gt;
Datoteka:Palacio de Deportes (Madrid) 02.jpg|&lt;center&gt;[[Palata sportova, Madridska pokrajina|Palata Sportova, Madrid]]&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Preeliminatorna runda ==
=== Grupa A ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!width=200|Tim
!width=40|Poeni
!width=20|P
!width=20|G
!width=20|DP
!width=20|PP
!width=40|Razlika
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{flagicon|RUS}} [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]
|'''4'''||2||0||224||174||+50
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{KošRep|GRČ}}
|'''4'''||2||0||197||194||+3
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]
|'''4'''||1||2||209||249||-40
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{flagicon|SRB}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
|'''3'''||0||3||215||228||-13
|}

{| width=80% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[3. 9.|3. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]] [[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px]]
|align=center|'''66 - 76'''
|'''{{KošRep|GRČ}}'''
|
|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]] {{flagicon|SRB}} 
|align=center|'''65 - 73''' 
|'''{{flagicon|RUS}} [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|
|-
|[[4. 9.|4. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]] {{flagicon|RUS}}'''
|align=center|'''90 - 56'''  
|[[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]] {{flagicon|GRČ}}''' 
|align=center|'''68 - 67''' 
|{{flagicon|SRB}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]] 
|
|-
|[[5. 9.|5. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]] [[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px]]'''
|align=center|'''87 - 73'''  
|{{flagicon|SRB}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]] {{flagicon|RUS}}'''
|align=center|'''61 - 53''' 
|{{KošRep|GRČ}}
|
|}

=== Grupa B ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!width=200|Tim
!width=40|Poeni
!width=20|P
!width=20|G
!width=20|DP
!width=20|PP
!width=40|Razlika
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{flagicon|HRV}} [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''5'''||2||1||252||237||+15
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{KošRep|ŠPA}}
|'''5'''||2||1||259||218||+41
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{flagicon|POR}} [[Košarkaška reprezentacija Portugala|Portugal]]
|'''4'''||1||2||201||239||-38
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{flagicon|LET}} [[Košarkaška reprezentacija Latvije|Letonija]] 
|'''4'''||1||2||229||247||-18
|}

{| width=80% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[3. 9.|3. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Latvije|Letonija]] {{flagicon|LET}}''' 
|align=center|'''85 - 77''' 
|{{flagicon|HRV}} [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Portugala|Portugal]] {{flagicon|POR}}
|align=center|'''56 - 82'''
|'''{{flagicon|ŠPA}} [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]'''
|
|-
|[[4. 9.|4. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] {{flagicon|HRV}}'''
|align=center|'''90 - 68'''  
|{{flagicon|POR}} [[Košarkaška reprezentacija Portugala|Portugal]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]] {{flagicon|ŠPA}}''' 
|align=center|'''93 - 77''' 
|{{flagicon|LET}} [[Košarkaška reprezentacija Latvije|Letonija]] 
|
|-
|[[5. 9.|5. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Portugala|Portugal]] {{flagicon|POR}}'''
|align=center|'''77 - 67'''  
|{{flagicon|LET}} [[Košarkaška reprezentacija Latvije|Letonija]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] {{flagicon|HRV}}'''
|align=center|'''85 - 84''' 
|{{flagicon|ŠPA}} [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]
|
|}

=== Grupa C ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!width=200|Tim
!width=40|Poeni
!width=20|P
!width=20|G
!width=20|DP
!width=20|PP
!width=40|Razlika
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{KošRep|LIT}}
|'''6'''||3||0||265||224||+41
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{KošRep|NJE}}
|'''5'''||2||1||242||211||+31
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{KošRep|TUR}}
|'''4'''||1||2||198||237||-39
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{flagicon|ČEŠ}} [[Košarkaška reprezentacija Češke|Češka]]
|'''3'''||0||3||225||258||-33
|}

{| width=80% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[3. 9.|3. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Češke|Češka]] {{flagicon|ČEŠ}}
|align=center|'''78 - 83'''
|'''{{flagicon|NEM}} [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]]'''
|
|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]] {{flagicon|TUR}} 
|align=center|'''69 - 86''' 
|'''{{flagicon|LIT}} [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]'''
|
|-
|[[4. 9.|4. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]] {{flagicon|LIT}}'''
|align=center|'''95 - 75'''  
|{{flagicon|ČEŠ}} [[Košarkaška reprezentacija Češke|Češka]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]] {{flagicon|NEM}}'''
|align=center|'''79 - 49''' 
|{{flagicon|TUR}} [[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]] 
|
|-
|[[5. 9.|5. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanije]] {{flagicon|LIT}}
|align=center|'''84 - 70''' 
|{{flagicon|NEM}} [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Češke|Češka]] {{flagicon|ČEŠ}}
|align=center|'''72 - 80'''  
|'''{{flagicon|TUR}} [[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]]'''
|
|}

=== Grupa D ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!width=200|Tim
!width=40|Poeni
!width=20|P
!width=20|G
!width=20|DP
!width=20|PP
!width=40|Razlika
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{KošRep|SLO}}
|'''6'''||3||0||206||186||+20
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{KošRep|FRA}}
|'''5'''||2||1||209||195||+14
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{flagicon|ITA}} [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|'''4'''||1||2||209||208||+1
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|{{flagicon|POLJ}} [[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|'''3'''||0||3||188||233||-35
|}

{| width=80% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[3. 9.|3. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]] {{flagicon|POLJ}}
|align=center|'''66 - 74'''
|'''{{flagicon|FRA}} [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|
|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]] {{flagicon|ITA}} 
|align=center|'''68 - 69''' 
|'''{{flagicon|SLO}} [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]'''
|
|-
|[[4. 9.|4. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]] {{flagicon|FRA}}'''
|align=center|'''69 - 62''' 
|{{flagicon|ITA}} [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]] 
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{flagicon|SLO}}'''
|align=center|'''70 - 52'''  
|{{flagicon|POLJ}} [[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|
|-
|[[5. 9.|5. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{flagicon|SLO}}'''
|align=center|'''67 - 66''' 
|{{flagicon|FRA}} [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]] {{flagicon|POLJ}}
|align=center|'''70 - 79'''  
|'''{{flagicon|ITA}} [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]'''
|
|}

=== Grupa E ===
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!width=200|Tim
!width=40|Poeni
!width=20|P
!width=20|G
!width=20|DP
!width=20|PP
!width=40|Razlika
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]
|'''9'''||4||1||422||341||+81
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]
|'''9'''||4||1||381||325||+56
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|'''8'''||3||2||353||348||+5
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''7'''||2||3||398||396||+2
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Portugala|Portugal]]
|'''6'''||1||4||350||420||-70
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]
|'''6'''||1||4||360||434||-74
|}

{| width=80% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[7. 9.|7. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Portugala|Portugal]] [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px]]
|align=center|'''65 - 78'''
|'''[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]] [[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px]]'''
|align=center|'''80 - 75''' 
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]] [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]]'''
|align=center|'''76 - 58''' 
|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|
|-
|[[9. 9.|9. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]] [[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px]]'''
|align=center|'''94 - 85''' 
|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Portugala|Portugal]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]] [[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]]'''
|align=center|'''81 - 78''' 
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]] [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]]
|align=center|'''69 - 81'''  
|'''[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]'''
|
|-
|[[11. 9.|11. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]]
|align=center|'''70 - 83'''  
|'''[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]] [[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]]'''
|align=center|'''85 - 67''' 
|[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Portugala|Portugal]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]] [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]]'''
|align=center|'''99 - 73''' 
|[[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]
|
|}

=== Grupa F ===
[[Datoteka:Lituania-Italia.jpg|thumb|300px|Utakmica između Litvanije i Italije]]
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!width=200|Tim
!width=40|Poeni
!width=20|P
!width=20|G
!width=20|DP
!width=20|PP
!width=40|Razlika
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]
|'''10'''||5||0||417||357||+60
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]
|'''9'''||4||1||340||312||+28
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''8'''||3||2||371||347||+24
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]]
|'''7'''||2||3||339||346||-7
|- 
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|'''6'''||1||4||346||359||-13
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;|[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]]
|'''5'''||0||5||308||400||-92
|}

{| width=80% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[8. 9.|8. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]] [[Datoteka:Flag of France.svg|20px]]'''
|align=center|'''78 - 66''' 
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]]
|align=center|'''74 - 79'''
|'''[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]'''
|
|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]] [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px]]
|align=center|'''51 - 66''' 
|'''[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]'''
|
|-
|[[10. 9.|10. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]] [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]]'''
|align=center|'''84 - 75''' (P)
|[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]] [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px]]'''
|align=center|'''88 - 73'''  
|[[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]] [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]]
|align=center|'''47 - 77''' 
|'''[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]'''
|
|-
|[[12. 9.|12. septembar]] [[2007]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]] [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]]
|align=center|'''61 - 80'''  
|'''[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]'''
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]] [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]]'''
|align=center|'''67 - 58''' 
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]] [[Datoteka:Flag of France.svg|20px]]'''
|align=center|'''85 - 64''' 
|[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]]
|
|}

== Eliminaciona runda ==
&lt;!--NE DIRAJ AKO NE ZNAS!--&gt;

{{Round8-with third
&lt;!--Date-Time|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2 --&gt;
&lt;!--četvrtfinale  --&gt;

|[[13. 9.|13. septembar]] [[2007]].|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] '''[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]'''|83|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]]|55
|[[14. 9.|14. septembar]] [[2007]].|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]] '''[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]'''|63|[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]|62
|[[13. 9.|13. septembar]] [[2007]].|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] '''[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]'''|75|[[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]|71
|[[14. 9.|14. septembar]] [[2007]].|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]|72|[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px]] '''[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]'''|74
&lt;!--polufinale  --&gt;
|[[15. 9.|15. septembar]] [[2007]]. |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] '''[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]'''|82|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]|77
|[[15. 9.|15. septembar]] [[2007]]. |[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] '''[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]'''|86|[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]|74
&lt;!--finale  --&gt;
|[[16. 9.|16. septembar]] [[2007]]. |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]|59|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] '''[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]'''|60
&lt;!--za treće mesto  --&gt;
|[[16. 9.|16. septembar]] [[2007]]. |[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]|69|[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px]] '''[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]'''|78
}}

== Od 5. do 8. mesta ==
{{Round4-with third
|RD1 = Od 5. do 8. mesta
|RD2 = Za 5. mesto
|Consol = Za 7. mesto
&lt;!--Date-Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2 --&gt;
&lt;!--semi finals  --&gt;
| [[15. 9.|15. septembar]] [[2007]]. | [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] '''[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]]''' |69 | [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]] |65
| [[15. 9.|15. septembar]] [[2007]]. | [[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]] |69 | [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] '''[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]''' |86
&lt;!--final  --&gt;
| [[16. 9.|16. septembar]] [[2007]]. | [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] '''[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]]''' |80 | [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] |71
&lt;!--third place --&gt;
| [[16. 9.|16. septembar]] [[2007]]. | [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] '''[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]''' |88 | [[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]] |74
}}

== Konačan poredak ==
&lt;br /&gt;
{| width=95%
|- align=center
|'''Šampion''':&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|100px|Rusija]]&lt;br /&gt;'''[[Košarkaška reprezentacija Rusije|RUSIJA]]'''
|}
&lt;br /&gt;
{| width=95%
|- align=center
|'''MVP''': '''[[Andrej Kirilenko]]'''
|}

{| style=&quot;border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#FFFFFF&quot; cellspacing=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot;; width=&quot;100%&quot;&quot;
|- 
! Mesto
! Reprezentacija
|-  align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#F7F9A8&quot;
! 1
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] '''Rusija'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
! 2
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] '''Španija'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
! 3
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px]] '''Litvanija'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAC7&quot;
! 4
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]] '''Grčka'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAC7&quot;
! 5
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] '''Nemačka'''
|-  align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAC7&quot;
! 6
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px]] '''Hrvatska'''
|-  align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#CEDAB0&quot;
! 7
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px]] '''Slovenija'''
|-  align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#CEDAB0&quot;
! 8
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] '''Francuska'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAB0&quot; 
! 9-12
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]]  '''Italija'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAB0&quot;
! 
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px|Portugal]]  '''Portugal'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAB0&quot;
! 
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px|Izrael]]  '''Izrael'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAB0&quot;
! 
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px|Turska]]  '''Turska'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot; 
! 13-16
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20px|Letonija]]  '''Letonija'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot; 
! 
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|20px|Srbija]]  '''Srbija'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot; 
! 
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px|Češka]]  '''Češka'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot; 
! 
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Poland.svg|20px|Poljska]]  '''Poljska'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot; 
|}

=== Kvalifikacije za Olimpijske igre 2008. ===
* [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]] i [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]], kao prva dva tima, ne računajući [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španiju]] kao [[Svetsko prvenstvo u košarci 2006.|svetskog prvaka]], su izborile direktno učešće na [[Olimpijada 2008|Olimpijskim igrama 2008.]] u [[Peking]]u. Reprezentacije [[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčke]], [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačke]], [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] i [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenije]] su izborile učešće na kvalifikacijama za Olimpijski turnir.

== Vanjske veze ==
* [http://www.fibaeurope.com/cid_f43ulKJBGLcVnbH-aqLVu2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.html Eurobasket 2007 Official Site]

{{Evropsko prvenstvo u košarci}}

[[Kategorija:2007.]]
[[Kategorija:FIBA EuroBasket|2007.]]
[[Kategorija:Košarka u Španiji]]</text>
      <sha1>9mtaja0qrdq89wdypl7sb4pdniyfb6q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurobasket 2007</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33535</id>
    <redirect title="EuroBasket 2007." />
    <revision>
      <id>42579910</id>
      <parentid>41440303</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2007.]]</comment>
      <origin>42579910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2007.]]</text>
      <sha1>6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radiodrama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37225</id>
    <revision>
      <id>42580063</id>
      <parentid>42336010</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:48:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio drama]] na [[Radiodrama]]</comment>
      <origin>42336010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6175" sha1="3vcysug6w2i54ati6itarsg5eridimo" xml:space="preserve">'''Radio drama''' je oblik audio priče koja se prenosi putem [[radio]] talasa. Kako nema vizualnu komponentu, radio drama se oslanja na dijalog, muziku i zvučne efekte kako bi pomogla slusaocu da stekne sto bolji utisak o priči.

== Početak ==

Radio drama je nastajala još u kafanama, gde bi se okupila grupa ljudi slušajući šaljive priče i anegdote rečitih pojedinaca. Kasnije su ove kafane preimenovane u kabaree, u kojima su glumci izvodili posebno pripremljene repertoare. Upravo ovakva vrsta pozorišta je bila idealna za radio. Dvadesetih godina prošlog veka u svetu je već počelo eksperimentalno izvođenje radio drama. U februaru 1922. godine celi Brodvejski mjuzikli, sa originalnom postavom koja izvodi delo, su emitovane iz studija kao radio drame. Počeli su da se koriste razni zvučni efekti, što je još više pomoglo popularizaciji ove vrste umetnosti.

Najpoznatija radio drama je verovatno [[Rat Svetova]], adaptacija [[Orson Welles|Orsona Velsa]] iz 1938. godine, koja je veliki broj američke publike ubedila da je počela invazija Marsovaca. Drama je kasnije izvođena i na drugim kontinentima, gde je postigla slične rezultate, što mnogo govori o popularnosti radija u to vreme.Sve do četrdesetih godina prošlog veka, ovaj oblik zabave je bio među najpopularnijim u svetu. Nakon toga, popularizacija televizije je sve više ugrožavala popularnost radija.

== Radio drama danas ==

Radio drama u Srbiji postoji i danas uglavnom kao dio programa Radio Beograda i RTS-a koja se emituje u ustaljenim terminima programske šeme. Poslednjih pedest godina u Radio Beogradu je arhivirano oko 4000 radio drama za odrasle i oko 1000 drama za decu, dok se sada proizvodi oko 100 drama i 400 repriza godišnje. Za dela dramske produkcije, Radio Beograd je osvojio brojne nagrade na festivalima Prix Italia, Premios ondas, Prix Monte Carlo, Prix Japan, Urtna Price, Prix Muflon itd. Dramski program predstavlja jedan od temelja nacionalnog radija. 

Radio drama se slabije javlja na komercijanim radio programima u Srbiji. Smatra se kao oblik već sada zastarelog vida zabave, što je uslovljeno pojavom televizije. 

U nekim delovima sveta, radio drama je i dalje popularan oblik zabave. Možda i najbolja osobina radio drame jeste relativno jeftina produkcija, koja omogućava eksperimentisanje sa delima nepoznatih autora. Baš kao što je radio drama koristila uspeh pozorišne predstave kao referencu za popularnost na radiju, tako televizija i film ponekad koriste uspeh radio drame za adaptaciju istoimenog dela na filmskom platnu i TV ekranima. Tako je Autostoperski Vodič u Galaksiju prvo adaptiran za radio dramu, a nakon velike popularnosti, koja je osigurala povraćaj uloženih sredstava, snimljen je i visokobudžetni film. Takođe, skupe serije kojima popularnost opada na televiziji, ponekad se nastavljaju na radiju, čime su troškovi u velikoj meri redukovani.
Jedan od možda najvećih proizvođača radio drama je Britanski radio [[BBC]], koji proizvodi oko hiljadu drama godišnje. Još jedna od pogodnosti radio drame je ta da glumci i nakon velikog broja godina mogu da glume iste uloge, sa obzirom da se glas ne menja u velikoj meri. Ova pogodnost je korištena na BBC-jevim popularnim dramama kao Doctor Who, Dad’s Army, Sapphire &amp; Steel, The Tommorow People i Thunderbirds. 

Danas se često prodaju transkripti radio drame na audio CD-u ili u mp3 formatu. Novi momenat u radio drami počinje razvojem novih tehnologija dvadeset prvog veka. Stvaranjem internet radija, radio stanice su proširile krug slušalaca. 
Kao audio forma predstave, radio drama ne zahteva vizuelnu pažnju, i pored niskobudžetne produkcije, ta činjenica je omogućila i dalji opstanak ovog vida umetnosti.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Radio dramas}}
* [http://www.audiotheatre.com/ Audio Theater.com] - Information on who is working in the medium now and resources for those who want to get started.
* [http://phobos.apple.com/WebObjects/MZStore.woa/wa/viewPodcast?id=211617436 The Big Broadcast]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Old Time Radio - Apple iTunes Podcast.
* [http://www.dramapod.com/ DramaPod] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071228000407/http://www.dramapod.com/ |date=2007-12-28 }} - Podcast audio drama directory.
* [http://www.scenarioproductions.com Scenario Productions] CBC radio Drama from 1940s-1960s.
* [http://colsearch.nfsa.afc.gov.au/nfsa/search/summary/summary.w3p;adv=yes;group=;groupequals=;page=0;parentid=;query=Number%3A677631%20|%20Number%3A677630%20|%20Number%3A677629%20|%20Number%3A677627%20|%20Number%3A677011%20|%20Number%3A676406%20|%20Number%3A676405%20|%20Number%3A675872%20|%20Number%3A674761%20|%20Number%3A671223%20|%20Number%3A671176%20|%20Number%3A671153%20|%20Number%3A671145%20|%20Number%3A671133;querytype=;resCount=10 Theatre of the Mind] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180111115044/http://colsearch.nfsa.afc.gov.au/nfsa/search/summary/summary.w3p%3Badv%3Dyes%3Bgroup%3D%3Bgroupequals%3D%3Bpage%3D0%3Bparentid%3D%3Bquery%3DNumber%3A677631%20%7C%20Number%3A677630%20%7C%20Number%3A677629%20%7C%20Number%3A677627%20%7C%20Number%3A677011%20%7C%20Number%3A676406%20%7C%20Number%3A676405%20%7C%20Number%3A675872%20%7C%20Number%3A674761%20%7C%20Number%3A671223%20%7C%20Number%3A671176%20%7C%20Number%3A671153%20%7C%20Number%3A671145%20%7C%20Number%3A671133%3Bquerytype%3D%3BresCount%3D10 |date=2018-01-11 }} at the National Film and Sound Archive.
* [http://natf.org/ The Well-tempered Audio Dramatist] - A treatise on writing, producing, performing and directing audio plays in the 21st century.
* [http://www.wirelesstheatrecompany.co.uk/ Wireless Theatre] - Free downloadable audio plays, comedy etc.
* [http://www.bbc.co.uk/radio/aod/mainframe.shtml?http://www.bbc.co.uk/radio/aod/artsdrama_promo.shtml Drame BBC radija koje mozete poslusati preko interneta]
* [http://www.rts.co.yu/r_drama_sema.asp Sema dramskog programa Radio Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622005218/http://www.rts.co.yu/r_drama_sema.asp |date=2007-06-22 }}

[[Kategorija:Radio-emisije|Drama]]
[[Kategorija:Drama]]</text>
      <sha1>3vcysug6w2i54ati6itarsg5eridimo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija Pokémon</title>
    <ns>10</ns>
    <id>37617</id>
    <revision>
      <id>42579993</id>
      <parentid>19313902</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T03:07:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pokémon]] na [[Šablon:Infokutija Pokémon]]</comment>
      <origin>19313902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5332" sha1="ia3r8z7whkfd4pi677zomrvj25fkc4e" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width: 25em; font-size: 85%; text-align: left;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 120%; background:#{{Pokémon/Boja1|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color: white; text-align: center;&quot; | ''{{#if: {{{ime|}}} | {{{ime}}} | {{PAGENAME}}}}''
! colspan=&quot;1&quot; style=&quot;font-size: 120%; background:#{{Pokémon/Boja1|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color: white; text-align: center;&quot;        {{!}} {{#if:redni broj|{{nowrap|#{{{redni broj}}}}}}}
{{
  #if: {{{slika|}}} | &lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|&lt;!--onda:--&gt;{{{veličina}}}|200px}}|{{PAGENAME}}]]{{
    #if: {{{natpis_pod_slikom|}}} | &lt;br /&gt; &lt;small&gt;{{{natpis_pod_slikom}}}&lt;/small&gt;
  }}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{ja_navn}}}{{{japansko ime}}} | &lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja2|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white; text-align: center;&quot;&gt;&lt;span lang=&quot;ja&quot;&gt;{{{ja_navn|{{{japansko ime}}}}}}&lt;/span&gt;{{
    #if: {{{ja_navn_overs}}}{{{japansko pismo}}} | &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(''{{{ja_navn_overs|{{{japansko pismo}}}}}}'')&lt;/small&gt;
  }}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{ja_navn_overs|}}}{{{japansko pismo|}}} | {{
    #ifeq: {{{ime|{{PAGENAME}}}}} | {{{ja_navn_overs|{{{japansko pismo}}}}}} | 
  }}}}
|-
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja1|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color: white; text-align: center;&quot; | {{
  #ifeq: {{{Tv-film}}} | da
  | Osnovno
  | Osnovno
}}&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;{{
  #if: {{{generacija}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja2|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white;&quot;&gt;[[Pokémon#Pokémon generacije|&lt;span style=&quot;color: white;&quot;&gt;Generacija&lt;/span&gt;]]&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{generacija}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{vrsta}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja2|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white;&quot;&gt;[[Pokémon vrste|&lt;span style=&quot;color: white;&quot;&gt;Vrsta&lt;/span&gt;]]&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{vrsta}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{visina}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja2|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white;&quot;&gt;Visina&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{visina}}}[[metar|m]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{težina}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja2|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white;&quot;&gt;Težina&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{težina}}}[[kilogram|kg]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{sposobnost}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja2|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white;&quot;&gt;[[Pokémon sposobnost|&lt;span style=&quot;color: white;&quot;&gt;Sposobnost&lt;/span&gt;]]&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{sposobnost}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}
|-
|-
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja1|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white; text-align: center;&quot; | {{
  #ifeq: {{{Tv-film}}} | da
  | Evolucija
  | Evolucija
}}&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;padding:0&quot; |
{| style=&quot;margin:0; width:100%; text-align:center;&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja1|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white; text-align: center;&quot; | Stupanj
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja1|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white; text-align: center;&quot; | Evolucija
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja1|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white; text-align: center;&quot; | Uvjet
|-
{{#if: {{{elementarni}}} |
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja2|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white; font-weight:normal; text-align:left&quot; {{!}} {{#if:elementarni|'''Elementarni'''}}
{{!}} style=&quot;background-color:; text-align:center;&quot;        {{!}} {{#if:elementarni|{{nowrap|{{{elementarni}}}}}}}
{{!}} style=&quot;background-color:; text-align:left;&quot;        {{!}} {{#if:elementarni|}}
}}
|-
{{#if: {{{prvi stupanj}}} |
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja2|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white; font-weight:normal; text-align:left&quot; {{!}} {{#if:prvi stupanj|'''Prvi'''}}
{{!}} style=&quot;background-color:; text-align:center;&quot;        {{!}} {{#if:prvi stupanj|{{nowrap|{{{prvi stupanj}}}}} }}
{{!}} style=&quot;background-color:; text-align:left;&quot;        {{!}} {{#if:prvi uvjet|{{nowrap|{{{prvi uvjet}}}}}}}
}}
|-
{{#if: {{{drugi stupanj}}} |
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja2|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white; font-weight:normal; text-align:left&quot; {{!}} {{#if:drugi stupanj|'''Drugi'''}}
{{!}} style=&quot;background-color:; text-align:center;&quot;        {{!}} {{#if:drugi stupanj|{{nowrap|{{{drugi stupanj}}}}} }}
{{!}} style=&quot;background-color:; text-align:left;&quot;        {{!}} {{#if:drugi uvjet|{{nowrap|{{{drugi uvjet}}}}}}}
}}
|-
{{#if: {{{mega}}} |
! scope=&quot;row&quot; style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja2|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color:white; font-weight:normal; text-align:left&quot; {{!}} {{#if:mega|'''Mega'''}}
{{!}} style=&quot;background-color:; text-align:center;&quot;        {{!}} {{#if:mega|{{nowrap|{{{mega}}}}} }}
{{!}} style=&quot;background-color:; text-align:left;&quot;        {{!}} {{#if:mega uvjet|{{nowrap|{{{mega uvjet}}}}}}}
}}
|}
|-
|-
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#{{Pokémon/Boja1|{{{tip|{{{Background}}}}}}}}; color: white; text-align: center;&quot; | {{
  #ifeq: {{{Tv-film}}} | da
  | Vanjske poveznice
  | Vanjske poveznice
}}&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
|-
{{#if: {{{ime|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; {{!}} [http://bulbapedia.bulbagarden.net/wiki/{{{ime}}}_(Pokémon) Članak na Bulbapedia]
{{!}}-
}}
{{
  #ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:0}} | {{
    #ifeq: {{{Tv-film|{{{Tv-film}}}}}} | da
    | 
  }}
}}
|}&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Šabloni za Pokémone]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ia3r8z7whkfd4pi677zomrvj25fkc4e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija lik iz serije Pokémon</title>
    <ns>10</ns>
    <id>37725</id>
    <revision>
      <id>42580029</id>
      <parentid>42568318</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:12:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pokémon lik]] na [[Šablon:Infokutija lik iz serije Pokémon]]: +</comment>
      <origin>42568318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4222" sha1="dohabtaed15tyn2mvoomdcjgjdpkkbc" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width: 25em; font-size: 85%; text-align: left;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 120%; background:#87CEEB; text-align: center;&quot; | {{#if: {{{ime|}}} | {{{ime}}} | {{PAGENAME}}}}
{{
  #if: {{{slika|}}} | &lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|&lt;!--onda:--&gt;{{{veličina}}}|200px}}|{{PAGENAME}}]]{{
    #if: {{{natpis_pod_slikom|}}} | &lt;br /&gt; &lt;small&gt;{{{natpis_pod_slikom}}}&lt;/small&gt;
  }}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{ja_navn}}}{{{japansko ime}}} | &lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#DDEEFF; text-align: center;&quot;&gt;&lt;span lang=&quot;ja&quot;&gt;{{{ja_navn|{{{japansko ime}}}}}}&lt;/span&gt;{{
    #if: {{{ja_navn_overs}}}{{{japansko pismo}}} | &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(''{{{ja_navn_overs|{{{japansko pismo}}}}}}'')&lt;/small&gt;
  }}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{ja_navn_overs|}}}{{{japansko pismo|}}} | {{
    #ifeq: {{{ime|{{PAGENAME}}}}} | {{{ja_navn_overs|{{{japansko pismo}}}}}} | 
  }}}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#87CEEB; text-align: center;&quot; | {{
  #ifeq: {{{Tv-film}}} | da
  | Osnovno
  | Osnovno
}}&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;{{
  #if: {{{dob}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;Dob&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{dob}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{rođendan}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;Rođendan&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{rođendan}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{spol}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;Spol&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{spol}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{rodni grad}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;Rodni grad&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{rodni grad}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{regija}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;Regija&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{regija}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{rodbina}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;Rodbina&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{rodbina}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}
|-
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#87CEEB; text-align: center;&quot; | {{
  #ifeq: {{{Tv-film}}} | da
  | Zanimanje
  | Zanimanje
}}&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;{{
  #if: {{{specijalnost}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;Specijalnost&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{specijalnost}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{zanimanje}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;Zanimanje&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{zanimanje}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{bedž}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;Bedž&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{bedž}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{Pokémoni}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;{{nowrap|Poznati Pokémoni}}&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{Pokémoni}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}
|-
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#87CEEB; text-align: center;&quot; | {{
  #ifeq: {{{Tv-film}}} | da
  | Pojavljivanja
  | Pojavljivanja
}}&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;{{
  #if: {{{pojavljivanje_anime}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;{{nowrap|Premijerni nastup &lt;small&gt;(anime)&lt;/small&gt;}}&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{pojavljivanje_anime}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{odlazak_anime}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;{{nowrap|Posljednji nastup &lt;small&gt;(anime)&lt;/small&gt;}}&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{odlazak_anime}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{glasovi}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;{{nowrap|Glasove posudili}}&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{glasovi}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{
  #if: {{{pojavljivanje_igra}}} | &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;background:#DDEEFF; &quot;&gt;{{nowrap|Premijerni nastup &lt;small&gt;(igra)&lt;/small&gt;}}&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{pojavljivanje_igra}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}
|-
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background:#87CEEB; text-align: center;&quot; | {{
  #ifeq: {{{Tv-film}}} | da
  | Vanjske poveznice
  | Vanjske poveznice
}}&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
|-
{{#if: {{{Bulbapedia|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; {{!}} [http://bulbapedia.bulbagarden.net/wiki/{{{Bulbapedia}}} Članak na Bulbapedia]
{{!}}-
}}
{{
  #ifeq: {{NAMESPACE}} | {{ns:0}} | {{
    #ifeq: {{{Tv-film|{{{Tv-film}}}}}} | da
    | 
  }}
}}
|}&lt;noinclude&gt;

== Korištenje ==
{| style=&quot;background: transparent;&quot;
|&lt;pre&gt;
{{Pokémon lik
|ime                 =
|slika               = 
|japansko ime        = 
|japansko pismo      =
|dob                 =
|rođendan            =
|spol                =
|rodni grad          =
|regija              =
|rodbina             =
|specijalnost        =
|zanimanje           =
|bedž                =
|Pokémoni            =
|pojavljivanje_anime =
|odlazak_anime       =
|glasovi             =
|pojavljivanje_igra  = 
|Bulbapedia          =
}}
&lt;/pre&gt;

|}
{{esoteric}}

{{infokvir za template
| kat = Pokemon treneri
| podkat = -
| upute = vidi gore
}}

[[Kategorija:Manga i anime - šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dohabtaed15tyn2mvoomdcjgjdpkkbc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Singlice</title>
    <ns>10</ns>
    <id>42368</id>
    <redirect title="Šablon:Singlovi" />
    <revision>
      <id>42580050</id>
      <parentid>42568336</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:43:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>spajam</comment>
      <origin>42580050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="hsb1kmcvhf7ee6d62u33tvrlsd3j9e9" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Singlovi]]</text>
      <sha1>hsb1kmcvhf7ee6d62u33tvrlsd3j9e9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radioreklama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42457</id>
    <revision>
      <id>42580073</id>
      <parentid>42309962</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:50:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-reklama]] na [[Radioreklama]]</comment>
      <origin>42309962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5409" sha1="ranyyhiu38962zvr5t9yof8nirvmdnu" xml:space="preserve">'''Radijska reklama''' je vrsta [[marketing]]a putem kojeg se promovišu proizvodi, usluge, organizacije, firme, kompanije, ideje, itd. preko radijskih talasa. Mnoge radijske reklame su proizvodi marketing agencije, koje obično ne pripadaju radijskoj stanici. Vreme u kojem će se reklama putem radio talasa objaviti slušaocima se kupuje od radio stanice. Neretko se dešava da marketing agencija koja svoju reklamu reklamira putem određene radio stanice, umesto kupovine vremenskog termina, promoviše tu istu radio stanicu besplatno.

== Vremenski termini ==
[[Datoteka:Ronald Reagan as a WHO Radio announcer in Des Moines, Iowa.jpg|200px|thumb|[[Ronald Regan]] u ulozi čitača vesti i reklama na američkoj radio stanici VHO, u periodu od 1934. do 1937. godine]]
Kupovina vremena za radijsku reklamu je obično u trajanju od trideset ili šezdeset [[sekund]]i. Pri kupovini vremenskih termina, uvek se ima u vidu da su najbolji oni termini kada je velik broj slušaoca na poslu ili kući. Najbolji vremenski termini bi bili rano ujutru, pre podneva, kada su ljudi uveliko na poslu i tokom kasnih popodneva, nakon ručka, a pre večernjih vesti. Velike radio stanice su tehnički sposobne da same produciraju reklame, pa se u tim slučajevima potpuno zaobiđe [[marketing agencija]] kao posrednik. Ovo je obično slučaj sa radio stanicama koje promovišu lokalnu radnju ili firmu, a zauzvrat radnja ili firma kupe određeno vreme tokom redovnog programa.

Kada je reč o promovisanju putem radijskih talasa, tri stvari treba uzeti u obzir:

# Treba oprezno birati radijsku stanicu, tj. izabrati onu stanicu koja je najslušanija kod publike kojoj se proizvod želi prodati.
# Reklama mora biti dovoljno kreativna kako bi zapala slušaocu za uho.
# Reklama mora biti ponovljena dovoljni broj puta, kako bi je slušaoc registrovao. U radijskim krugovima, ovo ponavljanje reklame se naziva Frekfencija.

U [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], prva radijska reklama je puštena u etar putem radijskih talasa stanice VEAF (današnje VFAN) u [[NJu Jork]]u 28. avgusta [[1922]]. godine. Reklama je promovisala Kvinsboro [[korporacija|korporaciju]] za [[nekretnine]]. Desetominutnu reklamu je čitao H.M. Blekvel, tadašnji predstavnik i radnik Kvinsboro korporacije.

== Radijske reklame u SFRJ ==

Na prostorima bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], radijske reklame su imale poseban značaj. Posleratna SFRJ je videla veoma spor ekonomski razvoj otežan uništenom infrastrukturom, te su mnoga sela i omanja naselja imala samo po jedan radio. Kako je ekonomija bivala stabilnija, tako se i prodaja radio aparata znatno povećala. Kako je radio bio znatno jeftiniji od televizijskih uređaja, i time pristupačniji građanstvu, radijska reklama je imala izuzetno važnu ulogu. Radio stanice su objavljivale vesti, raznorazna politička dešavanja, obaveštenja i informacije, i radio reklame. Neke radio reklame, iako već decenijama stare, su i dan danas ostale upamćene u svim [[republike i pokrajine Jugoslavije|republikama]] bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]].

Reklame koje su se mogle čuti sedamdesetih, osamdesetih i ranih devedesetih godina 20. veka na prostoru bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] (kasnije su napravljene i [[Reklama|TV reklame]]):

;Ja sam ono testo
;što se troši često,
;I slano i slatko,
;a zovem se kratko - Iglo PKB! Iglo!
''(reklama početkom i sredinom osamdesetih, Iglo PKB)''

;Pit'o gavran na drvetu čvorka
;što to znači velika četvorka
;Slatko slatko
;kao optimizam
;Zvezda, Hajduk, Dinamo, Partizan,
;Hajduk, Zvezda, Partizan, Dinamo
;proizvodi Pionir
;iz Subotice samo!
''(~ 1985. godine. Preduzeće za proizvodnju čokolade, bombona i peciva, Pionir, Subotica)''

;Cedevita, zdravija od zlatnog žita,
;osvežava, cedevita, vitamina čaša sita.
;Ako te neko za zdravlje pita, reci samo - Cedevita!
''(reklamiralo se osamdesetih i ranih devedesetih godina. Preduzeće za instant napitke iz Zagreba)''

;Jugodrvo, ugodrvo, godrvo, odrvo, drvo, rvo, vo, o!
''(reklama sredinom osamdesetih i ranih devedesetih godina. Preduzeće za namštaj i drvenu preradu, Jugodrvo, Beograd)''

;Mala soba tri sa tri,
;a šta u nju staviti?
;Lako je za razmeštaj
;kada imaš nameštaj!
''(reklama ranih osamdesetih. Preduzeće za nameštaj i preradu drveta Standard, BiH)''

;ASODENT - pasta prava,
;ASODENT - mirno spava,
;ASODENT - zdravi su zubi,
;ASODENT - ma najlepše se ljubi!

(na [[Makedonski jezik|Makedonskom jeziku]])

;АСОДЕНТ - забите ги мие,
;АСОДЕНТ - мирно се спие,
;АСОДЕНТ - забите се здрави,
;АСОДЕНТ - за бакнези прави!
''(reklama sa sredine osamdesetih. Asodent - pasta za zube. Preduzeće Alkaloid, Skoplje, Makedonija)''

;Kraš Ekspres poznat svima,
;Čarobni se crtež skriva.
;Ujutru za dobar dan, dobar dan,
;Uveče za dobar san, dobar san.

;Kraš Ekspres je bez dileme,
;za kolače, torte, kreme.
;Kraš Ekspres nam godi svima,
;bilo ljeto ili zima.
''(reklama sredinom osamdesetih. Preduzeće Kraš, Zagreb)''

== Vanjske veze ==
* [http://www.leksikon-yu-mitologije.net/kategorija.php?id=7 Leksikon JU mitologije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070225144049/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/kategorija.php?id=7 |date=2007-02-25 }}

[[Kategorija:Radio]]</text>
      <sha1>ranyyhiu38962zvr5t9yof8nirvmdnu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista gradova u Slovačkoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42723</id>
    <revision>
      <id>42579770</id>
      <parentid>42516759</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:35:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>links</comment>
      <origin>42579770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39178" sha1="22akccjr4zte1m8zz90so1filmughzj" xml:space="preserve">[[File:Slovakia map rivers and cities mk.svg|thumb|280px|Značajni gradovi Slovačke]]
[[File:Bratislava_Panorama_R01.jpg|thumb|280px|[[Bratislava]]]]
[[File:Kosice (Slovakia) - Main Street 4.jpg|thumb|280px|[[Košice]]]]

'''Spisak gradova u Slovačkoj''' obuhvata [[naselje|naseljena mesta]] u [[Slovačka|Slovačkoj]] koja prema zakonima [[Slovačka|Republike Slovačke]] imaju status grada (ukupno 141 naseljenih mesta).

== Naziv ==
U [[Slovački jezik|slovačkom jeziku]] grad se naziva '''mjesto''' ({{jez-slk|mesto}}). Pojmom „mjesto“ označavaju se gradovi različite veličine, tj. ne postoji pogodan termin za razdvajanje termina „grad“ i „velegrad“. Tako se istim terminom označava i polumilionska [[glavni grad|prestonica]] [[Bratislava]], i najmanji, [[Duđince]] sa manje od 1.500 stanovnika.

== Spisak ==
Na spisku se pored naziva na [[Slovački jezik|slovačkom jeziku]] nalaze i istorijski nazivi gradova na [[Nemački jezik|nemačkom]] i [[Mađarski jezik|mađarskom jeziku]] (koji se smatraju zvaničnim u [[Mađarska|Mađarskoj]]), zbog toga što se prostor današnje [[Slovačka|Slovačke]] tokom jednog [[milenijum]]a nalazio u sastavu [[monarhija]] čiji su zvanični i jedini priznati jezici bili [[nemački jezik|nemački]], odnosno [[mađarski jezik|mađarski]].

Gradovi koji su sedišta [[administrativna podela Slovačke|slovačkih krajeva]] su dati podebljanim slovima.

{| class=&quot;wikitable sortable mw-datatable&quot; style=&quot;font-size:90%;&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; |  !! rowspan=&quot;2&quot; class=&quot;unsortable&quot; | Grb !! rowspan=&quot;2&quot; | Ime !! colspan=&quot;3&quot; | Imena !! rowspan=&quot;2&quot; | Broj&lt;br&gt;stanovnika&lt;br&gt;&lt;small&gt;(2019)&lt;/small&gt; !! rowspan=&quot;2&quot; | [[Administrativna podela Slovačke|Kraj]]
|-
! slovačko !! nemačko !! mađarsko
|-
| align=right height=39 | 1 || {{wikidata|property|raw|Q1780|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || '''[[Bratislava]]'''&lt;ref&gt;Grad je dobio novo zvanično ime ''Bratislava'' [[1919]]. godine&lt;/ref&gt;
| Bratislava || Pressburg&lt;br&gt;&lt;small&gt;(stari oblik: Preßburg)&lt;/small&gt; || Pozsony || align=right | {{nts|437725}} || [[Bratislavski kraj|bratislavski]]
|-
| align=right height=39 | 2 || {{wikidata|property|raw|Q25409|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || '''[[Košice]]'''
| Košice || Kaschau || Kassa || align=right | {{nts|238593}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 3 || {{wikidata|property|raw|Q26119|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || '''[[Prešov]]'''&lt;ref&gt;Nemački naziv ''Preschau'' je [[Nacizam|nacistička]] konstrukcija iz[[1939]]. godine&lt;/ref&gt;
| Prešov || Eperies, Preschau || Eperjes || align=right | {{nts|88464}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 4 || {{wikidata|property|raw|Q25797|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || '''[[Žilina]]'''
| Žilina || Sillein || Zsolna || align=right | {{nts|80727}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 5 || {{wikidata|property|raw|Q144983|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || '''[[Banska Bistrica]]'''
| Banská Bystrica || Neusohl || Besztercebánya || align=right | {{nts|78084}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 6 || {{wikidata|property|raw|Q26397|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || '''[[Njitra]]'''
| Nitra || Neutra || Nyitra || align=right | {{nts|76533}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 7 || {{wikidata|property|raw|Q26175|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || '''[[Trnava]]'''
| Trnava || Tyrnau || Nagyszombat || align=right | {{nts|65033}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 8 || {{wikidata|property|raw|Q145002|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || '''[[Trenčín]]'''
| Trenčín || Trentschin || Trencsén || align=right | {{nts|55383}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 9 || {{wikidata|property|raw|Q27001|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Martin (grad)|Martin]]&lt;ref&gt;Preimenovan [[1951]]. godine, pre toga je nosio naziv ''Turčijanski Sveti Martin'' ({{jez-svk|Turčiansky Svätý Martin}})&lt;/ref&gt;
| Martin || (Turz-) Sankt Martin || Turócszentmárton || align=right | {{nts|54168}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 10 || {{wikidata|property|raw|Q26393|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Poprad]]
| Poprad || Deutschendorf || Poprád || align=right | {{nts|51235}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 11 || {{wikidata|property|raw|Q208750|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Prievidza]]
| Prievidza || Priwitz || Privigye || align=right | {{nts|45634}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 12 || {{wikidata|property|raw|Q11874|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Zvoljen]]
| Zvolen || Altsohl || Zólyom || align=right | {{nts|42167}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 13 || {{wikidata|property|raw|Q319787|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Považská Bystrica]]
| Považská Bystrica || Waagbistritz || Vágbeszterce || align=right | {{nts|39271}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 14 || {{wikidata|property|raw|Q460925|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Mihalovce]]
| Michalovce || Großmichel || Nagymihály || align=right | {{nts|38776}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 15 || {{wikidata|property|raw|Q276362|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Nove Zamki]]
| Nové Zámky || Neuhäus(e)l || Érsekújvár || align=right | {{nts|37512}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 16 || {{wikidata|property|raw|Q462840|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Spiška Nova Ves]]
| Spišská Nová Ves || (Zipser) Neu(en)dorf || Igló || align=right | {{nts|37007}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 17 || {{wikidata|property|raw|Q210796|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Komoran]]/Komarno
| Komárno || Komorn || Komárom || align=right | {{nts|33751}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 18 || {{wikidata|property|raw|Q502264|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Humenje]]
| Humenné || Homenau || Homonna || align=right | {{nts|32834}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 19 || {{wikidata|property|raw|Q506693|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Ljevice]]
| Levice || Lewenz || Léva || align=right | {{nts|32735}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 20 || {{wikidata|property|raw|Q27007|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Bardjejov]]
| Bardejov || Bartfeld || Bártfa || align=right | {{nts|32293}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]-
|-
| align=right height=39 | 21 || {{wikidata|property|raw|Q272040|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Liptovski Mikulaš]]&lt;ref&gt;Preimenovan [[1952]]. godine, pre toga je nosio naziv ''Liptovski Sveti Mikulaš'' ({{jez-svk|Liptovský Svätý Mikuláš}})&lt;/ref&gt;
| Liptovský Mikuláš || Liptau-Sankt Nikolaus || Liptószentmiklós || align=right | {{nts|31000}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 22 || {{wikidata|property|raw|Q728965|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Lučenjec]]
| Lučenec || Lizenz || Losonc || align=right | {{nts|27739}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 23 || {{wikidata|property|raw|Q321074|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Piešťany]]
| Piešťany || Pistyan || Pöstyén || align=right | {{nts|27336}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 24 || {{wikidata|property|raw|Q27541|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Ružomberok]]
| Ružomberok || Rosenberg || Rózsahegy || align=right | {{nts|26558}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 25 || {{wikidata|property|raw|Q750423|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Topoljčani]]
| Topoľčany || Topoltschan || Nagytapolcsány || align=right | {{nts|24785}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 26 || {{wikidata|property|raw|Q256301|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Trebišov]]
| Trebišov || Trebischau || Tőketeres || align=right | {{nts|24649}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 27 || {{wikidata|property|raw|Q337478|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Čadca]]
| Čadca || Tschadsa || Csáca || align=right | {{nts|23941}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 28 || {{wikidata|property|raw|Q829812|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Rimavska Sobota]]
| Rimavská Sobota || Großsteffelsdorf || Rimaszombat || align=right | {{nts|23751}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 29 || {{wikidata|property|raw|Q481528|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Dubnica nad Váhom]]
| Dubnica nad Váhom || Dubnitz an der Waag || Vágtölgyes || align=right | {{nts|23550}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 30 || {{wikidata|property|raw|Q659424|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Pezinok]]
| Pezinok || Bösing || Bazin || align=right | {{nts|23034}} || [[Bratislavski kraj|bratislavski]]
|-
| align=right height=39 | 31 || {{wikidata|property|raw|Q646393|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Dunajska Streda]]
| Dunajská Streda || Niedermarkt || Dunaszerdahely || align=right | {{nts|22684}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 32 || {{wikidata|property|raw|Q754768|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Partizánske]]&lt;ref&gt;Nastao je [[1938]]. godine spajanjem nekoliko sela(do [[1948]]. godine se zvao ''Šimonovani'' ({{jez-svk|Šimonovany}}), [[1948]]&amp;ndash;[[1949]]. ''Batovani'' ({{jez-svk|Baťovany}}) po [[Bata (koncern)|koncernu Bata]])&lt;/ref&gt;
| Partizánske || - || - || align=right | {{nts|22269}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 33 || {{wikidata|property|raw|Q842005|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Vranov na Toploj]]
| Vranov nad Topľou || Vronau an der Töpl || Varannó || align=right | {{nts|22245}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 34 || {{wikidata|property|raw|Q391361|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Šalja (grad)|Šalja]]
| Šaľa || Schala || Vágsellye/Sellye || align=right | {{nts|21689}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 35 || {{wikidata|property|raw|Q754773|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Hlohovec]]
| Hlohovec || Freistadt(l) || Galgóc || align=right | {{nts|21301}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 36 || {{wikidata|property|raw|Q465312|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Brezno]]
| Brezno || Bries || Breznóbánya || align=right | {{nts|20889}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 37 || {{wikidata|property|raw|Q754788|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Snina|Snjina]]
| Snina || Snina || Szinna || align=right | {{nts|20289}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 38 || {{wikidata|property|raw|Q750407|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Senica]]
| Senica || Senitz || Szenic/Szenc || align=right | {{nts|20289}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 39 || {{wikidata|property|raw|Q376987|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Nové Mesto nad Váhom]]
| Nové Mesto nad Váhom || Neustadt an der Waag || Vágújhely || align=right | {{nts|20071}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 40 || {{wikidata|property|raw|Q754790|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Senjec]]
| Senec || Wartberg || Szenc || align=right | {{nts|19963}} || [[Bratislavski kraj|bratislavski]]
|-
| align=right height=39 | 41 || {{wikidata|property|raw|Q267888|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Rožňava]]
| Rožňava || Rosenau || Rozsnyó || align=right | {{nts|19045}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 42 || {{wikidata|property|raw|Q393925|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Žjar na Hronu]]&lt;ref&gt;Preimenovn [[1955]]. godine, do tada je nosio naziv ''Sveti Krst na Hronu'' ({{jez-svk|Svätý Kríž nad Hronom}})&lt;/ref&gt;
| Žiar nad Hronom || Heiligenkreuz || Garamszentkereszt || align=right | {{nts|18852}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 43 || {{wikidata|property|raw|Q589309|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Dolný Kubín]]
| Dolný Kubín || Unterkubin || Alsókubin || align=right | {{nts|18665}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 44 || {{wikidata|property|raw|Q549849|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Bánovce nad Bebravou]]
| Bánovce nad Bebravou || Banowitz || Bán || align=right | {{nts|17750}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 45 || {{wikidata|property|raw|Q258481|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Puhov (Slovačka)|Puhov]]
| Púchov || Puchau || Puhó || align=right | {{nts|17561}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 46 || {{wikidata|property|raw|Q837464|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Malacky]]
| Malacky || Malatzka || Malac(z)ka || align=right | {{nts|17467}} || [[Bratislavski kraj|bratislavski]]
|-
| align=right height=39 | 47 || {{wikidata|property|raw|Q842011|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Handlová]]
| Handlová || Krickerhau || Nyitrabánya || align=right | {{nts|16890}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 48 || {{wikidata|property|raw|Q327977|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Kežmarok]]
| Kežmarok || Käsmark || Késmárk || align=right | {{nts|16346}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 49 || {{wikidata|property|raw|Q605521|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Stara Ljubovnja]]
| Stará Ľubovňa || Altlublau || Ólubló || align=right | {{nts|16327}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 50 || {{wikidata|property|raw|Q429676|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Sereď]]
| Sereď || - || Szered || align=right | {{nts|15444}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 51 || {{wikidata|property|raw|Q649076|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Skalica]]
| Skalica || Skalitz || Szakolca || align=right | {{nts|15022}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 52 || {{wikidata|property|raw|Q460767|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Galanta]]
| Galanta || Galanta || Galánta || align=right | {{nts|14990}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 53 || {{wikidata|property|raw|Q516578|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Kysucké Nové Mesto]]
| Kysucké Nové Mesto || Kischütz-Neustadt || Kisucaújhely || align=right | {{nts|14953}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 54 || {{wikidata|property|raw|Q242478|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Ljevoča]]
| Levoča || Leutschau || Lőcse || align=right | {{nts|14722}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 55 || {{wikidata|property|raw|Q11857|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Đetva]]
| Detva || - || Dettva/Gyetva || align=right | {{nts|14545}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 56 || {{wikidata|property|raw|Q391068|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Šamorin]]
| Šamorín || Sommerein || Somorja || align=right | {{nts|13350}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 57 || {{wikidata|property|raw|Q837478|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Sabinov]]
| Sabinov || Zeben || Kisszeben || align=right | {{nts|12700}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 58 || {{wikidata|property|raw|Q782928|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Stupava]]
| Stupava || Stampfen || Stomfa/Stompfa || align=right | {{nts|12108}} || [[Bratislavski kraj|bratislavski]]
|-
| align=right height=39 | 59 || {{wikidata|property|raw|Q847213|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Revuca]]
| Revúca || Groß-Rauschenbach || Nagyrőcze || align=right | {{nts|11949}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 60 || {{wikidata|property|raw|Q673741|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Veljki Krtiš]]
| Veľký Krtíš || - || Nagykurtös || align=right | {{nts|11755}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 61 || {{wikidata|property|raw|Q837460|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Myjava]]
| Myjava || Miawa || Miava || align=right | {{nts|11514}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 62 || {{wikidata|property|raw|Q207226|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Zlate Moravce]]
| Zlaté Moravce || Goldmorawitz || Aranyosmanót || align=right | {{nts|11375}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 63 || {{wikidata|property|raw|Q27907|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Bytča]]
| Bytča || - || - || align=right | {{nts|11363}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 64 || {{wikidata|property|raw|Q846440|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Moldava na Bodvi]]
| Moldava nad Bodvou || Moldau an der Bodwa || Szepsi || align=right | {{nts|11307}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 65 || {{wikidata|property|raw|Q653326|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Holíč]]
| Holíč || Holitsch || Holics || align=right | {{nts|11156}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 66 || {{wikidata|property|raw|Q249935|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Nová Dubnica]]
| Nová Dubnica || - || - || align=right | {{nts|11040}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 67 || {{wikidata|property|raw|Q833845|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Svidnjik]]
| Svidník || - || - || align=right | {{nts|10752}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 68 || {{wikidata|property|raw|Q374095|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Kolarovo]]&lt;ref&gt;Preimenovan [[1948]]. godine, do tada je nosio naziv ''Guta'' ({{jez-svk|Guta}})&lt;/ref&gt;
| Kolárovo || - || Gúta || align=right | {{nts|10586}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 69 || {{wikidata|property|raw|Q247620|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Filjakovo]]
| Fiľakovo || Fileck || Fülek || align=right | {{nts|10568}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 70 || {{wikidata|property|raw|Q750413|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Stropkov]]
| Stropkov || Stropko || Sztropkó || align=right | {{nts|10438}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 71 || {{wikidata|property|raw|Q60038|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Šturovo]]&lt;ref&gt;Preimenovan [[1948]]. godine, do tada je nosio naziv ''Parkan'' ({{jez-svk|Parkan}})&lt;/ref&gt;
| Štúrovo || Parkan || Párkány || align=right | {{nts|10186}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 72 || {{wikidata|property|raw|Q208110|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Banska Štjavnjica]]
| Banská Štiavnica || Schemnitz || Selmecbánya || align=right | {{nts|10004}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 73 || {{wikidata|property|raw|Q392704|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Šurani]]
| Šurany || - || Surány || align=right | {{nts|9659}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 74 || {{wikidata|property|raw|Q509715|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Tvrdošín]]
| Tvrdošín || Turdoschin || Turdossin || align=right | {{nts|9201}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 75 || {{wikidata|property|raw|Q596044|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Modra (grad)|Modra]]
| Modra || Modern || Modor || align=right | {{nts|9046}} || [[Bratislavski kraj|bratislavski]]
|-
| align=right height=39 | 76 || {{wikidata|property|raw|Q842022|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Veljke Kapušani]]
| Veľké Kapušany || - || Nagykapos || align=right | {{nts|8862}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 77 || {{wikidata|property|raw|Q512771|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Stará Turá]]
| Stará Turá || Alt-Turn || Ótura || align=right | {{nts|8764}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 78 || {{wikidata|property|raw|Q842018|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Krompahi]]
| Krompachy || Krompach || Korompa || align=right | {{nts|8684}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 79 || {{wikidata|property|raw|Q740469|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Veljki Meder]]
| Veľký Meder || - || Nagymegyer || align=right | {{nts|8612}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 80 || {{wikidata|property|raw|Q264708|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Vrablje]]
| Vráble || - || Verebély || align=right | {{nts|8551}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 81 || {{wikidata|property|raw|Q847336|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Sečovce]]
| Sečovce || - || Gálszécs || align=right | {{nts|8542}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 82 || {{wikidata|property|raw|Q852318|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Svit]]&lt;ref&gt;Osnovan [[1934]]. pod imenom ''Tajl na Velki'' kao deo [[Poprad]]a, dok je od [[1946]]. samostalan grad&lt;/ref&gt;
| Svit || - || - || align=right | {{nts|7923}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 83 || {{wikidata|property|raw|Q756667|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Krupina]]
| Krupina || Karpfen || Korpona || align=right | {{nts|7912}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 84 || {{wikidata|property|raw|Q377650|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Námestovo]]
| Námestovo || - || Námesztó || align=right | {{nts|7784}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 85 || {{wikidata|property|raw|Q837456|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Vrútky]]
| Vrútky || Ruttek || Ruttka || align=right | {{nts|7748}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 86 || {{wikidata|property|raw|Q182903|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Turzovka]]
| Turzovka || - || Turzófalva || align=right | {{nts|7515}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 87 || {{wikidata|property|raw|Q135667|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Kraljovski Hlmec|Kralovski Hlmec]]
| Kráľovský Chlmec || - || Királyhelmec || align=right | {{nts|7426}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 88 || {{wikidata|property|raw|Q846431|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Hrinjova]]
| Hriňová || Hrinau || Herencsvölgy || align=right | {{nts|7415}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 89 || {{wikidata|property|raw|Q828850|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Hnuštja|Hnušća]]
| Hnúšťa || Nusten || Nyustya || align=right | {{nts|7411}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 90 || {{wikidata|property|raw|Q856402|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Hurbanovo]]&lt;ref&gt;Preimenovan [[1948]]. godine, do tada je nosio naziv ''Stara Đala'' ({{jez-svk|Stará Ďala}})&lt;/ref&gt;
| Hurbanovo || Altdala || Ógyalla/Ó Gyalla || align=right | {{nts|7397}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 91 || {{wikidata|property|raw|Q338528|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Liptovski Hradok]]
| Liptovský Hrádok || Liptau-Hradek || Liptóújvár || align=right | {{nts|7397}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 92 || {{wikidata|property|raw|Q847350|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Trstená (grad)|Trstená]]
| Trstená || - || Trsztena || align=right | {{nts|7360}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 93 || {{wikidata|property|raw|Q268463|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Nova Banja]]
| Nová Baňa || Königsberg || Újbánya || align=right | {{nts|7314}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 94 || {{wikidata|property|raw|Q390946|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Šahi]]
| Šahy || Eipelschlag || Ipolyság || align=right | {{nts|7219}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 95 || {{wikidata|property|raw|Q909291|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Tornalja|Tornala]]&lt;ref&gt;Tokom [[1948]]&amp;ndash;[[1990]], zvao se Šafarikovo ({{jez-svk|Šafárikovo}})&lt;/ref&gt;
| Tornaľa || - || Tornalya/Tornalja || align=right | {{nts|7114}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 96 || {{wikidata|property|raw|Q909281|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Krásno nad Kysucou]]
| Krásno nad Kysucou || - || - || align=right | {{nts|6799}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 97 || {{wikidata|property|raw|Q393609|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Željezovce]]
| Želiezovce || Zelis || Zselíz || align=right | {{nts|6746}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 98 || {{wikidata|property|raw|Q605059|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Spiška Bela]]
| Spišská Belá || Zipser Bela || Szepesbéla || align=right | {{nts|6733}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 99 || {{wikidata|property|raw|Q847118|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Lipani]]
| Lipany || Siebenlinden || Héthárs || align=right | {{nts|6542}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 100 || {{wikidata|property|raw|Q578686|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Medzilaborce]]
| Medzilaborce || - || Mezölaborc || align=right | {{nts|6531}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 101 || {{wikidata|property|raw|Q852313|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Veljki Šariš|Veliki Šariš]]
| Veľký Šariš || Großscharosch || Nagysáros || align=right | {{nts|6426}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 102 || {{wikidata|property|raw|Q389942|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Nemšová]]
| Nemšová || - || Nemsó || align=right | {{nts|6414}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 103 || {{wikidata|property|raw|Q241125|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Sobrance]]
| Sobrance || Sobranz || Szobránc || align=right | {{nts|6346}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 104 || {{wikidata|property|raw|Q135647|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Turčianske Teplice]]
| Turčianske Teplice || Bad Stuben || Stubnyafürdő || align=right | {{nts|6330}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 105 || {{wikidata|property|raw|Q393421|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Žarnovica]]
| Žarnovica || Scharnowitz || Zsarnócza || align=right | {{nts|6170}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 106 || {{wikidata|property|raw|Q842028|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Geljnica]]
| Gelnica || Göllnitz || Gölnicbánya || align=right | {{nts|6047}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 107 || {{wikidata|property|raw|Q846444|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Vrbové]]
| Vrbové || Werbau || Verbó || align=right | {{nts|5907}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 108 || {{wikidata|property|raw|Q909333|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Rajec (Slovačka)|Rajec]]
| Rajec || Rajetz || Rajecz || align=right | {{nts|5787}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 109 || {{wikidata|property|raw|Q247240|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Sveti Jur]]
| Svätý Jur || Sankt Georgen || Szentgyörgy || align=right | {{nts|5724}} || [[Bratislavski kraj|bratislavski]]
|-
| align=right height=39 | 110 || {{wikidata|property|raw|Q279005|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Dobšiná]]
| Dobšiná || Dobschau || Dobsina || align=right | {{nts|5685}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 111 || {{wikidata|property|raw|Q259694|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Poltar]]
| Poltár || - || Poltár || align=right | {{nts|5584}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 112 || {{wikidata|property|raw|Q389397|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Gabčikovo]]
| Gabčíkovo || Bösch || Bős || align=right | {{nts|5473}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 113 || {{wikidata|property|raw|Q481564|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Ilava]]
| Ilava || Illau || Illava || align=right | {{nts|5464}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 114 || {{wikidata|property|raw|Q754776|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Kremnjica]]
| Kremnica || Kremnitz || Körmöcbánya || align=right | {{nts|5258}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 115 || {{wikidata|property|raw|Q568249|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Sládkovičovo]]&lt;ref&gt;Preimenovan [[1948]], a pre toga se zvao ''Diosek'' ({{jez-svk|Diosek}})&lt;/ref&gt;
| Sládkovičovo || Diosek || Dioszeg || align=right | {{nts|5209}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 116 || {{wikidata|property|raw|Q846424|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Gbely]]
| Gbely || Egbell || Egbell || align=right | {{nts|5073}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 117 || {{wikidata|property|raw|Q629313|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Njesvadi]]
| Nesvady || - || Naszvad || align=right | {{nts|5049}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 118 || {{wikidata|property|raw|Q788753|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Bojnice]]
| Bojnice || Weinitz || Bajmóc || align=right | {{nts|4992}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 119 || {{wikidata|property|raw|Q135649|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Šaštín-Stráže]]
| Šaštín-Stráže || - || - || align=right | {{nts|4965}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 120 || {{wikidata|property|raw|Q258439|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Sljač]]
| Sliač || Sliatsch || - || align=right | {{nts|4959}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 121 || {{wikidata|property|raw|Q135818|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Brezová pod Bradlom]]
| Brezová pod Bradlom || Birkenhain || Berezó || align=right | {{nts|4768}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 122 || {{wikidata|property|raw|Q135727|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Medzev]]
| Medzev || Metzenseifen || Mecenzéf || align=right | {{nts|4482}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 123 || {{wikidata|property|raw|Q1023443|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Turany (Martin)|Turany]]
| Turany || - || Nagyturány || align=right | {{nts|4278}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 124 || {{wikidata|property|raw|Q846434|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Straške]]
| Strážske || Straschke || Őrmező || align=right | {{nts|4250}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 125 || {{wikidata|property|raw|Q909301|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Nováky (Slovačka)|Nováky]]
| Nováky || - || Nyitranovák || align=right | {{nts|4203}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 126 || {{wikidata|property|raw|Q532555|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Trenčianske Teplice]]
| Trenčianske Teplice || Trentschin - Teplitz || Trencsénteplic || align=right | {{nts|4162}} || [[Trenčinski kraj|trenčinski]]
|-
| align=right height=39 | 127 || {{wikidata|property|raw|Q690807|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Ljeopoldov]]&lt;ref&gt;Preimenovan [[1948]], a pre toga se zvao ''Mestečko'' ({{jez-svk|Mestečko}})&lt;/ref&gt;
| Leopoldov || Leopold (neu) stadtl || Újvároska || align=right | {{nts|4097}} || [[Trnavski kraj|trnavski]]
|-
| align=right height=39 | 128 || {{wikidata|property|raw|Q550357|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Giraltovce]]
| Giraltovce || - || Girált || align=right | {{nts|4089}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 129 || {{wikidata|property|raw|Q370445|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Tisovec]]
| Tisovec || Theißholz || Tiszolc || align=right | {{nts|4087}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 130 || {{wikidata|property|raw|Q612516|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Visoke Tatre (grad)|Visoke Tatri]]&lt;ref&gt;Nastao je [[1999]]. godine spajanjem nekoliko naselja na [[Tatre|Visokim Tatrama]]&lt;/ref&gt;
| Vysoké Tatry || - || - || align=right | {{nts|4009}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 131 || {{wikidata|property|raw|Q537778|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Spiške Podhradje]]
| Spišské Podhradie || Kirchdrauf || Szepesváralja || align=right | {{nts|3985}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 132 || {{wikidata|property|raw|Q780527|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Hanušovce na Toploj]]
| Hanušovce nad Topľou || - || Tapolyhanusfalva || align=right | {{nts|3782}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 133 || {{wikidata|property|raw|Q212590|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Čjerna na Tisi]]
| Čierna nad Tisou || - || Tiszacsernyő || align=right | {{nts|3619}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 134 || {{wikidata|property|raw|Q239637|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Tlmače]]
| Tlmače || - || Garamtolmács || align=right | {{nts|3520}} || [[njitranski kraj|nitranski]]
|-
| align=right height=39 | 135 || {{wikidata|property|raw|Q524405|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Spiške Vlahi]]
| Spišské Vlachy || Wallendorf || Szepesolaszi || align=right | {{nts|3459}} || [[Košički kraj|košički]]
|-
| align=right height=39 | 136 || {{wikidata|property|raw|Q846853|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Jelšava]]
| Jelšava || Eltsch || Jolsva || align=right | {{nts|3289}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 137 || {{wikidata|property|raw|Q852324|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Podoljinec]]
| Podolínec || Pudlein || Podolin || align=right | {{nts|3155}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 138 || {{wikidata|property|raw|Q135655|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Rajecké Teplice]]
| Rajecké Teplice || Bad Rajetz || Rajecfürdő || align=right | {{nts|3023}} || [[Žilinski kraj|žilinski]]
|-
| align=right height=39 | 139 || {{wikidata|property|raw|Q592301|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Spiška Stara Ves]]
| Spišská Stará Ves || Alt(en)dorf || Szepesófalu || align=right | {{nts|2230}} || [[Prešovski kraj|prešovski]]
|-
| align=right height=39 | 140 || {{wikidata|property|raw|Q901050|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Modri Kamenj]]
| Modrý Kameň || Blauenstein || Kékkő || align=right | {{nts|1624}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|-
| align=right height=39 | 141 || {{wikidata|property|raw|Q531445|P94|format=\[\[File:%p{{!}}center{{!}}34x36px\]\]}} || [[Duđince]]
| Dudince || Dudintze || Gyűgy || align=right | {{nts|1395}} || [[Banskobistrički kraj|banskobistrički]]
|}

== Galerija ==
{{Gallery
 | File:Presov city centre.jpg | [[Prešov]]
 | File:Zilina-namestie ahlinku.jpg | [[Žilina]]
 | File:Nitra view from above.jpg | [[Njitra]]
 | File:Banska Bystrica SNP Square.jpg | [[Banska Bistrica]]
 | File:Slovakia-Trnava-Town tower.jpg | [[Trnava (Slovačka)|Trnava]]
 | File:Martin-IMG 1707.JPG | [[Martin (Slovačka)|Martin]]
 | File:Skyline Trencin.JPG | [[Trenčín]]
 | File:Stadscentrum Poprad - Slovakije.jpg | [[Poprad]]
 | File:Prievidza03.JPG | [[Prievidza]]
 | File:Zvolen (Zólyom, Altsohl) - city center.jpg | [[Zvoljen]]
 | File:Povazska bystrica2.jpg | [[Považská Bystrica]]
 | File:NZ namestie.jpg | [[Nove Zamki]]
 | File:Slovakia Town Michalovce 2.jpg | [[Mihalovce]]
 | File:Spišská Nová Ves panorama 01.JPG | [[Spiška Nova Ves]]
 | File:Komarno 2.JPG | [[Komarno (Slovačka)|Komarno]]
 | File:Humenne.jpg | [[Humenje]]
 | File:Bardejov namesti 3773.JPG | [[Bardjejov]]
 | File:Liptovsky Mikulas 02.jpg | [[Liptovski Mikulaš]]
 | File:Ruzomberok_town_hall.jpg | [[Ružomberok]]
 | File:Partizanske4.jpg | [[Partizánske]]
 | File:RimSobota 2.jpg | [[Rimavska Sobota]]
 | File:Dunajská Streda 2.jpg | [[Dunajska Strjeda]]
 | File:Banska Stiavnica- pohlad z Katovej ulice.jpg | [[Banska Štjavnjica]]
 | File:Lőcse - Town guild hall.jpg | [[Levoča]]
 | File:Ružomberok, centrum.jpg | [[Ružomberok]]
 | File:Bojnice19.JPG | [[Bojnice]]
}}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Commonscat|Cities in Slovakia}}
{{Spisak gradova evropskih država}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj|#]]
[[Kategorija:Liste naselja i gradova|Slovačka]]</text>
      <sha1>22akccjr4zte1m8zz90so1filmughzj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija NBA igrač</title>
    <ns>10</ns>
    <id>43361</id>
    <revision>
      <id>42579963</id>
      <parentid>42568298</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T00:15:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:NBA igrač]] na [[Šablon:Infokutija NBA igrač]]</comment>
      <origin>42568298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3092" sha1="95at2mtxm85a4a9p8ddewwkvksdhnze" xml:space="preserve">&lt;table class=&quot;infobox&quot; style=&quot;float: right; margin-left: 1em; width: 22em; font-size: 90%; clear: right;&quot; cellspacing=&quot;3&quot;&gt;&lt;caption colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: larger; font-weight: bold;&quot;&gt;{{{ime|{{PAGENAME}}}}}&lt;/caption&gt;{{#if:{{{slika|}}}|
&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; padding: 1em 0em;&quot;&gt; [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina slike|}}}|{{{veličina slike}}}|200x250}}px|center|{{{naslov|&amp;#32;}}}]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Pozicija&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{pozicija}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
{{#if:{{{nadimak|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Nadimak&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{nadimak}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}{{#if:{{{liga|}}}|&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Liga&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{liga}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Visina&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{visina|}}} m&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Težina&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{težina}}} kg&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;{{#if:{{{tim|}}}
|&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Tim&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{tim}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{državljanstvo|}}}
| &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Državljanstvo&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;{{{državljanstvo|}}}{{#if:{{{državljanstvo2|}}}
  | &amp;#32;/&lt;br /&gt;{{{državljanstvo2}}}
  }}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Rođen&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{datum rođenja}}}{{#if:{{{mesto rođenja|}}}
| &lt;br /&gt;{{{mesto rođenja}}}
}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;{{#if:{{{datum smrti|}}}
| &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Umro&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{datum smrti}}}{{#if:{{{mesto smrti|}}}
  | &lt;br /&gt;{{{mesto smrti}}}
  }}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{škola|}}}
| &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Škola&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{škola}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{koledž|}}}
| &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Koledž&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{koledž}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{klubovi|}}}
| &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Klubovi&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{klubovi}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{draft|}}}
| &lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Draft&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{draft}}}{{#if:{{{draft godina|}}}
  |, {{{draft godina}}} {{#if:{{{draft tim|}}}
    | &lt;br /&gt;{{{draft tim}}}
    }}
  }}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Pro karijera&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{karijera početak|{{{draft godina|&amp;#123;&amp;#123;&amp;#123;karijera početak&amp;#125;&amp;#125;&amp;#125;}}} }}} &amp;ndash; {{#if:{{{karijera kraj|}}}
  | {{{karijera kraj}}}
  | ''danas''
}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;{{#if:{{{bivši timovi|}}}
| &lt;tr style=&quot;vertical-align: top; padding: 1em;&quot;&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Bivši timovi&lt;/th&gt;
&lt;td&gt;{{{bivši timovi}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{nagrade|}}}
| &lt;tr style=&quot;vertical-align: top; padding: 1em;&quot;&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Nagrade&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{nagrade}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{medalje|}}}
| &lt;tr style=&quot;vertical-align: top; padding: 1em;&quot;&gt;&lt;th style=&quot;text-align: right;&quot;&gt;Medalje&lt;/th&gt;&lt;td&gt;{{{medalje}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}&lt;/table&gt;&lt;noinclude&gt;
== Korišćenje ==
&lt;pre&gt;
{{NBA igrač
| ime = 
| slika = 
| veličina slike = 
| naslov = 
| pozicija = 
| visina = 
| težina = 
| državljanstvo = 
| državljanstvo2 = 
| datum rođenja = 
| mesto rođenja = 
| datum smrti = 
| mesto smrti = 
| škola = 
| koledž = 
| klubovi = 
| draft = 
| draft godina =
| draft tim =
| karijera početak =
| karijera kraj =
| bivši timovi = 
| nagrade = 
| medalje = 
}}
&lt;/pre&gt;
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>95at2mtxm85a4a9p8ddewwkvksdhnze</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EuroBasket 2005.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>44194</id>
    <revision>
      <id>42579705</id>
      <parentid>42376960</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:01:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[FIBA EuroBasket 2005.]] na [[EuroBasket 2005.]]</comment>
      <origin>42376960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21274" sha1="omogh69bqwhnydf7vez0zc8jm8u4hsi" xml:space="preserve">{{Sređivanje}}
[[Datoteka:Maskota_2003ep.JPG|desno|200px |thumb |Maskota Evropskog prvenstva 2005.]]
'''Evropsko prvenstvo u košarci 2005.''' je bilo međunarodno [[košarka]]ško takmičenje koje je održano u od [[16. 9.|16. septembra]] do [[25. 9.|25. septembra]] [[2005]]. u četiri grada [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]: [[Beograd]]u, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Podgorica|Podgorici]] i [[Vršac|Vršcu]]. [[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]] je osvojila zlatnu medalju, [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]] je osvojila srebrnu medalju, dok je [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]] osvojila bronzanu medalju. Nemački reprezentativac [[Dirk Novicki]] je proglašen za najboljeg igrača prvenstva.

== Dvorane ==
Beogradska [[Hala Pionir]] je bila domaćin grupi C, koju su činile [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]], [[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]], [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]] i [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovina|Bosna i Hercegovine]].
dok se u [[Beogradska arena|Beogradskoj areni]] igrale utakmice druge faze. Ovo prvenstvo je bilo treće čije se završnica igrala u Beogradu (prethodno 1961. i 1975).

Vršački [[Centar Milenijum]] je bio domaćin grupi A, koju su činile [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]], [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]], [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]] i [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]].

Podgorički [[Sportski centar Morača]] je bio domaćin grupi B, koju su činile: [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]], [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], [[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]] i [[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]].

Novosadski [[Spens]] je bio domaćin grupi D, koju su činile [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]], [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]], [[Košarkaška reprezentacija Latvije|Letonija]] i [[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]].

&lt;center&gt;&lt;gallery&gt;
Datoteka:Belgrade_Arena_south-east.jpg|&lt;center&gt;[[Beogradska arena]]&lt;/center&gt;
Datoteka:SpensSC.jpg|&lt;center&gt;[[Spens]]&lt;/center&gt;
&lt;/gallery&gt;&lt;/center&gt;

== Preeliminatorna runda ==
=== Grupa A ===
{| style=border-collapse:collapse border=1 cellspacing=0 cellpadding=5
|- align=center bgcolor=#efefef
!width=200|Tim
!width=20|P
!width=20|P
!width=20|G
!width=20|DP
!width=20|PP
!width=40|Razlika
!width=40|Bodovi
|- align=center bgcolor=ccffcc
|align=left|1. {{KošRep|RUS}}
|3||2||1||223||186||+37|| '''5'''
|- align=center bgcolor=yellow
|align=left|2. {{KošRep|NJE}}
|3||2||1||217||192||+25||'''5'''
|- align=center bgcolor=yellow
|align=left|3. {{flagicon|ITA}} [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|3||2||1||244||231||+13||'''5'''
|- align=center
|align=left|4. {{flagicon|UKR}} [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|3||0||3||194||269||-75||'''3'''
|}

{| width=80% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[16. 9.|16. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right| '''[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]]''' {{flagicon|NEM}} 
|align=center|'''82 - 84''' (P)
|{{flagicon|ITA}} [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|18:00

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]''' {{flagicon|RUS}}
|align=center|'''86 - 74''' 
|{{flagicon|UKR}} [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|21:00

|-
|[[17. 9.|17. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]] {{flagicon|ITA}}
|align=center|'''61 - 87'''  
|{{flagicon|RUS}} '''[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|18:00

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{flagicon|UKR}}
|align=center|'''58 - 84''' 
|'''{{KošRep|NJE}}'''
|21:00

|-
|[[18. 9.|18. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]''' {{flagicon|ITA}}
|align=center|'''99 - 62'''  
|{{flagicon|UKR}} [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|18:00

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]] {{flagicon|RUS}}
|align=center|'''50 - 51''' 
|'''{{KošRep|NJE}}'''
|21:00
|}

=== Grupa B ===
{| style=border-collapse:collapse border=1 cellspacing=0 cellpadding=5
|- align=center bgcolor=#efefef
!width=200|Tim
!width=20|I
!width=20|P
!width=20|G
!width=20|DP
!width=20|PP
!width=40|Razlika
!width=40|Bodovi

|- align=center bgcolor=ccffcc
|align=left|1. {{flagicon|LIT}} [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]
|3||3||0||264||221||+43||'''6'''
|- align=center bgcolor=yellow
|align=left|2. {{flagicon|HRV}} [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|3||2||1||235||234||+1|| '''5'''
|- align=center bgcolor=yellow
|align=left|3. {{KošRep|TUR}}
|3||1||2||236||256||-20||'''4'''
|- align=center
|align=left|4. {{flagicon|BUG}} [[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|3||0||3||250||274||-24||'''3'''
|}

{| width=80% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[16. 9.|16. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]] {{flagicon|BUG}}
|align=center|'''82 - 88''' 
|{{flagicon|HRV}} '''[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''
|18:00

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]''' {{flagicon|LIT}}
|align=center|'''87 - 75''' 
|'''{{KošRep|TUR}}'''
|21:00

|-
|[[17. 9.|17. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] {{flagicon|HRV}}
|align=center|'''67 - 85'''  
|{{flagicon|LIT}} '''[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]'''
|18:00

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]] {{flagicon|TUR}}'''
|align=center|'''94 - 89''' (OT)
|{{flagicon|BUG}} [[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|21:00

|-
|[[18. 9.|18. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]''' {{flagicon|LIT}}
|align=center|'''92 - 79''' 
|{{flagicon|BUG}} [[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|18:00

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]''' {{flagicon|HRV}}
|align=center|'''80 - 67'''  
|'''{{KošRep|TUR}}'''
|21:00
|}

=== Grupa C ===
{| style=border-collapse:collapse border=1 cellspacing=0 cellpadding=5
|- align=center bgcolor=#efefef
!width=200|Tim
!width=20|I
!width=20|P
!width=20|G
!width=20|DP
!width=20|PP
!width=40|Razlika
!width=40|Bodovi

|- align=center bgcolor=ccffcc
|align=left|1. {{KošRep|SLO}}
|3||3||0||210||179||+31||'''6'''
|- align=center bgcolor=yellow
|align=left|2. {{KošRep|GRČ}}
|3||2||1||187||168||+19||'''5'''
|- align=center bgcolor=yellow
|align=left|3. {{KošRep|FRA}}
|3||1||2||187||194||-7||'''4'''
|- align=center
|align=left|4. {{flagicon|BIH}} [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|3||0||3||177||220||-43||'''3'''
|}

{| width=80% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[16. 9.|16. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{flagicon|SLO}}'''
|align=center|'''74 - 65''' 
|{{flagicon|BIH}} [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|17:30

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|align=center|'''50 - 64''' 
|'''{{KošRep|GRČ}}'''
|20:30

|-
|[[17. 9.|17. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{flagicon|BIH}}
|align=center|'''62 - 79'''  
|'''{{KošRep|FRA}}'''
|17:30

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]] {{flagicon|GRČ}}
|align=center|'''56 - 68''' 
|'''{{KošRep|SLO}}'''
|20:30

|-
|[[18. 9.|18. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]] {{flagicon|FRA}}
|align=center|'''58 - 68'''  
|'''{{KošRep|SLO}}'''
|17:30

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]''' {{flagicon|GRČ}}
|align=center|'''67 - 50''' 
|{{flagicon|BIH}} [[Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]
|20:30
|}

=== Grupa D ===
{| style=border-collapse:collapse border=1 cellspacing=0 cellpadding=5
|- align=center bgcolor=#efefef
!width=200|Tim
!width=20|I
!width=20|P
!width=20|G
!width=20|DP
!width=20|PP
!width=40|Razlika
!width=40|Bodovi

|- align=center bgcolor=ccffcc
|align=left|1. {{KošRep|ŠPA}}
|3||2||1||280||264||+16||'''5'''
|- align=center bgcolor=yellow
|align=left|2. {{flagicon|SCG}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]]
|3||2||1||245||233||+12||'''5'''
|- align=center bgcolor=yellow
|align=left|3. {{flagicon|IZR}} [[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]
|3||2||1||236||235||+1||'''5'''
|- align=center
|align=left|4. {{flagicon|LET}} [[Košarkaška reprezentacija Latvije|Letonija]]
|3||0||3||241||270||-29||'''3'''
|}

{| width=80% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[16. 9.|16. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Latvije|Letonija]] {{flagicon|LET}}
|align=center|'''65 - 74''' 
|'''{{flagicon|IZR}} [[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]'''
|17:30

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]] {{flagicon|ŠPA}}'''
|align=center|'''89 - 70''' 
|{{flagicon|SCG}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]]
|20:30

|-
|[[17. 9.|17. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]] {{flagicon|ŠPA}}'''
|align=center|'''114 - 109''' (P)
|{{flagicon|LET}} [[Košarkaška reprezentacija Latvije|Letonija]]
|17:30

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]]''' {{flagicon|SCG}}
|align=center|'''93 - 77''' 
|{{flagicon|IZR}} [[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]
|20:30

|-
|[[18. 9.|18. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]''' {{flagicon|IZR}}
|align=center|'''85 - 77'''  
|{{KošRep|ŠPA}}
|17:30

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]]''' {{flagicon|SCG}}
|align=center|'''82 -67''' 
|{{flagicon|LET}} [[Košarkaška reprezentacija Latvije|Letonija]]
|20:30
|}

== Eliminatorna runda ==
=== Osmina-finala ===
{| width=100% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[20. 9.|20. septembar]] [[2005]]

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]]''' {{flagicon|NEM}} 
|align=center|'''66 - 57'''
|{{KošRep|TUR}}
|''[[Centar Milenijum]]''
|18:00

|- style=font-size:90%
|align=right| '''[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] {{flagicon|HRV}}
|align=center|'''74 - 66''' 
|{{flagicon|ITA}} [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|''[[Sportski centar Morača]]''
|18:00

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]''' {{flagicon|GRČ}}
|align=center|'''67 - 61''' 
|{{flagicon|IZR}} [[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]
|''[[Hala Pionir]]''
|20:30

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbija i Crna Gora]]''' {{flagicon|SCG}}
|align=center|'''71 - 74''' 
|'''{{KošRep|FRA}}'''
|''[[Spens]]''
|20:30
|}

=== Četvrtfinale ===
{| width=100% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[22. 9.|22. septembar]] [[2005]]

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]] {{flagicon|RUS}}
|align=center|'''61 - 66'''
|'''{{KošRep|GRČ}}'''
|''[[Beogradska arena]]''
|17:30

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]] {{flagicon|LIT}}
|align=center|'''47 - 63'''
|'''{{KošRep|FRA}}'''
|''[[Beogradska arena]]''
|20:30

|-
|[[23. 9.|23. septembar]] [[2005]]

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{flagicon|SLO}}
|align=center|'''62 - 76'''
|'''{{KošRep|NJE}}'''
|''[[Beogradska arena]]''
|18:00

|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]''' {{flagicon|ŠPA}}
|align=center|'''101 - 85''' (OT)
|{{flagicon|HRV}} [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] 
|''[[Beogradska arena]]''
|21:00
|}

=== Utakmice od 5. do 8. mesta ===
{| width=100% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[23. 9.|23. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]] {{flagicon|RUS}}
|align=center|'''78 - 89'''
|{{flagicon|LIT}} '''[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]'''
|''[[Beogradska arena]]''
|15:30

|-
|[[24. 9.|24. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|''[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]'' {{flagicon|SLO}}

|align=center|'''89 - 80'''
|{{flagicon|HRV}} [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] 
|''[[Beogradska arena]]''
|15:30
|}

=== Polufinale ===
{| width=100% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[24. 9.|24. septembar]] [[2005]].

|- style=font-size:90%
|align=right|''[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]'' {{flagicon|GRČ}}
|align=center|'''67 - 66'''
|{{KošRep|FRA}}
|''[[Beogradska arena]]''
|18:00

|- style=font-size:90%
|align=right|''[[Košarkaška reprezentacija NEM|Nemačka]]''' {{flagicon|NEM}}
|align=center|'''74 - 73'''
|{{KošRep|ŠPA}}
|''[[Beogradska arena]]''
|21:00
|}

=== Finala ===
{| width=100% cellspacing=1
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|
!width=20%|

|-
|[[25. 9.|25. septembar]] [[2005]].

|-
|Utakmica za 7. mesto
|- style=font-size:90%
|align=right|[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]] {{flagicon|RUS}}
|align=center|'''74 - 92'''
|{{flagicon|HRV}} '''[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''
|''[[Beogradska arena]]''
|12:00

|-
|Utakmica za 5. mesto
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]] {{flagicon|LIT}}'''
|align=center|'''79 - 70'''
|{{KošRep|SLO}}''
|''[[Beogradska arena]]''
|14:15

|-
|Utakmica za 3. mesto
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]''' {{flagicon|FRA}}
|align=center|'''98 - 68'''
|{{KošRep|ŠPA}}
|''[[Beogradska arena]]''
|18:00

|-
|Finale
|- style=font-size:90%
|align=right|'''[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]''' {{flagicon|GRČ}}
|align=center|'''78 - 62'''
|{{KošRep|NJE}}
|''[[Beogradska arena]]''
|21:00
|}
&lt;br /&gt;
{| class=wikitable style=&quot;margin:auto; text-align:center&quot;
!Prvak Evrope 2005.
|-
|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|80px]] &lt;br /&gt; '''[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]''' &lt;br /&gt; '''Druga titula'''
|}
&lt;br /&gt;
{| class=wikitable style=&quot;margin:auto; text-align:center&quot;
!Najbolji igrač
|-
|{{flagicon|NEM}} [[Dirk Novicki]]
|}

== Konačan poredak ==
{| style=&quot;border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#FFFFFF&quot; cellspacing=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot;; width=&quot;100%&quot;&quot;
|- 
! Mesto
! Reprezentacija
|-  align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#F7F9A8&quot;
! 1
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px|Grčka]]  '''Grčka'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
! 2
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px|Nemačka]] '''Nemačka'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
! 3
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Francuska]]  '''Francuska'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAC7&quot;
! 4
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px|Španija]]  '''Španija'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAC7&quot;
! 5
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|20px|Litvanija]]  '''Litvanija'''
|-  align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAC7&quot;
! 6
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|20px|Slovenija]]  '''Slovenija'''
|-  align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#CEDAB0&quot;
! 7
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px|Hrvatska]]  '''Hrvatska'''
|-  align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#CEDAB0&quot;
! 8
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px|Rusija]]  '''Rusija'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAB0&quot; 
! 9-12
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px|Izrael]]  '''Izrael'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAB0&quot;
! 
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italy]]  '''Italija'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAB0&quot;
! 
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Serbia and Montenegro; Flag of Yugoslavia (1992–2003).svg|20px|Srbija i Crna Gora]]  '''Srbija i Crna Gora'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAB0&quot;
! 
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|20px|Turska]]  '''Turska'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot; 
! 13-16
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px|Bosna i Hercegovina]]  '''Bosna i Hercegovina'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot; 
! 
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20px|Bugarska]]  '''Bugarska'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot; 
! 
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Latvia.svg|20px|Letonija]]  '''Letonija'''
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot; 
! 
| align=&quot;left&quot; | [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px|Ukrajina]]  '''Ukrajina'''
|}

=== Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo 2006. ===
* Timovi pasirani od 1. do 6. mesta ([[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]], [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Nemačka]], [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]], [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]], [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]], [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]) su se kvalifikovali kao evropski predstavnici za [[Svetsko prvenstvo u košarci 2006.]] u [[Japan]]u. 
* Pozivnice za SP 2006. [[FIBA]] je dodelila: [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italiji]], [[Košarkaška reprezentacija Portorika|Portoriku]], [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbiji i Crnoj Gori]] i [[Košarkaška reprezentacija Turske|Turskoj]].

=== Statistika ===
10 najboljih strlaca:
# {{flagicon|NEM}} [[Dirk Novicki]] - 26.1 ppm
# {{flagicon|ŠPA}} [[Huan Karlos Navaro]] - 25.2 ppm
# {{flagicon|RUS}} [[Andrej Kiriljenko (košarkaš)|Andrej Kiriljenko]] - 17.5 ppm
# {{flagicon|SCG}} [[Igor Rakočević]] - 16.3 ppm
# {{flagicon|HRV}} [[Gordan Giriček]] - 15.7 ppm
# {{flagicon|ŠPA}} [[Horhe Garbahosa]] - 14.5 ppm
# {{flagicon|LIT}} [[Ramunas Šiškauskas]] - 14.0 ppm
# {{flagicon|FRA}} [[Boris Dijao]] - 13.7 ppm
# {{flagicon|SLO}} [[Jaka Lakovič]] - 12.8 ppm
* Španija je postigla ukupno 522 poene, što je 87 poena po utakmici, iako su bili tek osmi u procentu uspešnosti šuta, koji je bio 42,7% u njihovih 6 utakmica na prvenstvu.
* Litvanija je bila prva u uspešnosti šuta za dva poena sa 55,0%, dok je Srbija i Crna Gora bila druga sa 53,6%. U proncentu uspešnosti šuta za tri poena, Hrvatska i Izrael su bili izjednačeni na vrhu sa 39,5%, a pratila ih je Litvanija.
* U 10 utakmica sa najviše ubačenih slobodnih bacanja, Španija je držala prvo, drugo, treće, sedmo i osmo mesto, sa prosečno 31,8 slobodnih bacanja po utakmici. Na utakmici protiv Letonije, Španci su pogodili 51 od 63 slobodna bacanja. NJihov procenat uspešnosti slobodnih bacanja je 76,7% iza vodeće Nemačke sa 77,9%.
* Timovi sa najviše skokova po utakmici su bili Francuska, Rusija i Slovenija.
* Litvanija i Izrael su bili najbolji u broju ukradenih lopti i asistencija, iako je Turska prigrabila titulu tima sa najviše ukradenih lopti po utakmici.
* Utakmica između Hrvatske i Turske je bila utakmica sa najviše izgubljenih lopti, po 27 svaka strana. U istoj utakmici Hrvatska je imala seriju od 32-0 koja je trajala više od 10 minuta.
* 19.500 gledalaca u Beogradskoj areni tokom finalne utakmice je najveća zabeležena posećenost u istoriji Evropskih prvenstava.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Eurobasket 2005}}
* [http://www.fibaeurope.com/eurobasket2005/en/Default.asp Eurobasket 2005 Official site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060512113903/http://www.fibaeurope.com/eurobasket2005/en/Default.asp |date=2006-05-12 }}
* [http://www.fibaeurope.com/default.asp www.fibaeurope.com]
* [http://www.fiba.com/ www.fiba.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19961104154421/http://www.fiba.com/ |date=1996-11-04 }}

{{Evropsko prvenstvo u košarci}}

[[Kategorija:2005.]]
[[Kategorija:FIBA EuroBasket|2005.]]
[[Kategorija:Košarka u Srbiji]]
[[Kategorija:Košarka u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Srbija i Crna Gora]]
[[Kategorija:Sport u Beogradu]]
[[Kategorija:Opština Novi Beograd]]
[[Kategorija:Opština Palilula (Beograd)]]
[[Kategorija:Novi Sad]]
[[Kategorija:Vršac]]
[[Kategorija:Podgorica]]</text>
      <sha1>omogh69bqwhnydf7vez0zc8jm8u4hsi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u košarci 2005.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>44195</id>
    <redirect title="EuroBasket 2005." />
    <revision>
      <id>42579897</id>
      <parentid>41440313</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:08:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2005.]]</comment>
      <origin>42579897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2005.]]</text>
      <sha1>s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Europsko prvenstvo u košarci - Srbija i Crna Gora 2005.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>44196</id>
    <redirect title="EuroBasket 2005." />
    <revision>
      <id>42579898</id>
      <parentid>41440314</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:08:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2005.]]</comment>
      <origin>42579898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2005.]]</text>
      <sha1>s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija provincija Italije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>51070</id>
    <revision>
      <id>42579829</id>
      <parentid>42568100</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T20:08:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Talijanska pokrajina]] na [[Šablon:Infokutija provincija Italije]]</comment>
      <origin>42568100</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2826" sha1="bwj0lvxtngdo5zofey7itv65gl75emh" xml:space="preserve">&lt;table cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width: 250px; font-size: 90%; border: 1px solid #aaaaaa; color: black; background-color:white; margin-bottom: 0.5em; margin-left: 1em; float: right; clear: right; border-collapse: collapse;&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size:110%;background:#778899; border: 1px solid #808080;&quot; align=&quot;center&quot;&gt;{{{ime|{{PAGENAME}}}}} {{#if:{{{izvorno ime|}}}|&lt;br /&gt;''{{{izvorno ime}}}''}} &lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
{{#if: {{{slika grba|}}}|
&lt;td align=&quot;center&quot; width=&quot;50%&quot;&gt;[[Datoteka:{{{slika grba|Sin escudo.svg}}}|100px|]]&lt;/td&gt;|
&lt;td align=&quot;center&quot; width=&quot;50%&quot;&gt;[[Datoteka:Sin escudo.svg|100px|]]&lt;/td&gt;
}}
{{#if: {{{karta|}}}|
&lt;td align=&quot;center&quot; width=&quot;50%&quot;&gt;[[Datoteka:{{{karta|Map of Italy (w.o. Labels).jpg}}}|100px|]]&lt;/td&gt;|
&lt;td align=&quot;center&quot; width=&quot;50%&quot;&gt;[[Datoteka:Map of Italy (w.o. Labels).jpg|100px|]]&lt;/td&gt;
}}

{{#if:{{{regija|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot; style=&quot;text-align:left&quot;&gt;'''[[Talijanske regije|Regija]]:'''&lt;/td&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;[[{{{regija}}}]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{glavni grad|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot; style=&quot;text-align:left&quot;&gt;'''[Glavni grad]]:'''&lt;/td&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;[[{{{glavni grad}}}]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{površina|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot; style=&quot;text-align:left&quot;&gt;'''[[Površina]]:'''&lt;/td&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;{{{površina}}} km²&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{stanovništvo|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot; style=&quot;text-align:left&quot;&gt;'''[[Stanovništvo]]:'''&lt;/td&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;{{{stanovništvo}}} &lt;small&gt;''({{{godina popisa}}})''&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{gustoća stanovništva|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot; style=&quot;text-align:left&quot;&gt;'''[[Gustoća stanovništva]]:'''&lt;/td&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;{{{gustoća stanovništva}}} stan./km²&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{broj općina|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot; style=&quot;text-align:left&quot;&gt;'''Broj općina:'''&lt;/td&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;{{{broj općina}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{registracija|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot; style=&quot;text-align:left&quot;&gt;'''[[Dodatak:Popis registracijskih oznaka za cestovna vozila u Italiji|Registracijska oznaka]]:'''&lt;/td&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;{{{registracija}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{istat|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot; style=&quot;text-align:left&quot;&gt;'''[[Istituto Nazionale di Statistica|ISTAT-broj]]:'''&lt;/td&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;{{{istat}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{predsjednik|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot; style=&quot;text-align:left&quot;&gt;'''Predsjednik:'''&lt;/td&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;{{{predsjednik}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}{{#if:{{{stranica|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot; style=&quot;text-align:left&quot;&gt;'''Službena stranica:'''&lt;/td&gt;&lt;td valign=&quot;top&quot;&gt;{{{stranica}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
}}&lt;/table&gt;&lt;noinclude&gt;
&lt;br style=&quot;clear:both;margin-top:20px;&quot; /&gt;
&lt;div style=&quot;margin:1em; padding:1em; border:solid 1px #FF0040; background-color:#FFFFFF&quot;&gt; 
Koristite ovaj predložak za talijanske pokrajine. 
&lt;/div&gt;

[[Kategorija:Infokutije za državne administrativne podjele|Italija]]
[[Kategorija:Italijanski šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>bwj0lvxtngdo5zofey7itv65gl75emh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija borilačka vještina</title>
    <ns>10</ns>
    <id>52122</id>
    <revision>
      <id>42579865</id>
      <parentid>4743584</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T22:50:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Borilačka veština]] na [[Šablon:Infokutija borilačka veština]]</comment>
      <origin>4743584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2415" sha1="2m19zo6p3hfoa33vbdihb0b10pwp181" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width: 23em; font-size: 0.9em;&quot;
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot;| {{#if:{{{grb|}}}|&lt;!--then:--&gt;[[Datoteka:{{{grb}}}|{{#if:{{{veličina grba|}}}|&lt;!--then:--&gt;{{{veličina grba}}}|&lt;!--else:--&gt;150px}}| ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{opis grba|}}}&lt;/small&gt;
}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: larger; background-color: #ccccff;&quot; | {{{ime}}}
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot;| {{#if:{{{slika|}}}|&lt;!--then:--&gt;[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina slike|}}}|&lt;!--then:--&gt;{{{veličina slike}}}|&lt;!--else:--&gt;200px}}| ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{tekst ispod slike|}}}&lt;/small&gt;
}}
|-
{{#if:{{{takođe poznata pod imenom&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Takođe poznata pod imenom'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{takođe poznata pod imenom}}}
}}
|-
{{#if:{{{stil&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Stil'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{stil}}}
}}
|-
{{#if:{{{pripadnost&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Pripadnost'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{pripadnost}}}
}}
|-
{{#if:{{{zemlja porekla&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Zemlja porekla'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{zemlja porekla}}}
}}
|-
{{#if:{{{osnivač(i)&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Osnivač(i)'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{osnivač(i)}}}
}}
|-
{{#if:{{{poreklo stila&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Poreklo stila'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{poreklo stila}}}
}}
|-
{{#if:{{{poznati vežbači&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Poznati vežbači'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{poznati vežbači}}}
}}
|-
{{#if:{{{olimpiski sport&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Olimpiski sport'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{olimpiski sport}}}
}}
|-
{{#if:{{{veb stranica&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Veb stranica'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{veb stranica}}}
}}
|}&lt;noinclude&gt;

== Upotreba ==


&lt;pre&gt;{{Borilačka veština
| grb                       =
| opis grba                 =
| veličina grba             =
| slika                     =
| tekst ispod slike         =
| veličina slike            =
| ime                       =
| takođe poznata pod imenom =
| stil                      =
| pripadnost                =
| zemlja porekla             =
| osnivač(i)                =
| poreklo stila             =
| poznati vežbači           =
| olimpiski sport           =
| veb stranica              =
}}&lt;/pre&gt;


[[Kategorija:Infokutije|Borilačka veština]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>2m19zo6p3hfoa33vbdihb0b10pwp181</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579867</id>
      <parentid>42579865</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T22:50:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Infokutija borilačka veština]] na [[Šablon:Infokutija borilačka vještina]]</comment>
      <origin>4743584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2415" sha1="2m19zo6p3hfoa33vbdihb0b10pwp181" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width: 23em; font-size: 0.9em;&quot;
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot;| {{#if:{{{grb|}}}|&lt;!--then:--&gt;[[Datoteka:{{{grb}}}|{{#if:{{{veličina grba|}}}|&lt;!--then:--&gt;{{{veličina grba}}}|&lt;!--else:--&gt;150px}}| ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{opis grba|}}}&lt;/small&gt;
}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: larger; background-color: #ccccff;&quot; | {{{ime}}}
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot;| {{#if:{{{slika|}}}|&lt;!--then:--&gt;[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina slike|}}}|&lt;!--then:--&gt;{{{veličina slike}}}|&lt;!--else:--&gt;200px}}| ]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{tekst ispod slike|}}}&lt;/small&gt;
}}
|-
{{#if:{{{takođe poznata pod imenom&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Takođe poznata pod imenom'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{takođe poznata pod imenom}}}
}}
|-
{{#if:{{{stil&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Stil'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{stil}}}
}}
|-
{{#if:{{{pripadnost&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Pripadnost'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{pripadnost}}}
}}
|-
{{#if:{{{zemlja porekla&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Zemlja porekla'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{zemlja porekla}}}
}}
|-
{{#if:{{{osnivač(i)&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Osnivač(i)'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{osnivač(i)}}}
}}
|-
{{#if:{{{poreklo stila&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Poreklo stila'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{poreklo stila}}}
}}
|-
{{#if:{{{poznati vežbači&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Poznati vežbači'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{poznati vežbači}}}
}}
|-
{{#if:{{{olimpiski sport&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Olimpiski sport'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{olimpiski sport}}}
}}
|-
{{#if:{{{veb stranica&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|
&lt;!-- --&gt;{{!}} '''Veb stranica'''
&lt;!-- --&gt;{{!}} {{{veb stranica}}}
}}
|}&lt;noinclude&gt;

== Upotreba ==


&lt;pre&gt;{{Borilačka veština
| grb                       =
| opis grba                 =
| veličina grba             =
| slika                     =
| tekst ispod slike         =
| veličina slike            =
| ime                       =
| takođe poznata pod imenom =
| stil                      =
| pripadnost                =
| zemlja porekla             =
| osnivač(i)                =
| poreklo stila             =
| poznati vežbači           =
| olimpiski sport           =
| veb stranica              =
}}&lt;/pre&gt;


[[Kategorija:Infokutije|Borilačka veština]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>2m19zo6p3hfoa33vbdihb0b10pwp181</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Registarske oznake motornih vozila u Slovačkoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>53936</id>
    <revision>
      <id>42579771</id>
      <parentid>42516758</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:36:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5285" sha1="bznkspf32uxfn2e1c75kf3p89i6lvl3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Slovak ecv expl.jpg|right|thumb|300px|Šema slovačkih tablica. Kad se izredaju brojevi od 001 do 999 uz oznaku '''AA''', brojevi ponovo kreću od 001 do 999, a oznaka se mijenja u '''AB''' itd.]]

'''[[Registarske tablice]]''' [[motorna vozila|motornih vozila]] u '''[[Slovačka|Slovačkoj]]''' ([[slovački]]: '''EČV''', ''evidenčné číslo vozidla'') od [[1997]]. imaju oblik '''XX-NNNYY''', gdje '''XX''' predstavlja oznaku (kod) [[Okruzi Slovačke|okruga (''okres'')]] ([[engleski|engl.]] ''district code''), '''NNN''' tri broja koja se dodjeljuju redom, a '''YY''' dva slova koja se dodjeljuju abecedno.

== Nakon ulaska EU! ==
* Nakon ulaska Slovačke u [[EU|Evropsku Uniju]] u maju [[2004]]. postojala su dva oblika registarskih tablica - s [[Grb Slovačke|grbom Slovačke]] i sa [[Zastava Evropske Unije|zastavom Evropske Unije]].
* Od [[1. jun]]a [[2006]]. postoje tri oblika tablica. Pored prethodna dva, uvedene su i tablice koje imaju zastavu EU, ali i grb umjesto crtice u okviru tablice. Evo kako to izgleda na tablicama [[Košice|Košica]]:
[[Datoteka:EČV_2.png|200px]]
[[Datoteka:EČV.png|200px]]
[[Datoteka:CRP_SK_new.PNG|200px]]

[[Datoteka:EČV 3.png|thumb|right|200px|Stare slovačke tablice (izdavane do 1. IV. 1997)]]

== Stare tablice ==
* Stari oblik slovačkih tablica (slovački: '''ŠPZ''', ''štátna poznávacia značka''), koji je imao oblik '''XX - NN NN''' ili '''XXY - NN NN''', izdavao se do [[1. aprila]] [[1997]]. Od [[1. januara]] [[2005]] one više ne važe. Vozila s takvim tablicama otada se ne smiju naći na javnim putevima.

== Spisak auto-oznaka slovačkih okruga ==
[[Datoteka:Slovak registration 1708.jpg|thumb|right|180px|Slovačke tablice prije ulaska u EU - '''NR''' znači [[Nitra]]]]
[[Datoteka:Slovak registration 3093.JPG|thumb|right|180px|Slovačke tablice prije ulaska u EU - '''TN''' znači [[Trenčín]]]]
[[Datoteka:Slovak registration 3112.JPG|thumb|right|180px|Slovačke tablice nakon ulaska u UN, bez slovačkog grba - '''TN''' znači Trenčín]]
[[Datoteka:Slovak registration 3183.JPG|thumb|right|180px|Slovačke tablice nakon ulaska u EU, sa zastavom Evropske Unije i sa slovačkim grbom - '''IL''' znači [[Ilava]]]]
{|
|valign=&quot;top&quot; |
* '''BA, BL, BT''' - [[Bratislava]]
* '''BB''' - [[Banská Bystrica]]
* '''BJ''' - [[Bardejov]]
* '''BN''' - [[Bánovce na Bebravi]]
* '''BR''' - [[Brezno]]
* '''BS''' - [[Banská Štiavnica]]
* '''BY''' - [[Bytča]]
* '''CA''' - [[Čadca]]
* '''DK''' - [[Dolný Kubín]]
* '''DS''' - [[Dunajska Streda]]
* '''DT''' - [[Djetva]]
* '''GA''' - [[Galanta]]
* '''GL''' - [[Gelnica]]
* '''HC''' - [[Hlohovec]]
* '''HE''' - [[Humenné]]
* '''IL''' - [[Ilava]]
* '''KA''' - [[Krupina]]
* '''KE''' - [[Košice]]
|valign=&quot;top&quot; |
* '''KK''' - [[Kežmarok]]
* '''KM''' - [[Kysucké Nové Mesto]]
* '''KN''' - [[Komárno]]
* '''KS''' - [[Košice|Košice okolie]]
* '''LC''' - [[Lučenjec]]
* '''LE''' - [[Levoča]]
* '''LM''' - [[Liptovský Mikuláš]]
* '''LV''' - [[Ljevice]]
* '''MA''' - [[Malacky]]
* '''MI''' - [[Mihalovce]]
* '''ML''' - [[Medzilaborce]]
* '''MT''' - [[Martin (grad)|Martin]]
* '''MY''' - [[Myjava]]
* '''NR''' - [[Nitra]]
* '''NM''' - [[Nové Mesto nad Váhom]]
* '''NO''' - [[Námestovo]]
* '''NZ''' - [[Nové Zámky]]
* '''PE''' - [[Partizánske]]
|valign=&quot;top&quot; |
* '''PB''' - [[Považská Bystrica]]
* '''PD''' - [[Prievidza]]
* '''PK''' - [[Pezinok]]
* '''PN''' - [[Piešťany]]
* '''PO''' - [[Prešov]]
* '''PP''' - [[Poprad]]
* '''PT''' - [[Poltar]]
* '''PU''' - [[Púchov (Slovačka)|Púchov]]
* '''RA''' - [[Revuca]]
* '''RK''' - [[Ružomberok]]
* '''RS''' - [[Rimavska Sobota]]
* '''RV''' - [[Rožňava]]
* '''SA''' - [[Šalja (grad)|Šaľa]]
* '''SB''' - [[Sabinov]]
* '''SC''' - [[Senjec]]
* '''SE''' - [[Senica]]
* '''SI''' - [[Skalica]]
* '''SK''' - [[Svidnjik]]
|valign=&quot;top&quot; |
* '''SL''' - [[Stara Ljubovnja]]
* '''SN''' - [[Spiška Nova Ves]]
* '''SO''' - [[Sobrance]]
* '''SP''' - [[Stropkov]]
* '''SV''' - [[Snina]]
* '''TN''' - [[Trenčín]]
* '''TO''' - [[Topoljčani]]
* '''TR''' - [[Turčianske Teplice]]
* '''TS''' - [[Tvrdošín]]
* '''TT''' - [[Trnava]]
* '''TV''' - [[Trebišov]]
* '''VK''' - [[Veľký Krtíš]]
* '''VT''' - [[Vranov na Toploj]]
* '''ZA''' - [[Žilina]]
* '''ZC''' - [[Žarnovica]]
* '''ZH''' - [[Žiar nad Hronom]]
* '''ZM''' - [[Zlate Moravce]]
* '''ZV''' - [[Zvolen]]
|}

== Karta Slovačke s označenim okruzima ==
[[Datoteka:OkresySKECV.png|thumb|550px|left|Slovački okruzi]]
[[Datoteka:BA VM 160.JPG|thumb|right|180px]]
[[Datoteka:Slovakia import-temporary license plate-C 13231.png|thumb|right|180px]]
[[Datoteka:Slovakian license plate for dealers.JPG|thumb|right|180px]]
[[Datoteka:2014.08.29 SK-Donaukraftwerk Gacikovo, Wachdienst.jpg|thumb|right|180px]]
[[Datoteka:Slovakian military license plate.JPG|thumb|right|180px]]
[[Datoteka:Slovakia diplomatic license plate EE 10144.png|thumb|right|180px]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.k-report.net/spz/ Historijat autooznaka na češkom prostoru]
* [http://www.olavsplates.com/slovakia.html www.olavsplates.com - Fotografije registarskih tablica motornih vozila iz Slovačke]

{{Registarske oznake motornih vozila u evropa}}
{{Commonscat|License plates of Slovakia}}

[[Kategorija:Slovačka]]
[[Kategorija:Registarske oznake motornih vozila|Slovačka]]</text>
      <sha1>bznkspf32uxfn2e1c75kf3p89i6lvl3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija kometa</title>
    <ns>10</ns>
    <id>56233</id>
    <revision>
      <id>42579957</id>
      <parentid>42567916</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:15:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Komet]] na [[Šablon:Infokutija kometa]]: doslednost</comment>
      <origin>42567916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3046" sha1="askahebh86yqsypkknxsuh4dfw2evt3" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellspacing=&quot;2&quot; align=&quot;right&quot; style=&quot;width: 25em; text-align: left; font-size: 90%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 130%; background-color: {{{bgcolour|#eeeeee}}}&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot;&gt;{{{ime}}}&lt;/div&gt;
|- 
{{#if:{{{slika|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} | 
! style=&quot;font-size: 90%; text-align: center;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{{veličina slike|250px}}}|{{{opis_slike|}}}]] {{#if:{{{opis_slike|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} | &lt;br /&gt;{{{opis_slike}}}}}
{{!}}-
}}
! style=&quot;font-size: 120%; background: {{{bgcolour|#eeeeee}}};&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | Otkriće
|-
{{#if:{{{otkrio|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! Otkrio
{{!}} {{{otkrio}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{datum_otkrića|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! Datum otkrića
{{!}} {{{datum_otkrića}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{privremena_oznaka|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! Privremena oznaka
{{!}} {{{privremena_oznaka}}} 
{{!}}-
}}
! style=&quot;font-size: 120%; background: {{{bgcolour|#eeeeee}}};&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | Orbitalni elementi{{#if:{{{epoha|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} | &lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Epoha (astronomija)|Epoha]] {{{epoha}}}&lt;/small&gt; }}
|-
{{#if:{{{ekscentricitet|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Ekscentricitet]]
{{!}} {{{ekscentricitet}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{srednja_udaljenost|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! Srednja udaljenost
{{!}} {{{srednja_udaljenost}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{perihel|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Perihel]]
{{!}} {{{perihel}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{afel|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Afel]]
{{!}} {{{afel}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{orbitalni_period|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Orbitalni period]]
{{!}} {{{orbitalni_period}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{inklinacija|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Inklinacija]]
{{!}} {{{inklinacija}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{longituda_uzlaznog_čvora|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Longituda uzlaznog čvora]]
{{!}} {{{longituda_uzlaznog_čvora}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{posljednji_perihel|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! Posljednji prolaz kroz perihel
{{!}} {{{posljednji_perihel}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{sljedeći_perihel|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! Sljedeći prolaz kroz perihel
{{!}} {{{sljedeći_perihel}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{najveći_sjaj|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! Najveći postignuti sjaj
{{!}} {{{najveći_sjaj}}} 
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;

== Korištenje ==
&lt;pre&gt;
{{Komet1
| ime                      = 
| slika                    = 
| opis_slike               = 
| otkrio                   = 
| datum_otkrića            = 
| privremena_oznaka        = 
| epoha                    = 
| ekscentricitet           = 
| srednja_udaljenost       = 
| perihel                  = 
| afel                     = 
| orbitalni_period         = 
| inklinacija              = 
| longituda_uzlaznog_čvora = 
| posljednji_perihel       = 
| sljedeći_perihel         = 
| najveći_sjaj             = 
}}
&lt;/pre&gt;

{{infokvir za predložak
| kat = Kometi
| podkat = DA
| upute = vidi gore
}}
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Astronomske infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>askahebh86yqsypkknxsuh4dfw2evt3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ranko Marinković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>57618</id>
    <revision>
      <id>42580033</id>
      <parentid>42334133</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:21:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <origin>42580033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6940" sha1="b6tjmbo14xgmpqgvpbper5ohoebtdb9" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Ranko Marinković
| slika           = Ranko Marinković.jpg
| širina_slike    = 
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = [[22. veljače]] [[1913]].
| mjesto_rođenja  = {{flagicon|HRV}} [[Vis (grad)|Vis]], [[Hrvatska]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(tada {{flag|Austro-Ugarska}})&lt;/small&gt;
| datum_smrti     = [[28. siječnja]] [[2001]].
| mjesto_smrti    = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| počivalište     = Groblje kod crkve sv. Mikule&lt;br&gt;&lt;small&gt;{{flagicon|HRV}} [[Komiža]], [[Hrvatska]]&lt;/small&gt;
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = 
| rodbina         = Vice Marinković &lt;small&gt;(otac)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;Kata Marinković &lt;small&gt;(teta)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;Soča Marinković &lt;small&gt;(sestra)&lt;/small&gt;
| supružnik       = Branka Rakić &lt;small&gt;(razvod)&lt;/small&gt;
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = Pučka škola na [[Vis]]u&lt;br&gt;Gimnazija u [[Split]]u i [[Zagreb]]u
| alma_mater      = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]
| zanimanje       = pisac, političar, profesor
| period          = [[1939.]] - [[1993.]]
| jezik           = [[hrvatski jezik]]
| pokret          = [[avangarda]], [[druga moderna]]
| žanr            = [[roman]], [[drama]], [[kratka priča]], [[esej]], [[novela]]
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
*''[[Albatros (drama)|Albatros]]'' (drama, [[1939.]])
*&quot;[[Ruke (novela)|Ruke]]&quot; (novela, [[1953.]])
*''[[Glorija (drama)|Glorija]]'' (drama, [[1955.]])
*''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'' (roman, [[1965.]])
&lt;/div&gt;
| nagrade         = {{nowrap|&lt;div&gt;
*[[NIN-ova nagrada]] za roman *''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'' ([[1965.]])
*[[Nagrada Vladimir Nazor]] za književnost ([[1965.]])
*[[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo ([[1975.]])
*[[Nagrada Miroslav Krleža]]
&lt;/div&gt;}}
| uticaj_od       = [[Miroslav Krleža]]
| uticaj_na       = 
| potpis          = 
}}
'''Ranko Marinković''' ([[Vis (grad)|Vis]], [[22. veljače]] [[1913]]. – [[Zagreb]], [[28. siječnja]] [[2001]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i esejist. Bio je romanopisac, novelist i dramski pisac, a eseje i kritike pisao je u području [[književnost]]i, [[Kazalište|kazališta]] i [[film]]a.{{sfn|Visković|2011|p=1}} Najpoznatiji je kao autor romana ''[[Kiklop]]'', djela koje se smatra njegovim najboljim ostvarenjem pripovjedne proze. Među zbirkama novela najpoznatije su mu ''[[Ruke (zbirka)|Ruke]]'', a ''[[Albatros (drama)|Albatros]]'' i ''[[Glorija (drama)|Glorija]]'' često se izdvajaju kao najbolje drame.{{sfn|Solar|2007|p=227}}

Marinković se kao književnik istaknuo još prije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], ali potpuno se afirmirao nakon njega, odnosno godina provedenih u internaciji i izbjeglištvu.{{sfn|Šicel|1971|p=252}} Svojim je ranim novelama objavljenima u ''[[Pečat (časopis)|Pečatu]]'' i praizvedbom [[Groteska|groteske]] ''Albatros'' [[1939.]] godine privukao kritičku pozornost.{{sfn|Visković|2011|p=1}}  U njima se javljaju motivi i likovi predratnoga društva otočne provincije te zanimanje za marginalce i intelektualce koji se nastoje izdvojiti iz svoje okoline, a radnju je svojih djela kasnije smještao i u urbanu, boemsku, [[Zagreb|zagrebačku]] sredinu.{{sfn|Visković|2011|p=1}}  Iako se bavio različitim društvenim kontekstima, Marinković se jednako zanimao za detalje, psihološka stanja likova i društvene apsurde. Svijet je u svojim djelima često prikazivao kao teatar, u skladu s čime mu je pristupao satirički, analizirajući ga do pojedinosti i propitujući smisao ljudskoga postojanja.{{sfn|Frangeš|1987|p=364}}{{sfn|Šicel|1971|p=253}} [[Tin Ujević]] prozvao ga je na temelju takvoga izričaja viškim [[Voltaire|Voltaireom]], nadimkom pod kojim je i danas poznat u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://lektire.skole.hr/zanimljivosti/sjecanje-na-ranka-marinkovica/ |title=Sjećanje na Ranka Marinkovića
 |accessdate=11. travnja 2026 |publisher=e-lektire |date=31. siječnja 2022}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Ranko Marinković rodio se 22. veljače 1913. na [[Vis]]u gdje je završio pučku školu, a potom nastavlja gimnaziju u [[Split]]u i Zagrebu. U Zagrebu je završio [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]]. Surađivao je u ''[[Pečat (časopis)|Pečatu]]'' (1939–1940). Tokom [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] u Splitu je uhićen je od Talijana, te je interniran u logor Ferramonteu (Kalabrija). Nakon pada Italije 1943. odlazi u [[Bari]], i prebacuje se u sinajski zbjeg [[El Shatt]]. Nakon rata radi u Nakladnom zavodu Hrvatske. Potom postaje direktor je Drame zagrebačkoga HNK, gdje službuje između [[1946]]. i [[1950]]. Godinu poslije [[1951]]. postaje profesorom na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost, gdje radi do umirovljenja. Pred kraj života je postao sljedbenik [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] te bio vijećnik [[HDZ]] u Gradskoj skupštini Zagreba. Umire 2001. godine

== Djela ==
* Albatros (1939.)
* Proze (1948.)
* Ni braća ni rođaci (1949.)
* Oko Božje (1949.)
* Pod balkonima (1953.)
* [[Ruke (novela)|Ruke]] (1953.)
* [[Glorija (Marinković)|Glorija]] (1955.)
* Poniženje Sokrata (1959.)
* [[Kiklop (roman)|Kiklop]] (1965.)
* Politeia (1977.)
* Zajednička kupka (1980.)
* Pustinja (1982.)
* [[Never more]] (1993.)

Eseji:
* Geste i grimase (1951.)
* Nevesele oči klauna (1986.)

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
=== Knjige ===
*{{citation | first=Ivo |  last= Frangeš|title=Povijest hrvatske književnosti|year=1987|publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske|location=Zagreb|isbn=86-401-0084-5}}
*{{citation | first=Milivoj |  last= Solar|title=Književni leksikon: pisci, djela, pojmovi|year=2007|publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske|location=Zagreb|isbn=978-953-150-780-6}}
*{{cite book| first=Miroslav|last=Šicel|title=Pregled novije hrvatske književnosti|year=1971|edition=2|publisher=Matica hrvatska|location=Zagreb}}
*{{cite book| editor1-last=Visković|editor1-first=Velimir|title=Hrvatska književna enciklopedija|year=2011|volume=3|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|location=Zagreb|isbn= 978-953-268-019-5
}}
=== Mrežni izvori ===
*{{Cite web |url=https://lektire.skole.hr/zanimljivosti/sjecanje-na-ranka-marinkovica/ |title=Sjećanje na Ranka Marinkovića
 |accessdate=11. travnja 2026 |publisher=e-lektire |date=31. siječnja 2022}}

== Povezano ==
* [[Nagrada Ranko Marinković]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.borut.com/library/texts/marinkovic/ruke/index.htm e-knjiga Ruke]

{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
{{Dobitnici NIN-ove nagrade}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1913|2001|Marinković, Ranko}}

[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski dramski pisci|M]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
[[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]]
[[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]]
[[Kategorija:Biografije, Komiža]]</text>
      <sha1>b6tjmbo14xgmpqgvpbper5ohoebtdb9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580038</id>
      <parentid>42580033</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:27:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42580038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6933" sha1="m7yxo7n21jz4uq2ahxh65yzp5kekuzq" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Ranko Marinković
| slika           = Ranko Marinković.jpg
| širina_slike    = 
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = [[22. veljače]] [[1913]].
| mjesto_rođenja  = {{flagicon|HRV}} [[Vis (grad)|Vis]], [[Hrvatska]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(tada {{flag|Austro-Ugarska}})&lt;/small&gt;
| datum_smrti     = [[28. siječnja]] [[2001]].
| mjesto_smrti    = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| počivalište     = Groblje kod crkve sv. Mikule&lt;br&gt;&lt;small&gt;{{flagicon|HRV}} [[Komiža]], [[Hrvatska]]&lt;/small&gt;
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = 
| rodbina         = Vice Marinković &lt;small&gt;(otac)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;Kata Marinković &lt;small&gt;(teta)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;Soča Marinković &lt;small&gt;(sestra)&lt;/small&gt;
| supružnik       = Branka Rakić &lt;small&gt;(razvod)&lt;/small&gt;
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = Pučka škola na [[Vis]]u&lt;br&gt;Gimnazija u [[Split]]u i [[Zagreb]]u
| alma_mater      = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]
| zanimanje       = pisac, političar, profesor
| period          = [[1939.]] - [[1993.]]
| jezik           = [[hrvatski jezik]]
| pokret          = [[avangarda]], [[druga moderna]]
| žanr            = [[roman]], [[drama]], [[kratka priča]], [[esej]], [[novela]]
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
*''[[Albatros (drama)|Albatros]]'' (drama, [[1939.]])
*&quot;[[Ruke (novela)|Ruke]]&quot; (novela, [[1953.]])
*''[[Glorija (drama)|Glorija]]'' (drama, [[1955.]])
*''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'' (roman, [[1965.]])
&lt;/div&gt;
| nagrade         = {{nowrap|&lt;div&gt;
*[[NIN-ova nagrada]] za roman *''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'' ([[1965.]])
*[[Nagrada Vladimir Nazor]] za književnost ([[1965.]])
*[[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo ([[1975.]])
*[[Nagrada Miroslav Krleža]]
&lt;/div&gt;}}
| uticaj_od       = [[Miroslav Krleža]]
| uticaj_na       = 
| potpis          = 
}}
'''Ranko Marinković''' ([[Vis (grad)|Vis]], [[22. veljače]] [[1913]]. – [[Zagreb]], [[28. siječnja]] [[2001]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i esejist. Bio je romanopisac, novelist i dramski pisac, a eseje i kritike pisao je u području [[književnost]]i, [[Kazalište|kazališta]] i [[film]]a.{{sfn|Visković|2011|p=1}} Najpoznatiji je kao autor romana ''[[Kiklop]]'', djela koje se smatra njegovim najboljim ostvarenjem pripovjedne proze. Među zbirkama novela najpoznatije su mu ''[[Ruke (zbirka)|Ruke]]'', a ''[[Albatros (drama)|Albatros]]'' i ''[[Glorija (drama)|Glorija]]'' često se izdvajaju kao najbolje drame.{{sfn|Solar|2007|p=227}}

Marinković se kao književnik istaknuo još prije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], ali potpuno se afirmirao nakon njega, odnosno nakon godina provedenih u internaciji i izbjeglištvu.{{sfn|Šicel|1971|p=252}} Svojim je ranim novelama objavljenima u ''[[Pečat (časopis)|Pečatu]]'' i praizvedbom [[Groteska|groteske]] ''Albatros'' [[1939.]] godine privukao kritičku pozornost.{{sfn|Visković|2011|p=1}}  U njima se javljaju motivi i likovi predratnoga društva otočne provincije te zanimanje za marginalce i intelektualce koji se nastoje izdvojiti iz svoje okoline, a radnju je svojih djela kasnije smještao i u urbanu, boemsku, [[Zagreb|zagrebačku]] sredinu.{{sfn|Visković|2011|p=1}}  Iako se bavio različitim društvenim kontekstima, Marinković se jednako zanimao za detalje, psihološka stanja likova i društvene apsurde. Svijet je u svojim djelima često prikazivao kao teatar, u skladu s čime mu je pristupao satirički, analizirajući ga do pojedinosti i propitujući smisao ljudskoga postojanja.{{sfn|Frangeš|1987|p=364}}{{sfn|Šicel|1971|p=253}} [[Tin Ujević]] prozvao ga je na temelju takvoga izričaja viškim [[Voltaire|Voltaireom]], nadimkom pod kojim je i danas poznat u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://lektire.skole.hr/zanimljivosti/sjecanje-na-ranka-marinkovica/ |title=Sjećanje na Ranka Marinkovića
 |accessdate=11. travnja 2026 |publisher=e-lektire |date=31. siječnja 2022}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Ranko Marinković rodio se 22. veljače 1913. na [[Vis]]u gdje je završio pučku školu, a potom nastavlja gimnaziju u [[Split]]u i Zagrebu. U Zagrebu je završio [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]]. Surađivao je u ''[[Pečat (časopis)|Pečatu]]'' (1939–1940). Tokom [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] u Splitu je uhićen je od Talijana, te je interniran u logor Ferramonteu (Kalabrija). Nakon pada Italije 1943. odlazi u [[Bari]], i prebacuje se u sinajski zbjeg [[El Shatt]]. Nakon rata radi u Nakladnom zavodu Hrvatske. Potom postaje direktor je Drame zagrebačkoga HNK, gdje službuje između [[1946]]. i [[1950]]. Godinu poslije [[1951]]. postaje profesorom na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost, gdje radi do umirovljenja. Pred kraj života je postao sljedbenik [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] te bio vijećnik [[HDZ]] u Gradskoj skupštini Zagreba. Umire 2001. godine

== Djela ==
* Albatros (1939.)
* Proze (1948.)
* Ni braća ni rođaci (1949.)
* Oko Božje (1949.)
* Pod balkonima (1953.)
* [[Ruke (novela)|Ruke]] (1953.)
* [[Glorija (Marinković)|Glorija]] (1955.)
* Poniženje Sokrata (1959.)
* [[Kiklop (roman)|Kiklop]] (1965.)
* Politeia (1977.)
* Zajednička kupka (1980.)
* Pustinja (1982.)
* [[Never more]] (1993.)

Eseji:
* Geste i grimase (1951.)
* Nevesele oči klauna (1986.)

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
=== Knjige ===
*{{citation | first=Ivo |  last= Frangeš|title=Povijest hrvatske književnosti|year=1987|publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske|location=Zagreb|isbn=86-401-0084-5}}
*{{citation | first=Milivoj |  last= Solar|title=Književni leksikon: pisci, djela, pojmovi|year=2007|publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske|location=Zagreb|isbn=978-953-150-780-6}}
*{{cite book| first=Miroslav|last=Šicel|title=Pregled novije hrvatske književnosti|year=1971|edition=2|publisher=Matica hrvatska|location=Zagreb}}
*{{cite book| editor1-last=Visković|editor1-first=Velimir|title=Hrvatska književna enciklopedija|year=2011|volume=3|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|location=Zagreb|isbn= 978-953-268-019-5
}}
=== Mrežni izvori ===
*{{Cite web |url=https://lektire.skole.hr/zanimljivosti/sjecanje-na-ranka-marinkovica/ |title=Sjećanje na Ranka Marinkovića
 |accessdate=11. travnja 2026 |publisher=e-lektire |date=31. siječnja 2022}}

== Povezano ==
* [[Nagrada Ranko Marinković]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.borut.com/library/texts/marinkovic/ruke/index.htm e-knjiga Ruke]

{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
{{Dobitnici NIN-ove nagrade}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1913|2001|Marinković, Ranko}}

[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski dramski pisci|M]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
[[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]]
[[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]]
[[Kategorija:Biografije, Komiža]]</text>
      <sha1>m7yxo7n21jz4uq2ahxh65yzp5kekuzq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580090</id>
      <parentid>42580038</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:56:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42580090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7194" sha1="6icwxp90wo59gkrlxpnj6ifkwjg39ib" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Ranko Marinković
| slika           = Ranko Marinković.jpg
| širina_slike    = 
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = [[22. veljače]] [[1913]].
| mjesto_rođenja  = {{flagicon|HRV}} [[Vis (grad)|Vis]], [[Hrvatska]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(tada {{flag|Austro-Ugarska}})&lt;/small&gt;
| datum_smrti     = [[28. siječnja]] [[2001]].
| mjesto_smrti    = {{flagicon|HRV}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| počivalište     = Groblje kod crkve sv. Mikule&lt;br&gt;&lt;small&gt;{{flagicon|HRV}} [[Komiža]], [[Hrvatska]]&lt;/small&gt;
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = 
| rodbina         = Vice Marinković &lt;small&gt;(otac)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;Kata Marinković &lt;small&gt;(teta)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;Soča Marinković &lt;small&gt;(sestra)&lt;/small&gt;
| supružnik       = Branka Rakić &lt;small&gt;(razvod)&lt;/small&gt;
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = Pučka škola na [[Vis]]u&lt;br&gt;Gimnazija u [[Split]]u i [[Zagreb]]u
| alma_mater      = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]
| zanimanje       = pisac, političar, profesor
| period          = [[1939.]] - [[1993.]]
| jezik           = [[hrvatski jezik]]
| pokret          = [[avangarda]], [[druga moderna]]
| žanr            = [[roman]], [[drama]], [[kratka priča]], [[esej]], [[novela]]
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
*''[[Albatros (drama)|Albatros]]'' (drama, [[1939.]])
*&quot;[[Ruke (novela)|Ruke]]&quot; (novela, [[1953.]])
*''[[Glorija (drama)|Glorija]]'' (drama, [[1955.]])
*''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'' (roman, [[1965.]])
&lt;/div&gt;
| nagrade         = {{nowrap|&lt;div&gt;
*[[NIN-ova nagrada]] za roman *''[[Kiklop (roman)|Kiklop]]'' ([[1965.]])
*[[Nagrada Vladimir Nazor]] za književnost ([[1965.]])
*[[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo ([[1975.]])
*[[Nagrada Miroslav Krleža]]
&lt;/div&gt;}}
| uticaj_od       = [[Miroslav Krleža]]
| uticaj_na       = 
| potpis          = 
}}
'''Ranko Marinković''' ([[Vis (grad)|Vis]], [[22. veljače]] [[1913]]. – [[Zagreb]], [[28. siječnja]] [[2001]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i esejist. Bio je romanopisac, novelist i dramski pisac, a eseje i kritike pisao je u području [[književnost]]i, [[Kazalište|kazališta]] i [[film]]a.{{sfn|Visković|2011|p=1}} Najpoznatiji je kao autor romana ''[[Kiklop]]'', djela koje se smatra njegovim najboljim ostvarenjem pripovjedne proze. Među zbirkama novela najpoznatije su mu ''[[Ruke (zbirka)|Ruke]]'', a ''[[Albatros (drama)|Albatros]]'' i ''[[Glorija (drama)|Glorija]]'' često se izdvajaju kao njegove najbolje drame.{{sfn|Solar|2007|p=227}}

Marinković se kao književnik istaknuo još prije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], ali potpuno se afirmirao nakon njega, odnosno nakon godina provedenih u internaciji i izbjeglištvu.{{sfn|Šicel|1971|p=252}} Svojim je ranim novelama objavljenim u ''[[Pečat (časopis)|Pečatu]]'' i praizvedbom [[Groteska|groteske]] ''Albatros'' [[1939.]] godine privukao kritičku pozornost.{{sfn|Visković|2011|p=1}}  U njima se javljaju motivi i likovi predratnoga društva otočne provincije te zanimanje za marginalce i intelektualce koji se nastoje izdvojiti iz svoje okoline, a radnju je svojih djela kasnije smještao i u urbanu, boemsku, [[Zagreb|zagrebačku]] sredinu.{{sfn|Visković|2011|p=1}}  Iako se bavio različitim društvenim kontekstima, Marinković se jednako zanimao za detalje, psihološka stanja likova i društvene apsurde. Svijet je u svojim djelima često prikazivao kao teatar, u skladu s čime mu je pristupao satirički, analizirajući ga do pojedinosti i propitujući smisao ljudskoga postojanja.{{sfn|Frangeš|1987|p=364}}{{sfn|Šicel|1971|p=253}} [[Tin Ujević]] prozvao ga je na temelju takvoga izričaja viškim [[Voltaire|Voltaireom]], nadimkom pod kojim je i danas poznat u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://lektire.skole.hr/zanimljivosti/sjecanje-na-ranka-marinkovica/ |title=Sjećanje na Ranka Marinkovića
 |accessdate=11. travnja 2026 |publisher=e-lektire |date=31. siječnja 2022}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Ranko Marinković rodio se 22. veljače 1913. na [[Vis]]u gdje je završio pučku školu, a potom nastavlja gimnaziju u [[Split]]u i Zagrebu. U Zagrebu je završio [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet]]. Surađivao je u ''[[Pečat (časopis)|Pečatu]]'' (1939–1940). Tokom [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] u Splitu je uhićen je od Talijana, te je interniran u logor Ferramonteu (Kalabrija). Nakon pada Italije 1943. odlazi u [[Bari]], i prebacuje se u sinajski zbjeg [[El Shatt]]. Nakon rata radi u Nakladnom zavodu Hrvatske. Potom postaje direktor je Drame zagrebačkoga HNK, gdje službuje između [[1946]]. i [[1950]]. Godinu poslije [[1951]]. postaje profesorom na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost, gdje radi do umirovljenja. Pred kraj života je postao sljedbenik [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] te bio vijećnik [[HDZ]] u Gradskoj skupštini Zagreba. Umire 2001. godine

== Djela ==
* Albatros (1939.)
* Proze (1948.)
* Ni braća ni rođaci (1949.)
* Oko Božje (1949.)
* Pod balkonima (1953.)
* [[Ruke (novela)|Ruke]] (1953.)
* [[Glorija (Marinković)|Glorija]] (1955.)
* Poniženje Sokrata (1959.)
* [[Kiklop (roman)|Kiklop]] (1965.)
* Politeia (1977.)
* Zajednička kupka (1980.)
* Pustinja (1982.)
* [[Never more]] (1993.)

Eseji:
* Geste i grimase (1951.)
* Nevesele oči klauna (1986.)

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
=== Knjige ===
*{{citation | first=Ivo |  last= Frangeš|title=Povijest hrvatske književnosti|year=1987|publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske|location=Zagreb|isbn=86-401-0084-5}}
*{{citation | first=Milivoj |  last= Solar|title=Književni leksikon: pisci, djela, pojmovi|year=2007|publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske|location=Zagreb|isbn=978-953-150-780-6}}
*{{cite book| first=Miroslav|last=Šicel|title=Pregled novije hrvatske književnosti|year=1971|edition=2|publisher=Matica hrvatska|location=Zagreb}}
*{{cite book| editor1-last=Visković|editor1-first=Velimir|title=Hrvatska književna enciklopedija|year=2011|volume=3|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|location=Zagreb|isbn= 978-953-268-019-5
}}
=== Mrežni izvori ===
*{{Cite web |url=https://lektire.skole.hr/zanimljivosti/sjecanje-na-ranka-marinkovica/ |title=Sjećanje na Ranka Marinkovića
 |accessdate=11. travnja 2026 |publisher=e-lektire |date=31. siječnja 2022}}
*{{Cite web |url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/marinkovic-ranko|title=MARINKOVIĆ, Ranko|accessdate=11. travnja 2026 |work=Hrvatski biografski leksikon (1983–2025), mrežno izdanje|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}

{{refend}}
== Povezano ==
* [[Nagrada Ranko Marinković]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.borut.com/library/texts/marinkovic/ruke/index.htm e-knjiga Ruke]

{{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za književnost}}
{{Dobitnici NIN-ove nagrade}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1913|2001|Marinković, Ranko}}

[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski dramski pisci|M]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
[[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]]
[[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]]
[[Kategorija:Biografije, Komiža]]</text>
      <sha1>6icwxp90wo59gkrlxpnj6ifkwjg39ib</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija kraj u Slovačkoj</title>
    <ns>10</ns>
    <id>60439</id>
    <revision>
      <id>42579687</id>
      <parentid>42568083</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:20:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Kraj u Slovačkoj]] na [[Šablon:Infokutija kraj u Slovačkoj]]</comment>
      <origin>42568083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2215" sha1="dwc0o85xy0hqqntq328lmb6eo6rakik" xml:space="preserve">{| class=wikitable border=1 align=right cellpadding=3 cellspacing=0 width=335 style=&quot;margin: 0.5em 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot; 
! colspan=2 | &lt;big&gt;{{{Ime|{{PAGENAME}}}}}&lt;/big&gt;&lt;br /&gt;''{{{Ime svk}}}''
|-
! colspan=2 align=center | [[Datoteka:{{{Mapa1}}}|335px|Položaj {{{Ime gen}}}]]
|-
! Grb
! Zastava
|- style=&quot;background: #ffffff;&quot; align=&quot;center&quot;
| style=&quot;width: 145p;&quot; | {{#if: {{{Slika grba|}}}|[[Datoteka:{{{Slika grba}}}|135px]]|[[Datoteka:Sin escudo.svg|135pxd]]}}
| {{#if: {{{Slika zastave|}}}|[[Datoteka:{{{Slika zastave}}}|200px]]|[[Datoteka:Vlag_ontbreekt.svg|200px]]}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Osnovni podaci
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
| [[Prestonica|Sedište]]: || {{{Sedište}}}
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
| [[Okruzi Slovačke|Broj okruga]]: || {{{Okruga}}}
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
| [[Opštine Slovačke|Broj opština]]: || {{{Opština}}}
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
| [[Gradovi Slovačke|Broj gradova]]: || {{{Gradova}}}
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
| [[Površina]]: || {{SK|a}} [[km²]] {{SK|A}}
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
| [[ISO-3166-2]]: || {{{ISO}}} 
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
|  [[Internet strana]]: || [http://{{{Veb}}} {{{Veb}}}]
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Demografija
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
| [[Stanovništvo]]: || {{SK|p}} &lt;small&gt;({{Skrać|{{SK|y}}|{{SK|Y}}}})&lt;/small&gt;{{SK|P}}
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
| [[Gustina naseljenosti]]: || {{SK|d}} stanovnika/[[km²]]
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
| Procenat [[žena]]: || {{{Žene}}} %
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
| Procenat [[Muškarac|muškaraca]]: || {{{Muškarci}}} %
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Politika
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
| [[Predsednik]]: || {{{Predsednik}}} {{ #if: {{{Stranka|}}}| &lt;/br&gt;({{{Stranka}}}) |}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Mapa okruga
|- style=&quot;background: #fafafa;&quot;
! colspan=2 style=&quot;background: #fafafa;&quot; align=center | [[Datoteka:{{{Mapa2}}}|335px|Okruzi {{{Ime gen}}}]]
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Statistički podaci: [http://{{{Stat}}} MOŠ/MIS]
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Infokutije za državne administrativne podjele|Grad u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Slovački šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dwc0o85xy0hqqntq328lmb6eo6rakik</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Košički kraj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60444</id>
    <revision>
      <id>42579780</id>
      <parentid>42520238</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:53:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1396" sha1="e1esiv3awqx05dzma0y8ajw3cc6fear" xml:space="preserve">{{Kraj u Slovačkoj |
 Ime = Košički kraj |
 Ime gen = Košičkog kraja |
 Ime svk=  Košický kraj |
 Mapa1 = Kosicekrajloc.png |
 Mapa2 = Kosice_okresy.png |
 Slika grba = Coat of Arms of Košice Region.svg |
 Slika zastave = Kosicky vlajka.svg |
 Sedište = [[Košice]] |
 Okruga = 11 |
 Opština = 440 |
 Gradova = 17 |
 ISO = SK-KI |
 Veb = www.kosice-region.sk |
 Stat = www.statistics.sk/mosmis/eng/uroven.jsp?txtUroven=340800 |
 Žene = 51.5 |
 Muškarci = 48.5 |
 Predsednik = Zdenko Tebula |
}}
'''Košički kraj''' ({{jez-svk|Košický kraj}}) se nalazi na [[jugoistok]]u zemlje sa sedištem u [[Košice|Košicama]] i sastoji se od 11 okruga ({{jez-svk|Okres}}):
* [[okrug Gelnjica]] ({{jez-svk|Gelnica}})
* [[okrug Košice I]] ({{jez-svk|Košice I}})
* [[okrug Košice II]] ({{jez-svk|Košice II}})
* [[okrug Košice III]] ({{jez-svk|Košice III}})
* [[okrug Košice IV]] ({{jez-svk|Košice IV}})
* [[Košice-okolina (okrug)|okrug Košice-okolina]] ({{jez-svk|Košice - okolie}})
* [[okrug Mihalovce]] ({{jez-svk|Michalovce}})
* [[okrug Rožňava]] ({{jez-svk|Rožňava}})
* [[Sobrance (okrug)|okrug Sobrance]] ({{jez-svk|Sobrance}})
* [[okrug Spiška Nova Ves]] ({{jez-svk|Spišská Nová Ves}})
* [[okrug Trebišov]] ({{jez-svk|Trebišov}})

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}

== Povezano ==
* [[Košice]]

{{Slovačka}}
{{Commonscat|Košice Region}}

[[Kategorija:Košički kraj| ]]</text>
      <sha1>e1esiv3awqx05dzma0y8ajw3cc6fear</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija objekt dubokog neba</title>
    <ns>10</ns>
    <id>63439</id>
    <revision>
      <id>42579722</id>
      <parentid>42567917</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:48:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Objekt dubokog svemira]] na [[Šablon:Infokutija objekt dubokog neba]]</comment>
      <origin>42567917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2857" sha1="hsfz8mi58gpjhhwifrny8tio2nn5gsa" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: left; border: 1px solid #aaa; 1px;&quot; cellpadding=&quot;3&quot; width=&quot;{{{sirina|300px}}}&quot;
|- style=&quot;background-color:white;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: larger;&quot; width=&quot;300px&quot; | {{{name}}}{{#if: {{{type|}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;{{{type|}}}&lt;/div&gt;&lt;/small&gt;}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; border-bottom: 1px solid #aaa;&quot; | {{#if:{{{image|}}}|{{{image}}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;&lt;div style=&quot;text-align:center&quot;&gt;{{{slika_opis|}}}&lt;/div&gt;&lt;/small&gt;}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background:#FFFFC0; padding-top:3px;&quot;| '''Otkriće'''
|-
{{#if: {{{discoverer|}}}|
! Otkrio
{{!}} {{{discoverer}}}}}
|-
{{#if: {{{discovery_date|}}}|
! Datum otkrića
{{!}} {{{discovery_date}}}}}
|-
{{#if: {{{discovery_place|}}}|
! Mjesto otkrića
{{!}} {{{discovery_place}}}}}
|-
{{#if: {{{designations|}}}|
! Privremena oznaka
{{!}} {{{designations}}}}}
|-
{{#if: {{{designations|}}}|
! Kategorija
{{!}} {{{category}}}}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background:#FFFFC0; padding-top:3px;&quot;| '''Položaj'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Epoha (astronomija)|Epoha]] {{{epoch}}}&lt;/small&gt;{{{position_ref|}}}
|-
{{#if: {{{constellation|}}}|
! [[Zviježđe]]
{{!}} {{{constellation}}}}}
|-
{{#if: {{{dist_ly|}}}|
! [[Udaljenost]]
{{!}} {{{dist_ly}}} [[svjetlosna godina|ly]]}} {{#if: {{{dist_pc|}}}|&amp;nbsp;({{{dist_pc|}}} [[parsek|pc]])}}
|-
{{#if: {{{ra|}}}|
! [[Rektascenzija]]
{{!}} {{{ra}}}}}
|-
{{#if: {{{dec|}}}|
! [[Deklinacija (astronomija)|Deklinacija]]
{{!}} {{{dec}}}}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background:#FFFFC0; padding-top:3px;&quot;| '''Izgled na našem nebu'''{{{appearance_ref|}}}
|-
{{#if: {{{appmag_v|}}}|
! [[Prividna magnituda]]
{{!}} {{{appmag_v}}}}}
|-
{{#if: {{{size_v|}}}|
! Prividne dimenzije &lt;small&gt;(V)&lt;/small&gt;
{{!}} {{{size_v}}}}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background:#FFFFC0; padding-top:3px;&quot;| '''Stvarne osobine objekta'''
|-
{{#if: {{{mag|}}}|
! [[Apsolutna magnituda]]
{{!}} {{{mag}}}}}
|-
{{#if: {{{size|}}}|
! Stvarne dimenzije
{{!}} {{{size}}}}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background:#FFFFC0; padding-top:3px;&quot;| '''Ostalo'''
|-
{{#if: {{{notes|}}}|
! Posebne značajke
{{!}} {{{notes}}}}}
|-
{{#if: {{{names|}}}|
! Druge oznake{{{names_ref|}}}
{{!}} {{{names}}}}}
|}
&lt;noinclude&gt;
{{infookvir za predložak
| kat = Nebeska tijela
| podkat = Objekti dubokog svemira
| upute = -
}}

Infookvir za članke o objektima dubokog svemira.

&lt;!--
nije potpuna: 
== Uporaba ==
{| style=&quot;background: transparent;&quot;
|&lt;pre&gt;{{Objekt dubokog svemira
| name =
| type =
| image =
| epoch = 
| constellation =
| ra = {{RA|00|00|00}}
| dec = {{DEC|±00|00|00}}
| dist_ly =
| dist_pc =
| appmag_v =
| size_v =
| notes =
| names =
}}&lt;/pre&gt;
|}--&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Astronomske infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>hsfz8mi58gpjhhwifrny8tio2nn5gsa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija planinski sistem</title>
    <ns>10</ns>
    <id>66444</id>
    <revision>
      <id>42579761</id>
      <parentid>42568125</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:27:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Planinski masiv]] na [[Šablon:Infokutija planinski sistem]]: +</comment>
      <origin>42568125</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1551" sha1="c018beq56ns1q7gas5b8d3cf4dinq13" xml:space="preserve">{| cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=0 style=&quot;border: 1px solid #999966; float: right; clear: right; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em; background: #ffffff; width: 300px&quot;
!bgcolor=#e7dcc3 colspan=3|{{{ime}}}
|- class=&quot;hiddenStructure{{{deo|}}}&quot; 
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; background: #e7dcc3;&quot; | Dio {{{deo}}}
|-
{{#if:{{{slika|}}}|&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;border-top:1px solid #999966; text-align: center;&quot; colspan=2&gt;[[Datoteka:{{{slika}}}|300px|centar|{{{opis}}}]]&lt;br /&gt;{{{opis|}}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;}}
|-
|style=&quot;border-top: 1px solid #999966; border-right: 1px solid #999966; background: #e7dcc3; width: 100px&quot;|Dužina masiva:||{{{dužina}}} [[km]]
|-
|style=&quot;border-top: 1px solid #999966; border-right: 1px solid #999966; background: #e7dcc3; width: 100px&quot;|Širina masiva:||{{{širina}}} [[km]]
|-
|style=&quot;border-top: 1px solid #999966; border-right: 1px solid #999966; background: #e7dcc3; width: 100px&quot;|Površina masiva:||{{{površina}}} [[km²]]
|-
|style=&quot;border-top: 1px solid #999966; border-right: 1px solid #999966; background: #e7dcc3; width: 100px&quot;|Najviši vrh:|| {{{vrh}}} ({{{visina}}} [[m]])
|-
|style=&quot;border-top: 1px solid #999966; border-right: 1px solid #999966; background: #e7dcc3; width: 100px&quot;|Zaštićene oblasti:||{{{zaštita}}}
|- class=&quot;hiddenStructure{{{država|}}}&quot; 
|style=&quot;border-top: 1px solid #999966; border-right: 1px solid #999966; background: #e7dcc3; width: 100px&quot;|Država:||{{{država}}}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Geografske infokutije]]
[[Kategorija:Šabloni za planine]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>c018beq56ns1q7gas5b8d3cf4dinq13</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anton Bebler</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67944</id>
    <revision>
      <id>42579672</id>
      <parentid>41802285</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T12:53:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Atricapilus</username>
        <id>6257</id>
      </contributor>
      <origin>42579672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2701" sha1="ey47vp602deanrryox64kwo2zy6a6co" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime             = Anton Bebler
| slika           = Anton Bebler.jpg
| širina_slike    = 250px
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = {{Birth date and age|1937|3|10|df=y}}
| mjesto_rođenja  = [[Moskva]], [[SSSR]]
| datum_smrti     = &lt;!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --&gt;
| mjesto_smrti    = 
| prebivalište    = 
| državljanstvo   = Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez
| zanimanje         = politolog, univerzitetski profesor, političar, diplomat
| roditelji       = 
}}
'''Anton Bebler''' (rođen [[10. 3.]] [[1937]] – [[5. aprila|5. 4.]] [[2026.|2026]]) bio je [[Slovenija|slovenački]] [[politikolog]], [[diplomacija|diplomata]] i [[političar]].

== Život ==
Anton Bebler je rođen 10. marta [[1937]]. u Moskvi. Sin je [[narodni heroji Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]] [[Aleš Bebler|Aleša Beblera]]. Diplomirao je na [[Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu|Fakultetu političkih nauka u Beogradu]], a doktorirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Pensilvaniji u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Prof. dr. Anton Bebler je redovni profesor na Fakultetu za društvene nauke [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]].

Godine 1992. se kandidovao za predsednika Slovenije kao kandidat penzionerske stranke [[DESUS]].

Predsednik je Atlantskoga saveta, te se istakao kao jedan od najaktivnijih učesnika referendumske kampanje za ulazak Slovenije u [[NATO]] pakt.

U braku je sa poslanicom slovenačkog parlamenta [[Darja Lavtižar Bebler|Darjom Lavtižar Bebler]].

== Dela ==
Profesor Bebler objavljuje dela na raznim jezicima. Neka od najpozantijih su:
* Military rule in Africa : Dahomey, Ghana, Sierra Leone, and Mali, 1973
* Marksizem in vojaštvo (Marxismus und Militär), 1975 (serbokroatische Ausgabe: Marksizam i vojništvo, 1977)
* Wehrdienstverweigerung in sozialistischen Staaten, in: Europäische Rundschau, Jg 18.1990, S. 107 - 121
* Civil-military relations in post-communist states. Central and Eastern Europe in transition, 1997 ({{ISBN|0-275-95350-5}})

== Vanjske veze ==
* [http://old.fdv.uni-lj.si/osebne/Bebler.HTM Lična prezentacija na stranici Fakulteta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091109185408/http://old.fdv.uni-lj.si/osebne/Bebler.HTM |date=2009-11-09 }}
* [http://www.mladina.si/tednik/200237/clanek/beblerkdo/index.print.html-l2 Kratka biografija u Mladini]

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1937|2026|Bebler, Anton}}

[[Kategorija:Slovenski političari]]
[[Kategorija:Politolozi]]
[[Kategorija:Profesori]]
[[Kategorija:Biografije, Moskva]]
[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]</text>
      <sha1>ey47vp602deanrryox64kwo2zy6a6co</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija potres</title>
    <ns>10</ns>
    <id>71607</id>
    <revision>
      <id>42580031</id>
      <parentid>42568124</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:16:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Potres]] na [[Šablon:Infokutija potres]]</comment>
      <origin>42568124</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2220" sha1="79f8hsydhv7643jc7c6f391zepi7y3h" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox borderless vevent&quot; style=&quot;font-size:90%; width:{{{width|20em}}}; text-align: left; float: right;&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot;
|+ style=&quot;margin-left: inherit; font-size: medium;&quot; | '''&lt;span class=&quot;summary&quot;&gt;{{{naslov|{{{naziv|}}}}}}&lt;/span&gt;'''

{{#if:{{{slika|}}}|
{{!}}-
{{!}}colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;{{!}}[[Datoteka:{{{slika}}}|240px|alt={{{slika alt|}}}|{{{slika ime|}}}]]{{#if:{{{slika ime|}}}|&lt;br /&gt;{{{slika ime}}}}}
&lt;!-- --&gt;|}}{{#if:{{{slika|}}}{{{karta|{{{mapa|}}}}}}||&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Članci o potresima kojima treba slika]]&lt;/includeonly&gt;}}
|-
&lt;!-- --&gt;{{#if:{{{karta|{{{mapa|}}}}}}|
{{!}}-
{{!}}colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;{{!}}[[Datoteka:{{{karta|{{{mapa|}}}}}}|240px|alt={{{karta alt|}}}|{{{slika ime|}}}]]{{#if:{{{slika ime|}}}|&lt;br /&gt;{{{slika ime}}}}}
&lt;!-- --&gt;|}}
&lt;!-- --&gt;{{#if:{{{karta2|}}}|
{{!}}-
{{!}}colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;{{!}}{{{karta2}}}
&lt;!-- --&gt;|}}
|-
{{#if:{{{opis|}}}|
{{!}}colspan=&quot;2&quot; {{!}} &lt;center&gt;{{{caption}}}&lt;/center&gt;}}
|-
!Datum
|{{{datum}}}
|-
{{#if:{{{početak_vrijeme|{{{origintime|}}}}}}|
{{!}} '''Vrijeme početka'''
{{!}} {{{početak_vrijeme|{{{origintime}}}}}}}}
|- class=&quot;note&quot;
{{#if:{{{trajanje|}}}|
{{!}} '''Trajanje'''
{{!}} {{{trajanje}}}}}
|- class=&quot;note&quot;
!Magnituda
|{{{magnituda}}}
|- class=&quot;note&quot;
{{#if:{{{dubina|}}}|
{{!}} '''Dubina'''
{{!}} {{{dubina}}}}}
|-
{{#if:{{{lokacija|}}}|
{{!}} '''Lokacija epicentra'''
{{!}} {{{lokacija}}}}}
|-
{{#if:{{{tip|}}}|
{{!}} '''Tip'''
{{!}} {{{tip}}}}}
|-
!Pogođene&lt;br /&gt;zemlje/oblasti
|{{{pogođene zemlje|{{{pogođena područja|}}}}}}
|-
{{#if:{{{šteta|}}}|
{{!}} '''Ukupna šteta'''
{{!}} {{{šteta}}}}}
|-
{{#if:{{{intenzitet|}}}|
{{!}} '''Maks. intenzitet'''
{{!}} {{{intenzitet}}}}}
|-
{{#if:{{{cunami|}}}|
{{!}} '''Cunami'''
{{!}} {{{cunami}}}}}
|-
{{#if:{{{klizanje tla|}}}|
{{!}} '''Klizanje tla''
{{!}} {{{klizanje tla}}}}}
|-
{{#if:{{{naknadni udari|}}}|
{{!}} '''Naknadni udari'''
{{!}} {{{naknadni udari}}}}}
|-
{{#if:{{{žrtve|}}}|
{{!}} '''Žrtve'''
{{!}} {{{žrtve}}}}}
|-
{{#if:{{{rasjed|}}}|
{{!}} '''Rasjed'''
{{!}} {{{rasjed}}}}}
|}&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
[[Kategorija:Geografske infokutije]]
[[Kategorija:Šabloni za potrese]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>79f8hsydhv7643jc7c6f391zepi7y3h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista radiostanica u Srbiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71952</id>
    <revision>
      <id>42580065</id>
      <parentid>42562714</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:49:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Lista radio-stanica u Srbiji]] na [[Lista radiostanica u Srbiji]]</comment>
      <origin>42562714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33087" sha1="exi01bhdwumqgxmrsko8upfo4ff3bwq" xml:space="preserve">'''Lista radio-stanica u Srbiji''' obuhvata radio stanice sa nacionalnim, regionalnim i lokalnim prostiranjem signala u Republici Srbiji. Mnoge stanice imaju uz naziv i link prema njihovoj internet stranici (ako spisak nije dovršen, ili ako stanica nema sajt, link će izostati).

== Nacionalna pokrivenost ==
Javni servis:
* [[Radio-televizija Srbije]], Radio Beograd ([http://www.radiobeograd.rs/ sajt]).
{|class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Web
!►
|-
|Radio Beograd 1 
|&lt;center&gt;[http://www.radiobeograd.rs/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://rtsradio-live.morescreens.com/RTS_2_001/audio/chunklist.m3u8 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Radio Beograd 2/3 
|&lt;center&gt;[http://www.radiobeograd.rs/ sajt]
|&lt;center&gt;[https://rtsradio-live.morescreens.com/RTS_2_002/audio/chunklist.m3u8 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Radio 202 
|&lt;center&gt;[http://www.radiobeograd.rs/ sajt]
|&lt;center&gt;[https://rtsradio-live.morescreens.com/RTS_2_004/audio/chunklist.m3u8 slušaj]&lt;/center&gt;
|}

Republička radiodifuzna agencija je izdala dozvole za emitovanja ovim radio mrežama&lt;ref&gt;http://www.rra.org.rs/index.php?task=content&amp;id=33&amp;kategorija=32{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;:

{|class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Web
!►
|-
|[[Radio B92|Play (Radio B92)]]
|&lt;center&gt;[http://www.playradio.rs sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://stream.playradio.rs:8443/play.mp3 slušaj] (MP3)&lt;/center&gt;
|-
|Radio S1 
|&lt;center&gt;[https://www.radios.rs/radio/1/radio-s1 sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://stream.radios.rs:9000/;*.mp3 slušaj] (MP3)&lt;/center&gt;
|-
|Radio S2 
|&lt;center&gt;[https://www.radios.rs/radio/11/radio-s2 sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://stream.radios.rs:9002/;*.mp3 slušaj] (MP3)&lt;/center&gt;
|-
|HIT FM
|&lt;center&gt;[https://hitfm.rs/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://streaming.hitfm.rs/hit.mp3 slušaj] (MP3)&lt;/center&gt;
|-
|Karolina 
|&lt;center&gt;[https://karolina.rs/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://streaming.karolina.rs/karolina.mp3 slušaj] (MP3)&lt;/center&gt;
|}

=== Vojvodina ===
Javni servis u Vojvodini: 
* [[Radio Televizija Vojvodine]] ([http://www.rtv.rs/ sajt])

{|class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Web
!►
|-
|Radio Novi Sad 1 (srpski) 
|
|&lt;center&gt;[http://82.117.194.13:9020/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081014053043/http://82.117.194.13:9020/listen.pls |date=2008-10-14 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Novi Sad 2 ([[mađarski jezik|mađarski]]) 
|
|&lt;center&gt;[http://82.117.194.13:9010/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110531070241/http://82.117.194.13:9010/listen.pls |date=2011-05-31 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Novi Sad 3 (ostale manjine) 
|
|&lt;center&gt;[http://82.117.194.13:9030/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110122110338/http://82.117.194.13:9030/listen.pls |date=2011-01-22 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Stotka 
|
|&lt;center&gt;[http://82.117.194.13:9040/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100221004759/http://82.117.194.13:9040/listen.pls |date=2010-02-21 }}&lt;/center&gt;
|}

Regionalni vojvođanski:
* AS FM, Novi Sad ([http://www.radioas.fm/ sajt]) ([http://radioas64.streaming.rs:9530/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100516171248/http://radioas64.streaming.rs:9530/listen.pls |date=2010-05-16 }} 64 kbps)

== Region Grada Beograda (uži deo grada) ==
RRA je 1. jula 2006. izdala dozvole za emitovanje programa u užem delu Grada [[Beograd]]a (kao regionu), među kojima i ovim radio stanicama&lt;ref&gt;http://www.rra.org.rs/index.php?task=content&amp;id=34&amp;kategorija=32{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;:

{|class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Web
!►
|-
|Super FM Beograd  107,9&amp;nbsp;MHz 
|&lt;center&gt;[https://superfm.rs/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://onair.superfm.rs/superfm.mp3 slušaj (MP3)]&lt;/center&gt;
|-
|Nostalgija 105,2 Mhz
|&lt;center&gt;[https://www.nostalgija.rs/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://nostalgie48.streaming.rs:9270/listen.pls slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Naxi radio 96,9&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://www.naxi.co.rs/ sajt]{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://naxi128.streaming.rs:9150/listen.pls slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Radio S4 102,2&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://www.radios4.rs sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://stream.radios.rs:9006/;*.mp3 slušaj (MP3)]&lt;/center&gt;
|-
|Red radio 93,7&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://redradio.rs/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://stream.redradio.rs/sid=1 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Radio Pink 91,3&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://www.pinkradio.rs/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://edge1.pink.rs:1935/radiopinkfta/pink61.smil/playlist.m3u8 slušaj (M3U8)]&lt;/center&gt;
|
|-
|Radio Studio B 99,1&amp;nbsp;MHz    100,8&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[https://www.studiob.rs/radios/stream_stb.php sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://radio.studiob.rs:8004/; slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210513150109/http://radio.studiob.rs:8004/; |date=2021-05-13 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio TRI 95,8&amp;nbsp;MHz
|
|&lt;center&gt;[http://radio3-128.streaming.rs:9200/; slušaj (Winamp)]&lt;/center&gt;
|-
|WTF radio 100,4&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://wtfradio.rs/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://live.wtfradio.rs/wtfradio.mp3 slušaj (MP3)]&lt;/center&gt;
|-
|TDI radio 91,8&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://www.tdiradio.com/ sajt] &lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://streaming.tdiradio.com/tdiradio.mp3 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Top FM 106,8&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://www.topfm.rs/ sajt]
|&lt;center&gt;[http://topfm128.streaming.rs:9280/listen.pls slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Radio Karolina 106,3&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://karolina.rs/ sajt]
|&lt;center&gt;[https://streaming.karolina.rs/karolina.mp3 slušaj (MP3)]&lt;/center&gt;
|-
|Radio Novosti 
|&lt;center&gt;[http://www.radionovosti.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://novosti.radiostreaming.rs/novosti_1 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Radio S3 90,9&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://www.radios3.rs sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://stream.radios.rs:9004/;*.mp3 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Bum Bum radio 89,4&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://www.bumbumradio.rs/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://bumbum-stream.netlogic.rs:8000/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211108133151/http://bumbum-stream.netlogic.rs:8000/listen.pls |date=2021-11-08 }}&lt;ref&gt;http://www.rra.org.rs/index.php?id=63task=novosti{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ovaj i naredni rešenjem od 29. decembra 2008., potvrđeno 23. 11. 2009.&lt;/ref&gt; &lt;/center&gt;
|-
|Radio Jat 90,2&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://www.radiojat.rs/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://streaming.radiojat.rs/radiojat.mp3 slušaj (MP3)]&lt;/center&gt;
|-
|Radio Slovo Ljubve 107,3&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://www.slovoljubve.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://160.153.245.85:8000/stream/1/; slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Rock Radio 96,2&amp;nbsp;MHz
|&lt;center&gt;[http://rockradio.rs/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://mastermedia.shoutca.st/proxy/rockradio?mp=/stream slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211108133149/https://mastermedia.shoutca.st/proxy/rockradio?mp=/stream |date=2021-11-08 }}&lt;/center&gt;
|}

Od 29. novembra 2010. na mestu Bete RFI (107.9) emituje Radio Antena Beograd, a i sajt Bete se preusmerava na Antenu; na ''stream''u Bete ([http://live.betarfi.com/mp3 link] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306143006/http://live.betarfi.com/mp3 |date=2016-03-06 }}) se čuje Antena (mp3 format).

== Regionalne stanice ==
Radio stanice sa regionalnim pokrivanjem&lt;ref&gt;http://www.rra.org.rs/index.php?task=content&amp;id=35&amp;kategorija=32{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} od 21. juna 2007.&lt;/ref&gt;:
* Radio [[Vranje]]
* Radio ''Belle amie'', [[Niš]] [http://www.belami.rs/index.php/radio.html sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100117235431/http://www.belami.rs/index.php/radio.html |date=2010-01-17 }} [https://web.archive.org/web/20091021003414/http://92.60.231.231:8000/listen.pls slušaj]
* Radio Krajina, [[Negotin]] [http://www.opstina-negotin.org.yu/article.php?id_article=64&amp;lg=sr]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (informacija)
* Radio [[Zaječar]] [http://www.rtz.rs/radio.html sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825181806/http://www.rtz.rs/radio.html |date=2010-08-25 }} [http://217.26.213.158:8000/radio.m3u slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130115140208/http://217.26.213.158:8000/radio.m3u |date=2013-01-15 }}
* Radio [[Kruševac]]
* Radio Šumadija, [[Aranđelovac]] [http://trzistesrbije.com/firme/rtvsumadija/?index] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081228065351/http://trzistesrbije.com/firme/rtvsumadija/?index |date=2008-12-28 }} (informacija)
* Radio [[Jagodina]] [http://www.radiojagodina.autentik.net/o_nama.php sajt]
* Radio Luna, [[Užice]] [http://www.anem.org.yu/sr/clanice/Punopravne/Radio/Luna.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091030072207/http://www.anem.org.yu/sr/clanice/Punopravne/Radio/Luna.html |date=2009-10-30 }} (informacija)
* Radio Patak, [[Valjevo]] [http://www.patak.co.rs/ sajt] (neke emisije se mogu čuti)
* Radio AS, [[Šabac]] [http://radioassabac.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100209073318/http://radioassabac.com/ |date=2010-02-09 }} (Adobe Flash Player)
* Radio VK, [[Kikinda]] [http://www.rtv-vk.rs sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160302181102/http://www.rtv-vk.rs/ |date=2016-03-02 }}
* Radio [[Pančevo]] [http://www.pancevo.co.rs/mediji/] (informacija)
* Radio [[Zrenjanin]] [http://www.radio-zrenjanin.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100317115418/http://www.radio-zrenjanin.com/ |date=2010-03-17 }} (Adobe Flash Player pa pokrene Winamp)
* Radio Delta, [[Novi Sad]] [https://www.radiodelta.rs sajt] [http://213.240.61.36:8000/stream slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191024123036/http://213.240.61.36:8000/stream |date=2019-10-24 }}
* Radio Panon, [[Subotica]] [http://www.pannonrtv.com/PannonRTV/news.php sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100109102430/http://www.pannonrtv.com/PannonRTV/news.php |date=2010-01-09 }} [https://web.archive.org/web/20090709234609/http://91.121.202.156:8018/listen.pls slušaj (Winamp)] (radio na mađarskom)
* Radio [[Sombor]] [http://www.radiosombor.co.rs/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100402085456/http://www.radiosombor.co.rs/ |date=2010-04-02 }} 
* Radio Srem, [[Ruma]] [http://www.radiosrem.rs/ sajt] [http://online.radiosrem.rs:8000/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100204033707/http://online.radiosrem.rs:8000/listen.pls |date=2010-02-04 }}
* Radio [[Vrbas (grad)|Vrbas]]
* Radio Blue/Radio Blue plus, [[Odžaci]]
* Radio [[Šid]] [http://www.radiosid.net/ sajt]
* Kan radio, [[Petrovac na Mlavi]] (Melnica) [http://www.kan-radiotv.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100210110757/http://www.kan-radiotv.com/ |date=2010-02-10 }} [https://web.archive.org/web/20100510010504/http://193.37.152.141:7064/listen.pls slušaj]
* Radio [[Leskovac]] (ovaj i naredni rešenjem od 29. decembra 2008.) 
* EM Radio, [[Knjaževac]] [http://knjazevac.tehnomarketnis.rs/vesti/?page_id=111 sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090626024024/http://knjazevac.tehnomarketnis.rs/vesti/?page_id=111 |date=2009-06-26 }} (Adobe Flash Player)
* Radio [[Kragujevac]] [http://www.rtk.co.rs/ sajt] [http://radio.rtk.co.rs:8000/radio.m3u slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121016092458/http://radio.rtk.co.rs:8000/radio.m3u |date=2012-10-16 }}
* Radio Dženarika, [[Čačak]] [http://www.radiodzenarika.net/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101231232604/http://www.radiodzenarika.net/ |date=2010-12-31 }} [http://www.radiodzenarika.net/images/radio.html slušaj (u prozorčetu)]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* Radio [[Požarevac]] [http://www.radiopozarevac.co.rs/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111116074354/http://www.radiopozarevac.co.rs/ |date=2011-11-16 }}
* Star FM Radio, [[Čačak]] [http://www.starfm.rs/site/index.php sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100123190803/http://www.starfm.rs/site/index.php |date=2010-01-23 }} [http://streaming.starfm.rs:7000/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100127095115/http://streaming.starfm.rs:7000/listen.pls |date=2010-01-27 }}
* Drina radio, [[Loznica]] [http://www.drinaradio.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090608001423/http://www.drinaradio.com/ |date=2009-06-08 }}

== Lokalne radio stanice ==
Prema rešenju RRA od 26. februara 2008 &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Stavka 5., iz tri dela |url=http://www.rra.org.rs/index.php?task=odluke_emitovanje&amp;id=32 |access-date=2010-01-25 |archivedate=2009-12-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091211223149/http://rra.org.rs/index.php?id=32&amp;task=odluke_emitovanje |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;.

=== Radiodifuzna oblast 1 (Niš i južna Srbija) ===
* Alt radio, [[Aleksinac]]
* Radio [[Babušnica]]
* Radio [[Bela Palanka]]
* Radio Zona [[Blace]]
* Radio 4S, [[Bojnik]]
* Radio [[Bosilegrad]]
* Ema radio, [[Bujanovac]]
* Radio Caribrod, [[Dimitrovgrad]]
* Radio Koprijan, [[Doljevac]]
* Radio ''Prick'', [[Grdelica]]
* Radio ''Idealle Team'', [[Lebane]]
* [[Leskovac]]:
** Ekos radio
** Radio Leskovac
** Radio 016
** Radio Marija Leskovac
* [[Niš]]
** Radio Seven
** Radio Baltazar 90,5&amp;nbsp;MHz
** Radio Glas 92,0&amp;nbsp;MHz [http://www.radio-glas.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120511155651/http://radio-glas.org/ |date=2012-05-11 }}
** Radio 95,6
** Radio Banker
** Radio Petica [http://www.myspace.com/radiopetica] (na MySpace-u)
** City Radio 
** Fast Radio 
** Radio Nišava
* [[Pirot]]
** Radio Tanuki
** Radio Sport plus
** Radio Pirot
* [[Preševo]]
** Radio Aldi
** Radio Preševo
* [[Prokuplje]]
** Radio Srce
** Most Net radio
** Delfin radio
* Gold radio, [[Surdulica]]
* Radio Bubamara, [[Svrljig]]
* Radio SKAY, [[Trgovište]] [http://www.radioskay.com]
* Radio Han, [[Vladičin Han]]
* Radio Gaga, [[Vlasotince]]
* [[Vranje]]
** Radio Iskon
** OK radio
** Radio Fokus (ne mešati sa nacionalnim radiom)
* Herccullem radio, [[Žitorađa]]

=== Radiodifuzna oblast 2 (jugozapadna Srbija) ===
* [[Novi Pazar]]
** Radio Novi Pazar
** Refref radio
** Radio Yu
* [[Raška]]
** Radio Raška
** Radio Stari Ras
* [[Sjenica]]
** Radio Amaro
* [[Tutin]]
** Radio RS-Sole

=== Radiodifuzna oblast 3 (istočna Srbija) ===
* Radio Bum, [[Boljevac]]
* [[Bor]]
** Radio Sezam
** Radio Kometa 030
* Saška radio, [[Donji Milanovac]]
* Radio Đerdap, [[Kladovo]]
* Radio [[Knjaževac]]
* [[Kučevo]]
** Radio Kučevo
** Radio Zvižd
* [[Radio Televizija Majdanpek|Radio Majdanpek]] [http://www.rtvmajdanpek.com/] (prezentacija)
* [[Negotin]]
** Radio 019
** Radio 501
* Hit radio, [[Salaš (Zaječar)]]
* Radio [[Sokobanja]]
* Radio Galeb, [[Veliko Gradište]]
* [[Zaječar]]
** Radio Tempo
** Radio F Kanal
** Radio Magnum

=== Radiodifuzna oblast 4 (šira teritorija Beograda) ===
* Radio [[Barajevo]] [http://www.barajevo.co.yu/privreda/6.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090325140428/http://www.barajevo.co.yu/privreda/6.htm |date=2009-03-25 }} (prezentacija)
* [[Grocka]]
** Radio Dedal [http://radiodedal.com/hit/gk_hitmusic_J!15_rest_files/_quickstart!!!/QUICKSTART_AUG2009/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100117184110/http://radiodedal.com/hit/gk_hitmusic_J!15_rest_files/_quickstart!!!/QUICKSTART_AUG2009/ |date=2010-01-17 }}
** Puls radio [http://www.radio-puls.net/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100524043050/http://radio-puls.net/ |date=2010-05-24 }}
* Radio [[Lazarevac]] [http://www.radiol.co.rs/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100123211510/http://www.radiol.co.rs/ |date=2010-01-23 }} (prezentacija)
* [[Mladenovac]]
** Radio Mladenovac
** Radio M Plus [http://rtvmplus.tripod.com/index.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306152120/http://rtvmplus.tripod.com/index.html |date=2016-03-06 }} (prezentacija)
* [[Obrenovac]]
** Radio Obrenovac [http://www.radioobrenovac.co.rs/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100211112408/http://radioobrenovac.co.rs/ |date=2010-02-11 }}
** Radio Rom
** MAG radio [http://www.rtvmag.co.rs/magradio.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100728190726/http://www.rtvmag.co.rs/magradio.html |date=2010-07-28 }} (prezentacija)
* Radio Klas, [[Sopot]]

=== Radiodifuzna oblast 5 (Šumadija i Pomoravlje) ===
* Radio Diskos, [[Aleksandrovac]]
* Radio Sunce, Aranđelovac
* Radio [[Brus]]
* Čačak
** Radio Džoker 95,6&amp;nbsp;MHz
** Radio 96
** Radio Čačak
** Ozon radio
** Xanadu radio
* Radio [[Ćićevac]]
* [[Ćuprija]]
** Radio Horreum Margi
** Radio Dak
** Radio Stara čaršija
* [[Despotovac]]
** Radio Puls
** Radio Despotovac
* [[Gornji Milanovac]]
** Radio Stari Milanovac
** Radio Gogy
* Jagodina
** Radio Morava
** Radio Gong
** Radio Ljubav
** Radio Pozitiv
* Kragujevac
** Radio 34
** Radio Zlatousti
** Radio 9
** Radio Bis
** Radio Kragujevac (naveden i među regionalnim stanicama)
** Radio Bravo
** Radio Stari grad
* [[Kraljevo]]
** Radio Bum 108 [http://www.bumradio.net/ sajt] [http://www.bumradio.net/radiobum.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111012142100/http://www.bumradio.net/radiobum.asx |date=2011-10-12 }}
** Radio Kraljevo
** Radio 996
** M radio 
** Radio Melos
* [[Kruševac]]
** Antena radio
** Rubin radio
** Radio Lastavica
* [[Paraćin]]
** M Radio
** Radio Paraćin
* Petrovac na Mlavi
** Radio Mlava
** Radio Petrovac
* Požarevac
** Radio Bravo
** Radio Hit 105
** Radio Požarevac 
** Radio Boom 93 [http://www.boom93.com/ sajt] [http://boom93.com/radio/player.htm slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130902033750/http://boom93.com/radio/player.htm |date=2013-09-02 }}
* Top radio, [[Ražanj]]
* [[Smederevska Palanka]]
** Radio Nova Jasenica (87.9 mhz)
** Radio Moravac
* [[Smederevo]]
** Radio Smederevo
** Luks radio
* Svilajnac
** Radio Čičica
** Radio Resava
* Radio Op-top, [[Topola]]
* [[Trstenik]]
** Radio Trstenik
** Radio Fleš
** Radio Logos
* Radio Plana, [[Velika Plana]]
* [[Vrnjačka Banja]]
** Radio Vrnjačka Banja
** Kult radio

=== Radiodifuzna oblast 6 (Zapadna Srbija, Polimlje) ===
* Radio [[Arilje]]
* Radio Primus, [[Bajina Bašta]]
* Max radio, [[Čajetina]]
* [[Ivanjica]]
** Kruna radio
** Ivanjički radio
** Radio Javor
* [[Kosjerić]]
** Radio Kosjerić
** Radio 106
* Radio D, [[Lučani]]
* Radio Zlatar, [[Nova Varoš]]
* Radio [[Požega (Srbija)|Požega]]
* [[Priboj]]
** Radio Priboj
** Radio Lim
* [[Prijepolje]]
** Radio Enigma
** Radio Mileševa
* Radio San, [[Sevojno]]
* [[Užice]]
** Prvi Radio   98,7&amp;nbsp;MHz
** Radio Užice

=== Radiodifuzna oblast 7 (Zapadna Srbija, Podrinje) ===
* Radio Glas crkve, [[Šabac]]
* Radio As, [[Šabac]]
* Radio Nešvil, [[Bogatić]]
* Radio Petica, [[Koceljeva]]
* Radio [[Krupanj]]
* Radio Pruga, [[Lajkovac]]
* Radio Cer, [[Lipolist]]
* [[Ljubovija]]
** Tup-tup radio
** Radio Soko
** Radio Ljubovija
* [[Loznica]]
** Radio Podrinje
** Radio Lotel
* Radio Drina, [[Mali Zvornik]]
* Radio Opanak, [[Mionica]]
* Radio [[Osečina]]
* Tim radio, [[Prnjavor]]
* Radio [[Šabac]]
* [[Ub]]
** Radio City
** Radio Ub
** MB radio [http://www.radiombub.com/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090625045840/http://www.radiombub.com/ |date=2009-06-25 }}
* [[Valjevo]]
** Radio Valjevo 95.8
** Radio 014 98.2
** Radio Istočnik 100.2
* Radio [[Vladimirci]] 89.5

=== Radiodifuzna oblast 8 (Banat) ===
* Radio [[Ada]] 107.7
* Radio [[Bela Crkva]] 92.4 [http://radiobelacrkva.rs sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190130110803/http://radiobelacrkva.rs/ |date=2019-01-30 }} [http://radiobelacrkva.rs/streaming/popup.html slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190121055123/http://radiobelacrkva.rs/streaming/popup.html |date=2019-01-21 }}
* Panda radio 103,5, [[Kanjiža]]
* Radio [[Kovačica]] 93.2
* Radio Bus 89.5, [[Kovin]]
* Pallas radio 94.8, [[Nova Crnja]]
* Radio Cool 107.7, [[Opovo]]
* Radio Ritam 106.0, [[Pančevo]] [http://www.radioritam.rs/]
* Ami Naksi Radio 89.7, [[Kikinda]]
* [[Vršac]]
** Radio Antena 013 94.0
** Radio Max 94.7
* Radio Far 96.7, [[Alibunar]]
* [[Zrenjanin]]
** Radio Santos
** Radio 105 [https://www.105.rs/ stranica] [http://74.208.177.150/stream slušaj]{{Dead link|date=December 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

=== Radiodifuzna oblast 9 (Bačka i Srem) ===
* Radio Dunav, [[Apatin]] [http://www.radiodunav.com/]   98,7&amp;nbsp;MHz
* Radio Bačka, [[Bač]]   99,1&amp;nbsp;MHz
* [[Bačka Palanka]]
** Radio Bap   95,1&amp;nbsp;MHz
** Radio Tavor
* [[Bačka Topola]]
** Naš radio MM 97,8&amp;nbsp;MHz
** Radio Regije
* Radio Petrovec, [[Bački Petrovac]]   91,4&amp;nbsp;MHz
* Radio Active, [[Bečej]]
* Radio [[Beočin]]   97,8&amp;nbsp;MHz
* Radio [[Futog]]   99,5&amp;nbsp;MHz
* Radio [[Inđija]] [http://www.rtvindjija.co.rs/]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (&quot;internet radio u pripremi&quot;)
* Radio Fruška Gora, [[Ruma]] (Vrdnik)   105,0&amp;nbsp;MHz [http://radiofruskagora.com/]
* Radio Jugović, [[Kać]]   88,2&amp;nbsp;MHz
* Radio [[Kisač]]   103,8&amp;nbsp;MHz
* Radio KULSKA KOMUNA [[Kula]]   89,2&amp;nbsp;MHz
* Novi Sad
** Radio Marija Novi Sad   90,5&amp;nbsp;MHz
** City Radio   91,0&amp;nbsp;MHz
** Radio Beseda   91,8&amp;nbsp;MHz
** [[Radio 021]]   92,2&amp;nbsp;MHz
** Radio Signal   98,8&amp;nbsp;MHz
** Radio Planeta   100,6&amp;nbsp;MHz
** RTI FM   101,0&amp;nbsp;MHz  
** Delta   89,5&amp;nbsp;MHz
** Radio Karolina 104,5&amp;nbsp;MHz
* Radio Donji Srem [[Pećinci]] [http://217.169.211.18:8501/kultura_i_sport/radio_donji_srem.165.html]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (prezentacija)
* Radio [[Odžaci]], [[Ratkovo]]
* No Limit, [[Senta]]
* Sremski Radio, [[Šid]] 89,1&amp;nbsp;MHz
* [[Sombor]]
** Radio Blagovesnik
** Radio Fortuna
* Radio [[Srbobran]]
* Radio Ozon, [[Sremska Mitrovica]]   91,9&amp;nbsp;MHz
* [[Stara Pazova]]
** Radio Stara Pazova [http://www.rsp.co.rs/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120620182932/http://www.rsp.co.rs/ |date=2012-06-20 }}
** Radio Sky
* [[Subotica]]
** Radio Slavoslovlje
** Yu Eco radio
** Prvi radio   103,0&amp;nbsp;MHz
** Radio Subotica
* Radio [[Temerin]]   93,5&amp;nbsp;MHz
* [[Žabalj]]
** Naš radio 107.8&amp;nbsp;MHz
'''Napomena''': Spisak je uglavnom napravljen prema dokumentima [[Republička radiodifuzna agencija|Republičke radiodifuzne agencije]] (u fusnotama). Neke radio stanice (npr. Radio Bor) za koje je utvrđeno da ne emituju nisu navedene; moguće je da ima još takvih. Moguće je da su neke stanice dobile frekvenciju, ali nisu započele emitovanje. Dodate su neke kojih nema u RRA rešenjima (nije jasno jesu li pirati). Za dodatne informacije pogledati [[#Korisni linkovi|korisne linkove]].

== Kosovo i Metohija ==
* Radio KIM ([[Čaglavica]], Centralno Kosovo) 93,9 FM {{pad|2em}} [http://www.radiokim.net/ sajt] 
* Radio Kontakt Plus, [[Kosovska Mitrovica]], 101,9 FM
* Radio [[Goraždevac]] (kod [[Peć]]i), 102,5 FM
* Radio Klokot (južno od [[Gnjilane|Gnjilana]], 101,6 FM {{pad|2em}} [http://www.radioklokot.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161027014820/http://www.radioklokot.com/ |date=2016-10-27 }}
* Radio Herc (sa [[Brezovica|Brezovice]]), 98,9 FM &lt;ref&gt;[http://www.kosmainfo.net/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100506064352/http://www.kosmainfo.net/ |date=2010-05-06 }} Kosma (udruženje radio stanica na srpskom jeziku)&lt;/ref&gt;
* Radio Bravo (Istok, selo Osojane) 96,8 FM [http://ikos.rs www.ikos.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160520231325/http://ikos.rs/ |date=2016-05-20 }} 
* Radio Kosovska Mitrovica (Kosovska Mitrovica) 104.6&amp;nbsp;MHz FM www.radiomitrovicasever.com

== Internet ==

Internet stanice bazirane u Srbiji (prema radiostanica.com):
* Mugadavanje, prvi psychedelic trance radio u Srbiji
* [http://www.tvojportal.com/index.php?option=com_k2&amp;view=itemlist&amp;layout=category&amp;task=category&amp;id=10&amp;Itemid=6 Tvoj radio]{{Dead link|date=October 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }},Jagodina
* [http://www.beotelradio.net/index.php Beotel Radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100124144327/http://www.beotelradio.net/index.php |date=2010-01-24 }}, Beograd
* [http://www.urbancityradio.org Urban City Radio 1, Požarevac] : : http://www.urbancityradio.org : :
* [http://www.urbancityradio.org Urban City Radio 2, Požarevac] : : http://www.urbancityradio.org : :
* [http://www.carskaptica.com/radio/radio.html Carska Ptica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091217100717/http://www.carskaptica.com/radio/radio.html |date=2009-12-17 }}, Kragujevac
* [http://www.cool.co.rs Cool Radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110902093210/http://www.cool.co.rs/ |date=2011-09-02 }}, Beograd
* [http://www.zumbul.com/cricket/news.php Cricket Radio], Beograd
* [http://www.delfinradio.rs/ Delfin Radio], Prokuplje
* [http://www.eibli.com/ Eibli Radio], Niš
* [http://stream.host-galaxy.net/sites/radioela/ Ela Radio]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Aranđelovac
* [http://www.nrg.rs/ Energy Radio Network] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100128213129/http://www.nrg.rs/ |date=2010-01-28 }}, Beograd
* [http://www.gromradio.net/ Grom Radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100106023548/http://www.gromradio.net/ |date=2010-01-06 }}, [[Laznica]] (kod [[Žagubice]])
* [http://www.hotfmsurcin.com/ HotfmSurčin Radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100123121359/http://www.hotfmsurcin.com/ |date=2010-01-23 }}, Beograd
* IN-Puls Radio, Odžaci ([http://www.myspace.com/inpulsradio] na MySpace, tvrde da emituju i na FM)
* Inđija Forum Radio, Inđija
* [http://www.kumradio.com/ Kum Radio], Beograd
* Mad Dog Radio, Sokobanja
* [http://www.marsradio.in/ Mars Radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100209004444/http://www.marsradio.in/ |date=2010-02-09 }}, Požarevac
* MB Radio, Beograd
* Mix Radio, Bor
* [http://www.radiobum.webs.com/ '''Radio Bum'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206132026/http://www.radiobum.webs.com/ |date=2012-02-06 }},'''Prilužje''',[[Kosovo]]
* Muzika iz Srbije, Beograd
** [http://music.fromserbia.net/cirilica.html Radio Ćirilica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100420012012/http://music.fromserbia.net/cirilica.html |date=2010-04-20 }}
** [http://music.fromserbia.net/latinica.html Radio Latinica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090504141854/http://music.fromserbia.net/latinica.html |date=2009-05-04 }}
** [http://music.fromserbia.net/glagoljica.html Radio Glagoljica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090513142035/http://music.fromserbia.net/glagoljica.html |date=2009-05-13 }}
* [http://www.ni5ni6.net/ Ni5Ni6 Radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100315141524/http://www.ni5ni6.net/ |date=2010-03-15 }}, [[Srebrno jezero]]
* [http://www.nrbg.rs/ Novi Radio Beograd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100124014404/http://www.nrbg.rs/ |date=2010-01-24 }}
* [http://pozitivnainterakcija.com/ Pozitivna Interakcija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100404162221/http://pozitivnainterakcija.com/ |date=2010-04-04 }}, Beograd
* [http://www.radio103.rs/ Radio 103], Subotica
* [http://radioantena.co.rs/ Radio Antena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208231929/http://www.radioantena.co.rs/ |date=2010-02-08 }}, Novi Sad
* [http://www.blizine.com/ Radio Blizine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100204020436/http://blizine.com/ |date=2010-02-04 }}, Kruševac
* [http://www.rtklive.com/new/sr/# Radio Blue Sky] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105164245/http://www.rtklive.com/new/sr/ |date=2010-01-05 }} (sajt RTK), [[Priština]]
* [http://www.radiobucko.com/ Radio Bucko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100124124048/http://www.radiobucko.com/ |date=2010-01-24 }}, Novi Sad
* [http://www.bumradio018.com/ Radio Bum 018] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100201062545/http://www.bumradio018.com/ |date=2010-02-01 }}, Niš
* [http://desetka.com/ Radio Desetka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100123085004/http://desetka.com/ |date=2010-01-23 }}, Beograd
* Radio Džungla, Novi Sad
* [http://www.radio.suncewap.com/ Radio Top FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100423072257/http://radio.suncewap.com/ |date=2010-04-23 }}, Arandjelovac
* [http://www.eliteclub10.com/ Radio EliteClub 10] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100106204938/http://www.eliteclub10.com/ |date=2010-01-06 }}, Beograd
* [http://www.radio-fan.org/ Radio Fan], Bajina Bašta
* [http://www.radiofles.net/ Radio Fleš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090505202334/http://www.radiofles.net/ |date=2009-05-05 }}, Kraljevo
* [http://radioistok.wordpress.com/ Radio Istok], Bor
* [http://www.juznivetar.net/jv_radio.html Radio Južni vetar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100216174520/http://www.juznivetar.net/jv_radio.html |date=2010-02-16 }}, Beograd
* [http://www.kica.info/ Radio Kica], Negotin
* [http://www.radiokosovka.com/ Radio Kosovka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100306035932/http://www.radiokosovka.com/ |date=2010-03-06 }}, [[Kosovska Kamenica]]
* [http://www.radiokrajina.rs/index.html Radio Krajina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090822075049/http://www.radiokrajina.rs/index.html |date=2009-08-22 }}, Novi Sad
* [http://www.kudacom.fm/ Radio KudaCOM.fm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100130190848/http://www.kudacom.fm/ |date=2010-01-30 }}, Beograd
* Radio Link, Aranđelovac
* Radio Ljubava, [[Ljubava]]
* Radio Maca FM, Beograd
* Radio Maza, Beograd
* Radio Moravac, [[Lozovik]]
* Radio Neven, Kruševac
* Radio Orion, Inđija
* Radio Panter, Kruševac
* Radio Poljubac, Bujanovac
* Radio Požarevac Online, Požarevac
* Radio Puls, Despotovac
* Radio Ruf, Petrovac na Mlavi
* Radio Šajkaška, Šajkaška
* Radio Sokolica, Kragujevac
* Radio Srna, Futog
* Radio Šumadinac, Arandjelovac
* Radio Team-GIM, Beograd
* Radio Veselje, Niš
* Radio Veselo Srce, Beograd
* Radio X-plode, Novi Sad
* Radio Zavičaj, [[Vitomirica]]
* Radio Zavičaj Plus, [[Godačica]]
* Radio Zemlja Živih, Beograd
* Top3 Radio, Beograd
* TopMusic Radio, Beograd
* Tref Radio, Kruševac
* Vlax Radio, Trstenik

== Reference ==
{{reflist}}

== Povezano ==
* [[Spisak televizijskih stanica u Republici Srbiji]]
Susedni radio:
* [[Spisak radio stanica u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak radio stanica u Hrvatskoj]]
* [[Spisak radio stanica u Crnoj Gori]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.fmnebo.blogspot.com/ FM Nebo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110716095144/http://www.fmnebo.blogspot.com/ |date=2011-07-16 }}, blog spot Vuka Mihajlovića o radiju u Srbiji i okolini.
* [http://www.modli.rs/radio/radio.html &quot;Sav taj radio!&quot;], na sajtu [[Zoran Modli|Zorana Modlija]], vesti o radiju u Srbiji, FM frekvencije u Beogradu i još.
* [http://www.kolumbus.fi/~y600236/fmsrbija/ Kolumbus.fi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090718114319/http://www.kolumbus.fi/~y600236/fmsrbija/ |date=2009-07-18 }} - zvaničan spisak frekvencija (engleski)

Neki sajtovi sa radio stanicama (''one touch''):
* [http://uzivokanali.com/category/radio-stanice-iz-srbije/ UzivoKanali.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150225165102/http://uzivokanali.com/category/radio-stanice-iz-srbije/ |date=2015-02-25 }} - radio stanice uživo iz Srbije na internetu.
* [http://www.radiostanica.com/sr/srbija/stations/ Radiostanica.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100121021728/http://www.radiostanica.com/sr/srbija/stations/ |date=2010-01-21 }} - radio stanice sa ex-Yu prostora i dijaspore, klasične i internet.
* [https://www.radiobalkanuzivo.com/srbijanske-radio-stanice-uzivo/ Radiobalkanuzivo.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250720033759/https://www.radiobalkanuzivo.com/srbijanske-radio-stanice-uzivo/ |date=2025-07-20 }} - istražite bogatu kolekciju radio stanica iz Srbije na jednom mestu - narodna, pop i rok muzika.
* [http://www.zbrka.com/radio-uzivo/ Zbrka.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113042343/http://zbrka.com/radio-uzivo/ |date=2010-01-13 }} (nešto kao radiostanica.com)
* [http://www.yumreza.info/yumreza-2003/Radio,tv,mediji.htm Yu mreža]
* [http://www.slusajteradio.rs/index.html Slušajte radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712101053/http://slusajteradio.rs/index.html |date=2010-07-12 }}
* [http://tune.rs tune.rs - Slusaj radio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100514182143/http://www.tune.rs/ |date=2010-05-14 }}
* [http://www.radiostanice.org/Srbija/ - Radio Stanice uživo - Srbija]

{{Commonscat|Radio stations in Serbia}}

{{Radio-stanice u Evropi}}

[[Kategorija:Srpske radio-stanice| ]]
[[Kategorija:Radio u Srbiji|Stanice]]
[[Kategorija:Radio-stanice po državama|Srbija]]</text>
      <sha1>exi01bhdwumqgxmrsko8upfo4ff3bwq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista radiostanica u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72134</id>
    <revision>
      <id>42580061</id>
      <parentid>42509054</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:48:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Lista radio-stanica u Hrvatskoj]] na [[Lista radiostanica u Hrvatskoj]]</comment>
      <origin>42509054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10862" sha1="0rz8mc2qybzb5mwgqsgoiexj34dncmb" xml:space="preserve">'''Lista radio-stanica u Hrvatskoj''' broji 140 radio stanica s dodjeljenom koncesijom za određeno područje i koji su večinom u privatnom vlasništvu. 

Hrvatski radio je javni servis, a emitira 3 nacionalna programa i 8 regionalnih radio stanica.

== Nacionalne stanice ==
=== Hrvatski radio ===
* HR 1
* HR 2
* HR 3
*Proget Radio
*BalkanSport
=== Privatne radio stanice ===

* Hrvatski katolički radio
* Bravo radio
* Otvoreni radio

== Regionalna razina ==
==== Regionalni centri HRT-a ====
* [[HR Sljeme|Radio Sljeme]]
* [[HR Osijek|Radio Osijek]]
* [[HR Pula|Radio Pula]]
* [[HR Rijeka|Radio Rijeka]]
* [[HR Zadar|Radio Zadar]]
* [[HR Knin|Radio Knin]]
* [[HR Split|Radio Split]]
* [[HR Dubrovnik|Radio Dubrovnik]] 

==== Privatne radio stanice ====

* Radio Kaj – područje [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]], [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]], istočni i središnji dio [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]] te gradovi [[Zagreb]], [[Koprivnica]] i [[Čakovec]]
* [[Radio Dalmacija]] – područje [[Dalmacija|Dalmacije]]

== Županijska i lokalna razina ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! Županija
! Naziv
! [[MHz]]
! Područje koncesije
|-
| rowspan=&quot;10&quot; | [[Zagrebačka županija]]
| Obiteljski radio Ivanić
| 99,4
| Grad [[Ivanić Grad]]
|-
| Radio Martin
| 90,3 &lt;br/&gt; 101,8
| Šire područje grada [[Dugo Selo]]
|-
| Radio Jaska
| 93,8
| Grad [[Jastrebarsko]]
|-
| Radio Samobor
| 93,0
| Grad [[Samobor]]
|-
| Radio Sveta Nedelja
| 97,7
| Grad [[Sveta Nedelja]]
|-
| Radio Zelina
| 92,9
| Grad [[Sveti Ivan Zelina]]
|-
| Gold FM
| 94,9
| Šire područje [[Velika Gorica|grada Velika Gorica]]
|-
| Radio Vrbovec
| 94,5
| Grad [[Vrbovec]]
|-
| Z fm
| 99,5 &lt;br/&gt; 96,0
| Šire područje grada [[Zaprešić|Zaprešića]]
|-
| City-radio
| 88,6 &lt;br/&gt; 104,9
| Grad [[Velika Gorica]], općina [[Lekenik]] i općina [[Kravarsko]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | [[Krapinsko-zagorska županija]]
| Radio Hrvatsko zagorje - Krapina
| 91,5 &lt;br/&gt; 97,9 &lt;br/&gt; 99,2 &lt;br/&gt; 102,2 &lt;br/&gt; 104,9
| Šire područje grada [[Krapina]]
|-
| Radio Marija Bistrica
| 100,4
| Općina [[Marija Bistrica]]
|-
| Radio Stubica
| 95,6 &lt;br/&gt; 106,9
| Šire područje grada [[Donja Stubica]]
|-
| Radio Zabok
| 87,8
| Grad [[Zabok]]
|-
| Radio Zlatar
| 97,9
| Grad [[Zlatar]]
|-
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Sisačko-moslavačka županija]]
| Radio Moslavina
| 101,4
| Šire područje grada [[Kutina]]
|-
| Petrinjski radio
| 106,9
| Grad [[Petrinja]]
|-
| [[Radio Banovina]]
| 96,8 &lt;br/&gt; 99,1
| [[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
| Radio Novska
| 88,3
| Grad [[Novska]]
|-
| Radio Sisak
| 89,4 &lt;br/&gt; 93,1
| Grad [[Sisak]]
|-
| Radio Quirinus
| 91,7 &lt;br/&gt; 97,6 &lt;br/&gt; 97,9 &lt;br/&gt; 104,9
| [[Sisačko-moslavačka županija]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | [[Karlovačka županija]]
| Hrvatski Radio Karlovac
| 90,1
| Šire područje grada [[Karlovac|Karlovca]]
|-
| Trend Radio
| 102,1 &lt;br/&gt; 106,9
| Šire područje grada [[Karlovac|Karlovca]]
|-
| Radio Mrežnica
| 95,4
| Šire područje grada [[Duga Resa|Duge Rese]]
|-
| Radio Ogulin
| 96,6
| Šire područje grada [[Ogulin|Ogulina]]
|-
| Radio Slunj
| 95,2
| Grad [[Slunj]]
|-
| rowspan=&quot;6&quot;| [[Varaždinska županija]]
| Radio Megaton
| 104,9
| Općina [[Vidovec]]
|-
| Sjeverni FM
| 92,8
| Grad [[Ivanec]]
|-
| Radio Ludbreg
| 93,4
| Grad [[Ludbreg]]
|-
| Radio Max
| 99,3
| Općina [[Maruševec]]
|-
| Radio Novi Marof
| 97,5
| Grad [[Novi Marof]]
|-
| Radio Sjeverozapad
| 95,2
| Grad [[Varaždin]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | [[Koprivničko-križevačka županija]]
| Radio Koprivnica
| 91,7 &lt;br/&gt; 95,5 &lt;br/&gt; 98,8 &lt;br/&gt; 101,5
| [[Koprivničko-križevačka županija]]
|-
| Radio Glas Podravine
| 94,1
| Grad [[Koprivnica]]
|-
| Radio Drava
| 92,5
| Grad [[Koprivnica]]
|-
| Radio Križevci
| 96,6
| Grad [[Križevci]]
|-
| Podravski radio
| 87,6
| Grad [[Đurđevac]]
|-
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
| Bjelovarsko-bilogorski radio
| 100,1
| [[Bjelovarsko-bilogorska županija]]
|-
| Super radio
| 89,0
| Grad [[Čazma]]
|-
| Krugoval 93,1 MHz
| 93,1
| Grad [[Garešnica]]
|-
| Radio Daruvar
| 91,5
| Grad [[Daruvar]]
|-
| Radio Grubišno Polje
| 95,1
| Grad [[Grubišno Polje]]
|-
| Radio Terezija
| 93,9 &lt;br/&gt; 99,2
| Grad [[Bjelovar]]
|-
| rowspan=&quot;9&quot; | [[Primorsko-goranska županija]]
| Radio Jadranka Mali Lošinj
| 92,8
| Grad [[Mali Lošinj]]
|-
| Pomorski Radio Bakar
| 95,8
| Dio grada [[Bakar|Bakra]]
|-
| Totalni FM Rijeka
| 96,5 &lt;br/&gt; 104,2
| [[Primorsko-goranska županija]]
|-
| Radio Gorski kotar
| 89,6 &lt;br/&gt; 92,4 &lt;br/&gt; 95,0 &lt;br/&gt; 107,1
| Grad [[Delnice]]
|-
| Radio otok Krk
| 89,2 &lt;br/&gt; 96,0 &lt;br/&gt; 96,3
| Šire područje grada [[Krk|Krka]]
|-
| Radio Rab
| 92,6
| Grad [[Rab]]
|-
| Soundset Trsat
| 87,6
| [[Primorsko-goranska županija]]
|-
| Radio Korzo
| 98,4
| Grad [[Rijeka (grad)|Rijeka]]
|-
| Radio Marija
| 88,8
| Grad [[Rijeka 2020 EPK|Rijeka]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Ličko-senjska županija]]
| Hrvatski radio Otočac
| 90,1 &lt;br/&gt; 93,0 &lt;br/&gt; 107,6
| Šire područje grada [[Otočac|Otočca]]
|-
| Radio Senj
| 90,8 &lt;br/&gt; 99,8
| Grad [[Senj]]
|-
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Virovitičko-podravska županija]]
| Županijski Radio Virovitica
| 91,8 &lt;br/&gt; 92,9 &lt;br/&gt; 93,7 &lt;br/&gt; 96,3
| [[Virovitičko-podravska županija]]
|-
| Radio Orahovica
| 95,7
| Grad [[Orahovica]]
|-
| Pitomi Radio
| 93,5
| Općine [[Pitomača]], [[Špišić Bukovica]], [[Kloštar Podravski]] i [[Podravske Sesvete]]
|-
| Gradski radio Virovitica
| 97,0
| Grad [[Virovitica]]
|-
| Radio Marija
| 88,3
| Šire područje grada [[Virovitica|Virovitice]]
|-
| Radio Slatina
| 107,4
| Grad [[Slatina]]
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | [[Požeško-slavonska županija]]
| Soundset Požega
| 92,4 &lt;br/&gt; 99,0
| [[Požeško-slavonska županija]]
|-
| Radio Vallis Aurea
| 90,2 &lt;br/&gt; 96,7
| Šire područje grada [[Požega|Požege]]
|-
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Brodsko-posavska županija]]
| Radio Slavonija
| 88,6 &lt;br/&gt; 89,1 &lt;br/&gt; 94,3
| [[Brodsko-posavska županija]]
|-
| Soundset Brod
| 101,3
| Grad [[Slavonski Brod]]
|-
| Radio 92 FM
| 92,0
| Grad [[Slavonski Brod]]
|-
| Radio Nova Gradiška
| 98,1
| Grad [[Nova Gradiška]]
|-
| Radio Prkos
| 91,0
| Grad [[Nova Gradiška]]
|-
| Radio Bljesak
| 105,5
| Općina [[Okučani]]
|-
| rowspan=&quot;5&quot; | [[Zadarska županija]]
| [[Antena Zadar]]
| 97,2
| Grad [[Zadar]]
|-
| Radio Biograd na Moru
| 94,0
| Šire područje grada [[Biograd na Moru|Biograda na Moru]]
|-
| Novi Radio
| 89,3 &lt;br/&gt; 102,6 &lt;br/&gt; 103,8
| [[Zadarska županija]]
|-
| Radio Benkovac
| 93,0
| Šire područje grada [[Benkovac|Benkovca]]
|-
| Radio 057
| 91,0
| Grad [[Zadar]]
|-
| rowspan=&quot;11&quot; | [[Osječko-baranjska županija]]
| Slavonski Radio
| 89,7 &lt;br/&gt; 91,0 &lt;br/&gt; 100,6 &lt;br/&gt; 106,2
| [[Osječko-baranjska županija]]
|-
| Gradski radio
| 99,1
| Grad [[Osijek]]
|-
| Studentski radio UNIOS
| 107,8
| Grad [[Osijek]]
|-
| Hrvatski Radio Valpovština
| 89,0
| Grad [[Valpovo]]
|-
| Novi Radio
| 99,5
| Grad [[Đakovo]]
|-
| Radio Beli Manastir
| 96,9
| Grad [[Beli Manastir]]
|-
| Radio Baranja
| 88,0
| Grad [[Beli Manastir]]
|-
| Radio Donji Miholjac
| 92,3
| Grad [[Donji Miholjac]]
|-
| Radio Našice
| 88,7
| Grad [[Našice]]
|-
| Radio Đakovo
| 87,6 &lt;br/&gt; 100,2
| Šire područje grada [[Đakovo|Đakova]]
|-
| Gradski radio Belišće - Naš radio
| 101,3
| Grad [[Belišće]]
|-
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Šibensko-kninska županija]]
| Radio Drniš
| 89,0
| Grad [[Drniš]]
|-
| Radio Ritam
| 106,4
| Grad [[Šibenik]]
|-
| Županijski Radio Šibenik
| 88,6 &lt;br/&gt; 100,7 &lt;br/&gt; 104,9 &lt;br/&gt; 92,8
| [[Šibensko-kninska županija]]
|-
| rowspan=&quot;6&quot; | [[Vukovarsko-srijemska županija]]
| Radio Dunav
| 101,5
| Grad [[Vukovar]]
|-
| [[Hrvatski radio Vukovar]]
| 95,4 &lt;br/&gt; 104,1 &lt;br/&gt; 107,2
| [[Vukovarsko-srijemska županija]]
|-
| Radio Županja
| 97,5
| Šire područje grada [[Županja|Županje]]
|-
| Radio Ilok
| 101,3
| Grad [[Ilok]]
|-
| Radio Vinkovci
| 90,2
| Grad [[Vinkovci]]
|-
| Radio Borovo
| 100,7
| Općina [[Borovo]]
|-
| rowspan=&quot;11&quot; | [[Splitsko-dalmatinska županija]]
| Radio Imotski
| 107,4
| Grad [[Imotski]]
|-
| Hit Radio
| 104,9
| Šire područje grada [[Sinj|Sinja]]
|-
| Radio Nautic
| 90,5
| Otok [[Vis]]
|-
| Radio Marija
| 97,2
| Grad [[Split]]
|-
| Megamix Radio Hvar
| 94,7 &lt;br/&gt; 95,4
| Šire područje grada [[Hvar|Hvara]]
|-
| Totalni FM Split
| 93,6 &lt;br/&gt; 96,8 &lt;br/&gt; 99,3
| [[Splitsko-dalmatinska županija]]
|-
| Radio Biokovo
| 105,0
| Grad [[Vrgorac]]
|-
| Radio Makarska Rivijera
| 97,6 &lt;br/&gt; 98,4
| Grad [[Makarska]]
|-
| [[Radio Brač]]
| 91,8 &lt;br/&gt; 102,7 &lt;br/&gt; 106,0
| Otok [[Brač]]
|-
| Gradski radio Trogir
| 95,6
| Grad [[Trogir]]
|-
| Radio Sunce
| 90,9 &lt;br/&gt; 92,9
| Šire područje grada [[Split|Splita]]
|-
| rowspan=&quot;7&quot; | [[Istarska županija]]
| Radio Istra
| 88,0 &lt;br/&gt; 88,7 &lt;br/&gt; 92,1 &lt;br/&gt; 96,9 &lt;br/&gt; 97,9 &lt;br/&gt; 98,0 &lt;br/&gt; 98,5 &lt;br/&gt; 107,3
| [[Istra]] i [[Kvarnerski zaljev|Kvarner]]
|-
| Radio Maestral
| 95,4
| Grad [[Pula]]
|-
| Radio Centar Studio Poreč
| 89,6 &lt;br/&gt; 93,6
| Grad [[Poreč]]
|-
| Radio Labin
| 91,0 &lt;br/&gt; 93,2 &lt;br/&gt; 95,0 &lt;br/&gt; 99,7
| Grad [[Labin]]
|-
| Radio Eurostar
| 101,7
| Grad [[Buje]]
|-
| Soundset Giardini
| 87,7 
| Grad [[Pula]]
|-
| Rovinj FM
| 88,5 &lt;br/&gt; 90,7 &lt;br/&gt; 94,8
| Grad [[Rovinj]]
|-
| rowspan=&quot;8&quot; | [[Dubrovačko-neretvanska županija]]
| Radio Blato
| 92,0
| Općina [[Blato]]
|-
| Radio Delta
| 97,0
| Grad [[Metković]]
|-
| Radio Korčula
| 107,5
| Grad [[Korčula]]
|-
| Radio-M
| 90,1
| Općina [[Vela Luka]]
|-
| Radio Ploče
| 94,5
| Grad [[Ploče]]
|-
| Soundset Ragusa
| 93,4 &lt;br/&gt; 96,3 &lt;br/&gt; 99,6 &lt;br/&gt; 107,0
| [[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|-
| Unidu radio
| 97,5
| Dio grada [[Dubrovnik|Dubrovnika]]
|-
| Radio Val
| 96,5
| Općina [[Vela Luka]]
|-
| rowspan=&quot;4&quot; | [[Međimurska županija]]
| Hrvatski radio Čakovec
| 98,0
| [[Međimurska županija]]
|-
| Radio 105
| 104,0
| Šire područje grada [[Mursko Središće]]
|-
| Radio 1
| 105,6
| Šire područje grada [[Čakovec|Čakovca]]
|-
| Studio M
| 98,8
| Grad [[Prelog]]
|-
| rowspan=&quot;8&quot; | [[Zagreb|Grad Zagreb]]
| Antena Zagreb
| 89,7
| [[Zagrebačka županija]]
|-
| [[Radio 101]]
| 101,0
| [[Zagrebačka županija]]
|-
| [[Soundset Plavi]]
| 89,1 &lt;br/&gt; 98,0
| [[Zagreb|Grad Zagreb]]
|-
| Laganini FM
| 93,6 &lt;br/&gt; 104,5
| [[Zagreb|Grad Zagreb]]
|-
| Enter Zagreb
| 97,0 &lt;br/&gt; 99,0
| Istočni dio grada [[Zagreb|Zagreba]]
|-
| Radio Marija
| 96,4 &lt;br/&gt; 106,8
| [[Zagreb|Grad Zagreb]]
|-
| Radio Student
| 100,5
| dio grada [[Zagreb|Zagreba]]
|-
| Yammat FM
| 102,5
| [[Zagreb|Grad Zagreb]]
|}

== Izvori ==
* [https://pmu.e-mediji.hr/Public/PregledRadioNakladnici.aspx Popis radio postaja u RH sa službene stranice agencije za elektonične medije]{{Dead link|date=June 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://fmscan.org/net3.php?r=f&amp;m=s&amp;itu=HRV FMSCAN.org]

{{Radio-stanice u Evropi}}

[[Kategorija:Hrvatske radio-stanice| ]]
[[Kategorija:Radio u Hrvatskoj|Stanice]]
[[Kategorija:Radio-stanice po državama|Hrvatska]]</text>
      <sha1>0rz8mc2qybzb5mwgqsgoiexj34dncmb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista radiostanica u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73447</id>
    <revision>
      <id>42580079</id>
      <parentid>42557531</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:51:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Lista radio-stanica u Bosni i Hercegovini]] na [[Lista radiostanica u Bosni i Hercegovini]]</comment>
      <origin>42557531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39499" sha1="0515gyccyulcodeduur29he5r2y2zdc" xml:space="preserve">{{čišćenje}}
Ovo je '''lista [[radio]]-stanica u [[BiH|Bosni i Hercegovini]]'''.

== Nacionalno pokrivanje ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ime 
!Internet
!Slušanje
|-
|[[Radiotelevizija Bosne i Hercegovine|BH radio 1]]
|&lt;center&gt;[http://www.bhrt.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[mms://media.bih.net.ba/bhradio1 slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130127151020/http://media.bih.net.ba/bhradio1 |date=2013-01-27 }}&lt;/center&gt;
|-
|BN Radio
|&lt;center&gt;[http://www.radiobn.net/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://stream.rtvbn.com:8522/listen.pls slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Bobar Radio
|&lt;center&gt;[http://www.radiobobar.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://ns1.scwlan.net:9111/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724055749/http://ns1.scwlan.net:9111/listen.pls |date=2011-07-24 }}&lt;/center&gt;
|-
|Nes Radio
|[https://www.nesradio.com Sajt]
|[http://uzivo.nesradio.com/ Slušaj]
|}

== Regionalne stanice ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Region
!Ime
!Internet
!Slušanje
|-
|[[Brčko Distrikt]]
|Radio Brčko
|&lt;center&gt;[http://www.radio-brcko.co.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100305122037/http://www.radio-brcko.co.ba/ |date=2010-03-05 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://91.191.0.45:8000/ slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|-valign=&quot;top&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;|[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]
|[[Radio-Televizija Federacije BiH|Radio FBiH]]
|&lt;center&gt;[http://www.rtvfbih.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://radiotime.com/WebTuner.aspx?IgnoreStreams=1&amp;StationId=37053&amp; slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Herceg-Bosne
|&lt;center&gt;[http://www.rtv-hb.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtv-hb.com/live.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100815234954/http://www.rtv-hb.com/live.pls |date=2010-08-15 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radiopostaja Mir Međugorje
|&lt;center&gt;[http://radio-medjugorje.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://bravo856.server4you.de:23565/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091208014004/http://bravo856.server4you.de:23565/listen.pls |date=2009-12-08 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Republika Srpska]]
|[[Radio Televizija Republike Srpske|Radio Republike Srpske]]
|&lt;center&gt;[http://www.rtrs.tv/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://uzivo.rtrs.tv/arhiva/emitovanje/radio.php slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100127125037/http://uzivo.rtrs.tv/arhiva/emitovanje/radio.php |date=2010-01-27 }}&lt;/center&gt;
|}

== Lokalne stanice ==
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible&quot;
!Mesto
!Ime
!Frekvencija ([[MHz]])
!Internet
!Slušanje
|-
|-valign=&quot;top&quot;
|rowspan=&quot;10&quot;|[[Banja Luka]]
|BIG Radio 1
|&lt;center&gt;93,6&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.bigradiobl.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://india249.server4you.de:7400/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|BIG Radio 2
|&lt;center&gt;91,5&lt;br /&gt;93,6&lt;br /&gt;97,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.bigradiobl.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://hotel331.server4you.de:9100/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100204073126/http://hotel331.server4you.de:9100/listen.pls |date=2010-02-04 }}&lt;/center&gt;
|-
|BIG Radio 3
|&lt;center&gt;96,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.bigradiobl.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://india348.server4you.de:7500/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|Hard Rock Radio
|&lt;center&gt;102,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.hardrockradiocafe.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090620084515/http://www.hardrockradiocafe.com/ |date=2009-06-20 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Nes radio Banja Luka|Nes Radio]]
|&lt;center&gt;87,7&lt;br /&gt;88,4&lt;br /&gt;89,7&lt;br /&gt;95,5&lt;br /&gt;99,3&lt;br /&gt;106,4&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.nesradio.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|Gradski FM
|&lt;center&gt;95,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.gradski.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180805135512/http://gradski.com/ |date=2018-08-05 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|Radio Agape
|&lt;center&gt;94,4&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://ba.radiostanica.com/player.php?id=527 slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|Kontakt radio
|&lt;center&gt;99,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://mojkontakt.com sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://kontaktradio.com slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|[[Radio Uno Banja Luka|Radio Uno]]
|&lt;center&gt;107,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.unoradiobl.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://titan.blic.net:8002/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723025406/http://titan.blic.net:8002/listen.pls |date=2011-07-23 }}&lt;/center&gt;
|-
|Vikom Radio
|&lt;center&gt;89,6&lt;br /&gt;91,1&lt;br /&gt;105,3&lt;br /&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.vikom.tv/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.vikom.tv/audio/listen.m3u slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|-valign=&quot;top&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;|[[Bihać]]
|Novi Radio Bihać
|&lt;center&gt;101,6&lt;br /&gt;105,8&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.noviradiobihac.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190123010252/http://www.noviradiobihac.com/ |date=2019-01-23 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://media.bih.net.ba/noviradiobihac/noviradiobihac.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723143905/http://media.bih.net.ba/noviradiobihac/noviradiobihac.asx |date=2011-07-23 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Bihać
|&lt;center&gt;92,3&lt;br /&gt;94,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvbihac.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120614063955/http://rtvbihac.ba/ |date=2012-06-14 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://media.bih.net.ba/radiobihac/radiobihac.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723143909/http://media.bih.net.ba/radiobihac/radiobihac.asx |date=2011-07-23 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Unsko-sanskog kantona
|&lt;center&gt;89,9&lt;br /&gt;90,9&lt;br /&gt;96,2&lt;br /&gt;99,5&lt;br /&gt;105,1&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvusk.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvusk.ba/web/modules/mod_ngs_shoutcast/singleplaylist.php?ip=195.222.33.217&amp;port=8002&amp;format=PLS slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100819000617/http://www.rtvusk.ba/web/modules/mod_ngs_shoutcast/singleplaylist.php?ip=195.222.33.217&amp;port=8002&amp;format=PLS |date=2010-08-19 }}&lt;/center&gt;
|-
|-valign=&quot;top&quot;
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Bijeljina]]
|Bobar Radio
|&lt;center&gt;88,9&lt;br /&gt;92,2&lt;br /&gt;95,3&lt;br /&gt;100,9&lt;br /&gt;101,3&lt;br /&gt;102,8&lt;br /&gt;104,7&lt;br /&gt;105,5&lt;br /&gt;105,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiobobar.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|
|-
|Bobar Radio B2
|&lt;center&gt;107,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiobobar.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|
|-
|Daš Extra
|&lt;center&gt;88,9&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;[http://www.dasextra.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://79.143.173.18:5000/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|SIM RADIO 
|&lt;center&gt;103,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.panradio.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://tv.stream-music.net:8602/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091001074419/http://tv.stream-music.net:8602/listen.pls |date=2009-10-01 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio DAŠ
|&lt;center&gt;103,5&lt;br /&gt;105,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiodas.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://static.135.87.46.78.clients.your-server.de:5050/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Slobomir
|&lt;center&gt;88,4&lt;br /&gt;89,8&lt;br /&gt;96,3&lt;br /&gt;98,3&lt;br /&gt;101,8&lt;br /&gt;102,6&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://rtvslobomir.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140805031046/http://rtvslobomir.com/ |date=2014-08-05 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://176.9.110.46:9911/ slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Bijela]]
|Obiteljski Radio Valentino 
|&lt;center&gt;88,0&lt;br /&gt;92,4&lt;br /&gt;93,2&lt;br /&gt;93,7&lt;br /&gt;94,3&lt;br /&gt;95,2&lt;br /&gt;95,6&lt;br /&gt;97,8&lt;br /&gt;97,9&lt;br /&gt;98,4&lt;br /&gt;99,7&lt;br /&gt;102,9&lt;br /&gt;104,1&lt;br /&gt;105,3&lt;br /&gt;105,5&lt;br /&gt;106,7&lt;br /&gt;107,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.valentinobh.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|
|-
|Bileća
|Radio Padrino
|89,1
|                      [https://www.radiopadrino.com sajt]
|[https://www.radiopadrino.com sajt]
|-
|[[Bileća]]
|Radio Bileća
|&lt;center&gt;92,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Bosanska Krupa]]
|Radio Bosanska Krupa
|&lt;center&gt;97,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiobk.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[mms://media.bih.net.ba/radiobosanskakrupa slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140625184506/http://media.bih.net.ba/radiobosanskakrupa |date=2014-06-25 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Bratunac]]
|UPSMedia Radio
|&lt;center&gt;103,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://www.upsmedia.ba sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://s40.myradiostream.com:18874 slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Brčko]]
|Radio Brčko
|&lt;center&gt;92,8&lt;br /&gt;94,8&lt;br /&gt;105,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio-brcko.co.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100305122037/http://www.radio-brcko.co.ba/ |date=2010-03-05 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://91.191.0.45:8000/listen.pls slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Hit Radio
|&lt;center&gt;89,6&lt;br /&gt;101,1&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvhit.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://ns1.scwlan.net:8534/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724055741/http://ns1.scwlan.net:8534/listen.pls |date=2011-07-24 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Breza]]
|Radio Breza
|&lt;center&gt;100,1&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiobreza.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Bugojno]]
|Radio Bugojno
|&lt;center&gt;101,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Busovača]]
|Radio Busovača
|&lt;center&gt;101,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio-busovaca.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://178.209.2.100:7010/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110827004450/http://178.209.2.100:7010/listen.pls |date=2011-08-27 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Cazin]]
|Radio Cazin
|&lt;center&gt;89,9&lt;br /&gt;98,8&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvcazin.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[mms://media.bih.net.ba//rtvcazin slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200423203250/http://media.bih.net.ba/rtvcazin |date=2020-04-23 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Čapljina]]
|Radio Postaja Čapljina
|&lt;center&gt;91,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio-capljina.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;
|-
|-valign=&quot;top&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Doboj]]
|Radio Doboj
|&lt;center&gt;96,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio.doboj.net/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100217025938/http://www.radio.doboj.net/ |date=2010-02-17 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|Radio Džungla
|&lt;center&gt;101,1&lt;br /&gt;106,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.dzungla.net/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://mobile.ba:16000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304124507/http://mobile.ba:16000/ |date=2016-03-04 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Doboj Jug]]
|Radio Zos
|&lt;center&gt;107,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Donji Vakuf]]
|Radio Donji Vakuf
|&lt;center&gt;88,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiodonjivakuf.com.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://69.4.225.73:8110/;listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Drvar]]
|Radio Drvar
|&lt;center&gt;89,5&lt;br /&gt;92,8&lt;br /&gt;100,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Dubica]]
|Dub Radio
|&lt;center&gt;96,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.dub-radio.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517034803/http://dub-radio.com/ |date=2014-05-17 }}&lt;/center&gt;
|
|-
|[[Foča]]
|Radio Foča
|&lt;center&gt;96,4&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|Gacko
|Radio Padrino
|106,5
|                      [https://www.radiopadrino.com sajt]
|[https://www.radiopadrino.com sajt]
|-
|[[Gacko]]
|Radio Gacko
|&lt;center&gt;90,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Goražde]]
|Radio Goražde
|&lt;center&gt;91,1&lt;br /&gt;101,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvbpk.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://s1.myradiostream.com:11874/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110826125016/http://s1.myradiostream.com:11874/listen.pls |date=2011-08-26 }}&lt;/center&gt;
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Gradačac]]
|Radio Gradačac
|&lt;center&gt;98,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|Bet Fratelo Radio Gradačac
|&lt;center&gt;99,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiobet.eu// sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130724120541/http://www.radiobet.eu/ |date=2013-07-24 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.uzivoradio.com/bet-fratello-gradacac.html slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|[[Gračanica (BiH)|Gračanica]]
|Radio Gračanica
|&lt;center&gt;87,6&lt;br /&gt;95,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.bkc-gracanica.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130521085241/http://www.bkc-gracanica.ba/ |date=2013-05-21 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Grude]]
|Radio Grude
|&lt;center&gt;90,9&lt;br /&gt;95,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiogrude.net/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://pa-hosting.de:8012/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Ilijaš]]
|Radio Ilijaš
|&lt;center&gt;89,7&lt;br /&gt;99.0&lt;br /&gt;100,9&lt;br /&gt;102,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radioilijas.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://u011.umbra.fastwebserver.de:42000/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719002940/http://u011.umbra.fastwebserver.de:42000/listen.pls |date=2011-07-19 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Jablanica]]
|Radio Jablanica
|&lt;center&gt;94,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Jajce]]
|Radio Jajce
|&lt;center&gt;92,0&lt;br /&gt;99,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiojajce.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://s1.iqstreaming.com/tunein.php/rtvjajce/playlist.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110826125501/http://s1.iqstreaming.com/tunein.php/rtvjajce/playlist.pls |date=2011-08-26 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Janja]]
|Radio Janja
|&lt;center&gt;104,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio-janja.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130831201823/http://www.radio-janja.com/ |date=2013-08-31 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://static.135.87.46.78.clients.your-server.de:4040/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Jelah]]
|Antena Radio
|&lt;center&gt;88,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.antena-radio.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130813210256/http://www.antena-radio.ba/ |date=2013-08-13 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://pa-hosting.de:23601/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100428083747/http://pa-hosting.de:23601/listen.pls |date=2010-04-28 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Kakanj]]
|Radio Kakanj
|&lt;center&gt;87,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiokakanj.co.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://budo4.adriahost.com:8086/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Kalesija]]
|Radio Feral
|&lt;center&gt;100,4&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio-feral.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://yp.shoutcast.com/sbin/tunein-station.pls?id=859505 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|[[Kiseljak]]
|Radio Postaja Kiseljak
|&lt;center&gt;92,7&lt;br /&gt;93,8&lt;br /&gt;101,3&lt;br /&gt;103,4&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.tvkiss.net/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171009205339/http://www.tvkiss.net/ |date=2017-10-09 }}&lt;/center&gt;
|
|-
|[[Kladanj]]
|Radio Kladanj
|&lt;center&gt;98,6&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Ključ]]
|Radio Ključ
|&lt;center&gt;94,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.kljuc.ba/radio.html sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100628170540/http://www.kljuc.ba/radio.html |date=2010-06-28 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://media.bih.net.ba/radiokljuc/radiokljuc.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144046/http://media.bih.net.ba/radiokljuc/radiokljuc.asx |date=2011-07-23 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Konjic]]
|Radio Konjic
|&lt;center&gt;92,0&lt;br /&gt;92,3&lt;br /&gt;95,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Kozarska Dubica]]
|Radio Feniks
|&lt;center&gt;94,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiofeniks.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://feniks.topstream.net:19304/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100312221951/http://feniks.topstream.net:19304/listen.pls |date=2010-03-12 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Kupres]]
|Radio Kupres
|&lt;center&gt;89,7&lt;br /&gt;90,5&lt;br /&gt;107,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.kupreskiradio.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://web.archive.org/web/20100327012205/http://www.kupreskiradio.com/listen.pls slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|[[Laktaši]]
|Radio Laktaši
|&lt;center&gt;90,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|-valign=&quot;top&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Livno]]
|Radio Livno
|&lt;center&gt;91,5&lt;br /&gt;100,4&lt;br /&gt;100,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiolivno.info/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://web.archive.org/web/20100827211235/http://radiolivno.info/listen.pls slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Radio Mango
|&lt;center&gt;93,3&lt;br /&gt;97,6&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiomango.eu sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;slušaj&lt;/center&gt;www.radiomango.eu/player/
|-
|[[Ljubuški]]
|Radio Ljubuški
|&lt;center&gt;99,4&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radioljubuski.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Lukavac]]
|Radio Lukavac
|&lt;center&gt;96,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvlukavac.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvlukavac.ba/index.php?option=com_banners&amp;task=click&amp;bid=1 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|[[Maglaj]]
|Radio Maglaj
|&lt;center&gt;94,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Međugorje]]
|Radio Mir Međugorje
|&lt;center&gt;87,8&lt;br /&gt;96,1&lt;br /&gt;98,3&lt;br /&gt;100,0&lt;br /&gt;100,1&lt;br /&gt;101,5&lt;br /&gt;101,8&lt;br /&gt;104,7&lt;br /&gt;106,7&lt;br /&gt;107,8&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://radio-medjugorje.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|
|-
|-valign=&quot;top&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Milići]]
|Radio Birač
|&lt;center&gt;87,7&lt;br /&gt;90,8&lt;br /&gt;93,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|Radio Magic
|&lt;center&gt;102,8&lt;br /&gt;103,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.facebook.com/pages/Milici-Bosnia-and-Herzegovina/Radio-Magic-Milici/35364312057?v=feed&amp;story_fbid=163900912421&amp;ref=mf sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://yp.shoutcast.com/sbin/tunein-station.pls?id=689617 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|-valign=&quot;top&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Mostar]]
|Radio Oscar C
|&lt;center&gt;88,5&lt;br /&gt;91,2&lt;br /&gt;93,4&lt;br /&gt;103,4&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radioaktivan.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190430144225/http://www.radioaktivan.ba/ |date=2019-04-30 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|Radio Dobre Vibracije
|&lt;center&gt;96,2&lt;br /&gt;106,3&lt;br /&gt;106,8&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rdv.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://sc7.spacialnet.com:20548/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110427021657/http://sc7.spacialnet.com:20548/listen.pls |date=2011-04-27 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Gradska Mreža
|
|&lt;center&gt;88,6&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiox.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080803034944/http://www.radiox.ba/ |date=2008-08-03 }}&lt;/center&gt;
|-
|
|Običan Radio
|&lt;center&gt;105,3&lt;br /&gt;106,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.obican.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140901081139/http://www.obican.ba/ |date=2014-09-01 }}&lt;/center&gt;
|-
|
|Radio Herceg Bosne
|&lt;center&gt;91,4&lt;br /&gt;95,4&lt;br /&gt;98,1&lt;br /&gt;101,1&lt;br /&gt;103,5&lt;br /&gt;103,6&lt;br /&gt;103,9&lt;br /&gt;106,0&lt;br /&gt;107,3&lt;br /&gt;107,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtv-hb.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|-
|
|Radio Mostarska Panorama
|&lt;center&gt;88,1&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.glasmostara.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|-
|[[Mrkonjić Grad]]
|Šik Radio
|&lt;center&gt;93,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Nevesinje]]
|Radio Nevesinje
|&lt;center&gt;96,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://radionevesinje.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Novi Grad, Bosanska Krajina|Novi Grad]]
|Radio Novi Grad
|&lt;center&gt;93,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radionovigrad.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radionovigrad.com/radio.m3u slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129175801/http://www.radionovigrad.com/radio.m3u |date=2016-01-29 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Novi Travnik]]
|Radio Postaja Novi Travnik
|&lt;center&gt;98,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio-nt.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070121031028/http://www.radio-nt.com/ |date=2007-01-21 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://radio-nt.com:7020/ slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Odžak]]
|Radio Postaja Odžak
|&lt;center&gt;92,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio.odzak.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100304123010/http://www.radio.odzak.ba/ |date=2010-03-04 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://p-mahala.com:55555/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090401194135/http://p-mahala.com:55555/listen.pls |date=2009-04-01 }}&lt;/center&gt;
|-
|
|Radio Preporod
|&lt;center&gt;95,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiopreporod.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://station.voscast.com/4f96e9f672a04/ slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|[[Orašje]]
|Radio Postaja Orašje
|&lt;center&gt;88,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rpo88.com/ slušaj]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rpo88.com/./modules/mod_ngs_shoutcast/singleplaylist.php?ip=212.39.119.230&amp;port=8000&amp;format=PLS slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111009151318/http://www.rpo88.com/modules/mod_ngs_shoutcast/singleplaylist.php?ip=212.39.119.230&amp;port=8000&amp;format=PLS |date=2011-10-09 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Pale]]
|Radio OSM
|&lt;center&gt;93,6&lt;br /&gt;95,5&lt;br /&gt;103,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio-osm.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://u011.umbra.fastwebserver.de:8000/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719002940/http://u011.umbra.fastwebserver.de:8000/listen.pls |date=2011-07-19 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Posušje]]
|Radio Plus
|&lt;center&gt;90,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.plus-radio.info/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140717020520/http://www.plus-radio.info/ |date=2014-07-17 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|
|Radio Posušje
|&lt;center&gt;102,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radioposusje.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|-
|[[Prača]]
|Radio Prača
|&lt;center&gt;93,1&lt;br /&gt;102,6&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://media.bih.net.ba/radiopraca/radiopraca.asx sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144111/http://media.bih.net.ba/radiopraca/radiopraca.asx |date=2011-07-23 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Prijedor]]
|Esprit radio
|&lt;center&gt;94,1&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.espritradio.rs.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100303052647/http://www.espritradio.rs.ba/ |date=2010-03-03 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|
|Free Radio
|&lt;center&gt;105,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.freeradio.rs.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100323083921/http://www.freeradio.rs.ba/ |date=2010-03-23 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://streaming.voxcom.hr:59000/stream.aac.m3u slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721102824/http://streaming.voxcom.hr:59000/stream.aac.m3u |date=2011-07-21 }}&lt;/center&gt;
|-
|
|Radio Prijedor
|&lt;center&gt;96,2&lt;br /&gt;97,9&lt;br /&gt;104,1&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://radio.prijedor.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100704123123/http://radio.prijedor.com/ |date=2010-07-04 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Prnjavor]]
|Radio Ljubić
|&lt;center&gt;88,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radioljubic.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://alster225.server4you.de:23603/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719083213/http://alster225.server4you.de:23603/listen.pls |date=2011-07-19 }}&lt;/center&gt;
|-
|
|Radio Prnjavor
|&lt;center&gt;98,3&lt;br /&gt;99,1&lt;br /&gt;102,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Prozor-Rama]]
|Radio Rama
|&lt;center&gt;88,8&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio-rama.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111229034733/http://www.radio-rama.com/ |date=2011-12-29 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Sanski Most]]
|Radio Sana
|&lt;center&gt;103,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiosana.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228190714/http://www.radiosana.ba/ |date=2009-02-28 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://media.bih.net.ba/radiosana/radiosana.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144252/http://media.bih.net.ba/radiosana/radiosana.asx |date=2011-07-23 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Sapna]]
|Radio Glas Drine
|&lt;center&gt;88,8&lt;br /&gt;99,6&lt;br /&gt;103,8&lt;br /&gt;104,2&lt;br /&gt;106,4 &lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radioglasdrine.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://india348.server4you.de:7100/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|-valign=&quot;top&quot;
| rowspan=&quot;11&quot; |[[Sarajevo]]
|Radio Antena  Sarajevo
|&lt;center&gt;90,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.antena.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|
|-
|Kalman Radio
|&lt;center&gt;90,0&lt;br /&gt;91,2&lt;br /&gt;91,5&lt;br /&gt;107,8 &lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.kalmanradio.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://yp.shoutcast.com/sbin/tunein-station.pls?id=266061 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Radio 202
|&lt;center&gt;93,1&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio202.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929093103/http://www.radio202.ba/page.asp?id=press |date=2007-09-29 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://radiotime.com/WebTuner.aspx?IgnoreStreams=1&amp;StationId=71788&amp; slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio 8
|&lt;center&gt;106,8&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio8.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://media.bih.net.ba/Radio8/Radio8.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144502/http://media.bih.net.ba/Radio8/Radio8.asx |date=2011-07-23 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio ASK Ilidža
|&lt;center&gt;89,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radioask.co.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091210164049/http://www.radioask.co.ba/ |date=2009-12-10 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|Radio BA
|&lt;center&gt;104,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radioba.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://my.abanet.us:10000/radioBa.m3u slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio BIR
|&lt;center&gt;87,7&lt;br /&gt;88,7&lt;br /&gt;90,7&lt;br /&gt;95,4&lt;br /&gt;95,9&lt;br /&gt;96,5&lt;br /&gt;98,1&lt;br /&gt;101,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.bir.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://ba.radiostanica.com/player.php?id=1041 slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio M
|&lt;center&gt;89,8&lt;br /&gt;98,7&lt;br /&gt;104,2&lt;br /&gt;106,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiom.net/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.azstreaming.com/play/radio-stream-radio-m-98-7.asx slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Sarajevo
|&lt;center&gt;90,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiosarajevo.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiosarajevo.ba/media/Radio_Sarajevo_Uzivo.swf slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Stari Grad
|&lt;center&gt;87,7&lt;br /&gt;88,4&lt;br /&gt;92,6&lt;br /&gt;97,5&lt;br /&gt;104.3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rsg.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://rsg.tranzistor.ba/live.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706131530/http://rsg.tranzistor.ba/live.asx |date=2011-07-06 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Studio 99
|&lt;center&gt;99,8&lt;br /&gt;99,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.ntv99.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090216191512/http://ntv99.ba/ |date=2009-02-16 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|
|Radio Miljacka
|&lt;center&gt;95,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.efm.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://efm.tranzistor.ba/live.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706131530/http://efm.tranzistor.ba/live.asx |date=2011-07-06 }}&lt;/center&gt;
|-
|
|Radio Mix
|&lt;center&gt;88,3
89,1  &lt;br /&gt;90,5&lt;br /&gt;95,4&lt;br /&gt;105,3&lt;br /&gt;107,1&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radio.radiomix.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|-
|[[Srbac]]
|Radio Srbac
|&lt;center&gt;93,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiosrbac.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://s2.iqstreaming.com/cast/tunein.php/radiosrbac/playlist.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111129165920/http://s2.iqstreaming.com/cast/tunein.php/radiosrbac/playlist.pls |date=2011-11-29 }}&lt;/center&gt;
|-
|-
|[[Srebrenica]]
|UPSMedia Radio
|&lt;center&gt;103,5&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://www.upsmedia.ba sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://s40.myradiostream.com:18874 slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-valign=&quot;top&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Srebrenik]]
|Radio Srebrenik
|&lt;center&gt;90,8&lt;br /&gt;103,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiosrebrenik.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://radiosrebrenik.ba:7600/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100228145903/http://www.radiosrebrenik.ba:7600/listen.pls |date=2010-02-28 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Studio D
|&lt;center&gt;97,4&lt;br /&gt;99,4&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.studiod.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100127104313/http://www.studiod.ba/ |date=2010-01-27 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://hotel331.server4you.de:8018/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Šipovo]]
|Radio Best
|&lt;center&gt;93,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.thebest.spinter.net/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724080703/http://www.thebest.spinter.net/ |date=2011-07-24 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Široki Brijeg]]
|[[Radio Široki Brijeg]]
|&lt;center&gt;92,7&lt;br /&gt;93,1&lt;br /&gt;102,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiosirokibrijeg.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090904173024/http://www.radiosirokibrijeg.com/ |date=2009-09-04 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://web.archive.org/web/20070612161716/http://siroki.wic.ba/siroki.m3u slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|[[Teslić]]
|Radio Studio M
|&lt;center&gt;93,0&lt;br /&gt;100,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.studiomteslic.net/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://u011.umbra.fastwebserver.de:32000/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719003009/http://u011.umbra.fastwebserver.de:32000/listen.pls |date=2011-07-19 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Tešanj]]
|Radio Tešanj 
|&lt;center&gt;92,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiotesanj.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://radio.daj.ba:8080/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110113211736/http://radio.daj.ba:8080/listen.pls |date=2011-01-13 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Tomislavgrad]]
|Radio Tomislavgrad
|&lt;center&gt;95,1&lt;br /&gt;95,9&lt;br /&gt;98,3&lt;br /&gt;103,3&lt;br /&gt;105,8&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiotomislavgrad.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110715145319/http://www.radiotomislavgrad.com/ |date=2011-07-15 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://aries.valkira.hr:7004/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Travnik]]
|TNT Radio
|&lt;center&gt;92,8&lt;br /&gt;93,4&lt;br /&gt;95,1&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.tnt.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|-
|- valign=&quot;top&quot;
|[[Trebinje]]
|Korona Radio
|&lt;center&gt;97,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://koronaonline.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|
|Radio Padrino
|&lt;center&gt;90,8
89,1
&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://www.radiopadrino.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://www.radiopadrino.com sajt]&lt;/center&gt;
|-
|
|Korona Radio 2
|&lt;center&gt;97,1&lt;br /&gt;101,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://koronaonline.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|
|Radio Trebinje
|&lt;center&gt;95,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[https://www.radiopadrino.com sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|-valign=&quot;top&quot;
| rowspan=&quot;7&quot; |[[Tuzla]]
|Radio Kameleon
|&lt;center&gt;95,6&lt;br /&gt;95,9&lt;br /&gt;98,3&lt;br /&gt;91,5&lt;br /&gt;102,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.kameleon.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100310014837/http://www.kameleon.ba/ |date=2010-03-10 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.azstreaming.com/play/radio-stream-radio-kameleon.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160129175802/http://www.azstreaming.com/play/radio-stream-radio-kameleon.asx |date=2016-01-29 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio PULS Tuzla
|&lt;center&gt;88,6&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.puls-tuzla.hol.es/ sajt]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://192.99.0.170:12732/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Slon
|&lt;center&gt;89,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radioslon.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161029030811/http://www.radioslon.ba/ |date=2016-10-29 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://media.bih.net.ba/radioslon/radioslon.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144517/http://media.bih.net.ba/radioslon/radioslon.asx |date=2011-07-23 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Soli
|&lt;center&gt;92,7&lt;br /&gt;103,4&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiosoli.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110902085752/http://www.radiosoli.ba/ |date=2011-09-02 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|Radio Tuzla
|&lt;center&gt;94,0&lt;br /&gt;96,5&lt;br /&gt;103,8&lt;br /&gt;105,1&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiotuzla.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiotuzla.com/rtz/index.php?id=33 slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090224173904/http://radiotuzla.com/rtz/index.php?id=33 |date=2009-02-24 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Tuzlanskog kantona
|&lt;center&gt;87,9&lt;br /&gt;90,0&lt;br /&gt;90,3&lt;br /&gt;91,8&lt;br /&gt;99,8&lt;br /&gt;104,4&lt;br /&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvtk.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101130114811/http://rtvtk.ba/ |date=2010-11-30 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvtk.ba:8000/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110113015527/http://www.rtvtk.ba:8000/listen.pls |date=2011-01-13 }}&lt;/center&gt;
|-
|Vesta Radio
|&lt;center&gt;91,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.vestaradio.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091217095322/http://www.vestaradio.ba/ |date=2009-12-17 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Ugljevik]]
|Skala Radio
|&lt;center&gt;96,8&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.skalaradio.net/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://ba.radiostanica.com/player.php?id=605 slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091209071755/http://ba.radiostanica.com/player.php?id=605 |date=2009-12-09 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Usora]]
|Radio Usora
|&lt;center&gt;98,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiousora.info/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080624042616/http://www.radiousora.info/ |date=2008-06-24 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://media.bih.net.ba/radiousora/radiousora.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144535/http://media.bih.net.ba/radiousora/radiousora.asx |date=2011-07-23 }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Vareš]]
|Hrvatski Radio Bobovac
|&lt;center&gt;95,3&lt;br /&gt;101,1&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|-valign=&quot;top&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Velika Kladuša]]
|Radio Velika Kladuša
|&lt;center&gt;89,1&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiovkladusa.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiovkladusa.ba/images/stories/audio/RadioVelikaKladusa.asx slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Velkaton
|&lt;center&gt;107,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.velkaton.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://yp.shoutcast.com/sbin/tunein-station.pls?id=147608 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|-valign=&quot;top&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Visoko]]
|Radio Ritam Visoko
|&lt;center&gt;105,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radioritam.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160209220039/http://www.radioritam.ba/ |date=2016-02-09 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radioritam.ba/play/3 slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151206224029/http://www.radioritam.ba/play/3 |date=2015-12-06 }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Visoko
|&lt;center&gt;92,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtv-visoko.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091003103040/http://rtv-visoko.ba/ |date=2009-10-03 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://s2.myradiostream.com:13244/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Višegrad]]
|Radio Višegrad
|&lt;center&gt;104,0&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|[[Vitez]]
|Radio Vitez
|&lt;center&gt;91,3&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|-valign=&quot;top&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Vlasenica]]
|Radio Vl
|&lt;center&gt;91,6&lt;/center&gt;
|
|
|-
|Radio Caffe 075
|&lt;center&gt;''online''&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|
|-
|[[Vogošća]]
|Radio Vogošća
|&lt;center&gt;88,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvvogosca.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://media.bih.net.ba/rtvvogosca/rtvvogosca.asx slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723144647/http://media.bih.net.ba/rtvvogosca/rtvvogosca.asx |date=2011-07-23 }}&lt;/center&gt;
|-
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Zenica]]
|Radio Zenica
|&lt;center&gt;95,5&lt;br /&gt;103,0&lt;br /&gt;103,1&lt;br /&gt;106,6&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvze.ba/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.rtvze.ba/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=368&amp;Itemid=12 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|Radio Zenit
|&lt;center&gt;100,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.zenitfm.net/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://ba.radiostanica.com/player.php?id=724 slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|[[Zvornik]]
|Radio Osvit
|&lt;center&gt;91,7&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radioosvit.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://yp.shoutcast.com/sbin/tunein-station.pls?id=97474 slušaj]&lt;/center&gt;
|-
|-valign=&quot;top&quot;
|rowspan=&quot;2&quot;|[[Žepče]]
|Radio Žepče
|&lt;center&gt;88,2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiozepce.com/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200504123055/http://www.radiozepce.com/ |date=2020-05-04 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
|-
|Radiopostaja Žepče
|&lt;center&gt;95,9&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.postaja.ba/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100130175259/http://www.postaja.ba/ |date=2010-01-30 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://yp.shoutcast.com/sbin/tunein-station.pls?id=449608 slušaj]&lt;/center&gt;
|}

== Satelit ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Ime
!Internet
!Slušanje
|-
|Obiteljski radio Valentino
|&lt;center&gt;[http://www.valentinobh.com/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.azstreaming.com/play/radio-radio-valentino.asx slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|-
|Radio Bezlja
|&lt;center&gt;[http://www.bezlja.tv/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091217101730/http://www.bezlja.tv/ |date=2009-12-17 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://bezlja.tv:8020/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|}

== Povezano ==
* [[Televizijske stanice u Bosni i Hercegovini]]
* [[Spisak radio stanica u Srbiji]]
* [[Popis radijskih postaja u Hrvatskoj]]
* [[Spisak radio stanica u Crnoj Gori]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.uzivokanali.com/bosanske-radio-stanice-uzivo/ UzivoKanali.com: Bosna i Hercegovina radio stanice uživo na internetu]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{sr icon}}
* TV Kanali sa Balkana besplatno : http://estrada-boom.blogspot.com/
* [http://rak.ba/en/broadcast/reg/tmpl1.aspx?cid=1865 Communications Regulatory Agency: Radio Stations] {{en icon}}
* [http://www.radiostanice.org/Bosna-i-hercegovina/ RadioStanice.org: Bosna i Hercegovina] {{sr icon}}
* [http://www.zbrka.com/radio-uzivo/bosna-i-hercegovina/lokacija-strana-1.html Zbrka.com: Bosna i Hercegovina - Radio uživo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100131081821/http://zbrka.com/radio-uzivo/bosna-i-hercegovina/lokacija-strana-1.html |date=2010-01-31 }} {{sr icon}}

{{Radio-stanice u Evropi}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovačke radio-stanice| ]]
[[Kategorija:Radio u Bosni i Hercegovini|Stanice]]
[[Kategorija:Radio-stanice po državama|Bosna i Hercegovina]]</text>
      <sha1>0515gyccyulcodeduur29he5r2y2zdc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Muzejski otok u Berlinu</title>
    <ns>10</ns>
    <id>76937</id>
    <revision>
      <id>42579720</id>
      <parentid>42568028</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:34:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>-</comment>
      <origin>42579720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="623" sha1="fo94wprxlf1949ok65x8yq5c4tt1mfy" xml:space="preserve">{{Navbox
|name  = Muzejski otok u Berlinu
|title = {{flagicon|Berlin|size=28px}} [[Muzejski otok]] u [[Berlinu]]
|image = [[Datoteka:Bodemuseum - Front.jpeg|50px|Bode Museum on Museum Island, Berlin]]
|list1 = &lt;div&gt;&lt;!--(reduces gap between lines if wrapped)--&gt;
{{nowrap begin}}
[[Pergamski muzej]]{{·w}}
[[Altes (muzej)|Altes]]{{·w}}
[[Bode (muzej)|Bode]]{{·w}}
[[Alte Nationalgalerie]]{{·w}}
[[Neues Museum]]{{·w}}
[[Berlinska katedrala]]{{·w}}
[[Lustgarten]]{{·w}}
[[Galerija Jamesa Simona]]
{{nowrap end}}
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Njemački šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije za građevine]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fo94wprxlf1949ok65x8yq5c4tt1mfy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579721</id>
      <parentid>42579720</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:34:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42579721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="583" sha1="e7wq8r2zix8plwqrqrdke0k3flmulqz" xml:space="preserve">{{Navbox
|name  = Muzejski otok u Berlinu
|title = {{flagicon|Berlin|size=28px}} [[Muzejski otok]] u [[Berlinu]]
|image = [[Datoteka:Bodemuseum - Front.jpeg|50px|Bode Museum on Museum Island, Berlin]]
|list1 = &lt;div&gt;&lt;!--(reduces gap between lines if wrapped)--&gt;
{{nowrap begin}}
[[Pergamski muzej]]{{·w}}
[[Altes (muzej)|Altes]]{{·w}}
[[Bode (muzej)|Bode]]{{·w}}
[[Alte Nationalgalerie]]{{·w}}
[[Neues Museum]]{{·w}}
[[Berlinska katedrala]]{{·w}}
[[Lustgarten]]{{·w}}
[[Galerija Jamesa Simona]]
{{nowrap end}}
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Njemački šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>e7wq8r2zix8plwqrqrdke0k3flmulqz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Peščanik (radioemisija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>77934</id>
    <revision>
      <id>42580091</id>
      <parentid>42557952</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:56:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Peščanik (radio-emisija)]] na [[Peščanik (radioemisija)]]</comment>
      <origin>42557952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19703" sha1="oill5nm728o08w0nngmjqmdjtl7vre7" xml:space="preserve">{{Infokutija radio emisija
|naziv_emisije=Peščanik
|slika=
|žanr=[[talk show]]/[[informativni radio program|informativna emisija]]
|početak=2000
|matična_stanica=[[Radio B92]] (2000 - 2011)&lt;br /&gt;Internet (od 2011)
|urednik=[[Svetlana Vuković]]&lt;br /&gt;[[Svetlana Lukić]]
|voditelj=[[Svetlana Lukić]]
|zemlja={{flag|Srbija}}
|jezik=[[srpski jezik|srpski]]
|website=http://www.pescanik.net
}}

'''Peščanik''' je [[Podcast|podkast]] i nekadašnja [[radio-emisija]] istoimene medijsko-produkcijske kuće&lt;ref name=onama&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/156/111/ Sajt Peščanika: „O nama“]&lt;/ref&gt;. U formi radijske emisije, Peščanik se emitovao na [[Radio B92|Radiju B92]] od [[2. februar]]a [[2000]]&lt;ref name=onama/&gt; do 16. juna 2011. [[Urednik|Urednice]] emisije su [[Svetlana Vuković]] i [[Svetlana Lukić]], koja je i [[voditelj]]ka emisije&lt;ref name=onama/&gt;. Osim na radiju, emisija se od [[2005]]. objavljuje i u vidu knjige '''Peščanik FM''', a imaju i svoj internet časopis&lt;ref name=onama/&gt;.

Prema nekim izvorima, emisiju sluša između 350.000 i 400.000 slušalaca.&lt;ref name=&quot;zokster&quot;&gt;[http://www.zokster.net/drupal/node/2774 Zokster: „Slučaj Peščanik: Dobro organizovana mržnja“]{{Dead link|date=December 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; Srđa Popović, 29.1.2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=knjizara.com: „Peščanik FM 14“ |url=http://www.knjizara.com/index.php?gde=@http%3A//www.knjizara.com/pls/sasa/knjizara.lk_kljucna_rec%3Fkw_id%3D36852%26x_start%3D1%26act%3DTra%25C5%25BEi@ |access-date=2010-04-07 |archive-date=2024-12-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241212181048/https://www.knjizara.com/index.php?gde=@http%3A//www.knjizara.com/pls/sasa/knjizara.lk_kljucna_rec%3Fkw_id%3D36852%26x_start%3D1%26act%3DTra%C5%BEi@ }}&lt;/ref&gt; Moto Peščanika je: ''„Ako vam je dobro onda ništa.“'' Peščanik je izrazito građanski orjentisan i zalaže se za potpuni raskid sa nacionalističkim nasleđem Srbije 1990-ih.

Saradnja između Radija B92 i &quot;Peščanika&quot; je prekinuta 10. juna 2011. Dvanaesta sezona emisije je krenula 30. septembra 2011, emitovanjem emisije preko web-sajta i nekih lokalnih radio stanica&lt;ref&gt;[http://pescanik.info/2011/10/radio-pancevo-prenosi-pescanik/ Radio Pančevo prenosi Peščanik], Peščanik | 06/10/2011&lt;/ref&gt;. U isto vreme je promenjen izgled sajta.

== Forma emisije ==
Emisija se emituje na radiju [[B92]] petkom u terminu od 9:30, a reemituju je [[Radio 021]] iz [[novi Sad|Novog Sada]], [[Radio Sto Plus]] iz [[novi Pazar|Novog Pazara]], [[OK radio]] iz [[vranje|Vranja]] i [[Radio Boom93]] iz [[požarevac|Požarevca]]. Uvodna špica emisije traje oko 5 minuta njoj se čuju misli političara i mislilaca sa prostora Srbije i bivše Jugoslavije. Ukupno trajanje emisije je 90 minuta.

Emisija se sastoji od uvodnika Svetlane Lukić, nakon čega sledi nekoliko [[interviju]]a i [[dokumentarna emisija|dokumentarnih]] [[reportaža]]. Učesnici emisije su intelektualci građanske orijentacije i to sociolozi, ekonomisti, pravnici, istoričari, advokati, novinari, pisci itd., kao i predstavnici pojedinih grupa i organizacija poput [[gej]] i uopšte [[LGBT]] populacije.&lt;ref&gt;[http://www.gayecho.com/kolumna.aspx?id=9699&amp;grid=2002&amp;page=1 Regionalni gej lezbijski info portal (gayecho): „Dobro, nije vreme za gej pride, a za šta je vreme?“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105040436/http://www.gayecho.com/kolumna.aspx?id=9699&amp;grid=2002&amp;page=1 |date=2010-01-05 }}; Boban Stojanović na „Peščaniku“, 18.12.2009.&lt;/ref&gt; „Peščanik“ se bavi [[politika|političkim]] temama i uopšte dešavanjima u [[Srbija|Srbiji]], kao što su [[diskriminacija]], problemi tokom [[tranzicija|tranzicije]], [[korupcija]], [[lustracija]], [[sudstvo]], [[nasilje]] i [[ljudska prava]].&lt;ref&gt;[http://www.civilrightsdefenders.org/articles/lang/sv-se/efforts/2009/07/09/pescanik-hourglass-belgrade-serbia/ Civil Rights Defenders: „Pescanik“]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; 9.7.2009.&lt;/ref&gt;

Neki od učesnika u emisiji su bili: [[Vojin Dimitrijević]], [[Biljana Kovačević-Vučo]], [[Srđa Popović]], [[Ivan Čolović]], [[Mirko Đorđević]], [[Dubravka Stojanović]], [[Vesna Pešić]], [[Vladimir Gligorov]], [[Miroslav Prokopijević]], [[Milutin Petrović]], [[Miljenko Dereta]], [[Petar Luković]], [[Teofil Pančić]], [[Slobodan G. Marković]], [[Desimir Tošić]], [[Nikola Samardžić]], [[Nadežda Milenković]], [[Biljana Srbljanović]], [[Srbijanka Turajlić]], [[Latinka Perović]], [[Vesna Rakić-Vodinelić]], [[Ljubiša Rajić]], [[Svetlana Slapšak]], [[Laslo Vegel]], [[Pavle Rak]], [[Milan Vukomanović]], [[Marko Vidojković]], [[Miodrag Zec]], [[Miša Brkić]], [[Stjepan Mesić]]&lt;ref&gt;[http://www.24sata.info/tag/pescanik 24 sata: Mesić: „Hrvatsko-srpski odnosi u usponu, ostaje pitanje BiH“]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; i drugi.

Na svaka tri meseca transkripti emisije se objavljuju kao [[knjiga]]. Knjige se štampaju u 26.000 primeraka, koji se prodaju po ceni prozvodnje ili dele besplatno na promocijama, koje se organizuju na tribinama širom Srbije. Neke emisije su prenete i na DVD koji se distribuira na sličan način.&lt;ref name=&quot;zokster&quot;/&gt;

U najavi 407. emisije, od 25. juna [[2010]]. (retrospektiva 10. sezone), rečeno je da je to &quot;''poslednji Peščanik koji ćete čuti ovakav kakav je do sada postojao ovih deset godina''&quot;. Beogradska promocija &quot;Peščanika&quot; je održana u JDP 28. juna; snimak događaja je emitovan u redovnom terminu emisije 2. jula. U njenoj najavi je rečeno: &quot;''mi smo započele radove na rekonstrukciji Peščanika, koji će, valjda, rezultirati nečim boljim i korisnijim nego što je ovo što ste slušali prethodnih deset godina''&quot;&lt;ref&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/5302/1309/ Pisac komada (408. emisija)]&lt;/ref&gt;.

Sledeća emisija je emitovana 1. oktobra 2010, u skraćenom formatu, sa samo jednim gostom ([[Vesna Pešić]]). Kasnije tokom sezone je bilo više gostiju po emisiji. Saradnja između &quot;Peščanika&quot; i RTV B92 je prekinuta 10. juna [[2011]], povodom gostovanja [[Kosta Čavoški|Koste Čavoškog]] i [[Ljiljana Bulatović|Ljiljane Bulatović]] u emisiji &quot;B92 Debata&quot;. Urednice su ocenile da je ovo dvoje negiralo [[genocid u Srebrenici]] i veličalo [[Ratko Mladić|ratne zločince]], zbog čega su tražile izvinjenje od rukovodstva RTV B92. Kako do toga nije došlo, urednice su objavile prekid saradnje i kraj radio-emisije &quot;Peščanik&quot;&lt;ref&gt;[http://pescanik.info/content/view/7045/171/ Poslednja emisija]{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Peščanik, 11.06.2011.&lt;/ref&gt;.

== Sajt ==
Od 2008. Peščanik ima i svoj sajt na kojem objavljuje priloge svojih saradnika na političke, društvene i kulturne teme. Sajt prema nekim izvorima dnevno posećuje više od 5.000 ljudi i prema izjavi [[provajder]]a mnogi od njih provode sate na ovom sajtu. Važniji tekstovi se prevode na [[engleski jezik]], a jedan širi izbor se objavljuje kao posebna [[publikacija]] pod naslovom „Almanah“, čiji je prvi broj štampan 30. januara 2009.&lt;ref name=&quot;zokster&quot;/&gt; Na sajtu Peščanika mogu se videti karikature [[Predrag Koraksić Corax|Predraga Koraksića Coraxa]].

== Film o atentatu ==

Na promociji Peščanika u Beogradu 14. septembra 2007. godine započeta je [[kampanja]] prikazivanjem [[trejler]]a za [[dokumentarni film]] o [[Atentat na Zorana Đinđića|atentatu na Zorana Đinđića]]. [[Film]] treba da istraži političku pozadinu atentata. Kampanja je nosila naziv ''„Evro po glavi slušaoca“''. Specifičnost ovog filma je da su finansijeri filma slušaoci „Peščanika“.

Moto kampanje je: ''„Ako nećeš ti - ko će? Ako nećeš sad - kad ćeš?“''

== Kritika ==
Prema [[Slobodan Antonić|Slobodanu Antoniću]], emisija „Peščanik“ služi kao medijsko-ideološki [[servis]] [[druga Srbija|Druge Srbije]] koja neprestano dokazuje tezu da je u Srbiji vladajuća ideologija zapravo [[fašizam|fašistička]].&lt;ref name=revizionizam&gt;[[Slobodan Antonić]]: [http://www.nspm.rs/istina-i-pomirenje-na-ex-yu-prostorima/istorijski-revizionizam-druge-srbije.html Istorijski revizionizam Druge Srbije]&lt;/ref&gt; Takođe u Antonićevim kolumnama često se citiraju izjave gostiju ove emisije, koje kritikuje u sličnom kontekstu.&lt;ref name=revizionizam/&gt;&lt;ref name=mrznja&gt;[[Slobodan Antonić]]: [http://www.nspm.rs/politicki-zivot/qizazivanje-nacionalne-rasne-i-verske-mrznjeq-i-druga-srbija.html &quot;Izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje&quot; i druga Srbija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090427112420/http://www.nspm.rs/politicki-zivot/qizazivanje-nacionalne-rasne-i-verske-mrznjeq-i-druga-srbija.html |date=2009-04-27 }}&lt;/ref&gt;

[[Mirjana Bobić-Mojsilović]] ovoj emisiji daje „poziciju svete krave“, zasluženu nekim nepisanim pravilom koje je „iznad svake medijske nesavršenosti“, navodeći da direktna optužba [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] da je lično odgovoran za ometanje ove emisije ukazuje da, prema mišljenju „glasnogovornika“, takve poteze može da izvede samo neko ko ima „dovoljnu moć“. Između ostalog, Bobić-Mojsilović zamera „[[paradoks]]alno“ razmišljanje o slobodi [[mediji|medija]], jer kako navodi, samo dok su „oni“ slobodni, to je [[kriterijum]] da je stanje dobro.&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=98&amp;status=jedna&amp;datum=2009-12-19&amp;kolumna=165&amp;title_add=%20Srce%20pod%20pritiskom%20%3Cbr/%3ESTROGO%20KONTROLISANI%20VOZOVI Večernje novosti: „Srce pod pritiskom; Strogo kontrolisani vozovi“]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; Mirjana Bobić-Mojsilović, 31.1.2009.&lt;/ref&gt;

Prema pisanju Marinka Vučinića na sajtu [[Branko Dragaš|Branka Dragaša]], „Peščanik“ govori ostrašćeno i sa mržnjom i otvoren je za raspravu samo ukoliko „papagajski ponavljate njihove stavove o tmurnoj, necivilizovanoj i ideološki zatucanoj Srbiji“.&lt;ref&gt;[http://www.dragas.biz/content/view/6346/98/ Zvanična prezentacija Branka Dragaša: „Svetislav Basara na braniku Peščanika“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091204154730/http://www.dragas.biz/content/view/6346/98/ |date=2009-12-04 }}; Marinko Vučinić, 6. jul 2009.&lt;/ref&gt;

[[Radio Slobodna Evropa]] navodi da program Peščanika zagovara [[reforma|reformske]] i proevropske ideje i da napadi na ovaj medij ne iznenađuju.&lt;ref&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/Article/1376573.html Radio Slobodna Evropa: Kome smeta Peščanik?]; Miloš Teodorović, 29.1.2009.&lt;/ref&gt; Prema pisanju Međunarodne fondacije za ljudska prava sa sedištem u [[Dablin]]u, cilj ove emisije je promovisanje ljudskih prava.&lt;ref&gt;[http://www.frontlinedefenders.org/node/1789 Front Line: „Vandalism and restrictions of freedom of expression against NGO Pescanik“]; 4.2.2009.&lt;/ref&gt;

Prema pisanju Željka Cvijanovića, Peščanik je emisija koju odobrava [[politička partija]] LDP.&lt;ref&gt;[http://www.standardmagazin.com/kolumna.php?ID=260 Standard br. 88: „Kult“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304132234/http://www.standardmagazin.com/kolumna.php?ID=260 |date=2016-03-04 }}; Željko Cvijanović, 25.1.2008.&lt;/ref&gt; [[Teofil Pančić]], kolumnista [[NIN]]-a ukazuje da je ova emisija „najrevnosniji kritičar samog vrha [[LDP]]“&lt;ref&gt;[http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=44996 NIN: „Mala porodična nesuglasica“]; Teofil Pančić, 2.7.2009.&lt;/ref&gt;, mada su tekstovi na sajtu pomenute stranke ne samo pohvalni, već se i izjednačava emisija sa ciljevima stranke&lt;ref&gt;[http://www.ldp.rs/blog/milutin_petrovic.535.html?Id=535&amp;showForm=true&amp;title=Re:%20Hvala Sajt LDP: „Peščanik=B92=LDP“]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; Milutin Petrović, 12.12.2007.&lt;/ref&gt;, ali i oštro kritikuju neistomišljenici&lt;ref&gt;[http://www.ldpkula.org/autori/ljiljana_jokic_kaspar/nacisti_za_po_kuci_-_ljiljana_jokic_kaspar_.html LDPKula: „Nacisti za po kući“]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; Ljiljana Jokić-Kaspar, 4.2.2009.&lt;/ref&gt;. Balkan magazin prenosi izjavu Svetlane Lukić od 8.12.2006, koja glasi&lt;ref&gt;[http://www.balkanmagazin.net/kolumna/javno_mnjenje/reci_i_misli_2.xhtml Balkan magazin: Reči i misli 2]{{Dead link|date=July 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; priredila Aleksandra Lazić, 18.12.2006.&lt;/ref&gt;: {{izdvojeni citat|Osamdeset odsto ljudi koji će glasati za Čedomira Jovanovića obezbedio je 'Peščanik'. I mislim da je jedan od razloga, i pitam se da li je to u redu, zbog kojih će tih 80 odsto slušalaca 'Peščanika' glasati za Čedomira Jovanovića činjenica da on nije bio iza ovog mikrofona i da ga nismo pitali neke stvari, nego smo ih prećutali.}} Teofil Pančić za „Dnevni kulturni info“ ukazuje da je „Peščanik“ jednako zanimljiv i desničarima i konzervativcima jer tako saznaju mišljenja druge strane. Prema njegovim rečima, ova emisija je poznata po tome što dopušta izrazito anacionalne i liberalne stavove.&lt;ref&gt;[http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/knjizevnost/1874/teofil_pancic_-_autor_zahvaljujuci_cijem_pisanju_su_mnogi_ostali_normalni/ Dnevni kulturni info: „Teofil Pančić - autor zahvaljujući čijem pisanju su mnogi ostali normalni“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100222042110/http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/knjizevnost/1874/teofil_pancic_-_autor_zahvaljujuci_cijem_pisanju_su_mnogi_ostali_normalni/ |date=2010-02-22 }}; 27.1.2009.&lt;/ref&gt;

== Napadi na Peščanik ==
U januaru 2009. godine nepoznata lica demolirala su automobil Svetlane Lukić na parkingu ispred zgrade B92 u Beogradu. Nekoliko dana kasnije oborena je internet stranica Peščanika.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.h-alter.org/vijesti/europa-regija/http-www-h-alter-org-tekst-napad-na-pescanik-10982hot |access-date=2010-04-07 |archive-date=2009-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090628013644/http://h-alter.org/vijesti/europa-regija/http-www-h-alter-org-tekst-napad-na-pescanik-10982hot |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Peščanikove [[tribina|tribine]], [[promocija|promocije]] i gostovanja su više puta fizički ometali pripadnici raznih desničarskih udruženja. U februaru [[2008]]. pripadnici [[Otačastveni pokret Obraz|Otačastvenog pokreta Obraz]] su upali na promociju knjige iz radio-emisije „Peščanik“ u [[Futog]]u, uzvikujući parole protiv [[Jevreji|Jevreja]], [[homoseksualnost|homoseksualaca]] i organizatora promocije.&lt;ref&gt;[[B92]] [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=12&amp;nav_category=11&amp;nav_id=284566 Obraz na promociji knjige Peščanika]&lt;/ref&gt; Pripadnici Udruženja građana [[Naši]] sprečili su snimanje emisije u Aranađelovcu&lt;ref&gt;[http://www.nasi.org.rs/latest-news/izvestaj-iz-arandjelovca.html Naši: „Izveštaj iz Aranđelovca“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090718213311/http://www.nasi.org.rs/latest-news/izvestaj-iz-arandjelovca.html |date=2009-07-18 }}; 10.1.2009.&lt;/ref&gt;, i tako dalje. Prema nekim izvorima, sajt Peščanika je takođe bio meta [[haker]]a&lt;ref&gt;[http://www.e-novine.com/index.php?news=21715 E novine: „Sajt oboren, emisija se ometa - Peščanik opet na udaru“]; 24.1.2009.&lt;/ref&gt;, što je naišlo na osudu nekih političkih partija, poput [[G17 plus]] i [[Socijaldemokratska unija|Socijaldemokratske unije]].&lt;ref&gt;[http://www.kikindske.net/prikaz.asp?r=25&amp;br=541 Kikindske: „Peščanik na udaru naci-hakera“]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; 30.1.2009.&lt;/ref&gt; Napade na Peščanik su propratili i neki inostrani mediji.&lt;ref&gt;[http://es.globalvoicesonline.org/2009/02/10/serbia-pescanik-con-sitio-web-dado-de-baja-emision-radial-interrumpida-y-vehiculo-de-editor-destruido/ Global Voices en Español: “Pescanik” con sitio web dado de baja, emisión radial interrumpida y vehículo del editor destruido];Maria Alejandra Murua, 10.2.2009.&lt;/ref&gt;

Krajem maja 2014. je sajt Peščanika na nekoliko sati postao nedostupan usled [[DDOS]] napada, a što je njegova urednica Svetlana Lukić dovela u vezu sa člancima o navodnom plagijatu koji je ministar unutrašnjih poslova [[Nebojša Stefanović]] koristio prilikom svoje doktorske disertacije. Najveći deo napada je došao sa IP adresa povezanih sa [[Megatrend univerzitet]]om.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rtv.rs/sr_lat/drustvo/lukiceva-portal-pescanik-oboren-zbog-teksta-o-stefanovicu_491570.html|title=Peščanik: Napadi sa servera Megatrenda|date=1. jun 2014|accessdate=4. jun 2014}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
[[Beogradski centar za ljudska prava]] dodelio je [[Nagrada Konstantin Obradović|nagradu „Konstantin Obradović“]] za unapređenje kulture ljudskih prava autorkama Peščanika za [[2001]]. godinu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Beogradski centar za ljudska prava: Nagrada „Konstantin Obradović“ |url=http://bgcentar.placebo.co.yu/about_prize_sr |access-date=2010-04-07 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123232108/http://bgcentar.placebo.co.yu/about_prize_sr |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Gradonačelnik]] [[Beograd]]a [[Nenad Bogdanović]] je [[19. april]]a [[2006]]. uručio [[Nagrada grada Beograda|Nagradu grada Beograda]] autorkama emisije Svetlani Lukić i Svetlani Vuković.&lt;ref&gt;[http://www.ekapija.com/website/sr/page/48552 E kapija: „Uručene nagrade grada Beograda za 2005. godinu“]; 20.4.2006.&lt;/ref&gt;

Emisija Peščanik je 9. maja 2006. dobila i [[Nagrada Reporteri bez granica|nagradu Reportera bez granica]] [[austrija|Austrije]]. Emisiju je nominovala [[Monika Nagler-Vitgenštajn]], predsednica ogranizacije „[[Pesnici u zatvoru]]“ iz [[Stokholm]]a i članica međunarodnog [[žiri]]ja nagrade za slobodu štampe „Pres Fridom“ (Press Freedom).&lt;ref&gt;[http://oneworldsee.org/node/14269 oneworldsee: „Nagrada emisiji Peščanik“]{{Dead link|date=April 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; 7.3.2007.&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Autorkama ove emisije je [[2008]]. u [[grčka|grčkoj]] [[ambasada|ambasadi]] odbijena molba za turističku [[viza|vizu]], iako su je uredno dobijale godinama unazad. [[Petar Luković]] ovaj incident naziva „grčkom brukom“ i vrlo oštrim komentarima ukazuje na moguće razloge, koji zvanično nisu navedeni.&lt;ref&gt;[http://www.e-novine.com/index.php?news=14581 E novine: „Autorkama Peščanika zabranjen ulaz u Grčku!“]; Petar Luković, 14.6.2008.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Moralno-politička podobnost „Peščanika”, očigledno, ne zadovoljava visoke kriterijume grčke ambasade, koja je novinarkama svečano vratila predate dokumente uz pečatiranu poruku „Odbija se”, nudeći Svetlani Lukič i Svetlani Vuković šest mogućih razloga ispisanih na formularu gde, valjda, treba prepoznati sebe i zaokružiti broj.}}

== Povezano ==
* [[E-novine]]
* [[Druga Srbija]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.pescanik.net Zvanični sajt Peščanika]
* [http://www.hereticus.org/arhiva/2006-1-2/pescanik-i-doslednost.html Peščanik i doslednost]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Mirko Vučinić, hereticus.org (isti članak i u [http://www.republika.co.rs/380-381/23.html &quot;Republici&quot;]).
* [http://www.e-novine.com/stav/40013-Hoe-vam-biti-dobro.html Hoće li vam biti dobro?], E-novine, (o gašenju Peščanika 2010).
* [http://www.e-novine.com/drustvo/48245-Poslednja-emisija-Peanika.html Poslednja emisija &quot;Peščanika&quot;], E-novine, (o gašenju Peščanika 2011).

[[Kategorija:Nastanci 2000.]]
[[Kategorija:Srpske radio-emisije]]
[[Kategorija:Onlajn-časopisi]]</text>
      <sha1>oill5nm728o08w0nngmjqmdjtl7vre7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija filmski umjetnik</title>
    <ns>10</ns>
    <id>86660</id>
    <revision>
      <id>42579873</id>
      <parentid>42567959</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:05:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Filmski umjetnik]] na [[Šablon:Infokutija filmski umjetnik]]: +</comment>
      <origin>42567959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5745" sha1="60oou2ufj88q46vsgp8qkcrksqml8oe" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:25em; font-size:90%; text-align:left;&quot; cellspacing=&quot;2&quot;
|-
|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:larger; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot;| '''{{{ime}}}'''
|-
{{#if:{{{slika}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|{{{veličina}}}|280px}}|{{PAGENAME}}]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{opis slike|}}}&lt;/small&gt;
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{rodno ime}}} |
! Rodno ime
{{!}} {{{rodno ime}}}
{{!}}-
}}
! width=&quot;90px&quot; | Rođenje
| {{{rođenje}}}&lt;br /&gt;{{{mjesto rođenja}}}
|-
{{#if:{{{smrt}}} |
! Smrt
{{!}} {{{smrt}}}&lt;br /&gt;{{{mjesto smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{pseudonim}}} |
! Pseudonim(i)
{{!}} {{{pseudonim}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{zanimanje|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! Zanimanje
{{!}} {{{zanimanje}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{godine rada}}} |
! Godine rada
{{!}} {{{godine rada}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{važnije uloge}}} |
! Važnije uloge
{{!}} {{{važnije uloge}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{važniji filmovi}}} |
! Važniji filmovi
{{!}} {{{važniji filmovi}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{supruga}}} |
! Supruga/e
{{!}} {{{supruga}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{suprug}}} |
! Suprug/zi
{{!}} {{{suprug}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{web}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; {{!}} {{{web}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{oscar&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{emmy&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{tony&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{zlatni globus&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{bafta&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{cesar&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{goya&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{afi&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{olivier&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{saturn&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{ostale_nagrade&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; align=&quot;left&quot; {{!}}
{{{!}} class=&quot;collapsible collapsed&quot; style=&quot;width: 100%; background: transparent;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot; {{!}} '''Nagrade'''
{{!}}-
{{#if:{{{oscar}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot; {{!}} '''[[Oscar]]i'''
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{oscar}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{emmy}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot; {{!}} '''[[Nagrada Emmy|Nagrade Emmy]]'''
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{emmy}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{tony}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot; {{!}} '''[[Nagrada Tony|Nagrade Tony]]'''
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{tony}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{zlatni globus}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot; {{!}} '''[[Zlatni globus]]i'''
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{zlatni globus}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{bafta}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot; {{!}} '''[[BAFTA|Nagrade BAFTA]]'''
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{bafta}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{cesar}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot; {{!}} '''[[nagrada César|Nagrade César]]'''
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{cesar}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{goya}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot; {{!}} '''[[Nagrada Goya|Nagrade Goya]]'''
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{goya}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{afi}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot; {{!}} '''[[Nagrada AFI|Nagrade AFI]]'''
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{afi}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{olivier}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot; {{!}} '''[[Nagrada Laurence Olivier|Nagrade Olivier]]'''
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{olivier}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{saturn}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot; {{!}} '''[[Nagrada Saturn|Nagrade Saturn]]'''
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{saturn}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{ostale_nagrade|}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#ed8}}; color:#000000;&quot; {{!}} '''Ostale nagrade'''
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{ostale_nagrade}}}
{{!}}-
}}
{{!}}}
}}
|}&lt;noinclude&gt;

{{infookvir za predložak
| kat = Filmski umjetnici
| podkat = DA
| upute = vidi dolje
}}

== Korištenje ==

&lt;pre&gt;
{{Filmski umjetnik
|ime             = 
|slika           = 
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = 
|pseudonim       = 
|rođenje         = 
|mjesto rođenja  = 
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|zanimanje       = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
&lt;/pre&gt;

[[Kategorija:Filmski šabloni]]
[[Kategorija:Biografske infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>60oou2ufj88q46vsgp8qkcrksqml8oe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radioastronomija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86698</id>
    <revision>
      <id>42580053</id>
      <parentid>41558435</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:46:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-astronomija]] na [[Radioastronomija]]: fix</comment>
      <origin>41558435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8497" sha1="nmnegbhinvh4fssniugjis3kjmgl8xy" xml:space="preserve">[[Datoteka:USA.NM.VeryLargeArray.02.jpg|mini|300px|Vrlo velika mreža(''Very Large Array''), radio interferometar u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], [[SAD]]]]
'''Radio astronomija''' je dio [[astronomija|astronomije]] koja proučava [[nebesko tijelo|nebeska tijela]] uz pomoć [[radio valovi|radio valova]]. Prvo otkriće radio valova sa nebeskih tijela je napravio Karl Jansky 1933., kad je otkrio izvor radio valova u [[Mliječni put|Mliječnom putu]]. Kasnija promatranja su otkrila brojne izvore radio emisija, i to sa [[zvijezda]] i [[galaksija]], a otkriven je čitav niz novih objekata, kao što su radio galaksije, [[kvazar]]i, [[pulsar]] i maseri. Otkriće [[kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja]], koje je nesumljivo potvrdilo postojanje [[Veliki prasak|Velikog praska]], je napravljeno kroz radio astronomiju.

Radio astronomija je povezana sa korištenjem velikih [[antena]], koje se nazivaju [[radio teleskop]]i, koji se mogu koristiti ili pojedinačno, ili više njih povezanih zajedno, korištenjem tehnike radio interferometrije i sintezom objektiva. Korištenje interferometrije sa više radio teleskopa, omogućuje radio astronomima da postignu visoku kutnu rezoluciju, budući da dobivena slika više ovisi o udaljenosti između radio teleskopa, a ne toliko o veličini samih pojedinih radio teleskopa. 

== Historijske činjenice ==
[[Datoteka:ALMA 4 Antennas.jpg|mini|250px|Četiri radio antene za projekt ALMA u [[Čile]]u]]
I prije nego što je Jansky promatrao Mliječni put 1930., fizičari su pretpostavljali da bi mogli primjetiti radio valove sa nebeskih tijela.&lt;ref&gt; [http://www.nrao.edu/whatisra/hist_prehist.shtml] &quot;Pre-History of Radio Astronomy&quot; F. Ghigo, 2010.&lt;/ref&gt; [[James Clerk Maxwell]] je 1860-tih, kroz [[Maxwellove jednadžbe]] pokazao da elektromagnetsko zračenje je povezano sa [[elektricitet]]om i [[magnetizam|magnetizmom]], i može postojati na bilo kojoj [[valna duljina|valnoj duljini]]. Nekoliko pokušaja je napravljeno da se otkrije radio emisija sa [[Sunce|Sunca]], pokusima koje su radili [[Nikola Tesla]] i Oliver Lodge, ali nisu uspjeli otkriti ništa, zbog tehničkih ograničenja njihovih uređaja. 

Karl Jansky je otkrio prvi astronomski izvor radio valova uz malo sreće. 1930-tih je bio inžinjer u [[Bell Labs]], i proučavao je kratke radio valove (3 – 30 MHz), za prijenos signala na druge kontinente. Koristeći usmjerenu antenu, Jansky je primijetio jedan signal nepoznatog porijekla i to je najjači bio svakih 24 sata. Na kraju je otkrio da signal dolazi iz [[zviježđe|zviježđa]] Strijelac 1933. &lt;ref&gt; Jansky Karl G.: &quot;Radio waves from outside the solar system&quot;, journal = Nature, 1933. [http://adsabs.harvard.edu//abs/1933Natur.132...66J]&lt;/ref&gt;

Na osnovu tog proučavanja, Grote Reber je napravio 1937. prvi parabolički radio teleskop, promjera 9 m, u svom vlastitom dvorištu.&lt;ref&gt; [http://www.nrao.edu/whatisra/hist_reber.shtml] Grote Reber &lt;/ref&gt; 1942. su otkrivene prve radio emisije sa Sunca. 1950-tih na [[Sveučilište Cambridge|Sveučilištu Cambridge]] su napravili prve katalogneba, sa radio izvorima.

== Metode rada ==
[[Datoteka:Messier 87 Hubble WikiSky.jpg|thumb|250px]][[Datoteka:M87 VLA VLBA radio astronomy.jpg|thumb|250px|Optička slika galaksije [[Messier 87|M87]] ([[Svemirski teleskop Hubble|HST]]), radio slika iste galaksije korištenjem interferometrije(Very Large Array-'''VLA'''), i slika središnjeg dijela (Very Long Baseline Array-'''VLBA''')koja se sastoji od radio antena u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je [[crna rupa]] u centru galaksije.]]
Radio astronomi koriste razne tehnike da promatraju nebeska tijela u radio spektru. Da bi se složila slika nekog dijela neba, potrebno je napraviti više pojedinačnih pretraživanja sa preklapanjem, da bi se slika kasnije složila u [[mozaik]]. Promatranja sa Zemljine površine je ograničeno sa valnim duljinama koje mogu proći kroz atmosferu. Kod malih frekvencija, ili velikih valnih duljina, prijem signal je ograničen sa [[ionosfera|ionosferom]], koja reflektira radio valove nižih frekvencija od karakteristične frekvencije plazme. Kod viših frekvencija, vodena para ometa prijem. Zato se u zadnje vrijeme radio teleskopi postavljaju u veoma visokim i suhim područjima, kao pustinja [[Atacama]] u [[Čile]]u.

== Radio teleskopi ==
Radio teleskopi trebaju biti vrlo veliki da bi primili signal, zbog niskog odnosa poslanog signala i primljenog signala. U odnosu na optičke teleskope, njihov promjer objektiva treba biti puno veći, zbog veće valne duljine. Na primjer, optički teleskop sa 1 m promjera objektiva, je 2 000 000 puta veći od valne duljine svjetlosti i to daje rezoluciju od 0,3 kutne sekunde. Za istu vidljivost, radio teleskop bi trebao imati rezoluciju od 30 kutnih minuta, a to je puni mjesec na nebu.

== Radio interferometrija ==
{{glavni|Dugobazična interferometrija}}

Zbog teskoća sa postizanjem visoke rezolucije sa jednim radio teleskopom, 1946. se razvila radio interferometrija. Današnji radio interferometri koriste udaljene radio teleskope, povezane sa [[koaksijalni kabel|koaksijalnim kabelima]], vodičima valova, [[optičko vlakno|optičkim vlaknima]] i ostalim prijenosnim sredstvima. 

Početkom 1970-tih, sa poboljšanjem stabilnosti prijema radio teleskopa, otvorila se mogućnost povezivanja primljenog signala iz cijelog svijeta. Umjesto korištenja fizičkog povezivanja antena, primljeni podaci su se mogli složiti zajedno, koristeći isto vrijeme, obično uz pomoć atomskog sata. Kod visokih frekvencija, i korištenjem velikih udaljenosti između radio teleskopa, moguća je sinteza od 1 kutne milisekunde. 

Tako danas imamo u Sjevernoj Americi mrežu teleskopa koje nazivamo Very Long Baseline Array i drugu mrežu European VLBI (Very Long Baseline Interferometry) Network, sa radio teleskopima u Europi, Kini, Južnoj Africi i Porto Riku. Obično te dvije mreže rade posebno, ali ponekad promatraju i zajedno, kao globalni VLBI. Postoji još i VLBI mreža u Australiji. &lt;ref&gt;[http://www.innovations-report.com/html/reports/physics_astronomy/report-25117.html A technological breakthrough for radio astronomy - Astronomical observations via high-speed data link&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;

== Radio izvori ==
Najznačajniji izvori radio valova koji se promatraju su:
* [[Sunce]]
* Zviježđe [[Strijelac (zviježđe)|Strijelac]] A, koji je i galaktički centar [[Mliječna staza|Mliječne staze]]
* Aktivne galaktičke jezgre i [[pulsar]]i, koji imaju električki nabijene čestice koje emitiraju sinhrotronu radijaciju
* Jata [[galaksija]] u spajanju, koje emitiraju difuzne radio emisije &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.arcetri.astro.it/~buttery/thesis/node69.html |access-date=2015-03-03 |archivedate=2006-01-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060128231925/http://www.arcetri.astro.it/~buttery/thesis/node69.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
* Ostatke [[supernova]] koje isto pokazuju difuzne radio emisije
* [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]], a to je radio emisija [[crno tijelo|crnog tijela]]
* [[Jupiter (planet)|Jupiter]]

== Najpoznatiji radio teleskopi ==
* [[Zvjezdarnica Arecibo]]
* [[Green Bank radio teleskop]]
* [[Effelsberg radio teleskop]]
* [[Sardinija radio teleskop]]
* [[Radio teleskop Parkes]]

== Izvori ==
{{izvori|3}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Radio astronomy}}
* [http://www.nrao.edu/ nrao.edu National Radio Astronomy Observatory]
* [http://web.haystack.mit.edu/education/radiohist.html The History of Radio Astronomy] {{Webarchive|url=https://archive.today/19990202131951/http://web.haystack.mit.edu/education/radiohist.html |date=1999-02-02 }} * [http://www.cr.nps.gov/history/online_books/butowsky5/astro4o.htm Reber Radio Telescope - National Park Services] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023131729/http://www.cr.nps.gov/history/online_books/butowsky5/astro4o.htm |date=2012-10-23 }}
* [http://edmall.gsfc.nasa.gov/aacps/news/Radio_Telescope.html Radio Telescope Developed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040307044635/http://edmall.gsfc.nasa.gov/aacps/news/Radio_Telescope.html |date=2004-03-07 }} - a brief history from [[NASA]] Goddard Space Flight Center
* [http://www.radio-astronomy.org Society of Amateur Radio Astronomers ]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Radio-astronomija| ]]
[[Kategorija:Radio]]
[[Kategorija:Astronomske potdiscipline]]</text>
      <sha1>nmnegbhinvh4fssniugjis3kjmgl8xy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dugoživci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>88243</id>
    <revision>
      <id>42579806</id>
      <parentid>14731035</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:46:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579806</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2760" sha1="gg1g5b3m26v0mxcwbhernrceqbejdw1" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| color = pink
| name = Dugoživci&lt;!--
| fossil_range = Early [[Cambrian]] to Recent&lt;ref name=Budd2001&gt;{{cite journal
 | author = Budd, G.E.
 | year = 2001
 | title = Tardigrades as ‘stem-group arthropods’: the evidence from the Cambrian fauna
 | journal = Zool. Anz
 | volume = 240
 | pages = 265-279
 | doi = 10.1078/0044-5231-00034}}&lt;/ref&gt;--&gt;
| image = Hypsibiusdujardini.jpg
| slika_širina = 240px
| image_caption = ''Hypsibius dujardini''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| subregnum = [[Filogenija životinja|Ecdysozoa]]
| nesvrstani_phylum = [[Panarthropoda]]
| phylum = '''Tardigrada'''
| phylum_autorstvo = [[Lazzaro Spallanzani|Spallanzani]], 1777.
| razdioba_stupanj = [[Razred (taksonomija)|Razredi]]
| razdioba = 
[[Heterotardigrada]]&lt;br /&gt;
[[Mesotardigrada]]&lt;br /&gt;
[[Eutardigrada]]
}}
'''Dugoživci''' (Tardigrada) su [[Koljeno (taksonomija)|koljeno]] [[životinje|životinja]] u okviru [[Podcarstvo|podcarstva]] (u nekim sistematikama [[natkoljeno|natkoljena]]) [[Filogenija životinja|Ecdysozoa]]. Ove većinom [[mikroskop]]ski malene životinje zbog svog načina kretanja i bucmastog izgleda malo potsjećaju na nespretne [[medvjed]]iće u minijaturi, pa su dobili i ime '''vodeni medvjedići'''. 

Žive u svim [[more|morima]], slatkim vodama i vlažnim [[stanište|biotopima]] na kopnu, gdje ih se najčešće može naći u vodenom &quot;filmu&quot; na nakupinama [[mahovine|mahovina]], u žljebovima i na krovovima kuća. U nepovoljnim uvjetima vrste koje žive na kopnu osuše se i u stanju obamrlosti ([[anabioza]]) mogu preživjeti i više godina dok uvjeti ponovo postanu povoljni. To svojstvo donijelo im je i hrvatsko ime ''dugoživci''. 

Imaju četiri para kratkih [[ekstremitet|nožica]] koje završavaju malenim [[kandža|pandžicama]]. Hrane se kako sadržajem [[biljka|biljnih]] [[stanica]], tako i grabežljivo, malim životinjicama kao što su neke vrste [[valjkasti crvi|oblića]] (Nematoda) ili [[kolnjaci|kolnjaka]] (Rotifera). Kad uhvate takvu životinjicu, ubodu ju i isišu.

Razmnožavaju se uglavnom [[pol|spolno]]. No, kod nekih vrsta nisu poznati mužjaci, tako da se razmnožavaju [[partenogeneza|partenogenetski]], bez sudjelovanja mužjaka. U tom se slučaju [[jaje|jaja]] razvijaju bez oplodnje.

Pretpostavlja se, da su im najbliži srodnici [[zglavkari|člankonošci]] (Arthropoda) i [[crvonošci]] (Onychophora), s kojima zajedno čine [[takson]] [[Panarthropoda]].

== Drugi projekti ==
{{WProjekti
|commons        = 
|commonssh      = 
|commonscat     = Tardigrada
|commonscatsh   = Dugoživci
|wikivrste      = Tardigrada
|wikivrstesh    = Dugoživcima
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Protostomia]]</text>
      <sha1>gg1g5b3m26v0mxcwbhernrceqbejdw1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista radiostanica u Rusiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89015</id>
    <revision>
      <id>42580075</id>
      <parentid>42511185</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:51:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Lista radio-stanica u Rusiji]] na [[Lista radiostanica u Rusiji]]</comment>
      <origin>42511185</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4254" sha1="pkwn624r40foz4ozqwwy7jyz1kq67sz" xml:space="preserve">Ovo je '''lista radio-stanica u Rusiji'''.

== Nacionalna pokrivenost ==
{|class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Web
!►
!
|-
|Radio Rusiji
|&lt;center&gt;[http://radiorus.ru/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101025055226/http://www.radiorus.ru/ |date=2010-10-25 }}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://radiorus.ru/audio.html slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101025055146/http://www.radiorus.ru/audio.html |date=2010-10-25 }}&lt;/center&gt;
|Vesti i Politika
|-
|Glas Rusiji
|&lt;center&gt;[http://www.ruvr.ru sajt]&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;[https://web.archive.org/web/20101103222123/http://95.81.162.158:8000/vsr.m3u slušaj]&lt;/center&gt;
|Vesti, Politika
|-
|Vesti
|&lt;center&gt;[http://www.vesti.ru/fm/ sajt]&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.vesti.ru/videos?vid=onair&amp;air=2 slušaj]&lt;/center&gt;
|Vesti
|-
|Mayak
|&lt;center&gt;[http://www.radiomayak.ru/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121104093345/http://www.radiomayak.ru/ |date=2012-11-04 }}&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.radiomayak.ru/player.html slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100420102837/http://www.radiomayak.ru/player.html |date=2010-04-20 }}&lt;/center&gt;
|Muzika i Riječ
|-
|Komsomolskaya Pravda
|&lt;center&gt;[http://www.kp.ru/ sajt]&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;[http://radio.kp.ru:8000/ slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120618030537/http://radio.kp.ru:8000/ |date=2012-06-18 }}&lt;/center&gt;
|Vesti i Riječ
|-
|Echo Moskvi
|&lt;center&gt;[http://echo.msk.ru sajt]&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;[http://echo.msk.ru/sound.html slušaj]&lt;/center&gt;
|Vesti i Riječ
|-	
|Business FM
|&lt;center&gt;[http://radio.bfm.ru/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100413085921/http://radio.bfm.ru/ |date=2010-04-13 }}&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.bfm.ru/radio.html slušaj]&lt;/center&gt;
|Economy Vesti
|-	
|Nashe radio
|&lt;center&gt;[http://nashe.ru/ sajt]&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;[http://streamall.rambler.ru/nashe64.mp3.m3u slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151011114707/http://streamall.rambler.ru/nashe64.mp3.m3u |date=2015-10-11 }}&lt;/center&gt;
|Russkii Rock
|-	
|Dobri Pesni
|&lt;center&gt;[http://dobriepesni.ru/ sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100918192806/http://www.dobriepesni.ru/ |date=2010-09-18 }}&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.station.ru/OnlyFMPlayer.aspx?station=dobryepesni&amp;play=1 slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100824114448/http://www.station.ru/OnlyFMPlayer.aspx?station=dobryepesni&amp;play=1 |date=2010-08-24 }}&lt;/center&gt;
|Russka Shansona
|-
|Dete FM
|&lt;center&gt;[http://www.deti.fm sajt]&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;[http://217.29.51.162:8000/radio-32k.aac.m3u slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|Dete muzika, dijalogi, bajki
|-
|Teos
|&lt;center&gt;[http://www.radioteos.ru/ sajt]&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;[http://www.guzei.com/online_radio/listen.php?online_radio_id=2264 slušaj]&lt;/center&gt;
|Hrišćanstvo
|-
|Radonezh
|&lt;center&gt;[http://radonezh.ru/radio/ sajt]&lt;center&gt;
|&lt;center&gt;[http://guzei.com/online_radio/listen.php?online_radio_id=7016 slušaj]&lt;/center&gt;
|Pravoslavlje
|}

== Internet ==
{|class=&quot;wikitable&quot;
!Ime
!Web
!►
!
|-
|Folk muzika
|
|&lt;center&gt;[http://77.220.186.233:8000/world_96.mp3.m3u slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|Ruska folk muzika
|-
|Književnost
|
|&lt;center&gt;[http://79.137.234.183:8000/listen.pls slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130824082919/http://79.137.234.183:8000/listen.pls |date=2013-08-24 }}&lt;/center&gt;
|Ruska književnost
|-
|RadioBuksir
|
|&lt;center&gt;[http://s03.radio-tochka.com:6160/listen.pls slušaj]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/center&gt;
|Ruska historija
|-
|Fakultet
|&lt;center&gt;[http://fmgu.ru/ sajt]&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[http://radio.fmgu.ru:8000/fmgu-96.m3u slušaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150210012006/http://radio.fmgu.ru:8000/fmgu-96.m3u |date=2015-02-10 }}&lt;/center&gt;
|Ruske obrazovanje
|-
|Fantastic
|
|&lt;center&gt;[http://guzei.com/online_radio/listen.php?online_radio_id=6622 slušaj]&lt;/center&gt;
|Zvukova fantastic knjiga
|-
|}

{{Commonscat|Radio stations in Russia}}

{{Radio-stanice u Evropi}}

[[Kategorija:Ruske radio-stanice| ]]
[[Kategorija:Radio u Rusiji|Stanice]]
[[Kategorija:Radio-stanice po državama|Rusija]]</text>
      <sha1>pkwn624r40foz4ozqwwy7jyz1kq67sz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Češka pokrajina (HR)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>90596</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija historijska regija Češke" />
    <revision>
      <id>42579951</id>
      <parentid>576470</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:12:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Infokutija historijska regija Češke]]</comment>
      <origin>42579951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61" sha1="q7raistjzjrk7d19v20g2dljp53jq69" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija historijska regija Češke]]</text>
      <sha1>q7raistjzjrk7d19v20g2dljp53jq69</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bitka kod Velbužda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>92652</id>
    <revision>
      <id>42579738</id>
      <parentid>42376636</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:09:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-22292-99</username>
        <id>342641</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povod za bitku */</comment>
      <origin>42579738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18741" sha1="sgoeznwzxtpugc0m1oxvxafgj769edk" xml:space="preserve">[[File:Battle of Velbazhd with Zemengrad.jpg|thumb|thumb|400px|Mjesto bitke.]]
'''Bitka kod Velbužda''' se odigrala u [[Subota|subotu]] [[28.7.]] [[1330]]. u 7 sati ujutru između trupa kraljevine Srbije predvođenih kraljem [[Stefan Dečanski|Stefanom]] ([[1322]]—[[1331]]) i njegovim sinom mladim kraljem [[Dušan Silni|Dušanom]] (kralj [[1331]]—[[1346]], car [[1346]]—[[1355]]) sa jedne i trupa carevine Bugarske predvođenih carem [[Mihajlo III Šišman|Mihajlom III Šišmanom]] ([[1323]]—[[1330]]) sa druge strane. Povod za bitku bio je pokušaj kralja Stefana da predupredi spajanje bugarske vojske sa [[Vizantijska vojska|vizantijskom]] i njihov zajednički napad na Srbiju, a okončala se pogibijom Mihajla Šišmana i potpunim porazom bugarskih snaga, u kome se posebno istakao mladi kralj i prestolonaslednik Dušan. Direktne posledica bitke bila su manja teritorijalna proširenja Srbije (dobijanje [[Niš]]a&lt;ref&gt;{{izdvojeni citat|Rezultati su bitke: pobeda u punom smislu reči, dobitak Niškog kraja, ogroman plen, i diktiranje mira Bugarskoj. Posledice bitke su: osvojenje Vardarske doline i prevlast Raške na Balkanskom poluostrvu.|Članak ''Velbuška bitka'' Vladimira Belića}}
[[Stanoje Stanojević]] (''pokretač i urednik''), ''„Narodna enciklopedija Srba, Hrvata i Slovenaca“'' I knjiga, (''II fototipsko izdanje''), [[Beograd]] [[1925]]. ([[Novi Sad]], [[2001]])&lt;/ref&gt;) i postavljanje maloletnog Stefanovog [[sestrić]]a [[Jovan Stefan|Jovana Stefana]] ([[1330]]—[[1331]]) na bugarski presto, ali su njene dugoročne posledice bile daleko značajnije. Njome je u samom začetku uništen [[Vizantijsko carstvo|vizantijsko]]-bugarski savez uperen protiv Srbije, pošto je [[vizantijski car]] [[Andronik III]] ([[1328]]—[[1341]]) svoju vojsku koju je trebalo da spoji sa bugarskom, nakon vesti o njenom porazu, okrenuo na drugu stranu i napao obezglavljenu Bugarsku. Srbija je nakon bitke postala najmoćnija sila na [[Balkansko poluostrvo|Balkanskom poluostrvu]] i bio joj je otvoren put ka osvajanju celokupne [[Makedonija (oblast)|Makedonije]].

== Povod za bitku ==
Kralj Stefan ''Dečanski'' bio je uvučen u Bizanstki građanski rat dvojice Andronika u kojima se protiv [[Andronik II|Andronika II]] ([[1282]]—[[1328]]), koga je podržavao srpski kralj, digao njegov unuk [[Andronik III]]. Njihov sukob se definitivno okončao [[1328|1328.godine]] porazom i zbacivanjem sa prestola starog cara, a novi car je Srbiju, kao saveznika svoga dede, smatrao neprijateljem. On je [[1331]]. godine sklopio savez sa bugarskim carem Mihajlom Šišmanom (''Asen  III''), prema kome su oni zajedničkim snagama trebali da napadnu Srbiju, u leto iste godine.

== Zauzimanje položaja i početni raspored trupa ==
[[Datoteka:Battle of Velbazhd.png|mini|Bitka kod Velbužda: situacija]]
Srbiju je prvo napao car [[Andronik III]] početkom jula [[1330]]. godine. Međutim, vizantijske operacije su bile koncentrisane na oko same granice, bez dubljih prodora, tako da je Andronik najverovatnije očekivao ishod bugarskih akcija. Plan je u suštini bio veoma jednostavan: Srbiju je trebalo napasti sa obe strane i tako priklještenu je lakše savladati. Međutim od samog početka [[Vizantija|vizantijski]] car ovaj plan nije poštovao, pa je svoju vojsku zaustavio u [[Pelagonija|Pelagoniji]] i čekao.

[[Drugo bugarsko carstvo|Bugari]] su krenuli na južne delove [[Srbija|Srbije]], prema [[Struma|Strumi]] i [[Bregalnica|Bregalnici]], svakako sa namerom da se sa te strane povežu sa Vizantincima i zajednički nastave napade. Stefan Dečanski je odlučio da preduhitri njihovo spajanje i napadne prvo Bugare, zbog čega je grupisao svoje snage na ''Dobričkom polju'', kod ušća [[Toplica (reka)|Toplice]] u [[Južna Morava|Južnu Moravu]], očekujući bugarski napad sa severa. Bugarski car Mihajlo, je pre napada na Srbiju sa vojskom otišao do [[Vidin]]a, najverovatnije da bi prihvatio [[Tatari|tatarske]] i [[Vlaška|vlaške]] saveznike, nakon čega je krenuo ka jugu, prešao je srpsku granicu kod grada Zemlina, na Strumi. Kada je primio podatke o njegovom kretanju, kralj Stefan je pokrenuo vojsku sa namerom da ga presretne, zaustavivši se usput u [[Manastir svetog Đorđa u Starom Nagoričanu|crkvi svetog Đorđa]] u [[Staro Nagoričane|Starom Nagoričanu]] i [[Sarandoporski manastir|Sarandoporskom manastiru]]. Na reci Kamenci je sačekao ostatak svoje vojske i stupio u bezuspešne pregovore sa Bugarima. Tu je svakako primio i vesti, da disciplina u šarenoj bugarskoj vojsci nije najbolja i da su se mnogi vojnici rasuli po okolini u potrazi za hranom.alo ovo pisem ja  bitka kod velbuzda dokazuje koliko su turci usrali najjacu silu na balkanu

Sa druge strane, Bugari su videli da Stefanova vojska nije brojčano jača od njihove, ali nisu znali da se očekuju pojačanja, zbog čega su potcenili njenu snagu i bili sigurni u pobedu. Stefan je sa druge strane, namerno oklevao šaljući Bugarima pregovarače sa porukom u kojoj poziva bugarskog cara da odustane od napada i da se zadovolji sa onim što ima u Bugarskoj.
&lt;blockquote&gt;''„Budi zadovoljan sa svojim, da to dobro bude, a ne želi drugo, što Bog drugima darova, jer dolaziš u sukob sa Bogom, kao onaj koji smućuje i ratuje ono, što je od njega dobro razdeljeno.“'' ([[Grigorije Camblak]])&lt;/blockquote&gt;
Ovim pregovorima, Stefan je postigao svoj cilj, odloživši početak bitke dok mu ne stignu očekivana pojačanja. Istovremeno je Bugare ubedio da mu je vojska slaba, zbog čega mora da pregovara, tako da se dobar deo njihovih nalazio po okolnim selima i pljačkao, dok je srpski kralj naredio da počnu pripreme za bitku.

U zoru [[28.7.]]a, pristigla su i poslednja odeljenja srpske vojske kojima je kralj dao mali odmor, da bi oko 7 sati izjutra kod Velbužda (današnjeg Ćustendila), napao Bugare svom snagom.

== Tok bitke ==
[[Datoteka:BMM-WeaponsFromTimeOfBattleOfVelbužd1.JPG|thumb|thumb|200px|Oružje iz doba bitke.]]
Bugari se uopšte nisu nadali srpskom napadu, pogotovu ne nakon pregovora, a ima mišljenja da je čak i primirje bilo ugovoreno, ali ga Stefan nije ispoštovao. Obe vojske su na dan bitke bile brojčano podjednake i svaka je brojala oko 15.000 vojnika, što su za to doba bila poprilične armije. Podatke o bugarskoj vojsci daje i [[Mavro Orbini|Orbini]]: ''„...jer je bio sakupio dvanaest hiljada Bugara i tri hiljade Vlaha“'', dok sam Dušan navodi da je brojala do 80.000 ljudi, nasuprot srpskih snaga kojih je bilo do 15.000.

Iznenadni srpski napad zatekao je Bugare potpuno nespremne, tako da njihovi redovi nisu izdržali ni prvi nalet srpske vojske, već su odmah raspali i otpočeli neorganizovano povlačenje, što je srpska vojska iskoristila i u potpunosti ih razbila. U borbi su se naročito istakli odredi pod vođstvo mladog kralja Dušana. Za njegove [[Luk i strela|strelce]], savremeni srpski opisivač bitke navodi: ''„...ni su streljali sa obe ruke i nikako nisu grešili“''. Pored njih, pod njegovom komandom Orbini navodi i 1300 [[Nemci|nemačkih]] [[najamnik]]a, od čega je bilo 300 [[konjanik]]a iskusnih u borbama, koji su jurnuli pravo ka delu bugarske vojske u kome se nalazila carska [[zastava]] i sam car Mihajlo.

Mihajlo je pokušao da sredi redove svoje vojske, ali kada u tome nije uspeo i on sam je krenuo da beži. Tokom bežanja, on je pao sa konja, tako da ga je srpska potera sustigla i ubila, nakon čega ga je odnela srpskom kralju. Stefan Dečanski je svog protivnika sahranio crkvi [[Sveti Đorđe|svetog Đorđa]] u Starom Nagoričanu, a na mestu na kome se pred bitku nalazio njegov [[šator]], podigao je crkvu koja je uništena u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]]. Ostatke bugarske vojske, okupio je u [[Radomir (grad)|radomirskom]] kraju Mihajlov brat [[Belaur]] (''[[Zmaj]]'', na [[Rumunski jezik|rumunskom]]).

=== Smrt bugarskog Cara Mihaila ===
U istorijskim izvorima, postoje tri verzije hvatanja i smrti bugarskog cara Mihajla, po [[Grigorije Camblak|Grigoriju Camblaku]], on je bio uhvaćen živ, nakon čega je izveden pred Dušana koji ga je ubio. Delimična potvrda ovoga se može naći i u rečima samog Dušana, koji navodi da je on Mihajlu odrubio glavu. 
&lt;blockquote&gt;„''Car bugarski bi uhvaćen od srpskih vojnika i bi priveden k sinu carevu, Stefanu, koji je tada pokazivao u borbi veliku hrabrost, i tu se liši života bedno.“'' (Grigorije Camblak)&lt;/blockquote&gt;
Po drugoj verziji koju navodi [[Danilov učenik]], caru se tokom bega konj sapleo i pao, nakon čega su ga sustigli srpski vojnici i ubili.
&lt;blockquote&gt;''„A car Mihailo videvši padanje svojih vojnika, poče bežati, i kada je bežao, sila Gospodnja sape noge njegovu konju, i spavši sa konja sakruši sve telo svoje. I tako videvši vojnici gospodina kralja njegovo padanje, priskočivši ubiše ga svojim oružjem, i tako izdahnu. I položivši telo njegovo na konja, prenesoše ga ka gospodinu svome kralju.“'' (Danilov učenik)&lt;/blockquote&gt;

Po Mavru Orbiniju, Mihajlu se konj sapleo u begu, nakon čega je on pešice pobegao u šumu, gde su ga uhvatili srpski vojnici koji su se sklonili u šumu, pošto su ranjeni u borbi. Nakon bitke su ga odveli pred kralja Stefana Dečanskog i on je tokom razgovora umro božijom voljom.
&lt;blockquote&gt;''„U ovoj bici bio je ranjen i oboren s konja bugarski car Mihajlo. Ali pošto ga nisu tada prepoznali, kasnije ga je našao jedan slovenski konjanik među onima koji su se zbog rana bili sklonili u šumu, gde su ležali na zemlji jer se nisu mogli maknuti s mesta. Kad je bio doveden pred kralja Stefana, koji je s drugima stajao tu blizu, Stefan mu je rekao da ga je pravedni sud božji doveo to toga. Jer je on zbog velike oholosti i bez ikakvog razloga hteo da zauzme kraljevstvo koje mu nipošto nije pripadalo. Na to Bugarin ništa ne odgovori, već obrati pogled prema njemu, podigne prst prema nebu i reče: „Neka se ispuni volja božja“. Izrekav to, izdahne.“'' (Mavro Orbini).&lt;/blockquote&gt;

== Posle bitke ==
Bugarski poraz je bio potpun, armija potpuno razbijena, mnogi pobijeni ili zarobljeni, a sam car je poginuo.
&lt;blockquote&gt;''„A ovi posle velike bitke i strašne borbe koja je bila toga dana, i od prolivanja tolike krvi tih bezbožnih i poganih naroda, koji su došli na srpsku zemlju sa ovim carem, reći ću da se i sama ta reka Struma sva izmenila u krv, jer behu sasecani kao i poljska trava,...“'' (Danilov učenik)&lt;/blockquote&gt;
Nakon bitke je najpre se prikuppljen sav plen na jedno mesto.
&lt;blockquote&gt;''„A sutradan posle te silne bitke, pošto je bio sabran ceo sabor ovoga previsokoga kralja u dan nedeljni, i u prvi čas dana, pošto su prinosili vojnici njegovi mnogo zlato i carske haljine i nebrojeno bogatstvo, prekrasne konje ovoga bugarskog cara i sile njegove, što se podigoše na otačastvo ovoga previsokoga, jer evo svu slavu njihovu i bogatstvo, koje imađahu,...“'' (Danilov učenik)&lt;/blockquote&gt;
Potom su pred kralja Stefana izvedebe zarobljene bugarske velmože, kojima je pokazan njihov mrtvi car.
&lt;blockquote&gt;''„I sve velmože toga cara, koje uhvatiše u ratu, sve ove privedoše pred lice gospodina kralja, imajući železne okove na svojim nogama. Mnogi od njih nisu verovali da je pogubljen car njihov, no su mislili da je izbegao smrti u toj velikoj borbi, i iznenada zapovedi gospodin kralj da se iznese mrtvo telo ovoga cara. A oni videvši istinu, gorko zaplakaše,...“'' (Danilov učenik)&lt;/blockquote&gt;

Ovi Stefanovi potezi, trebali su da ubede Bugare da je dalji otpor uzaludan, pošto im je car mrtav. Srpski kralj je došao na ideju da na bugarski presto vrati svoju sestru [[Ana Neda|Anu (''Nedu'')]], koju je nekoliko godina ranije oterao pokojni car Mihajlo. On je sa njom imao sina [[Jovan Stefan|Jovana Stefana]] koji je trebalo da postane novi car Bugarske, a pošto je tada bio maloletan, regentsku vlast bi vršila sama Ana (''Neda'').

Vest o srpskoj pobedi stigla je i do vizantijskog cara Andronika III, koji se odmah odlučio da odustane od daljeg vojnog pohoda na Srbiju. On je glavninu svojih snaga povukao iz [[Makedonija (oblast)|Makedonije]] i usmerio ka Bugarskoj, dok je zoni dotadašnjih operacija ostavio samo nekoliko manjih garnizona, koje je kasnije mladi kralj Dušan isterao.

Srpska vojska je nakon bitke nastavila da nastupa za Bugarima koji su se povlačili, a do kralja Stefana je stigla i vest da su Vizantinci odstupili od srpske granice i okrenuli se Bugarskoj. Kod [[Izvor (Radomir)|Izvora]], nedaleko od [[Radomir (grad)|Radomira]], bugarski [[boljar]]i su sačekali srpskog kralja i zatražili mir. Deo Bugara je čak ponudio Stefanu da dođe do ujedinjenja Srbije i Bugarske, ali je on to odbio i zadovoljio se vraćanjem svoje sestre i njenog sina na bugarski presto, čime su Bugari dobili veoma povoljan mir u odnosu na jačinu poraza koji su pretrpeli. On nije menjao druge slojeve unutrašnje uprave u Bugarskoj, već je zadržao postojeće stanje, a svoju sestru sa sinom je poslao u Trnovo u pratnji jednog srpskog odreda. Što se teritorijalnih proširenja tiče, Srbija se gotovo i nije proširila na račun Bugarske, osim nekih ispravki granice i dobijanja [[Niš]]a.

== Rezultati pobede ==
[[Datoteka:South_East_Europe_1340.gif|thumb|thumb|250px|Karta [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]] [[1340]]. godine.]]

Srbi su ovom pobedom postigli veoma mnogo. Bugarska je bila oslabljena i svedena u granice između [[Dunav]]a i [[Marica (reka)|Marice]], tako da više nije bila u stanju da ofanzivno deluje ka [[vardar]]skoj dolini. To je značilo da je Srbija sebi potpuno obezbedila posed [[Makedonija (oblast)|Makedonije]] i nesmetan pravac delovanja ka [[Egejsko more|Egejskom moru]]. Sa caricom Anom je u Bugarsku došao i srpski politički uticaj, tako da se [[Trnovo (Bugarska)|Trnovu]] posle bitke moralo voditi računa o držanju Srbije i njenim interesima.

=== Posledice po Srbiju ===

Kraljevina Srbija pobedom kod Velbužda, gotovo i da se nije proširila, a izostalo je očekivano pljačkanje po Bugarskoj, kao i dodela novih titula i poseda ratobornoj vlasteli. Kralju Stefanu je situaciju dodatno komplikovao njegov sin i naslednik Dušan, koji se istakao tokom same bitke, zbog čega je zadobio naklonost [[Vlastela|vlastele]]. Da bi primirio nezadovoljstvo među vlastelom, Stefan je poslao vojne odrede predvođene mladim kraljem Dušanom u [[Makedonija (oblast)|Makedoniju]], da povrate nekoliko gradova koje je Andronik III u svom kratkotrajnom pohodu zauzeo i potisnu [[Vizantinci|Vizantince]].

Ovo je međutim samo privremeno smirilo tenzije u kraljevini Srbiji. Stefan je osećao nezadovoljstvo vlastele njegovom vladavinom i sumnjao da će Dušan stati na njihovo čelo i pokušati da ga obori sa vlasti, pogotovo što se pokazao kao vrstan vojskovođa i kod Velbužda, ali i [[1329|1329.godine]] protiv odreda [[Banovina Bosna|bana Bosne]] [[Stefan II Kotromanić|Stefana II]] ([[1322]]—[[1353]]). Zbog toga mu je dodelio na upravu [[Zeta (oblast)|Zetu]], ne bi li ga umirio, ali je to samo ubrzalo predstojeće događaje. Oko Dušana se u Zeti okupljala nezadovoljna vlastela, a do njega su stizali i glasovi da Stefan planira da ga razbaštini i za svog naslednika imenuje svog mlađeg sina iz drugog braka, [[Simeon Siniša|Sinišu]]. Svega par meseci kasnije, u [[jesen]] [[1330|1330.godine]], otpočela su neprijateljstva među njima i uskoro je Stefan upao u Zetu sa vojskom, u nameri da predupredi Dušanov pokušaj da ga zbaci. Dušan se pred njime povukao, nakon čega su otpočeli pregovori i došlo je do zvaničnog pomirenja između njih dvojice, ali to nije bio kraj njihovih sukoba. Iako su se stvari vratile na pređašnje stanje, napetost je ostala, zbog čega je Steafan uporno insistirao da se Dušan pojavi na njegovom dvoru, što je ovaj uporno izbegavao plašeći se za svoj život, a razmišljao se i da pobegne iz Srbije. Na kraju se odlučio da pokuša sa iznenadnim udarom zbaci oca sa vlasti. On je sa manjim odredom odabranih ljudi [[Napad na Nerodimlje|napao Nerodimlje]] [[21.8.]]a [[1331|1331.godine]] i zauzeo [[Nerodimlje|kraljevski dvor]], dok su njegove potere u [[Mali Petrič|Malom]] ili [[Veliki Petrič|Velikom Petriču]] zarobile kralja Stefana koji je pokušao da se spase bekstvom. On je porodicom zatvoren u [[Zvečan]], a Dušan se [[8.9.]] ([[Mala Gospojina]]) [[Venac|ovenčao]] za kralja u dvorcu [[Svrčin]]. Stefan je umro u [[Zvečanski Grad|Zvečanu]] pod nerazjašnjenim okolnostima [[11.11.]], a njegova druga supruga [[Marija Paleolog|Marija]] i mlađi sin Siniša su ostali da žive na dvoru.

Promenu vlasti u Srbiji, iskoristila je bugarska vlastela koja je zbacila sa vlasti Dušanovu [[Tetka|tetku]] Anu (''Nedu'') i njenog sina Jovana Stefana, a za novog cara je izabran jedan od najviđenijih velmoža [[Jovan Aleksandar|Jovana Aleksandra]] ([[1331]]—[[1371]]), čime su praktično poništene sve tekovine bitke na Velbuždu. Novi bugarski car nije želeo rat sa Srbijom, zbog čega je otpočeo pregovore sa novim srpskim kraljem, koji su rezultirali Dušanovom ženidbom Aleksandrovom sestrom [[Jelena (supruga Dušana Silnog)|Jelenom]], na [[Uskrs]] [[1332|1332.godine]].

== Bitka na Velbuždu u narodnoj pesmi ==
O značaju bitke kod Belbužda, svedoči i činjenica da se svest o njoj očuvala u narodnoj poeziji sve do [[XIX vek]]a. U pesmi iz [[Vukov zbornik|Vukovog zbornika]] ''„[[Ban Milutin i Duka Hercegovac]]“'' peva se o pogibiji bugarskoga kralja Mihajla i o tom kako je car Stepan seo ''„u zemlju bugarsku“'' i ''„umirio zemlju Bugariju“''. U [[Bosna (oblast)|Bosni]] je, u zborniku B. Petranovića (III), zabeležena i druga pesma o ''„[[Car Dušan i kralj Mihajilo|Caru Dušanu i kralju Mihajilu]]“''.

== Povezano ==
* [[Srbija u srednjem veku]]
* [[Dušan Silni]]

== Izvori ==
{{spisref}}

== Literatura ==
* [[Vladimir Ćorović]], ''„Istorija srpskog naroda“'' (rukopis iz [[1941]]) [[Beograd]] [[1989]]. {{ISBN|86-13-00389-8}} ([http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_6_l.html poglavlje o Stefanu ''Dečanskom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131007064551/http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_6_l.html |date=2013-10-07 }})
* Željko Fajfrić, ''„[http://www.rastko.org.rs/istorija/loza_nemanjica/index_c.html Sveta loza Stefana Nemanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090305100849/http://www.rastko.org.rs/istorija/loza_nemanjica/index_c.html |date=2009-03-05 }}“'', [[Šid]] [[1998]]. 
* Hans-Joachim Härtel, Roland Schönfeld: ''Bulgarien: vom Mittelalter bis zur Gegenwart.'', Verlag Friedrich Pustet Regensburg, 1998, {{ISBN|3-7917-1540-2}}, S. 61-62 {{de}}

[[Kategorija:1330.]]
[[Kategorija:Srpske bitke|Velbužd]]
[[Kategorija:Ćustendil]]</text>
      <sha1>sgoeznwzxtpugc0m1oxvxafgj769edk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579743</id>
      <parentid>42579738</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:11:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NDG</username>
        <id>284813</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Reverted edits by [[Special:Contribs/~2026-22292-99|~2026-22292-99]] ([[User talk:~2026-22292-99|talk]]) to last version by AcaBot: test edits, please use the sandbox</comment>
      <origin>42376636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18649" sha1="7bknogk8ogl59xxfdwq3g95rinzatz3" xml:space="preserve">[[File:Battle of Velbazhd with Zemengrad.jpg|thumb|thumb|400px|Mjesto bitke.]]
'''Bitka kod Velbužda''' se odigrala u [[Subota|subotu]] [[28.7.]] [[1330]]. u 7 sati ujutru između trupa kraljevine Srbije predvođenih kraljem [[Stefan Dečanski|Stefanom]] ([[1322]]—[[1331]]) i njegovim sinom mladim kraljem [[Dušan Silni|Dušanom]] (kralj [[1331]]—[[1346]], car [[1346]]—[[1355]]) sa jedne i trupa carevine Bugarske predvođenih carem [[Mihajlo III Šišman|Mihajlom III Šišmanom]] ([[1323]]—[[1330]]) sa druge strane. Povod za bitku bio je pokušaj kralja Stefana da predupredi spajanje bugarske vojske sa [[Vizantijska vojska|vizantijskom]] i njihov zajednički napad na Srbiju, a okončala se pogibijom Mihajla Šišmana i potpunim porazom bugarskih snaga, u kome se posebno istakao mladi kralj i prestolonaslednik Dušan. Direktne posledica bitke bila su manja teritorijalna proširenja Srbije (dobijanje [[Niš]]a&lt;ref&gt;{{izdvojeni citat|Rezultati su bitke: pobeda u punom smislu reči, dobitak Niškog kraja, ogroman plen, i diktiranje mira Bugarskoj. Posledice bitke su: osvojenje Vardarske doline i prevlast Raške na Balkanskom poluostrvu.|Članak ''Velbuška bitka'' Vladimira Belića}}
[[Stanoje Stanojević]] (''pokretač i urednik''), ''„Narodna enciklopedija Srba, Hrvata i Slovenaca“'' I knjiga, (''II fototipsko izdanje''), [[Beograd]] [[1925]]. ([[Novi Sad]], [[2001]])&lt;/ref&gt;) i postavljanje maloletnog Stefanovog [[sestrić]]a [[Jovan Stefan|Jovana Stefana]] ([[1330]]—[[1331]]) na bugarski presto, ali su njene dugoročne posledice bile daleko značajnije. Njome je u samom začetku uništen [[Vizantijsko carstvo|vizantijsko]]-bugarski savez uperen protiv Srbije, pošto je [[vizantijski car]] [[Andronik III]] ([[1328]]—[[1341]]) svoju vojsku koju je trebalo da spoji sa bugarskom, nakon vesti o njenom porazu, okrenuo na drugu stranu i napao obezglavljenu Bugarsku. Srbija je nakon bitke postala najmoćnija sila na [[Balkansko poluostrvo|Balkanskom poluostrvu]] i bio joj je otvoren put ka osvajanju celokupne [[Makedonija (oblast)|Makedonije]].

== Povod za bitku ==
Kralj Stefan ''Dečanski'' bio je uvučen u Bizanstki građanski rat dvojice Andronika u kojima se protiv [[Andronik II|Andronika II]] ([[1282]]—[[1328]]), koga je podržavao srpski kralj, digao njegov unuk [[Andronik III]]. Njihov sukob se definitivno okončao [[1328|1328.godine]] porazom i zbacivanjem sa prestola starog cara, a novi car je Srbiju, kao saveznika svoga dede, smatrao neprijateljem. On je [[1331]]. godine sklopio savez sa bugarskim carem Mihajlom Šišmanom (''Asen  III''), prema kome su oni zajedničkim snagama trebali da napadnu Srbiju, u leto iste godine.

== Zauzimanje položaja i početni raspored trupa ==
[[Datoteka:Battle of Velbazhd.png|mini|Bitka kod Velbužda: situacija]]
Srbiju je prvo napao car [[Andronik III]] početkom jula [[1330]]. godine. Međutim, vizantijske operacije su bile koncentrisane na oko same granice, bez dubljih prodora, tako da je Andronik najverovatnije očekivao ishod bugarskih akcija. Plan je u suštini bio veoma jednostavan: Srbiju je trebalo napasti sa obe strane i tako priklještenu je lakše savladati. Međutim od samog početka [[Vizantija|vizantijski]] car ovaj plan nije poštovao, pa je svoju vojsku zaustavio u [[Pelagonija|Pelagoniji]] i čekao.

[[Drugo bugarsko carstvo|Bugari]] su krenuli na južne delove [[Srbija|Srbije]], prema [[Struma|Strumi]] i [[Bregalnica|Bregalnici]], svakako sa namerom da se sa te strane povežu sa Vizantincima i zajednički nastave napade. Stefan Dečanski je odlučio da preduhitri njihovo spajanje i napadne prvo Bugare, zbog čega je grupisao svoje snage na ''Dobričkom polju'', kod ušća [[Toplica (reka)|Toplice]] u [[Južna Morava|Južnu Moravu]], očekujući bugarski napad sa severa. Bugarski car Mihajlo, je pre napada na Srbiju sa vojskom otišao do [[Vidin]]a, najverovatnije da bi prihvatio [[Tatari|tatarske]] i [[Vlaška|vlaške]] saveznike, nakon čega je krenuo ka jugu, prešao je srpsku granicu kod grada Zemlina, na Strumi. Kada je primio podatke o njegovom kretanju, kralj Stefan je pokrenuo vojsku sa namerom da ga presretne, zaustavivši se usput u [[Manastir svetog Đorđa u Starom Nagoričanu|crkvi svetog Đorđa]] u [[Staro Nagoričane|Starom Nagoričanu]] i [[Sarandoporski manastir|Sarandoporskom manastiru]]. Na reci Kamenci je sačekao ostatak svoje vojske i stupio u bezuspešne pregovore sa Bugarima. Tu je svakako primio i vesti, da disciplina u šarenoj bugarskoj vojsci nije najbolja i da su se mnogi vojnici rasuli po okolini u potrazi za hranom.

Sa druge strane, Bugari su videli da Stefanova vojska nije brojčano jača od njihove, ali nisu znali da se očekuju pojačanja, zbog čega su potcenili njenu snagu i bili sigurni u pobedu. Stefan je sa druge strane, namerno oklevao šaljući Bugarima pregovarače sa porukom u kojoj poziva bugarskog cara da odustane od napada i da se zadovolji sa onim što ima u Bugarskoj.
&lt;blockquote&gt;''„Budi zadovoljan sa svojim, da to dobro bude, a ne želi drugo, što Bog drugima darova, jer dolaziš u sukob sa Bogom, kao onaj koji smućuje i ratuje ono, što je od njega dobro razdeljeno.“'' ([[Grigorije Camblak]])&lt;/blockquote&gt;
Ovim pregovorima, Stefan je postigao svoj cilj, odloživši početak bitke dok mu ne stignu očekivana pojačanja. Istovremeno je Bugare ubedio da mu je vojska slaba, zbog čega mora da pregovara, tako da se dobar deo njihovih nalazio po okolnim selima i pljačkao, dok je srpski kralj naredio da počnu pripreme za bitku.

U zoru [[28.7.]]a, pristigla su i poslednja odeljenja srpske vojske kojima je kralj dao mali odmor, da bi oko 7 sati izjutra kod Velbužda (današnjeg Ćustendila), napao Bugare svom snagom.

== Tok bitke ==
[[Datoteka:BMM-WeaponsFromTimeOfBattleOfVelbužd1.JPG|thumb|thumb|200px|Oružje iz doba bitke.]]
Bugari se uopšte nisu nadali srpskom napadu, pogotovu ne nakon pregovora, a ima mišljenja da je čak i primirje bilo ugovoreno, ali ga Stefan nije ispoštovao. Obe vojske su na dan bitke bile brojčano podjednake i svaka je brojala oko 15.000 vojnika, što su za to doba bila poprilične armije. Podatke o bugarskoj vojsci daje i [[Mavro Orbini|Orbini]]: ''„...jer je bio sakupio dvanaest hiljada Bugara i tri hiljade Vlaha“'', dok sam Dušan navodi da je brojala do 80.000 ljudi, nasuprot srpskih snaga kojih je bilo do 15.000.

Iznenadni srpski napad zatekao je Bugare potpuno nespremne, tako da njihovi redovi nisu izdržali ni prvi nalet srpske vojske, već su odmah raspali i otpočeli neorganizovano povlačenje, što je srpska vojska iskoristila i u potpunosti ih razbila. U borbi su se naročito istakli odredi pod vođstvo mladog kralja Dušana. Za njegove [[Luk i strela|strelce]], savremeni srpski opisivač bitke navodi: ''„...ni su streljali sa obe ruke i nikako nisu grešili“''. Pored njih, pod njegovom komandom Orbini navodi i 1300 [[Nemci|nemačkih]] [[najamnik]]a, od čega je bilo 300 [[konjanik]]a iskusnih u borbama, koji su jurnuli pravo ka delu bugarske vojske u kome se nalazila carska [[zastava]] i sam car Mihajlo.

Mihajlo je pokušao da sredi redove svoje vojske, ali kada u tome nije uspeo i on sam je krenuo da beži. Tokom bežanja, on je pao sa konja, tako da ga je srpska potera sustigla i ubila, nakon čega ga je odnela srpskom kralju. Stefan Dečanski je svog protivnika sahranio crkvi [[Sveti Đorđe|svetog Đorđa]] u Starom Nagoričanu, a na mestu na kome se pred bitku nalazio njegov [[šator]], podigao je crkvu koja je uništena u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]]. Ostatke bugarske vojske, okupio je u [[Radomir (grad)|radomirskom]] kraju Mihajlov brat [[Belaur]] (''[[Zmaj]]'', na [[Rumunski jezik|rumunskom]]).

=== Smrt bugarskog Cara Mihaila ===
U istorijskim izvorima, postoje tri verzije hvatanja i smrti bugarskog cara Mihajla, po [[Grigorije Camblak|Grigoriju Camblaku]], on je bio uhvaćen živ, nakon čega je izveden pred Dušana koji ga je ubio. Delimična potvrda ovoga se može naći i u rečima samog Dušana, koji navodi da je on Mihajlu odrubio glavu. 
&lt;blockquote&gt;„''Car bugarski bi uhvaćen od srpskih vojnika i bi priveden k sinu carevu, Stefanu, koji je tada pokazivao u borbi veliku hrabrost, i tu se liši života bedno.“'' (Grigorije Camblak)&lt;/blockquote&gt;
Po drugoj verziji koju navodi [[Danilov učenik]], caru se tokom bega konj sapleo i pao, nakon čega su ga sustigli srpski vojnici i ubili.
&lt;blockquote&gt;''„A car Mihailo videvši padanje svojih vojnika, poče bežati, i kada je bežao, sila Gospodnja sape noge njegovu konju, i spavši sa konja sakruši sve telo svoje. I tako videvši vojnici gospodina kralja njegovo padanje, priskočivši ubiše ga svojim oružjem, i tako izdahnu. I položivši telo njegovo na konja, prenesoše ga ka gospodinu svome kralju.“'' (Danilov učenik)&lt;/blockquote&gt;

Po Mavru Orbiniju, Mihajlu se konj sapleo u begu, nakon čega je on pešice pobegao u šumu, gde su ga uhvatili srpski vojnici koji su se sklonili u šumu, pošto su ranjeni u borbi. Nakon bitke su ga odveli pred kralja Stefana Dečanskog i on je tokom razgovora umro božijom voljom.
&lt;blockquote&gt;''„U ovoj bici bio je ranjen i oboren s konja bugarski car Mihajlo. Ali pošto ga nisu tada prepoznali, kasnije ga je našao jedan slovenski konjanik među onima koji su se zbog rana bili sklonili u šumu, gde su ležali na zemlji jer se nisu mogli maknuti s mesta. Kad je bio doveden pred kralja Stefana, koji je s drugima stajao tu blizu, Stefan mu je rekao da ga je pravedni sud božji doveo to toga. Jer je on zbog velike oholosti i bez ikakvog razloga hteo da zauzme kraljevstvo koje mu nipošto nije pripadalo. Na to Bugarin ništa ne odgovori, već obrati pogled prema njemu, podigne prst prema nebu i reče: „Neka se ispuni volja božja“. Izrekav to, izdahne.“'' (Mavro Orbini).&lt;/blockquote&gt;

== Posle bitke ==
Bugarski poraz je bio potpun, armija potpuno razbijena, mnogi pobijeni ili zarobljeni, a sam car je poginuo.
&lt;blockquote&gt;''„A ovi posle velike bitke i strašne borbe koja je bila toga dana, i od prolivanja tolike krvi tih bezbožnih i poganih naroda, koji su došli na srpsku zemlju sa ovim carem, reći ću da se i sama ta reka Struma sva izmenila u krv, jer behu sasecani kao i poljska trava,...“'' (Danilov učenik)&lt;/blockquote&gt;
Nakon bitke je najpre se prikuppljen sav plen na jedno mesto.
&lt;blockquote&gt;''„A sutradan posle te silne bitke, pošto je bio sabran ceo sabor ovoga previsokoga kralja u dan nedeljni, i u prvi čas dana, pošto su prinosili vojnici njegovi mnogo zlato i carske haljine i nebrojeno bogatstvo, prekrasne konje ovoga bugarskog cara i sile njegove, što se podigoše na otačastvo ovoga previsokoga, jer evo svu slavu njihovu i bogatstvo, koje imađahu,...“'' (Danilov učenik)&lt;/blockquote&gt;
Potom su pred kralja Stefana izvedebe zarobljene bugarske velmože, kojima je pokazan njihov mrtvi car.
&lt;blockquote&gt;''„I sve velmože toga cara, koje uhvatiše u ratu, sve ove privedoše pred lice gospodina kralja, imajući železne okove na svojim nogama. Mnogi od njih nisu verovali da je pogubljen car njihov, no su mislili da je izbegao smrti u toj velikoj borbi, i iznenada zapovedi gospodin kralj da se iznese mrtvo telo ovoga cara. A oni videvši istinu, gorko zaplakaše,...“'' (Danilov učenik)&lt;/blockquote&gt;

Ovi Stefanovi potezi, trebali su da ubede Bugare da je dalji otpor uzaludan, pošto im je car mrtav. Srpski kralj je došao na ideju da na bugarski presto vrati svoju sestru [[Ana Neda|Anu (''Nedu'')]], koju je nekoliko godina ranije oterao pokojni car Mihajlo. On je sa njom imao sina [[Jovan Stefan|Jovana Stefana]] koji je trebalo da postane novi car Bugarske, a pošto je tada bio maloletan, regentsku vlast bi vršila sama Ana (''Neda'').

Vest o srpskoj pobedi stigla je i do vizantijskog cara Andronika III, koji se odmah odlučio da odustane od daljeg vojnog pohoda na Srbiju. On je glavninu svojih snaga povukao iz [[Makedonija (oblast)|Makedonije]] i usmerio ka Bugarskoj, dok je zoni dotadašnjih operacija ostavio samo nekoliko manjih garnizona, koje je kasnije mladi kralj Dušan isterao.

Srpska vojska je nakon bitke nastavila da nastupa za Bugarima koji su se povlačili, a do kralja Stefana je stigla i vest da su Vizantinci odstupili od srpske granice i okrenuli se Bugarskoj. Kod [[Izvor (Radomir)|Izvora]], nedaleko od [[Radomir (grad)|Radomira]], bugarski [[boljar]]i su sačekali srpskog kralja i zatražili mir. Deo Bugara je čak ponudio Stefanu da dođe do ujedinjenja Srbije i Bugarske, ali je on to odbio i zadovoljio se vraćanjem svoje sestre i njenog sina na bugarski presto, čime su Bugari dobili veoma povoljan mir u odnosu na jačinu poraza koji su pretrpeli. On nije menjao druge slojeve unutrašnje uprave u Bugarskoj, već je zadržao postojeće stanje, a svoju sestru sa sinom je poslao u Trnovo u pratnji jednog srpskog odreda. Što se teritorijalnih proširenja tiče, Srbija se gotovo i nije proširila na račun Bugarske, osim nekih ispravki granice i dobijanja [[Niš]]a.

== Rezultati pobede ==
[[Datoteka:South_East_Europe_1340.gif|thumb|thumb|250px|Karta [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]] [[1340]]. godine.]]

Srbi su ovom pobedom postigli veoma mnogo. Bugarska je bila oslabljena i svedena u granice između [[Dunav]]a i [[Marica (reka)|Marice]], tako da više nije bila u stanju da ofanzivno deluje ka [[vardar]]skoj dolini. To je značilo da je Srbija sebi potpuno obezbedila posed [[Makedonija (oblast)|Makedonije]] i nesmetan pravac delovanja ka [[Egejsko more|Egejskom moru]]. Sa caricom Anom je u Bugarsku došao i srpski politički uticaj, tako da se [[Trnovo (Bugarska)|Trnovu]] posle bitke moralo voditi računa o držanju Srbije i njenim interesima.

=== Posledice po Srbiju ===

Kraljevina Srbija pobedom kod Velbužda, gotovo i da se nije proširila, a izostalo je očekivano pljačkanje po Bugarskoj, kao i dodela novih titula i poseda ratobornoj vlasteli. Kralju Stefanu je situaciju dodatno komplikovao njegov sin i naslednik Dušan, koji se istakao tokom same bitke, zbog čega je zadobio naklonost [[Vlastela|vlastele]]. Da bi primirio nezadovoljstvo među vlastelom, Stefan je poslao vojne odrede predvođene mladim kraljem Dušanom u [[Makedonija (oblast)|Makedoniju]], da povrate nekoliko gradova koje je Andronik III u svom kratkotrajnom pohodu zauzeo i potisnu [[Vizantinci|Vizantince]].

Ovo je međutim samo privremeno smirilo tenzije u kraljevini Srbiji. Stefan je osećao nezadovoljstvo vlastele njegovom vladavinom i sumnjao da će Dušan stati na njihovo čelo i pokušati da ga obori sa vlasti, pogotovo što se pokazao kao vrstan vojskovođa i kod Velbužda, ali i [[1329|1329.godine]] protiv odreda [[Banovina Bosna|bana Bosne]] [[Stefan II Kotromanić|Stefana II]] ([[1322]]—[[1353]]). Zbog toga mu je dodelio na upravu [[Zeta (oblast)|Zetu]], ne bi li ga umirio, ali je to samo ubrzalo predstojeće događaje. Oko Dušana se u Zeti okupljala nezadovoljna vlastela, a do njega su stizali i glasovi da Stefan planira da ga razbaštini i za svog naslednika imenuje svog mlađeg sina iz drugog braka, [[Simeon Siniša|Sinišu]]. Svega par meseci kasnije, u [[jesen]] [[1330|1330.godine]], otpočela su neprijateljstva među njima i uskoro je Stefan upao u Zetu sa vojskom, u nameri da predupredi Dušanov pokušaj da ga zbaci. Dušan se pred njime povukao, nakon čega su otpočeli pregovori i došlo je do zvaničnog pomirenja između njih dvojice, ali to nije bio kraj njihovih sukoba. Iako su se stvari vratile na pređašnje stanje, napetost je ostala, zbog čega je Steafan uporno insistirao da se Dušan pojavi na njegovom dvoru, što je ovaj uporno izbegavao plašeći se za svoj život, a razmišljao se i da pobegne iz Srbije. Na kraju se odlučio da pokuša sa iznenadnim udarom zbaci oca sa vlasti. On je sa manjim odredom odabranih ljudi [[Napad na Nerodimlje|napao Nerodimlje]] [[21.8.]]a [[1331|1331.godine]] i zauzeo [[Nerodimlje|kraljevski dvor]], dok su njegove potere u [[Mali Petrič|Malom]] ili [[Veliki Petrič|Velikom Petriču]] zarobile kralja Stefana koji je pokušao da se spase bekstvom. On je porodicom zatvoren u [[Zvečan]], a Dušan se [[8.9.]] ([[Mala Gospojina]]) [[Venac|ovenčao]] za kralja u dvorcu [[Svrčin]]. Stefan je umro u [[Zvečanski Grad|Zvečanu]] pod nerazjašnjenim okolnostima [[11.11.]], a njegova druga supruga [[Marija Paleolog|Marija]] i mlađi sin Siniša su ostali da žive na dvoru.

Promenu vlasti u Srbiji, iskoristila je bugarska vlastela koja je zbacila sa vlasti Dušanovu [[Tetka|tetku]] Anu (''Nedu'') i njenog sina Jovana Stefana, a za novog cara je izabran jedan od najviđenijih velmoža [[Jovan Aleksandar|Jovana Aleksandra]] ([[1331]]—[[1371]]), čime su praktično poništene sve tekovine bitke na Velbuždu. Novi bugarski car nije želeo rat sa Srbijom, zbog čega je otpočeo pregovore sa novim srpskim kraljem, koji su rezultirali Dušanovom ženidbom Aleksandrovom sestrom [[Jelena (supruga Dušana Silnog)|Jelenom]], na [[Uskrs]] [[1332|1332.godine]].

== Bitka na Velbuždu u narodnoj pesmi ==
O značaju bitke kod Belbužda, svedoči i činjenica da se svest o njoj očuvala u narodnoj poeziji sve do [[XIX vek]]a. U pesmi iz [[Vukov zbornik|Vukovog zbornika]] ''„[[Ban Milutin i Duka Hercegovac]]“'' peva se o pogibiji bugarskoga kralja Mihajla i o tom kako je car Stepan seo ''„u zemlju bugarsku“'' i ''„umirio zemlju Bugariju“''. U [[Bosna (oblast)|Bosni]] je, u zborniku B. Petranovića (III), zabeležena i druga pesma o ''„[[Car Dušan i kralj Mihajilo|Caru Dušanu i kralju Mihajilu]]“''.

== Povezano ==
* [[Srbija u srednjem veku]]
* [[Dušan Silni]]

== Izvori ==
{{spisref}}

== Literatura ==
* [[Vladimir Ćorović]], ''„Istorija srpskog naroda“'' (rukopis iz [[1941]]) [[Beograd]] [[1989]]. {{ISBN|86-13-00389-8}} ([http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_6_l.html poglavlje o Stefanu ''Dečanskom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131007064551/http://www.rastko.org.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_6_l.html |date=2013-10-07 }})
* Željko Fajfrić, ''„[http://www.rastko.org.rs/istorija/loza_nemanjica/index_c.html Sveta loza Stefana Nemanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090305100849/http://www.rastko.org.rs/istorija/loza_nemanjica/index_c.html |date=2009-03-05 }}“'', [[Šid]] [[1998]]. 
* Hans-Joachim Härtel, Roland Schönfeld: ''Bulgarien: vom Mittelalter bis zur Gegenwart.'', Verlag Friedrich Pustet Regensburg, 1998, {{ISBN|3-7917-1540-2}}, S. 61-62 {{de}}

[[Kategorija:1330.]]
[[Kategorija:Srpske bitke|Velbužd]]
[[Kategorija:Ćustendil]]</text>
      <sha1>7bknogk8ogl59xxfdwq3g95rinzatz3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija nutritivna vrijednost</title>
    <ns>10</ns>
    <id>93126</id>
    <revision>
      <id>42579943</id>
      <parentid>42568256</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Hranjiva vrijednost]] na [[Šablon:Infokutija nutritivna vrijednost]]</comment>
      <origin>42568256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7224" sha1="pt6yakuivk2d04fu43nonb4ybgb59j8" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;{{#if:{{{desno|}}}|float: right; clear: right;}} font-size: 88%; text-align: left; width: 22em; line-height: 1.5em&quot;
|+ style=&quot;font-size: 125%; font-weight: bold&quot; | {{{name|&lt;includeonly&gt;{{IMESTRANICE}}&lt;/includeonly&gt;}}}
{{#if:{{{image|}}}|
{{!}} colspan=2 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{image}}}
{{!}}-
{{#if:{{{caption|}}}|
{{!}} colspan=2 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{caption}}}
{{!}}-
}}
}}
{{#if:{{{carbs|}}}{{{fat|}}}{{{protein|}}}{{{serving_size|}}}|
! colspan=2 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} Hranjiva vrijednost po {{#if:{{{serving_size|}}}|porciji|100g}}
{{#if:{{{serving_size|}}}|
{{!}}-
! Veličina porcije
{{!}} {{{serving_size}}}
}}
{{!}}- style=&quot;background-color: #e0e0e0&quot;
! [[Energija]]
{{!}} {{#if:{{{kJ|}}}|{{{kJ}}} kJ}}|{{#if:{{{kcal|}}}|{{{kcal}}} kcal}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{carbs|}}}|
! [[Ugljeni hidrati]]
{{!}} {{{carbs}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{starch|}}}|
! [[Škrob]]
{{!}} {{{starch}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{sugars|}}}|
! Šećeri
{{!}} {{{sugars}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{lactose|}}}|
! [[Laktoza]]
{{!}} {{{lactose}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{fiber|}}}|
! Vlakna
{{!}} {{{fiber}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{fat|}}}|
! Masnoće
{{!}} {{{fat}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{satfat|}}}|
! zasićene
{{!}} {{{satfat}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{transfat|}}}|
! Trans masnoće
{{!}} {{{transfat}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{monofat|}}}|
! monozasićene
{{!}} {{{monofat}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{polyfat|}}}|
! polinezasićene
{{!}} {{{polyfat}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{omega3fat|}}}|
! [[Omega-3 masna kiselina|Omega-3 masne kiseline]]
{{!}} {{{omega3fat}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{omega6fat|}}}|
! [[Omega-6 masna kiselina|Omega-6 masne kiseline]]
{{!}} {{{omega6fat}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{protein|}}}|
! Bjelančevine
{{!}} {{{protein}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{tryptophan|}}}|
! [[Triptofan]]
{{!}} {{{tryptophan}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{threonine|}}}|
! [[Treonin]]
{{!}} {{{threonine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{isoleucine|}}}|
! [[Izoleucin]]
{{!}} {{{isoleucine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{leucine|}}}|
! [[Leucin]]
{{!}} {{{leucine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{lysine|}}}|
! [[Lizin]]
{{!}} {{{lysine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{methionine|}}}|
! [[Metionin]]
{{!}} {{{methionine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{cystine|}}}|
! [[Cistin]]
{{!}} {{{cystine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{phenylalanine|}}}|
! [[Fenilalanin]]
{{!}} {{{phenylalanine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{tyrosine|}}}|
! [[Tirozin]]
{{!}} {{{tyrosine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{valine|}}}|
! [[Valin]]
{{!}} {{{valine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{arginine|}}}|
! [[Arginin]]
{{!}} {{{arginine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{histidine|}}}|
! [[Histidin]]
{{!}} {{{histidine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{alanine|}}}|
! [[Alanin]]
{{!}} {{{alanine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{aspartic acid|}}}|
! [[Aspartična kiselina]]
{{!}} {{{aspartic acid}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{glutamic acid|}}}|
! [[Glutaminska kiselina]]
{{!}} {{{glutamic acid}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{glycine|}}}|
! [[Glicin]]
{{!}} {{{glycine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{proline|}}}|
! [[Prolin]]
{{!}} {{{proline}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{serine|}}}|
! [[Serin]]
{{!}} {{{serine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{water|}}}|
! [[Voda]]
{{!}} {{{water}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{alcohol|}}}|
{{!}} [[etanol]]
{{!}} {{{alcohol}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{caffeine|}}}|
{{!}} [[Kafein]]
{{!}} {{{caffeine}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vitA_ug|}}}|
{{!}} [[Vitamin A]] ekviv.
{{!}} {{{vitA_ug}}} μg ({{#expr: {{{vitA_ug}}}/9.0 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vitA_iu|}}}|
{{!}} [[Vitamin A]]
{{!}} {{{vitA_iu}}} IU 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{betacarotene_ug|}}}|
{{!}} - [[beta karoten]]
{{!}} {{{betacarotene_ug}}} μg ({{#expr: {{{betacarotene_ug}}}/108.0 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{lutein_ug|}}}|
{{!}} - [[lutein]] i [[zeaksantin]]
{{!}} {{{lutein_ug}}} μg
{{!}}-
}}
{{#if:{{{thiamin_mg|}}}|
{{!}} [[Vitamin B1|Tiamin (Vit. B&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;)]]
{{!}} {{{thiamin_mg}}} mg ({{#expr:{{{thiamin_mg}}}/0.013 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{riboflavin_mg|}}}|
{{!}} [[Vitamin B2|Riboflavin (Vit. B&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)]]
{{!}} {{{riboflavin_mg}}} mg ({{#expr:{{{riboflavin_mg}}}/0.015 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{niacin_mg|}}}|
{{!}} [[Vitamin B3|Niacin (Vit. B&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;)]]
{{!}} {{{niacin_mg}}} mg ({{#expr:{{{niacin_mg}}}/0.15 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{pantothenic_mg|}}}|
{{!}} [[Vitamin B5]]
{{!}} {{{pantothenic_mg}}} mg ({{#expr:{{{pantothenic_mg}}}/0.05 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vitB6_mg|}}}|
{{!}} [[Vitamin B6|Vitamin B&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;]]
{{!}} {{{vitB6_mg}}} mg ({{#expr:{{{vitB6_mg}}}/0.013 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{folate_ug|}}}|
{{!}} [[Folna kiselina]] (Vit. B&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt;)
{{!}} {{{folate_ug}}} μg ({{#expr: {{{folate_ug}}}/4 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vitB12_ug|}}}|
{{!}} [[Vitamin B12|Vitamin B&lt;sub&gt;12&lt;/sub&gt;]]
{{!}} {{{vitB12_ug}}} μg ({{#expr: {{{vitB12_ug}}}/0.024 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vitC_mg|}}}|
{{!}} [[Vitamin C]]
{{!}} {{{vitC_mg}}} mg ({{#expr:{{{vitC_mg}}}/0.60 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vitD_ug|}}}|
{{!}} [[Vitamin D]]
{{!}} {{{vitD_ug}}} μg ({{#expr:{{{vitD_ug}}}/0.10 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vitD_iu|}}}|
{{!}} [[Vitamin D]]
{{!}} {{{vitD_iu}}} IU ({{#expr: {{{vitD_iu}}}/4.0 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vitE_mg|}}}|
{{!}} [[Vitamin E]]
{{!}} {{{vitE_mg}}} mg ({{#expr:{{{vitE_mg}}}/0.15 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vitK_ug|}}}|
{{!}} [[Vitamin K]]
{{!}} {{{vitK_ug}}} μg ({{#expr:{{{vitK_ug}}}/1.05 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{calcium_mg|}}}|
{{!}} [[Kalcijum]]
{{!}} {{{calcium_mg}}} mg ({{#expr:{{{calcium_mg}}}/10 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{iron_mg|}}}|
{{!}} [[Željezo]]
{{!}} {{{iron_mg}}} mg ({{#expr:{{{iron_mg}}}/0.125 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{magnesium_mg|}}}|
{{!}} [[Magnezijum]]
{{!}} {{{magnesium_mg}}} mg ({{#expr:{{{magnesium_mg}}}/3.7 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{manganese_mg|}}}|
{{!}} [[Mangan]]
{{!}} {{{manganese_mg}}} mg ({{#expr:{{{manganese_mg}}}/0.02 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{phosphorus_mg|}}}|
{{!}} [[Fosfor]]
{{!}} {{{phosphorus_mg}}} mg ({{#expr:{{{phosphorus_mg}}}/7. round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{potassium_mg|}}}|
{{!}} [[Kalijum]]
{{!}} {{{potassium_mg}}} mg ({{#expr:{{{potassium_mg}}}/47 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{sodium_mg|}}}|
{{!}} [[Natrijum]]
{{!}} {{{sodium_mg}}} mg ({{#expr:{{{sodium_mg}}}/23. round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{zinc_mg|}}}|
{{!}} [[Cink]]
{{!}} {{{zinc_mg}}} mg ({{#expr:{{{zinc_mg}}}/0.1 round 0}}%)
{{!}}-
}}
{{#if:{{{opt1n|}}}|
! {{{opt1n}}}
{{!}} {{{opt1v}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{opt2n|}}}|
! {{{opt2n}}}
{{!}} {{{opt2v}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{opt3n|}}}|
! {{{opt3n}}}
{{!}} {{{opt3v}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{opt4n|}}}|
! {{{opt4n}}}
{{!}} {{{opt4v}}}
{{!}}-
}}
{{#ifexpr:{{#if:{{{noRDA&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}|0|1}}+{{#if:{{{note|}}}{{{source|}}}{{{source_usda|}}}|1|0}}|
{{!}}- style=&quot;background-color: #e0e0e0; font-size: 90%; text-align: center; padding: 4pt; line-height: 1.25em&quot;
{{!}} colspan=2 {{!}} {{#if:{{{note|}}}|{{{note}}}&lt;br /&gt;}}{{#if:{{{noRDA|}}}||Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.&lt;br /&gt;}}{{#if:{{{source|}}}|Source: {{{source}}} }}{{#if:{{{source_usda|}}}|&lt;small&gt;Izvor: [http://www.nal.usda.gov/fnic/foodcomp/search/ USDA baza podataka za namirnice]&lt;/small&gt;}}
}}
|}&lt;noinclude&gt;{{dokumentacija}} 
[[Kategorija:Biološki šabloni]]
[[Kategorija:Medicinski šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>pt6yakuivk2d04fu43nonb4ybgb59j8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija otok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>97677</id>
    <revision>
      <id>42579989</id>
      <parentid>42568123</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T01:43:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Otok]] na [[Šablon:Infokutija otok]]</comment>
      <origin>42568123</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4142" sha1="atjx7macasr7rxoie53eo6xtepdmwsv" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:23em; text-align:left; font-size: 85%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 130%; background-color: #CEDEFF;&quot; | &lt;div class=&quot;center&quot;&gt;{{{ime|{{{Ime|{{{naziv}}}}}}}}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{#if: {{{izvorno ime&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} | {{{izvorno ime}}} |}}&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;
|-
&lt;!-- ***** Zemljovid ***** --&gt;
{{#if:{{{karta|{{{zemljovid|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;border-bottom: 2px solid #CEDEFF;&quot; {{!}} &lt;div class=&quot;center&quot;&gt;[[Datoteka:{{{karta|{{{zemljovid}}}}}}|250px]]&lt;/div&gt;&lt;div class=&quot;center&quot;&gt;{{#if: {{{karta opis|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|&lt;div class=&quot;center&quot;&gt;{{{karta opis}}}&lt;/div&gt;}}&lt;/div&gt;
{{!}}-
}}
{{#if:{{{lokacija}}}{{{arhipelag}}}{{{koordinate}}}{{{država}}}{{{gl. naselje}}}{{{površina}}}{{{obalna crta}}}{{{stanovništvo}}}|
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background: #e8e8ff;&quot; {{!}} Podaci
{{!}}-
}}
{{#if:{{{lokacija|{{{smještaj|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Lokacija
{{!}} {{{lokacija|{{{smještaj}}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{arhipelag|{{{otočje|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} [[Arhipelag]]
{{!}} {{{arhipelag|{{{otočje}}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{širina-stupnjevi|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''[[Geografske koordinate|Koordinate]]'''
{{!}} {{nowrap|{{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coor dms|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-minute|}}}|{{{širina-sekunde|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-minute|}}}|{{{dužina-sekunde|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|display=inline|type:isle{{#if:{{{iso-regija|}}}|_region:{{{iso-regija|}}}}}}}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{država|{{{zemlje|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} [[Država]]
{{!}} {{{država|{{{zemlje}}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{gl. naselje|{{{grad|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Glavno naselje
{{!}} {{{gl. naselje|{{{grad}}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{najveći_grad|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Najveće naselje
{{!}} {{{najveći_grad}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{površina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} [[Površina]]
{{!}} {{{površina}}}&amp;nbsp;[[km²]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{obalna linija|{{{obalna crta|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} [[Obala|Obalna]]&amp;nbsp;linija
{{!}} {{{obalna linija|{{{obalna crta}}}}}}&amp;nbsp;[[km]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vrh|{{{najviša_tačka|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Najviši&amp;nbsp;vrh
{{!}} {{{vrh|{{{najviša_tačka}}}}}}&amp;nbsp;{{#if:{{{visina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|({{{visina}}}&amp;nbsp;[[m]])}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{stanovništvo|{{{stan|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Broj&amp;nbsp;stanovnika
{{!}} {{{stanovništvo|{{{stan}}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{slika|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;border-bottom: 2px solid #CEDEFF; border-top: 2px solid #CEDEFF;&quot; {{!}} &lt;div class=&quot;center&quot;&gt;[[Datoteka:{{{slika}}}|250px]]&lt;/div&gt;
{{!}}-
}}
{{#if:{{{slika opis|{{{opis_slike|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;border-bottom: 2px solid #CEDEFF;&quot; {{!}} &lt;div class=&quot;center&quot;&gt;{{{slika opis|{{{opis_slike}}}}}}&lt;/div&gt;
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;
== Korištenje ==
&lt;div style=&quot;width:700px; background:transparent; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;&quot;&gt;
&lt;pre&gt;
{{Otok 
| ime           = 
| izvorno ime   = 
| karta         = 
| karta opis    = 
| lokacija      = 
| arhipelag     = 
| širina-stupnjevi =  | širina-minute =  | širina-sekunde =  | širina-oznaka = 
| dužina-stupnjevi =  | dužina-minute =  | dužina-sekunde =  | dužina-oznaka = 
| iso-regija    = 
| država        = 
| gl. naselje   = 
| površina      = 
| vrh           =
| visina        =
| obalna linija = 
| stanovništvo  = 
| slika         = 
| slika opis    = 
}}
&lt;/pre&gt;
&lt;/div&gt;
{{infookvir za predložak
| kat    = Otoci
| podkat = DA (osim za kategorije pojedinih otoka)
| upute  = vidi gore
}}
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Geografske infokutije]]
[[Kategorija:Šabloni za otoke]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>atjx7macasr7rxoie53eo6xtepdmwsv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija muhafaza Jemena</title>
    <ns>10</ns>
    <id>98944</id>
    <revision>
      <id>42579680</id>
      <parentid>42568081</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:04:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Jemenska muhafaza]] na [[Šablon:Infokutija muhafaza Jemena]]: +</comment>
      <origin>42568081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1449" sha1="42pmavmi6jtzsg5kjmy6rvr97pp5ssn" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;float: right; width: 320px; font-size: 90%; background-color: lightlightgrey; margin-left: 1em;&quot;
|-
{{#if: {{{ime&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 125%; color: white; background-color: black;&quot; {{!}} Muhafaza {{{ime}}}
{{#if: {{{arapsko ime&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} |{{{arapsko ime}}} }} }}
|-  
| colspan=&quot;2&quot; valign=&quot;center&quot; align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:{{{slika|{{{image|}}}}}}|200px|Položaj muhafaze {{{ime}}} na karti Jemena]]
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 8px solid black; font-size: 1%;&quot; | &amp;nbsp;
|-
| Zemlja: || {{flag|Jemen}}
|- 
| [[Glavni grad]]: || {{{glavni grad}}}
|- 
| [[Stanovništvo]]: || {{formatnum:{{#expr:0{{{stanovništvo|}}} }}}} 
|- 
{{#if: {{{površina|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} [[Površina]]: {{!!}} {{formatnum:{{{površina}}}}}&amp;nbsp;km²}}
|-
{{#if: {{{površina|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} Gustoća stanovništva: {{!!}} {{formatnum:{{#expr: 0{{{stanovništvo|}}} / {{{površina|1}}} round 0}}}} st/km²}}
|- 
|}&lt;noinclude&gt;
Ovaj predložak koristi se za Jemenske muhafaze

&lt;pre&gt;
{{Jemenska muhafaza
|ime          = 
|arapsko ime  = 
|slika        = 
|zemlja       = 
|glavni grad  = 
|stanovništvo = 
|godina       = 
|površina     = 
|gustoća      = 
}}
&lt;/pre&gt;

[[Kategorija:Jemenski šabloni|Muhafaza]]
[[Kategorija:Infokutije za državne administrativne podjele|Jemen]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>42pmavmi6jtzsg5kjmy6rvr97pp5ssn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija ranohrišćanski spis</title>
    <ns>10</ns>
    <id>106165</id>
    <revision>
      <id>42579812</id>
      <parentid>1745836</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T18:59:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Ranohrišćanski spis]] na [[Šablon:Infokutija ranohrišćanski spis]]: +</comment>
      <origin>1745836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1038" sha1="l2e02yjs4ji7mipulo6v27p3h6g6nqd" xml:space="preserve">&lt;onlyinclude&gt;{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float: right; clear: right; font-size: 90%; margin: 0 0 1em 1em; width: 15em;&quot;
! style=&quot;font-size:140%; background: #FFE880; text-align: center;&quot; colspan=2|{{{naslov}}}
|-
! style=&quot;text-align: center;&quot; colspan=2|{{{slika}}}
|-
|valign=top|'''Nastanak'''
|{{{nastanak}}}
|-
|valign=top|'''Mesto'''
|{{{mesto}}}
|-
|valign=top|'''Jezik'''
|{{{jezik}}}
|-
|valign=top|'''Pripisano'''
|{{{pripisano}}}
|-
|valign=top|'''Izvori'''
|{{{izvori}}}
|-
|valign=top|'''Rukopisi'''
|{{{rukopisi}}}
|-
|valign=top|'''Auditorij'''
|{{{auditorij}}}
|-
|valign=top|'''Tematika'''
|{{{tematika}}}
|}&lt;/onlyinclude&gt;

Da bi se šablon koristio u članku, potrebno je prekopirati donji šablon i popuniti prazna polja:

&lt;pre&gt;
{{Ranohrišćanski spis
|naslov= 
|slika= 
|nastanak= 
|mesto= 
|jezik= 
|pripisano= 
|izvori= 
|rukopisi= 
|auditorij= 
|tematika= }}
&lt;/pre&gt;

Napomena: Optimalna širina slike je oko 175-200px.

[[Kategorija:Religijski šabloni]]
[[Kategorija:Književni šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]</text>
      <sha1>l2e02yjs4ji7mipulo6v27p3h6g6nqd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Ranohrićanski spis</title>
    <ns>10</ns>
    <id>106167</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija ranohrišćanski spis" />
    <revision>
      <id>42579877</id>
      <parentid>706916</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:06:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Infokutija ranohrišćanski spis]]</comment>
      <origin>42579877</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="21x7uegqlgv4hof98h1x6i7q9d09p7u" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija ranohrišćanski spis]]</text>
      <sha1>21x7uegqlgv4hof98h1x6i7q9d09p7u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Gradovi u Košičkom kraju</title>
    <ns>10</ns>
    <id>106370</id>
    <revision>
      <id>42579768</id>
      <parentid>41028265</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:33:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>links</comment>
      <origin>42579768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="783" sha1="8lyslsuoq4mqasg9iiszt9a9q68gaul" xml:space="preserve">{{Navbox
| name      = Gradovi u Košičkom kraju
| title     = [[File:Kosicky vlajka.svg|border|x16px]] [[Popis gradova u Slovačkoj|Gradovi]] u [[Košický kraj|Košičkom kraju]]
| image     = [[File:Coat of Arms of Košice Region.svg|x46px]]
| imageleft = [[File:Coat of Arms of Slovakia.svg|x46px]]

| list1 = '''[[Košice]]'''  •  [[Veliki Kapušani]]  •  [[Gelnica]]  •  [[Dobšiná]]  •  [[Kralovski Hlmec]]  •  [[Krompahi]]  •  [[Medzev]]  •  [[Mihalovce]]  •  [[Moldava nad Bodvou]]  •  [[Rožňava]]  •  [[Sečovce]]  •  [[Sobrance]]  •  [[Spišska Nova Ves]]  •  [[Spišske Vlahi]]  •  [[Stražske]]  •  [[Trebišov]]  •  [[Čierna nad Tisou]]
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Slovački šabloni]]
[[Kategorija:Šabloni za gradove]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8lyslsuoq4mqasg9iiszt9a9q68gaul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o šablonu:Infokutija ranohrišćanski spis</title>
    <ns>11</ns>
    <id>108150</id>
    <revision>
      <id>42579814</id>
      <parentid>732951</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T18:59:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor o šablonu:Ranohrišćanski spis]] na [[Razgovor o šablonu:Infokutija ranohrišćanski spis]]: +</comment>
      <origin>732951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1175" sha1="0u49sb0dirrq4z7unyj0lectl91iu8q" xml:space="preserve">{{Ranohrišćanski spis
|naslov= Evanđelje po Mariji
|slika= [[Datoteka:Gospel of Mary.jpg|175px]]
|nastanak= [[2. vijek]]
|mesto= 
|jezik= izvorno [[grčki jezik|grčki]] + [[koptski jezik|koptski]] prevod
|pripisano= 
|izvori= 
|rukopisi= [[Berlin Codex|Berolinensis Gnosticus 8502,1]] &lt;br&gt;[[Oxyrhynchus|P. Oxyrhynchus 3525]] &lt;br&gt;[[John Rylands Library|P. Rylands 463]]
|auditorij= [[rano kršćanstvo|ranokršćanske]] zajednice
|tematika= učenje o [[greh]]u i [[tvar]]i, koje je [[Isus]] navodno povjerio samo [[Marija Magdalena|Mariji]]}}

Zna li neko kako da u šablon ubacimo podeok za sliku? --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] 02:42, 12 april-травањ 2011 (CEST)

:Da li ti je ovaj primer OK ?--[[Korisnik:Rjecina2|Rjecina2]] 04:02, 12 april-травањ 2011 (CEST)
::dobro je, sad ću da ga isprobam na nekom članku. nego jel bi mogla slika da ide iznad teksta, celom širinom šablona (sa eventualnim opisom slike ispod)?

Super, sa slikom izgleda skroz profi. Još samo ako neko zna kako da ne prikazuje polja koja nisu popunjena (kao npr. Šablon:Infokutija knjiga). --[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] 17:33, 25 april-травањ 2011 (CEST)</text>
      <sha1>0u49sb0dirrq4z7unyj0lectl91iu8q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija rukometaš</title>
    <ns>10</ns>
    <id>108997</id>
    <revision>
      <id>42580048</id>
      <parentid>42567871</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:40:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Infookvir rukometaš]] na [[Šablon:Infokutija rukometaš]]: +</comment>
      <origin>42567871</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5129" sha1="7s4nlpoudwn2m42zowemlww12s2mshu" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;float:right; font-size:85%; margin: 0 0 0.5em 1em; white-space:nowrap;&quot;
|-
{{#if:{{{ime|}}} | {{!}}+ {{{ime}}} }}
|-
{{#if: {{{slika|}}} |
{{!}} colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|220px]]
{{#if: {{{slika opis|}}} | &lt;small&gt;{{{slika opis}}}&lt;/small&gt; }}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{država|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Država
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{država}}}
{{!}}-
}}
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; | Osobni podatci
|-
{{#if: {{{puno ime|}}} |
{{!}}'''Puno ime'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{puno ime}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{nadimak|}}} |
{{!}}'''Nadimci'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{nadimak}}}
{{!}}-
}}
|'''Datum rođenja'''
|colspan=&quot;2&quot;|{{{datum rođenja}}}
|-
|'''Mjesto rođenja'''
|colspan=&quot;2&quot;|{{{mjesto rođenja}}}, {{{država rođenja}}}
|-
{{#if: {{{datum smrti|}}} |
{{!}}'''Datum smrti'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{datum smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{mjesto smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}} |
{{!}}'''Mjesto smrti'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{mjesto smrti}}}, {{{država smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{visina|}}} |
{{!}}'''Visina'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{visina}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{pozicija|}}} |
{{!}} '''Pozicija'''
{{!}}{{#switch: {{{pozicija}}}
| LK = lijevo krilo
| LV = lijevi vanjski
| SV = srednji vanjski
| DV = desni vanjski
| DK = desno krilo
| PI = pivot
| VR = golman
| #default = {{{pozicija}}}
}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{ruka|}}} |
{{!}}'''Ruka'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{ruka}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{trenutačni klub|}}} |
! style=&quot;background:#BFD7FF; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Podaci o klubu
{{!}}-
{{!}}'''Klub'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{trenutačni klub}}}
{{!}}-
{{#if: {{{broj u klubu|}}} |
{{!}}'''Broj'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{broj u klubu}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{ugovor|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Ugovor
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{ugovor}}}
{{!}}-
}}
}}
{{#if: {{{juniorski klubovi|}}} |
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Juniorski klubovi
{{!}}-
{{!}}&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''Godina'''
{{!}} '''Klub'''
{{!}}-
{{!}} {{{mlade godine}}}
{{!}} {{{juniorski klubovi}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{profesionalni klubovi|}}} |
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Profesionalni klubovi
{{!}}-
{{!}}&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''Godina'''
{{!}} '''Klub'''
{{!}} style=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} '''Uta. (gol.)'''
{{!}}-
{{!}} {{{godina}}}
{{!}} {{{profesionalni klubovi}}}
{{!}} style=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} {{{nastupi(golovi)}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{reprezentacija|}}} |
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Reprezentacija
{{!}}-
{{#if: {{{debi|}}} |
{{!}}'''Debi'''
{{!}} {{{debi}}}}}
{{!}}-
{{#if: {{{protiv|}}} |
{{!}}&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;protiv
{{!}} {{{protiv}}}}}
{{!}}-
{{!}} '''Godina'''
{{!}}&amp;nbsp;
{{!}} stylee=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} '''Uta. (gol.)'''
{{!}}-
{{!}} {{{godine u reprezentaciji}}}
{{!}} {{{reprezentacija}}} 
{{!}} style=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} {{{nastupi u reprezentaciji(golovi)}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{klubovi|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;background:#BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Trenirane momčadi
{{!}}-
{{!}}  {{{godine treniranja}}}
{{!}}  colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{klubovi}}}
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;

&lt;pre&gt;
{{Infookvir rukometaš
| ime                              = 
| slika                            = 
| slika_širina                     = 
| slika_opis                       = 
| država                           =
| puno ime                         = 
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = 
| mjesto rođenja                   = 
| država rođenja                   =
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           =
| pozicija                         =
| ruka                             =

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = &lt;!--ako postoje dvije ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;
}}
&lt;/pre&gt;

{{infookvir za predložak
| kat = Rukometaši
| podkat = DA
| upute = ''vidi primjer gore'' 
}}
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Rukometni šabloni]]
[[Kategorija:Sportske biografske infokutije|Rukometaš]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7s4nlpoudwn2m42zowemlww12s2mshu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ROM</title>
    <ns>0</ns>
    <id>109015</id>
    <revision>
      <id>42580083</id>
      <parentid>41025152</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:52:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amherst99</username>
        <id>14664</id>
      </contributor>
      <origin>42580083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6189" sha1="qq21qgzy3mp70ssn3ttslcs3qw48fg8" xml:space="preserve">[[Datoteka:ROMchip.jpg|thumb|thumb|300px|Tipičan primjer ROM čipa]]
'''ROM''' (skraćeno od [[Engleski jezik|engl.]] '''''r'''ead-'''o'''nly '''m'''emory'' – &quot;[[Računarska memorija|memorija]] samo za čitanje&quot;), koristi se kao medij za pohranu [[podatak]]a u [[kompjuter|računalima]]. Zbog toga što se na ovakav [[medij]] podaci ne mogu (na jednostavan način) zapisivati, njegova upotreba je najčešća kod distribucije [[firmver]]a (vrste [[softver]]a što je u uskoj vezi sa [[hardver|računalnim hardverom]], gdje nema potrebe za čestim ažuriranjem). 

Današnji [[poluprovodnik|poluvodički]] ROM ima tipičan oblik [[integralni krug|integralnog kruga]], ono što obično zovemo &quot;čip&quot;, a razlikujemo ga od ostalih &quot;čipova&quot; često samo po upisanim oznakama.

== Primjena ==
Mnogi [[mikrokontroler]]i objedinjuju na jednom [[integralni krug|čipu]] ROM program, jezgra [[procesor]]a, neke intergrirane [[periferna jedinica|periferne jedinice]] i [[RAM]]. Praktično svi [[mikroprogramiranje|mikroprogramirani]] procesori imaju na istom čipu neku vrstu ROM-a koji sadrži kontrole.

U ranim [[1980-e||1980-im]], kućna računala su imala kompletan [[operativni sistem|operacijski sustav]] na ROM-u. Potreba za nadogradnjnom tada je iziskivala zamjenu starog čipa novim korištenjem [[lemilo|lemila]] i sličnih alata.

Konzole za igranje od 1970-ih do sredine 1990-ih godina su kao primarni način distribuiranja [[softver]]a koristile ROM upakiran u plastična kućišta Ovaj način bio je u primjeni i kod nekih kućnih računara. Od 2000. godine, samo ručne konzole za igranje koriste ovakva kućišta.

Trenutno postoji tendencija smještanja softvera na diskove umjesto na ROM. Ovo omogućava lakše izmjene a ni operativni sustavi se više gotovo uopće ne smještaju na ROM. Ipak, ROM je zadržao svoju primjenu kod računala, npr. za smještaj [[BIOS]]a, ali i tu u svojoj modificiranoj verziji - flash-ROM. [[Mobilni telefon]]i i neki drugi ručni elektronski uređaji koji barataju podacima takođe koriste ROM ili flash memoriju. 

Jedan od razloga zbog kojih je ROM još uvijek u upotrebi je brzina - [[magnetni disk]]ovi su mnogo sporiji. Drugi je činjenica da se upravljački program potreban za rad diska ne može nalaziti na samom disku. Zato je [[BIOS]] još uvijek na ROM-u. Uz ovo, [[mrežna karta|mrežne]] i [[Grafička kartica|grafičke karte]] neke svoje osnovne funkcije implementiraju preko softvera pohranjenog na ROM-u. Dalje, u posebno teškim uslovima rada (vibracije, veliko ubrzanje), gdje su diskovi neprimjenljivi zbog svoje osjetljivosti, ROM je nezamjenljiv.

== Vrste ==
Kod klasičnih ROM čipova, podaci se na njih upisuju tijekom samog procesa proizvodnje i kasnije se ne mogu mijenjati. Ali, ima i drugih vrsta ROM-a kod kojih je to moguće:

* [[PROM]] (skraćeno od engl. ''Programmable Read-Only Memory'') koji se mogu programirati upotrebom posebnog uređaja - PROM programera. Često se prilikom upisivanja podataka na ovaj način kidaju unutrašnje veze, te se zbog toga PROM može samo jednom programirati.
* [[EPROM]] (engl. ''Erasable Programmable Read-Only Memory'') - njihov sadržaj se može brisati izlaganjem ultraljubičastom (UV) svjetlu a zatim upisati drugi putem EPROM programera. Broj izlaganja UV zrakama nije neograničen.
* [[EAROM]] (engl. ''Electrically Alterable Read-Only Memory'') - može mu se mijenjati sadržaj, dio po dio, ali nije dizajniran za česte izmjene te uglavnom figurira kao ROM. Koristi se kao oblik sigurne pohrane sistemskih postavki. Zamijenio ga je [[CMOS]] [[RAM]] podržan napajanjem iz [[litijumska baterija|litijumske baterije]]. 
* [[EEPROM]] (engl. ''Electrically Erasable Read-Only Memory'') u formi flash memorije; može im se cijeli sadržaj, ili samo dio, izbrisati električnim putem, zatim novi podaci upisati bez potrebe za vađenjem čipa van računala (digitalnih kamera, MP3 uređaja i sl.). Ovaj proces je ipak sporiji od upisivanja podataka u RAM ili čitanja iz bilo kojeg ROM-a.
* Primjenom blokade upisivanja podataka, memorija iz koje se mogu i čitati i u nju upisivati podaci, se privremeno može pretvoriti u memoriju iz koje se podaci mogu samo čitati.
* [[CD-ROM]] nije oblik elektroničkog ROM-a, već je to vrsta [[cD|kompaktnog diska]]. Sa CD-ROM-a se može samo čitati, odatle i naziv. Kod CD-R može se pisati samo jednom, nakon toga samo čitati (slično kod PROM) i CD-RW, u koga se može više puta upisivati i čitati (kao EEPROM).
* Diodni matrični ROM, nekad ugrađivan u računale i kod tikpovnica za računalne terminale. Programiranje se vršilo postavljanjem diskretnih [[poluprovodnik|poluvodičkih]] [[dioda]] na određenim mjestima na [[tiskana ploča|tiskanoj ploči]].
* Jedan oblik pred-poluprovodničke ROM tehnologije bio je u primjeni kod [[NASA]]-inog &quot;Apollo&quot; svemirskog programa. Programiranje se vršilo ručnim omotavanjem žice unutar i okolo feritnog jezgra transformatora.

== Brzina ==
=== Brzina čitanja ===
Iako je tijekom vremena bilo razlika, današnji veliki RAM se čita brže nego veliki ROM. Iz tog razloga se sadržaj ROM-a često kopira u RAM a zatim iz njega čita (''shadowed'', kod BIOS-a npr.).

=== Brzina upisivanja ===
Kod onih vrsta ROM-a u koje se može upisivati, upisivanje je uvijek znatno sporije od čitanja i zahtijeva ili promjene napona ili prilagođavanje - džampera (engl. jumper - kratkospojnik/u računarskoj tehnici/).

== Trajnost EEPROM/EAROM ==

Zbog toga što se podaci u njih upisuju prisilnim prolazom elektrona kroz [[izolator]]ski sloj na plutajuću bazu [[tranzistor]]a, s vremenom se izolacija oštećuje. Kod starijih tipova EAROM-a, oštećenja su nastupala već poslije 1.000 upisivanja. Moderni EEPROM-i mogu pretrpiti od nekoliko desetina do nekoliko stotina tisuća ciklusa. Pošto ovaj broj nije neograničen, kao i zbog njihovog ograničenog i skupog kapaciteta, nije vjerojatno da će flash ROM zamijeniti [[magnetni disk|magnetne diskove]] u skoroj budućnosti.

Čitanje nije ograničeno. Jedino se može dogoditi da &quot;curenje električnog naboja&quot; sa tranzistora izazvano jonizirajućom radijacijom skrati upotrebni vijek EEPROM i EAROM-a.

[[Kategorija:Kompjuteri]]</text>
      <sha1>qq21qgzy3mp70ssn3ttslcs3qw48fg8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija militantna organizacija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>109267</id>
    <revision>
      <id>42579726</id>
      <parentid>42568217</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:56:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Paravojna organizacija]] na [[Šablon:Infokutija militantna organizacija]]</comment>
      <origin>42568217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2225" sha1="3cgtjyuefe9unx88upzetoogskk02ke" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{esoteric}}&lt;/noinclude&gt;
{| align=&quot;right&quot; class=&quot;infobox&quot; style=&quot;border-spacing: 1px; padding: 0px 0px; width: 300px; font-size:85%; line-height:130%;&quot; cellspacing=&quot;1px&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 130%; background-color: #e8e8ff;&quot; |'''{{{ime}}}'''
|-
{{#if:{{{logotip|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}} colspan=2 style=&quot;text-align: center;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{logotip}}}|200px|{{{opis}}}]] {{#if:{{{opis|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''{{{opis}}}''&lt;/small&gt;}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{aktivnost|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Godine djelovanja
{{!}} {{{aktivnost}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vođa|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Vođa
{{!}} {{{vođa}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{status|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Status
{{!}} {{{status}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{članstvo|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Broj članova
{{!}} {{{članstvo}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{aktivnost}}} {{{vođa}}} {{{status}}} {{{članstvo}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vođa|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Političko krilo
{{!}} {{{političko krilo}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{motivi|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Ciljevi djelovanja
{{!}} {{{motivi}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{područje|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Područje  djelovanja 
{{!}} {{{područje}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{ideologija|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Politička ideologija
{{!}} {{{ideologija}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{aktivnosti|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Glavne aktivnosti
{{!}} {{{aktivnosti}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{napadi|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-top: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
! Poznati napadi
{{!}} {{{napadi}}}
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;
== Korištenje ==
&lt;pre&gt;
{{Paravojna organizacija
| ime                  = 
| logotip              = 
| aktivnost            = 
| vođa                 = 
| motivi               = 
| područje             = 
| ideologija           = 
| aktivnosti           = 
| napadi               = 
| status               = 
| članstvo             = 
| političko krilo      = 
}}
&lt;/pre&gt;

[[Kategorija:Vojne infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>3cgtjyuefe9unx88upzetoogskk02ke</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jonizirajuće zračenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>109945</id>
    <revision>
      <id>42580095</id>
      <parentid>42446144</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:58:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Ionizirajuće zračenje]] na [[Jonizirajuće zračenje]]</comment>
      <origin>42446144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40770" sha1="9oieu7k1pvpkfgivmne404g3x907to5" xml:space="preserve">[[Datoteka:Radioactive.svg|mini|desno|250px|Znak za opasnost od radioaktivnosti]]

'''Ionizirajuće zračenje''' je pojava prijenosa [[energija|energije]] u obliku [[foton]]a ([[kvant]]i [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]]) ili masenih [[Elementarna čestica|čestica]], a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s [[Kemijska tvar|kemijskom tvari]] [[Ionizacija|ionizira]] tu tvar. Ionizirajuće zračenje posljedica je promjene stanja materije u mikrosvijetu. To su promjene u energiji ili u sastavu [[atom]]a ili [[Atomska jezgra|atomske jezgre]], pri čemu se emitiraju fotoni ili druge čestice. U međudjelovanju s tvari dolazi do izmjene energije i izmjene strukture ozračene tvari. Takve posljedice mogu biti korisne, ali i vrlo štetne.

Ionizirajuće zračenje je pojava za koju [[Osjetilni sustav|ljudska osjetila]] nisu razvijena, za razliku od mnogih drugih pojava u prirodi. Izravne posljedice djelovanja ionizirajućeg zračenja na živi svijet većinom su zakašnjele i teško ih je povezati s uzrokom. Čovjek može biti izložen i smrtonosnoj dozi ionizirajućeg zračenja, a da u samom trenutku ozračivanja ništa ne osjeti. Posljedice ozračivanja, bez osjetilne veze s uzrokom zapažaju se tek nakon nekog vremena, od nekoliko sati do nekoliko dana ili čak godina, što ovisi o vrsti i svojstvima tog zračenja. Otuda je razumljiv čovjekov strah, a poznavanje osnovnih svojstava ionizirajućeg zračenja, međudjelovanja zračenja s tvari, a posebno djelovanja zračenja na živa bića, je neobično važno u stručnom i psihološkom smislu.

Ionizirajuće zračenje se može sastojati od snopa čestica visokih energija ([[proton]]a,  [[alfa-čestica]] ili [[beta-čestica]]) ili [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] visoke [[frekvencija|frekvencije]] ([[Gama-čestica|gama-zračenje]], [[Rendgenske zrake|rendgensko zračenje]], [[ultraljubičasto zračenje]]). Ionizirajuće zračenje može imati poguban učinak na [[molekula|molekule]] tvari, a posebno na biološka [[Tkivo|tkiva]].

==Vrste ionizirajućeg zračenja==
[[Datoteka:Alfa beta gamma neutron radiation.svg|mini|desno|250px|Alfa-čestice su brze jezgre [[helij]]a i može ih zaustaviti papir; beta-čestice su brzi [[elektron]]i i može ih zaustaviti [[aluminij]]ski lim debljine nekoliko milimetara; gama-zračenje je oblik tvrdog [[Rendgenske zrake|rendgenskog zračenja]] i većinu može zaustaviti desetak centimetara debela [[Olovo (element)|olovna]] ploča; a neutronsko zračenje prestavljaju slobodni [[neutron]]i koje mogu zaustaviti laki kemijski elementi, kao [[vodik]], koji ih usporava i hvata.]]
Elektromagnetsko ionizirajuće zračenje obuhvaća [[Rendgenske zrake|rendgensko zračenje]] i [[Gama-čestica|gama zračenje]], iako ionizaciju nekih tvari može uzrokovati i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičasto]] [[elektromagnetsko zračenje]].&lt;ref&gt;[http://chem.grf.unizg.hr/media/download_gallery/2.predavanje_09..pdf]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} &quot;Kemija I&quot;, chem.grf.unizg.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

===Rendgensko zračenje===
[[Rendgenske zrake|Rendgensko zračenje]] čine elektromagnetski valovi kratkih [[valna duljina|valnih duljina]], od 10&lt;sup&gt;−10&lt;/sup&gt; do oko 10&lt;sup&gt;−13&lt;/sup&gt; [[metar|m]]. Često se naziva i X-zračenjem. Posebna vrsta rendgenskog zračenja je '''zakočno zračenje''' (njem. ''bremsstrahlung'') koje nastaje kad [[elektron]]i značajno mijenjaju svoju [[brzina|brzinu]] u blizini [[atomska jezgra|atomske jezgre]], bilo iznos, bilo smjer [[Gibanje|gibanja]].

===Gama-zračenje===
[[Gama-čestica|Gama-zračenje]] čine [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetski valovi]] valnih duljina kraćih od 10&lt;sup&gt;−13&lt;/sup&gt; m, nazvani prema jednoj od komponenti zračenja prirodno [[radioaktivnost|radioaktivnih]] tvari, a danas se općenito gama-zračenjem naziva svako elektromagnetsko zračenje tih valnih duljina, bez obzira na porijeklo. Osim valnom duljinom, gama zračenje često se opisuje i [[energija|energijom]] [[foton]]a tog zračenja. Gama zračenje nastaje energijskim prijelazima nestabilnih [[atomska jezgra|atomskih jezgri]] radioaktivnih tvari, '''anihilacijom čestica''' i usporavanjem vrlo brzih nabijenih čestica. Pri [[nuklearna reakcija|nuklearnim reakcijama]] u [[zvijezda]]ma nastaju fotoni vrlo velikih energija, i oni su jedna od komponenti [[Kozmičke zrake|kozmičkog zračenja]] što prožima [[Svemir]]. To '''primarno kozmičko zračenje''' kontinuiranog je [[Spektar (fizika)|spektra]], a u međudjelovanju s [[Zemljina atmosfera|atmosferom Zemlje]] stvara '''sekundarno kozmičko zračenje''' još uvijek je velikih energija.

===Zračenje masenim česticama===
Zračenje masenim česticama nastaje raspadom [[atomska jezgra|atomske jezgre]], a osnovna svojstva su [[brzina]], [[količina gibanja]], [[električni naboj]], energija čestice i masa čestice. Brzina masenih čestica, iako vrlo velika, manja je od [[Brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. Količina gibanja umnožak je mase i brzine čestice. Električni naboj je svojstvo mnogih čestica koje čine zračenje ([[elektron]]a, [[pozitron]]a, [[proton]]a, atomskih jezgri), i uvijek je cjelobrojni umnožak [[Elementarni naboj|elementarnog naboja]], e = 1,6•10&lt;sup&gt;−19&lt;/sup&gt; [[Kulon|C]].&lt;ref&gt;[http://www.nek.si/hr/o_nuklearnoj_tehnologiji/nuklearno_gorivo/od_rude_do_zutog_kolaca/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170731082259/http://www.nek.si/hr/o_nuklearnoj_tehnologiji/nuklearno_gorivo/od_rude_do_zutog_kolaca/ |date=2017-07-31 }} &quot;Od rude do žutog kolača&quot;, Nuklearna elektrana Krško, 2011.&lt;/ref&gt;

===Alfa zračenje===
[[Alfa-čestica|Alfa zračenje]] roj je čestica koje se sastoje od dva [[proton]]a i dva [[neutron]]a, tj. jezgre [[helij]]a-4. Energija alfa-čestica koje izbacuju atomske jezgre iznosi nekoliko [[Elektronvolt|MeV]]. U zraku mogu preći tek nekoliko [[Metar|centimetara]].&lt;ref&gt;[http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/nek/fisija.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170205224130/http://eskola.hfd.hr/fiz_sva_stva/nek/fisija.html |date=2017-02-05 }} &quot;4.1 FIZIKA NEK-a - Fisija&quot;, Nuklearna elektrana Krško, e-škola, 2011.&lt;/ref&gt;

===Beta zračenje===
[[Beta-čestica|Beta zračenje]] je svako zračenje koje se sastoji od [[elektron]]a (β-) ili [[pozitron]]i (β+). Takvo se zračenje spontano emitira nestabilnim atomskim jezgrama.&lt;ref&gt;[http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} &quot;Uvod u nuklearnu energetiku&quot;, Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.&lt;/ref&gt;

===Neutronsko zračenje===
Neutronsko zračenje je roj brzih [[neutron]]a, po [[masa|masi]] slični [[proton]]ima. Vrlo lako prodiru kroz tvar jer nemaju [[električni naboj]]. Neutronsko zračenje može biti posljedica [[nuklearna reakcija|nuklearnih reakcija]]. Komponenta je [[Kozmičke zrake|kozmičkog zračenja]] i zračenja iz nestabilnih teških jezgri. Vrlo snažno neutronsko zračenje nastaje u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]] tijekom [[Nuklearna lančana reakcija|nuklearne lančane reakcije]]. Energija neutrona kod neutronskih zračenja iznosi od oko 10 M[[eV]] pa naniže. Ako se energija neutrona smanji na energije manje od 1 eV, nazivaju se '''termičkim neutronima'''.

Ostala zračenja se nazivaju prema česticama od kojih se sastoje: [[proton]]sko, [[deuterij]]sko, [[tricij]]sko, teškoionsko, i drugo. Takva zračenja mogu nastati u nuklearnim procesima, dio su kozmičkog zračenja, a nastaju i u nuklearnim reaktorima ili [[Nuklearno oružje|nuklearnim eksplozijama]].&lt;ref&gt;[http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120101115409/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska.htm |date=2012-01-01 }} &quot;Povijest fizike&quot;, Ivan Supek, 2011.&lt;/ref&gt;

==Utjecaj ionizirajućeg zračenja na žive organizme==
[[Datoteka:Strahlenarten en.svg|mini|desno|350px|Vrste ionizirajućeg zračenja - gama-zračenje je prikazano valovitim linijama, alfa-čestica, beta-čestica i neutron su prikazani ravnim linijama. Mali krugovi prikazuju gdje se ionizirajuće zračenje pojavljuje.]]
Svijet u kojem živimo [[radioaktivnost|radioaktivan]] je od svog postanka. Postoji oko 60 [[radionuklidi|radionuklida]] (radioaktivnih elemenata), koje možemo pronaći u tlu, zraku, vodi, hrani, a time i u svim živim bićima. Po tome kako su nastali dijele se na one koji su oduvijek prisutni na Zemlji, one koji nastaju kao posljedica djelovanja kozmičkih zraka, te one koji su posljedica ljudske tehnologije.&lt;ref&gt;[http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100705051127/http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf |date=2010-07-05 }} &quot;Ionizirajuće zračenje u biosferi&quot;, Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.&lt;/ref&gt;

U prvoj su skupini radioaktivni elementi poput [[uranij]]a-235, uranija-238, [[torij]]a-232, [[radij]]a-226, [[radon]]a-222 ili [[kalij]]a-40. Oni potječu još iz vremena stvaranja Zemlje, a karakterizira ih vrlo dugo [[vrijeme poluraspada]], čak i do milijardu godina (iznimka je plin radon, čiji je poluživot 3,8 dana). Kozmičko zračenje nas neprestano pogađa. Izvor mu je uglavnom izvan našeg [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]], a sastoji se od raznih oblika zračenja: od vrlo brzih teških čestica, pa do visokoenergijskih [[foton]]a i [[mion]]a. Ono međudjeluje s atomima u gornjim slojevima [[Zemljina atmosfera|atmosfere]] i tako proizvodi radionuklide, koji su najčešće kraćih vremena poluživota. To su, na primjer, [[ugljik-14]], [[tricij]], [[berilij]]-7 i drugi.

Ljudi su svojim djelovanjem, poglavito razvojem [[nuklearni reaktor|nuklearnih reaktora]] i testiranjem [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]], stvorili još neke radioaktivne elemente, poput [[stroncij]]a-90, [[jod]]a-129, joda-131, [[cezij]]a-137, [[plutonij]]a-239 itd.

===Mjerne jedinice ionizirajućeg zračenja===
{{glavni|Mjerne jedinice ionizirajućeg zračenja}}

[[radioaktivnost|Aktivnost radioaktivnog uzorka]] mjeri se u [[bekerel]]ima (Bq). Aktivnost od 1 Bq znači jedan raspad [[atomska jezgra|atomske jezgre]] u sekundi. Kako su aktivnosti uzoraka često vrlo velike u upotrebi je i veća jedinica, [[kiri]] (Ci). 1 Ci iznosi 3,7 • 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt; Bq.

Da bi se mjerila [[energija]], koju putem zračenja apsorbira određena tvar, koristi se jedinica [[grej]] (Gy). Omjer te energije i mase tijela koje ju apsorbira zove se [[apsorbirana doza]]. Ako se [[energija]] od 1 [[Džul|J]] apsorbira u 1 [[kilogram|kg]] tvari govorimo o apsorbiranoj dozi od 1 Gy. Ovako definirana doza ne govori ništa o biološkim učincima apsorbiranog zračenja. Svaka vrsta zračenja (α, β, γ) ima drugačiji utjecaj na žive stanice, koji se opisuje '''faktorom Q'''. Zato se definira [[ekvivalentna doza]], koju dobijemo tako da apsorbiranu dozu pomnožimo faktorom Q. Jedinica za ekvivalentnu dozu je [[sievert]] (Sv).

===Aktivnost radionuklida===
Kada govorimo o aktivnosti [[radionuklidi|radionuklida]] onda obično mislimo na ukupnu [[radioaktivnost]]. Ukupna radioaktivnost je aktivnost radionuklida izražena brojem raspada u jedinici vremena; Bq (raspad/s) ili Ci (3,7x 10&lt;sup&gt;10&lt;/sup&gt;  raspada/s). '''Specifična radioaktivnost''' je radioaktivnost specifične mase ([[obujam|obujma]]) tvari. Specifična radioaktivnost se izražava u Bq po jedinici mase (Bq/kg = raspad s&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; kg&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;) ili jedinici obujma(Bq/m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; = raspad s&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; m&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt;). Na temelju specifične radioaktivnosti i u skladu s postojećim pravilnicima procjenjujemo radioaktivnu ispravnost [[Prehrana|živežnih namjernica]].

===Doze ionizirajućeg zračenja===
Doze ionizirajućeg zračenja  označavaju količinu predane energije ionizirajućeg zračenja određenoj masi tvari. Naime, ionizirajuća zraka prolazeći kroz  tvar se sudara s atomima i predaje im svoju energiju, što za posljedicu ima [[ionizacija|ionizaciju]] atoma, odnosno molekula.

====Apsorbirana doza====
[[Apsorbirana doza]] (skraćeno doza; D) je količina energije ionizirajućeg zračenja koju apsorbira tvar na koju zračenje djeluje. Apsorbirana doza se označava u Gy (grej; Gy = J/kg). Jedan [[grej]] (Gy) predstavlja 1 J ([[džul]]) energije koju je ionizirajuće zračenje predalo 1 [[kilogram]]u (kg) tvari. Učinci ovise ponajviše o apsorbiranoj energiji i osobinama tvari koja je energiju apsorbirala. Radi poznavanja povijesti i proučavanja povijesnih knjiga valja navesti da je prije uvođenja [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|SI jedinica]], jedinica za apsorbiranu dozu bila [[rad (jedinica)|rad]] ([[Engleski jezik|engl]]. ''Radiation Absorbed Dose'''). Pri tome 1 Gy = 100 rad. Dakle rad je 100 puta manja jedinica od Gy. Apsorbirana doza se može mjeriti na više načina, no u praksi se ne mjeri, nego se podatak o apsorbiranoj dozi dobiva poznavanjem ili određivanjem ekspozicije.&lt;ref&gt;[http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121125114645/http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm |date=2012-11-25 }} &quot;Jedinica radioaktivnosti&quot;, www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

====Brzina apsorbirane doze====
Brzina apsorbirane doze je količina energije ionizirajućeg zračenja što je akumulira jedinica materije u jedinici vremena. Izražava se u Gy/s. Veličina brzine apsorbirane doze je bitna jer o njoj ovise učinci ionizirajućeg zračenja na [[Organizam|živu tvar]]. Ukoliko dvije jedinke apsorbiraju istu dozu zračenja, ali u različitom vremenu, dakle s različitom brzinom apsorbirane doze, posljedice će biti različite. Radi ilustracije, brzinu apsorbirane doze možemo usporediti s intoksikacijom [[alkoholi|alkoholom]]. Dakle, veće količine alkohola raspoređene tijekom dugog vremena će [[jetra]] bez većih šteta detoksicirati naprotiv, ista količina alkohola u kratkom vremenu (npr. 2,5 litre votke) će biti jako štetna.

===Ekspozicija===
Ekspozicija je zbroj [[Električni naboj|električnih naboja]] svih [[ion]]a istog naboja stvorenih u jedinici mase tvari pri prolasku rendgenskih ili gama zraka. Kratica za ekspoziciju je X, a jedinica za ekspoziciju je C/kg ([[kulon]] po [[kilogram]]u). C/kg je ona količina rendgenskih ili gama zračenja koja će u kg tvari (zraku) stvoriti ione ukupnog naboja od 1 kulon. Jedinica ekspozicije izvan SI sustava je [[rendgen]] (R); 1C/kg = 3867 R.

'''Brzina ekspozije''' je ekspozicija po jedinici vremena i izražava se kao (C/kg)/s = C/(kgs).

===Ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent===
Kako apsorbirana doza, u različitim uvjetima, ne izražava dovoljno precizno težinu štetnih učinaka zračenja na [[organizam]], uveden je pojam ekvivalentne doze (ekvivalentan - jednakomjeran, istog značaja). [[Ekvivalentna doza]] ili dozni ekvivalent (H, eng. RBE – '''Relative Biological Effectiveness''') je jednaka umnošku apsorbirane doze (D), faktora kvaliteta (Q), i proizvoda ostalih čimbenika (N). Jedinica za ekvivalentnu dozu je Sv ([[sievert]], Sv = J/kg).

Dakle:
::H = D x Q x N

gdje je: ''H'' - ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent u Sv ([[sievert]]; Sv = J/kg), ''D'' - apsorbirana doza Gy ([[grej]]; Gy = J/kg), Q - faktor kvalitete je faktor kojim trebamo pomnožiti  apsorbiranu dozu (D) kako bi saznali kolika je šteta nanesena ozračenim jedinkama bilo kojom vrstom ionizirajućeg zračenja. Q ovisi o linearnom prijenosu energije (LPE) pojedinih vrsta zraka, ''N'' - proizvod svih ostalih modifikacijskih čimbenika, za sada se uzima N = 1.

Povijesti radi, potrebno je spomenuti staru jedinicu za dozni ekvivalent. To  je bio [[rem (jedinica)|rem]] (engl. ''Rentgen Equivalent for Men''). 1Sv = 100 rem ili rem je sto puta manja jedinica od Sv.

Okvirno, male doze zračenja su do 0,2 Gy [[Gama-čestica|gama zračenja]]. Kada se radi o učincima malih doza ionizacijskog zračenja, nije dovoljno poznavati samo D, nego treba znati o kojoj vrsti ionizacijskog zračenja se radi. Naime, učinci neće biti isti  ukoliko je D ista, a različito je ionizacijsko zračenje, jer je različit linearni prijenos energije, pa je različit Q.

====Faktor kvalitete Q====
Ako neka čestica preda 3,5 M[[eV]] pri 1 [[metar|mikrometar]] prijeđenog puta, onda će njen faktor kvaliteta biti 1. Ukoliko više energije predaje Q će biti veći i obrnuto.

::Q =1  (LPE = 5,6 x 10-7 J/m)

Efektivni faktor kvalitete (G) za pojedine vrste zračenje iznosi:
* rendgensko zračenje, gama-zračenje, beta-čestice, elektroni, pozitroni: G = 1
* termalni neutron: G = 3
* neutroni nepoznate energije: G = 10
* protoni: G = 10
* alfa-čestice: G = 10
Ako smo u prvi  organizam unijeli radionuklid, gama-čestice doze 1 Gy,  a u drugi organizam unijeli radionuklid [[alfa-čestica|alfa-čestice]] iste doze (1 Gy) učinci će biti veći (oko 10 puta!) kod životinje koja je apsorbirala 1 Gy alfa-čestice.

===Efektivna ekvivalentna doza===
Efektivna ekvivalentna doza – EED (H = Σ W&lt;sub&gt;t&lt;/sub&gt; H&lt;sub&gt;t&lt;/sub&gt;) se odnosi za pojedina [[Tkivo|tkiva]]. H&lt;sub&gt;t&lt;/sub&gt; je srednja ekvivalentna doza u tkivu ''t''. Svatko tkivo ima svoju ekvivalentnu dozu. W&lt;sub&gt;t&lt;/sub&gt; je težinski faktor, odnosno faktor rizika za tkivo ''t''. W&lt;sub&gt;t&lt;/sub&gt; predstavlja udio štetnosti stohastičkih učinaka  koja se razvija u tkivu ''t'', a u odnosu na cijeli organizam.

Zračenje uz odmah vidljive učinke izaziva i kasne učinke koji se mogu iskazati i više godina nakon prestanka zračenja. To su  stohastički učinci (eng. ''stochastic'' – koji se ne može predvidjeti) - kasne promjene nastale kao posljedica zračenja; [[karcinom]]i, [[leukemija]], [[Genetika|genetske]] promjene. Pri tome se ne radi o velikim dozama zračenja koje mogu izazvati vidljiva oštećenja, već o malim dozama.

Kada je ozračeno cijelo tijelo onda je rizik (štetnost) od stohastičkih učinaka 1 (100%). Faktor rizika – težinski faktor za pojedine dijelove tijela (ICRP 1977.):
* cijelo tijelo: Wt =1
* [[jajnik]], [[testis]]: W&lt;sub&gt;t&lt;/sub&gt; = 0,25 (25%)
* [[koštana srž]]: W&lt;sub&gt;t&lt;/sub&gt; = 0,12 (12%)
* površina [[kost]]iju: W&lt;sub&gt;t&lt;/sub&gt; = 0,03 (3%)
* [[štitna žlijezda]]: W&lt;sub&gt;t&lt;/sub&gt; = 0,03 (3%)
* [[Dojka|grudi]]: Wt = 0,15 (15%)
* [[pluća]]: Wt = 0,12 (12%)
* ostala [[tkivo|tkiva]]: Wt = 0,30 (30%)

Na primjer ako cijelo tijelo (sva tkiva) budu kontaminirana zračenjem intenziteta 1 Sv, rizik od stohastičkih učinaka će biti 1 (100%). A, ako se čovjek pijući [[mlijeko]] kontaminirao s [[jod]]om-131 i ako je samo štitna žlijezda primila dozu od i 1 Sv šteta (opasnost od štete) će biti takva kao da je cijeli organizam primio dozu od 0,03 Sv. Tu smo dozu dobili tako da dozu kontaminacije štitnjače pomnožimo s težinskim faktorom.

Za svaki organizam je potrebno izračunati ekvivalentnu dozu. Ekvivalentna doza  potpunije pokazuje kolika je stvarna opasnost od šteta koje zračenje izaziva (ekvivalentna doza = doza zračenja x faktor kvalitete zračenja).

Ekvivalentna doza se odnosi samo na vanjsko zračenje. ICRP (engl. ''International Commission for Radioactivity Protection'') preporuke za granice ekvivalentnih doza na godinu:
* profesionalno ozračenje: 50 mSv 
* ozračenje pojedinca: 5 mSv 
* ozračenje stanovništva: 1 mSv

Efektivna ekvivalentna doza je veća jer se radionuklidi unose u [[organizam]] [[Hrana|hranom]], [[voda|vodom]], [[zrak]]om i ugrađuju se u tijelo. Neki radionuklidi se ugrade u kosti, neki u pluća; svaki dio tijela je ozračen, ali ne jednako. Postoji pravilnik o zaštiti od ionizacijskog zračenja  koji je donijela ICRP.

===Doza opravdanog rizika===
U slučaju većih [[Nuklearna nesreća|nuklearnih nezgoda]] doći će do kontaminacije u polumjer od barem 30 [[metar|km]]. Doza opravdanog rizika (DOR)  je doza koju može primiti pojedinac koji se upućuje na kontaminirano područje s određenim zadatkom, a da pri tome posljedice tog ozračivanja ne budu odveć štetne. Osoba koja je primila DOR ne smije se ozračivati naredna 2-3 mjeseca. DOR za jednokratno označivanje je 13 mC/kg ili 50 R. DOR za višekratno označivanje  je 26 mC/kg ili 150 R (150 R = 39 mC/kg). Svaka pojedinačna dnevna doza ne smije biti veća od 2,58 mC/kg (=2,58 C/g = 10 R).

===Koliko smo ozračeni?===
Od zračenja se nikamo ne možemo sakriti. Stoga svaki čovjek prima godišnju ekvivalentnu dozu zračenja od približno 3,5 mSv. To je prosječna doza, a sastoji se od sljedećih doprinosa: 
* Udisanje [[radon]]a - 2 mSv 
* Ostali radionuklidi uneseni u tijelo - 0,39 mSv 
* Zemljino zračenje - 0,28 mSv 
* Kozmičko zračenje - 0,28 mSv

Tako ispada da je ukupna doza od prirodnih izvora 3 mSv, a ukupna doza od umjetnih izvora 0,5 mSv. Ukupna doza od umjetnih izvora proračunata je prema prosječnoj izloženosti medicinskom zračenju, korištenju raznih aparata, te doprinosu od testiranja nuklearnog oružja i rada nuklearnih elektrana. Najveći doprinos od umjetnih izvora daje medicinsko zračenje.

Prosječna doza koju primi stanovništvo u pojedinim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]] od vanjskog ozračivanja:
* [[Osijek]] (najviše):  1,30 mSv/godina
* [[Zagreb]]:           1,14 mSv/godina
* [[Varaždin]]:        1,10 mSv/godina       
* [[Rabac]] (najmanje): 0,66 mSv/godina
* prosjek:      oko 1,00 mSv/godina

===Zašto i koliko je zračenje opasno?===
Kad se govori o opasnostima od zračenja uglavnom se misli na ionizirajuće zračenje. To je zračenje koje ima dovoljnu energiju da ionizira neke atome u tijelu. Tako nastali [[ion]]i narušavaju biokemijske procese u stanicama, što može dovesti do raznih poremećaja u njihovom funkcioniranju i dijeljenju, te konačno do nastanka ozbiljnih bolesti, poput [[Rak (bolest)|raka]]: 
* [[Alfa-čestica|Alfa-zračenje]] se širi brzinom od oko 1/20 [[Brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]], što je dovoljno sporo da mogu relativno dugo međudjelovati s materijom. Zato imaju jako ionizirajuće djelovanje. Zbog svoje će se veličine brzo sudariti s nekim od atoma i izgubiti energiju, pa im je doseg mali (nekoliko cm), a zaustavlja ih već koža ili komad papira. No, ako se unesu u tijelo hranom ili udisanjem, mogu biti opasne zbog svog jakog ionizirajućeg djelovanja. 
* [[Beta-čestica|Beta-zračenje]] čine [[elektron]]i, negativno nabijene čestice, koje putuju velikim brzinama. Njegovo je ionizirajuće djelovanje puno slabije od djelovanja alfa-zračenja, ali mu je domet u zraku puno veći (nekoliko [[metar]]a). Zaustavlja ga već metalna ploča od nekoliko mm debljine. U ljudsko tijelo prodire do nekoliko centimetara dubine. Opasno je za zdravlje ako se izvor unese u [[organizam]].
* [[Gama-čestica|Gama-zračenje]] je elektromagnetsko zračenje velike energije, koje potječe iz jezgre atoma, a širi se brzinom svjetlosti. Njegovo ionizirajuće djelovanje je još slabije od djelovanja beta-čestica, ali mu je domet još veći. Prolazi kroz ljudsko tijelo, a može se reducirati pomoću debelog sloja [[Olovo (element)|olova]], [[beton]]a ili [[voda|vode]]. 
* [[Rendgenske zrake|Rendgensko zračenje]] ima ista svojstva kao i gama-zračenje, no nešto veću valnu duljinu. Razlikuje se od gama-zračenja po tome što potječe od [[elektron]]a, a ne iz atomske jezgre. 
* [[Kozmičke zrake|Kozmičko zračenje]] čine razne visokoenergijske čestice. Intenzivnije je na većim [[Nadmorska visina|nadmorskim visinama]]. 
* [[Neutron]]i se kao zračenje javljaju uglavnom u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]], a kao zaštita od njih koristi se voda i beton.

Glavni prirodni izvor zračenja na kojeg možemo donekle utjecati je [[radon]]. Radon-222 je [[Plemeniti plinovi|plemeniti plin]], koji nastaje raspadom [[uranij]]a-238. Uranij je normalan sastojak tla, kao i raznih građevnih materijala, od kojih se grade kuće. Radon difundira iz tla i zidova, i nakuplja se u prostorijama, a njegovi se radioaktivni potomci ([[polonij]], [[bizmut]], olovo) lijepe za čestice prašine u zraku. Kad ih udahnemo, zalijepe se za pluća, i svojim ih alfa-zračenjem oštećuju, što može dovesti do pojave [[Rak pluća|raka pluća]]. Koncentracija radona ovisi o sastavu tla, katu (najveća je u podrumu i prizemlju) i o [[Ventilator|ventilaciji]] prostorija. Dobro prozračivanje prostorija može upola smanjiti dozu zračenja primljenu od radona!

===Učinci raznih doza zračenja===
* više od 10 Sv izaziva tešku bolest i smrt u nekoliko tjedana. 
* 2-10 Sv primljenih u kratkom roku izaziva smrt s vjerojatnošću od 50%.
* 1 Sv primljen u kratkom roku izazvao bi radijacijsku bolest (mučninu, gubitak kose), ali najvjerojatnije ne i smrt. 
* 50 mSv godišnje je najmanja doza za koju postoje dokazi da izaziva rak.

Učinci velikih doza poznati su iz sudbina preživjelih ljudi iz [[Hirošima|Hirošime]] i [[Nagasaki]]ja, za koje je naknadno procijenjena doza zračenja koju su primili. O učincima malih doza govori se na temelju ekstrapolacije učinaka velikih doza i pretpostavke njihove linearnosti, jer je učinke malih doza teško direktno pratiti i razlučiti od brojnih drugih čimbenika koji utječu na zdravlje. Na taj je način izračunato da će od milijun ljudi koji prime dodatnu dozu zračenja od 1 mSv njih 50 zbog toga umrijeti od raka.

==Mjerni instrumenti==
[[Datoteka:Geiger counter.jpg|mini|desno|250px|desno|Geigerov brojač]]
[[Datoteka:Geiger.png|thumb|mini|desno|250px|Proporcionalni brojač.]]
[[Datoteka:Cloud chamber bionerd.jpg|mini|desno|250px|Maglena komora s vidljivim tragovima ionizirajućeg zračenja (kratki debeli tragovi su alfa-čestice, a dugi i tanki tragovi su beta-čestice).]]
[[Datoteka:BubbleChamber-fnal.jpg|mini|desno|250px|Komora na mjehuriće.]]
[[Datoteka:SGCat24454-scint-gris.noirEtBlanc.jpg|mini|desno|250px|Scintilatorski kristal okružen s raznim scintilatorskim uređajima.]]
[[Datoteka:Chambre-a-derive-IMG 0523.jpg|mini|desno|250px|Povlačna komora (Muzej umjetnosti u Parizu) - jedan oblik višeanodnog proporcionalnog brojača]]
===Ionizacijska komora===
[[Ionizacijska komora]] je [[dozimetar]] u kojemu se mjere posljedice ionizacije plina zračenjem. Sastoji se od dvije elektrode smještene u cijevi ispunjenoj nekim [[plin]]om koji služi kao mjerna tvar. Prolazeći kroz plin ionizirajuće zračenje izravno ili posredno [[ionizacija|ionizira]] taj plin. Tako u plinu nastaju parovi elektron-ion. Elektrode komore su pod električnim naponom, pa se elektroni i ioni gibaju prema elektrodama.

===Geigerov brojač===
[[Geigerov brojač]] je detektor koji je najupotrebljavaniji u javnosti, a naziva se i '''Geiger-Müllerov brojač'''. Sastoji se od plinom punjene komore sa žicom u sredini koja je postavljena na visoki napon. Na taj se način na njoj prikupljaju ioni koji su stvoreni pri radioaktivnom zračenju. Ovakvi detektori mogu registrirati alfa, beta i gama zračenje, iako ih ne može razlikovati. Zbog tih i nekih drugih ograničenja, najbolji je za uporabu kad se želi samo pokazati postojanje i gruba procjena radioaktivnosti. Efikasnost ovog brojača je gotovo stopostotna za alfa i beta zračenja, dok je puno manja za gama zračenje.

===Proporcionalni brojač===
[[Proporcionalni brojač]] je mjerni instrument koji se koristi za brojanje čestica ionizirajućeg zračenja i za mjerenje njihove energije. To je uređaj vrlo sličan Geigerovom brojaču, isto spada u grupu plinsko‐ionizirajućih detektora, ali su elektrode na manjem naponu od napona okidanja, pa se izbjegava zasićenje i ne dolazi do prostiranja lavina duž cijele žice. Snaga signala je razmjerna energiji upadnog zračenja, pa se može odrediti upadna energija (ako je cjelokupno zračenje apsorbirano).

===Maglena komora===
[[Maglena komora]] ili '''Wilsonova komora''' je [[mjerni instrument]] kojim se prate tragovi ionizirajućeg zračenja (alfa-čestice, beta-čestice, gama zrake, rendgenske zrake itd.), a sastoji se od komore u kojoj je je prezasićena [[vodena para]], kojoj da bi se kondenzirala nedostaju centri kondenzacije, te je za oko i kameru nevidljiva. [[Ion]]i koje stvori prolaz ionizirajuće čestice, postaju centri kondenzacije i prolaz čestice postaje vidljiv u obliku gustog niza sitnih kapljica. Maglenu komoru je 1911. konstruirao [[Britanci|britanski]] [[fizičar]] i [[Meteorologija|meteorolog]] [[Charles Thomson Rees Wilson|Charles Wilson]], koji je za to otkriće dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1927.

===Komora na mjehuriće===
[[Komora na mjehuriće]] je mjerni instrument kojim se prate tragovi ionizirajućeg zračenja (alfa-čestice, beta-čestice, gama zrake, rendgenske zrake itd.), a sastoji se od komore u kojoj je je prozirna pregrijana [[tekućina]] u kojoj [[ion]]i stvoreni prolaskom ionizirajuće čestice omogućuju stvaranje mjehurića bilježeći na taj način stazu čestice. Komoru na mjehuriće je konstruirao [[Donald Glaser]] 1952., za što je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1960. Komora na mjehuriće radi vrlo slično kao maglena komora, s tom razlikom da se njen rad zasniva na superzasićenoj tekućini, dok kod maglene komore se rad zasniva na superzasićenoj [[para|pari]].

===Višeanodni proporcionalni brojač===
[[Višeanodni proporcionalni brojač]] ([[Engleski jezik|engl]]. ''multi-wire proporcional counter - MWPC'') je mjerni instrument za otkrivanje i mjerenje elementarnih čestica ionizirajućeg zračenja, a prestavlja usavršeni oblik Geigerovog brojača i proporcionalnog brojača. Proporcionalni brojači obično su naprave koaksijalnog geometrijskog rasporeda: tanka žica ([[anoda]]), postavljena je uzduž osi valjkaste katode. Sustav je nepropustan za zrak i puni se inertnim plinom (obično smjesa [[argon]]a i [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]], argona i [[metan]]a i sližno).

===Komora na iskre===
[[Komora na iskre]] sastoji se od niza paralelnih vrlo tankih elektroda između kojih vlada visoki [[napon]], no ne dovoljno visok da bi se dogodio električni izboj među njima. [[Ion]]i, koje stvori prolaz nabijene čestice, omogućuju lokalni izboj u obliku niza iskri te na taj način kamera može registrirati stazu čestice.

===Poluvodički detektor===
[[Poluvodički detektor (radioaktivnost)|Poluvodički detektor]] je uređaj koji radi na temelju promjene [[Električna vodljivost|električne vodljivosti]] [[poluvodič]]kog kristala zbog ionizacije zračenjem. Masena čestica ili foton koji prođu kroz zaporni sloj uzrokuju strujni impuls. Zračenje uzrokuje mnogo veću ionizaciju u poluvodičkom kristalu nego u plinu zbog toga što je gustoća mnogo veća, a energija potrebna za proizvodnju parova mnogo manja. Jedna od glavnim svojstava poluvodičkih brojača je visoka moć energijskog razlučivanja čestica, a nedostaci su relativno dugo vrijeme regeneracije.

===Scintilacijski detektori===
[[Scintilator]]i su obično čvrsta tijela (iako mogu biti i tekućine i plinovi) koja proizvode [[svjetlost]] pri međudjelovanju sa zračenjem. Svjetlost se pretvara u električni signal koji se dalje obrađuje elektronikom i računalom. Koriste se u istraživačkim centrima, medicini, te zračenja u okolišu.

===Detektori rendgenskog i gama-zračenja===
[[Silicij|Silikonski]] detektori, pri niskim temperaturama (oko 77 [[Kelvin|K]]) su prikladni za rendgensko zračenje energije do oko 20 k[[eV]]. [[Germanij]]evi detektori se mogu koristiti za mjerenja energija preko 10 keV pa sve do nekoliko MeV. Takvi detektori imaju primjenu kod zračenja u okolišu i traženju radioaktivnih elemenata u prirodi.

===Detektori nisko-energijskih nabijenih čestica===
Silikonski detektori pri sobnim temperaturama igraju najvažniju ulogu u registriranju nisko-energijskih električkih nabijenih čestica. Pojedinačno mogu odrediti energiju upadnog zračenja. Više njih u kombinaciji mogu odrediti [[Atomski broj|naboj]] (Z) i [[Relativna atomska masa|masu]] (A) upadne čestice (zračenja). Ovakav tip detektora koristi se u otkriču [[alfa-čestica]] kod zračenja u okolišu (npr. kod [[radij]]a).

===Neutronski detektori===
[[Neutron]]e je izuzetno teško otkriti jer nemaju [[električni naboj]]. Oni se otkrivaju pomoću nuklearnih reakcija kojima se stvaraju sekundarne nabijene čestice. Ponekad se koristi [[parafin]] za usporenje neutrona kako bi se povećala efikasnost uhvata neutrona. Ovakvi se detektori koriste za promatranje neutronskih zračenja u blizini [[Nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]] i [[Akcelerator čestica|akceleratora čestica]]. Tekući scintilatori mogu mjeriti i neutrone i gama zračenja, a pažljivim se analizama može prepoznati razlika ovih zračenja.

===Neutrino detektori===
Neutrini međudjeluju vrlo slabo s materijom, te ih je stoga teško registrirati. [[Neutrino]] detektori moraju biti obujmom izuzetno veliki. Na primjer, za otkriće [[Sunce|Sunčevih]] neutrina često se koriste tisuće tona deuterijevog oksida ([[teška voda]]). Ako se dogodi međudjelovanje neutrina s materijom, stvorit će se elektron koji se giba brže od svjetlosti u toj materiji. Takav elektron prizvede stožac svjetlosti koja se koristi za određivanje energije i smjera neutrina.

===Detektori visokoenergijskih nabijenih čestica===
Kako se energija čestica povećava, tako se grade sve složeniji detektori koji uključuju praćenje putanje mnoštva čestica dok prolaze kroz detektor. Izuzetno brzi računalni sustavi obrađuju i spremaju podatke koji su dobiveni tim detektorima.

==Primjena==

===Detektor dima===
Najčešći detektori dima sadrže male količine radioaktivnog izotopa [[americij]]a-241, koji se proizvede [[nuklearna reakcija|nuklearnim reakcijama]]. [[Alfa-čestica]], koja se emitira u raspadu americija-241, ionizira zrak i stvori malu struju naboja koja se mjeri osjetljivim uređajem. Kada [[dim]] uđe u detektor, ioni se uhvate česticama dima što umanji struju naboja u detektoru. Ako se to dogodi, alarm se uključi. Kako je prevaljena udaljenost alfa-čestica izuzetno mala u zraku, ne postoji rizik zračenja od ovakvih detektora. Nakon svoje uporabe, ovi se detektori moraju prikladno odlagati, kao radioaktivni otpad.

===Kozmičko zračenje===
Postojanje [[Kozmičke zrake|kozmičkog zračenja]] je poznato od 31. prosinca 1958., kada je prvi [[Svemirske letjelice|svemirski brod]] upućen sa Zemlje. Uočeno je ogromno zračenje. Poslije toga, mnogi sateliti su oštećeni tim zračenjem. No, učinci kozmičkih zračenja vidljivi su i na površini Zemlje. Iako atmosfera apsorbira gotovu svu količinu kozmičkog zračenja, pojedina sekundarna čestica (nastala u reakcijama s molekulama zraka) može doseći površinu Zemlje te uzrokovati oštećenja na [[poluvodič]]ima i elektroničkim [[čip]]ovima. Memorijski čipovi kompjutera su podložni oštećenjima.

===Istraživanje materijala===
Ako se određene vrste [[plastika|plastike]] izlože nuklearnim zračenjima, na plastici će se stvoriti mikro tragovi (30 [[metar|nm]] do 8000&amp;nbsp;nm). Primjena ove vrste plastike koristi se za određivanje prisutnosti [[radon]]a. Primjena ide od znanosti o Zemlji, oceanografiji, biologiji, medicini, arheologiji, te astrofizici.

===Nuklearna medicina: dijagnostika===
Jedna od glavnih uporaba radioizotopa je u nuklearnoj medicini. Gotovo se jedna trećina bolesnika podvrgava nuklearnoj medicini. Postoji gotovo stotinu različitih radioizotopa čije se beta i/ili gama zračenje koristi u dijagnostici, terapiji ili istraživanjima nuklearne medicine. Najkorišteniji izotopi su [[jod]]-131 (otkriven 1938.), [[kobalt]]-60 (otkriven 1937.), [[tehnecij]]-99 (1938.), [[cezij]]-137 (1941.). Danas je tehnecij-99, s [[Vrijeme poluraspada|vremenom poluraspada]] od oko 6 sati, najkorišteniji u nuklearnoj medicini.

Vrlo učinkovito je korištenje kratko-živućih [[pozitron]]skih emitera, kao što su [[ugljik]]-11, [[dušik]]-13, [[kisik]]-15 ili [[fluor]]-18 u procesu koji je nazvan pozitronska emisiona tomografija ili PET (engl. ''Positron Emission Tomography''). Ako se ugrade u kemijske sastojke koji odlaze u specifične organe u tijelu, dijagnoza se određuje detekcijom dviju gama-zraka identičnih energija kada se elektron i positron ponište i pretvore u energiju. Detekcijom obiju [[Gama-čestica|gama-zraka]] (koje imaju točno suprotnu orijentaciju) može se odrediti mjesto gdje se dogodila reakcija. Ako se pozitronski emiter ugradi u [[Glukoza|glukozu]], i tijelu ga apsorbira, mogu se istraživati funkcije vitalnih [[organ]]a, kao što je ljudski [[mozak]] ([[računalna tomografija]]).

===Nuklearna medicina: terapija===
Radiaktivni izotop [[kobalt]]-60 emitira gama-zrake koje se koriste za razbijanje stanica [[Rak (bolest)|raka]], a slično tome i [[cezij]]-137. U posljednjih desetak godina terapija uništenja stanica raka vrši se pod izravnim snopom masivnih [[ion]]a iz [[Akcelerator čestica|akceleratora]]. Za razliku od gama-zraka, koje dijele svoju energiju podjednako na zdravo i nezdravo tkivo, masivne čestice poput [[proton]]a i [[alfa-čestica]] ostavljaju svoju energiju neposredno tamo gdje se zaustave. Ako se energija prikladno odabere, najveći dio energije može se ostaviti u nezdravom tkivu, a ne u zdravom tkivu.

===Određivanje starosti===
Tehnika određivanja omjera radioaktivnih izotopa u odnosu na referentni [[izotop]] daje starost materijala. Mnogi izotopi su se istraživali. Izotop [[ugljik-14]] se proizvodi u gornjim slojevima [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. To se događa kad [[neutron]] udari u [[dušik]]-14 i izbaci [[proton]]. Izotop ugljik-14 se prenosi kao [[Ugljikov(IV) oksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] kroz biljke i životinje. Ako danas izmjerimo omjer ugljik-14 u odnosu
na ugljik-12 pronašli bismo vrijednost od oko 1 na bilijun. Omjer je isti za sva živa bića. Jednom kad živi organizam umre više nije u stanju izmjenjivati ugljik s okolinom. Izotop ugljik-14 je radioaktivan s vremenom poluraspada od 5730 godina. To znači da će nakon 5730 godina polovica izotopa ostati, a nakon 11460 godina samo četvrtina. Ako se pouzdano odredi omjer dvaju izotopa, može se odrediti starost organskog materijala [[Datiranje ugljikom-14|datiranjem ugljikom-14]].

Za nežive materijale druge se metode koriste. Izotop [[kalij]]-40 se raspada, s vremenom poluraspada od 1,3•10&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; godina, u [[argon]]-40 koji se hvata u stijenama. Iz omjera broja izotopa argona-40 koji izlaze iz kalija-40 i broja izotopa kalija-40 koji su ostali u stijeni može se odrediti starost stijene. I starost [[galaksija|galaksije]] i [[Zemlja|Zemlje]] mogu se odrediti na sličan način. Pronađeno je da je starost naše galaksije između 10 i 20 milijardi godina, a Zemlje oko 4,6 milijardi godina. Za [[Svemir]] se vjeruje da je star oko 15 milijardi godina.

===Primjena u industriji===
Primjene radioizotopa u [[Industrija|industriji]] su mnogobrojne. Kako s debljinom nekog materijala opada količina gama-zračenja, to je moguće odrediti debljinu materijala određivanjem opadanja gama zračenja. To se koristi u industriji kao što je:
* [[automobil]]ska industrija, za testiranje kvalitete [[čelik]]a i prikladne debljine [[aluminij]]a i drugih materijala
* [[zrakoplovstvo]], za testiranje [[Mlazni motor|mlaznih motora]]
* konstrukciji, za određivanje [[gustoća|gustoće]] materijala cesta na površini i ispod površine
* industriji nafte, plina i rudarstva
* dizala i žičara, testiranje kabela.

Izotop [[kalifornij]]a-252 (neutronski emiter) koristi se za aktiviranje drugih izotopa neutronima, kojima se provjerava prtljaga putnika u [[zrakoplov]]ima na eventualne eksplozive.

Zanimljiva primjena radioizotopa je u [[umjetnost]]i. Vrlo su korisne u identificiranju kemijskih elemenata u kovanicama i drugim eksponatima. Neutronska raspršenja su se dokazala kao dobar alat za istraživanje molekulske strukture i gibanja molekula. Akceleratori i reaktori proizvode spore neutrone prikladnih valnih duljina za prepoznavanje strukture [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] molekule.

===Odstranjenje mina===
Ratovi se vode po cijeloj Zemlji, a minska polja se koriste redovito za razdvajanje neprijatelja u ratu. Slično kod traženja eksploziva kod avio prtljage radi se i s minskim poljima.

===Radioaktivni izvori energije===
Dugoživući izvori energije su potrebni za uređaje koji su na dulje vrijeme daleko i nedostupni (npr. umjetni sateliti). Birajući radioaktivne elemente koji imaju veća vremena poluraspada, mogu se napraviti dugoživući izvori energije. Između mnogih, dobri primjeri su [[plutonij]]-238 (87,7 godina) i [[kurij]]-244 (18,1 godina). Već nekoliko grama takvih izotopa daje intenzivan izvor topline sve do nekoliko stotina [[vat]]i.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Radioaktivnost]]
[[Kategorija:Radiologija]]</text>
      <sha1>9oieu7k1pvpkfgivmne404g3x907to5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija eurovizijska pjesma</title>
    <ns>10</ns>
    <id>111144</id>
    <revision>
      <id>42579871</id>
      <parentid>42568147</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T22:56:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Eurovizijska pjesma]] na [[Šablon:Infokutija eurovizijska pjesma]]: +</comment>
      <origin>42568147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1860" sha1="gdhi1ocxdc5emj67ll8bjxfdeqn0inz" xml:space="preserve">{{Infokutija
| abovestyle  = background-color: #99CCCC
| above       = {{{ime_pjesme|{{PAGENAME}}}}}

| image       = {{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{{veličina|270}}}px|center]]}}

| headerstyle = background-color: #99CCCC
| headerclass = description

| header1 = [[Eurosong {{{godina}}}|Pjesma s Eurosonga {{{godina}}}.]]
| label2  = Žanr
| data2   = {{{žanr|}}}
| label3  = Država
| data3   = {{{država|}}}
| label4  = Izvođač(i)
| data4   = {{{izvođač|}}}
| label5  = {{#if:{{{jezik|}}}|Jezik}}{{#if:{{{jezici|}}}|Jezici}}
| data5   = {{{jezik|{{{jezici|}}}}}}
| label6  = Skladatelj(i)
| data6   = {{{skladatelj|}}}
| label7  = Tekstopisac
| data7   = {{{autor|{{{tekstopisac|}}}}}}
| label8  = Trajanje
| data8   = {{{trajanje|}}}

| header9 = Plasman
| label10 = {{nowrap|Mjesto u polufinalu}}
| data10  = {{{PF_mjesto|}}}
| label11 = {{nowrap|Bodovi u polufinalu}}
| data11  = {{{PF_bodovi|}}}
| label12 = Mjesto u finalu
| data12  = {{{F_mjesto|}}}
| label13 = Bodovi u finalu
| data13  = {{{F_bodovi|}}}

| header14= Kronologija nastupa
| data15 = &lt;div style=&quot; width: 50%; text-align: center; display: inline-block;&quot;&gt;{{{prethodnik|–}}} &lt;br /&gt; ◄ {{{godinaP|}}}{{{godina0|}}}&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot; width: 50%; text-align: center; display: inline-block;&quot;&gt;{{{nasljednik|–}}} &lt;br /&gt; {{{godinaN|}}}{{{godina2|}}} ►&lt;/div&gt;

}}&lt;noinclude&gt;

== Korištenje ==
&lt;pre&gt;
{{Eurovizijska pjesma
|ime_pjesme    = 
|slika         = 
|veličina      = 
|godina        = 
|država        = 
|žanr          = 
|izvođač       = 
|jezik         = 
|jezici        = 
|skladatelj    = 
|autor         = 
|trajanje      = 
|PF_mjesto     = 
|PF_bodovi     = 
|F_mjesto      = 
|F_bodovi      = 
|prethodnik    = 
|godinaP       = 
|nasljednik    = 
|godinaN       = 
}}
&lt;/pre&gt;

[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Muzičke infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gdhi1ocxdc5emj67ll8bjxfdeqn0inz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hidrotermalni izvor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>114582</id>
    <revision>
      <id>42579805</id>
      <parentid>41128623</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:45:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8338" sha1="qevzhsvksodg3lzoj6lcervu7sw1l3c" xml:space="preserve">{{biome}}
[[Datoteka:Blacksmoker_in_Atlantic_Ocean.jpg|mini|left||Hidrotermalni izvor u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]].]]
'''Hidrotermalni izvor''' je hidrotermalni otvor koji se nalazi blizu oceanskih hrptova. Obično ih ima više na jednom mjestu. Oni su posljedica pomjeranja [[Tektonska ploča|tektonskih ploča]]. Ispuštaju jedan dio unutrašnje topline [[Zemlja|Zemlje]]. Godine [[1979.]] su otkriveni crni dimnjaci i bujnost podmorskog života povezanog s njima. Ovaj ekosistem temelji se na primarnoj proizvodnji i na [[himiosinteza|himiosintetičkim]] [[bakterija]]ma koje slobodno žive ili žive u [[simbioza|simbiozi]] sa drugim organizmima.

== Formiranje hidrotermalnih sistema ==
Pokretanje tektonskih ploča stvara pojavu produženja i nanosa na nivou oceanskih hrptova, kao i generiranja pukotina u Zemljinoj kori. Morska voda može se infiltrirati i grijati u blizini [[magma|magme]]. Pod utjecajem temperature i [[pritisak|pritiska]], tekućina se uzdiže do morskog dna. Ona otapanjem postane [[kiselina|kisela]] i puna metala u dodiru sa okolnim stijenama (temperatura i vrlo visok tlak povećavaju snagu otapanja vode). Zatim, za vrijeme ispuštanja, u dodiru sa hladnom morskom vodom, minerali iz tekućine se talože i formiraju mineralne građevine usporedive sa dimnjacima. 

Hidrotermalne tekućine su bogate otopljenim gasovima ([[sumporovodik]], [[metan]], [[ugljični monoksid]], [[ugljični dioksid]] i [[vodik]]) i metalima ([[silicij]], [[mangan]], [[željezo]], [[cink]]). Sastav i fizičko-kemijske karakteristike hidrotermalnih tekućina su posljedica temperature i vrste stijena kroz koje je tekućina prošla. Mogu se razlikovati crni i bijeli dimnjaci. 

Hidrotermalni dimnjaci hrane oceane željezom (50 000 t/an) čime pospješuju rast [[fitoplankton]]a. Značajni su sudionici u prirodnom ispuštanju ugljičnog dioksida. Posebno su važni u [[Južni ocean|Južnom ceanu]] gdje hrane 20 000 tona fitoplanktona. Međutim, samo 0,2% željeza iz vrelih podvodnih izvora ostaje topljivo.&lt;ref&gt;Actualités océanographie, Science &amp; Vie, broj 1113, lipanj 2010, str.42, ISSN T 02578&lt;/ref&gt;

Strukture evoluiraju s vremenom, ali su prolazne: dimnjaci traju od 10 do 100 [[godina]]. Oni zaista mogu propasti, a kanali se mogu ugušiti mineralima. Aktivno područje uz hrbat može se pomaknuti i uzrokovati nastanak novih dimnjaka i nestanak starih. Dakle, mjesto koje su znanstvenici identificirali može nestati prije nego se oni vrate na novu misiju.

== Različite hidrotermalne strukture ==
* ''Crni dimnjak'' ispušta vodu sa sumporom ([[metalni sulfid]]) na vrlo visokoj [[temperatura|temperaturi]] (350 [[°C]]). Tekućina se ne razvodnjava morskom vodom prije izlaska iz dimnjaka.
* ''Bijeli dimnjak'' se formira kada se ispuštaju tekućine koje su već razrijeđene morskom vodom prije samog ispuštanja. Tekućine koje ispuštaju bijeli dimnjaci sadrže [[barij]] i [[kalcijev sulfat]] na temperaturama od 150 do 270&amp;nbsp;°C.
* ''Transparentni dimnjak'' ispušta tekućinu sa 20% [[salinitet]]a, ali koja ne sadrži nikakve čestice u sebi.

Dimnjaci, a posebno crni dimnjaci, su oaze života na dnu [[ocean]]a. Neki organizmi su prilagođeni iskorištavanju toplote i [[sumpor]]a koje dimnjaci ispuštaju.

== Ekosistem hidrotermalnih izvora ==
[[Datoteka:Nur04505.jpg|thumb|Grupa ''Riftia pachyptila'']]
[[Datoteka:Nur04512.jpg|thumb|Zajednica cjevastih crva pri bazi jednog hidrotermalnog izvora.]]

Prije [[1977.]] godine, morsko se dno smatralo pustinjom bez primarne proizvodnje fotosinteze. Otkriće ekosistema povezanih sa hidrotermalnim izvorima je dramatično povećalo naše znanje [[biologija|biologije]], a promijenilo je i naše mišljenje kako je makroskopski život nemoguć bez svjetlosti.

Na nivou hidrotermalnih izvora, primarnu proizvodnju obavljaju himiosintetički [[mikroorganizam|mikroorganizmi]]. Ovi himiolitotropni organizmi koriste kemijsku [[energija|energiju]] iz otopljene [[sol]]i za obavljanje funkcije [[fotosinteza|fotosinteze]] kod [[biljke|biljaka]]. Oni čine prvu kariku u prehrambenom lancu, a njih jedu primarni potrošači. Postoje i simbiotične zajednice u kojima simbiont stvara energiju na licu mjesta.

Život se nalazi oko točki ispuštanja hidrotermalnih tekućina koje se miješaju sa morskom vodom. Postoji temperaturni gradijent koji ide od točke ispuštanja tekućina pa dalje od njega; tu postoje životinjske zajednice vrućeg pola i toplog pola.

Ekstremofilni mikroorganizmi mogu rasti bliže dimnjaku i na većim temperaturama.

Termofilni mikroorganizmi žive slobodno u hidrotermalnoj tekućini. To je slučaj kod rodova ''[[Pyrococcus]]'' i ''[[Thermococcus]]'' i kod reda [[Archaeoglobales]].

Većina mezofilnih bakterija raste na okolnim stijenama i formira &quot;tepihe&quot;; neke od njih su ''[[Beggiatoa]]'' i ''[[Thiothrix]]''.

Mikroorganizmi razvijaju ekto- ili endosimbiozu sa dubokomorskom faunom koja živi u blizini dimnjaka.

Ostali organizmi žive blizu dimnjaka, u temperaturi vode između 4 i 50&amp;nbsp;°C. 
* U vrućem polu (20-50&amp;nbsp;°C), sasvim blizu dimnjaka, mogu se naći rodovi ''[[Alvinella]]'' i ''[[Paralvinella]]'' i rakovi (na primjer roda ''[[Cyanagraea]]'').
* Nešto dalje, topli pol (10-20&amp;nbsp;°C) nastanjuju vrste ''[[Riftia pachyptila]]'', ''[[Lamellibrachia barhami]]'', rakovi, ribe itd.
* Hladni pol nastanjuju školjkaši: ''[[Bathymodiolus]]'', ''[[Calyptogena]]''.
Tu se može naći i jastog ''[[Kiwa hirsuta]]'', tek nedavno otkriven.

Neobični organizmi poput crva ''[[Riftia pachyptila]]'', anelida ''[[Alvinella pompejana]]'', vrste ''[[Rimicaris exoculata]]'', koriste se kao modeli za izučavanje u laboratorijima.

== Eksploatacija u ekonomske svrhe ==
Neke tvrtke ili države su zainteresovane za mogućnost komercijalnog iskorištavanja ovih vrućih vrela kao izvor [[kalorija]] ili za eksploataciju [[ruda]]. Takav je slučaj kod, na primjer, Novog Zelanda, jer se ekskluzivna ekonomska zona (EEZ) nalazi na subdukcijskoj zoni koja je bogata hidrotermalnim izvorima. 

Prve dozvole (ili najami) za bušenje su podneseni 2008. godine (za jednu zonu po imenu « ''Rumble II West Seamount'' » koja nije bila otkrivena do [[august]]a [[2007.]] godine) od strane grupe ''« Neptune minerals »'',&lt;ref&gt;[http://www.neptuneminerals.com/en/1st-mining-licence-lodged-NZ.html Communiqué 2008 du groupe Neptune Minerals sur l'obtention de licence d'exploitation minière offshore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090907214039/http://www.neptuneminerals.com/en/1st-mining-licence-lodged-NZ.html |date=2009-09-07 }} 2008 07 22 (consulté 2008 12 05)&lt;/ref&gt; jedne od prvih grupa formiranih za iskorištavanje mineralnih bogatstava dubina, a osobito za iskorištavanje takozvanog &quot;SMS-a&quot; (''seafloor massive sulphide''). Ova tvrtka je 2008. godine dobila dozvolu za istraživanje površine podmorja veće od 278000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, u što spadaju teritorijalne vode Novog Zelanda, [[Papua Nova Gvineja|Papua Nove Gvineje]], [[mikronezija|Mikronezije]] i [[Vanuatu]]a, a postavila je i zahtjev za istraživanje daljnih 436000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, gdje spadaju ostale teritorijalne vode Novog Zelanda, [[Japan]]a, [[Sjeverni Marijanski otoci|Sjevernih Marijanskih otoka]], [[Palau]]a i [[italija|Italije]].

=== Okolišne posljedice ===
Dr. Simon McDonald, direktor grupe &quot;''Neptune''&quot;, je [[2008.]] godine objavio kako priznaje da takve aktivnosti predstavljaju problem za okoliš, ali da je njegova grupa obećala da će raditi u duhu dobrog upravljanja [[okoliš]]em i transparentne komunikacije sa svim dionicima. Biolozi strahuju zbog ozbiljnijih uticaja na krhku [[bioraznolikost]] koncentriranu oko tih područja; uz to, mnoge vrste koje tu žive rastu sporo, kasno dostižu spolnu zrelost, rijetke su, a mnoge su vjerojatno još nepoznate znanosti.&lt;ref&gt;Émission d'Arte, Arte : 2008 12 05&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery perrow=&quot;6&quot;&gt;
Image:Eifuku bubble sampling.jpg|Crni dimnjaci
Image:Eifuku chimneys bubbles.jpg|Crni dimnjaci
Image:Eifuku chimneys.jpg|Bijeli dimnjaci
Image:Brothers blacksmoker hires.jpg|Dimnjaci &quot;''The brothers''&quot;.
Image:Blackdiamante hirez.jpg|Ugasli dimnjaci
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
 {{izvori}}
{{Commonscat|Hydrothermal vents}}

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Biologija]]
[[Kategorija:Geografija]]
[[Kategorija:Hidrogeologija]]</text>
      <sha1>qevzhsvksodg3lzoj6lcervu7sw1l3c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>114847</id>
    <revision>
      <id>42580018</id>
      <parentid>42579661</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T07:11:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ekstremofili */</comment>
      <origin>42580018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17793" sha1="cahpom4vqairaft9r142rgi270serpi" xml:space="preserve">Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki:

== Ptice ==
{{div col}}
* [[Medovođe]] 
* [[Bukavac nebogled]] 
* [[Papige]] 
* [[Plavoleđa mišjakinja]] 
* [[Prave kukavice]] 
* [[Ptica sekretar]] 
* [[Loriji]] 
* [[Riječni vodomari]] 
* [[Australski bukavac]] 
* [[Kakapo]] 
* [[Ćubaste čiope]] 
* [[Uljašica]] 
* [[Jakamari]] 
* [[Jastreb]] 
* [[Vodosjeci]] 
* [[Strigopidae]] 
* [[Čigre]] 
* [[Američki bukavac]] 
* [[Crveno-modra ara]] 
* [[Kakadui]] 
* [[Tukani]] 
* [[Svračci]] 
* [[Phaethontidae]] 
* [[Nimfa (ptica)]] 
* [[Kljunorošci]] 
* [[Guarauna]] 
* [[Velika rujnica]] 
* [[Kratkoprsti kobac]] 
* [[Dugorepa sjenica]] 
* [[Šljuke sjemenjarke]] 
* [[Mala njorka]] 
* [[Smeđi kivi]] 
* [[Neomorphinae]] 
* [[Botaurinae]] 
* [[Južnoamerički bukavac]] 
* [[Češljugar]] 
* [[Crkavica]] 
* [[Kostoberina]] 
* [[Lisasta guska]] 
* [[Veliki pomornik]] 
* [[Patka lastarka]] 
* [[Utva]] 
* [[Planinska ševa]] 
* [[Eja strnjarica]] 
* [[Nandu]] 
* [[Gusjenicojedi]] 
* [[Dugorepe sjenice]] 
* [[Bluna]] 
* [[Velika čaplja]] 
* [[Mala prutka]] 
* [[Patka kreketaljka]] 
* [[Kukuvije]] 
* [[Šumski pupavci]] 
* [[Pilari]] 
* [[Čaplja govedarica]] 
* [[Vijoglav]] 
* [[Žako]] 
* [[Pomornici]] 
* [[Dromah]] 
* [[Todiji]] 
* [[Zlatovrane]] 
* [[Kukavičja modrivrana]] 
* [[Dolinske modrivrane]] 
* [[Pčelarice]]
* [[Vodeni vodomari]] 
* [[Vodomari dupljaši]] 
* [[Šarenoglava patka]] 
* [[Žunice]] 
* [[Bradonjice]] 
* [[Čiope]] 
* [[Cvjetne ptice]] 
* [[Ševe]] 
* [[Brljci]] 
* [[Medosasi]] 
* [[Obični ćuk]]
* [[Neornithes]]
* [[Harpija (ptica)]]
{{div col end}}

== Gljive ==
{{div col}}
* [[Vještičino srce]] 
* [[Rujnica]] 
* [[Vukovo meso]] 
* [[Đurđevača]] 
* [[Smrčci]] 
* [[Vrganj]]
* [[Baršunasta panjevčica]] 
* [[Maglenka]] 
* [[Djevojačka krasnica]] 
* [[Zlatna krasnica]] 
* [[Crvena krasnica]] 
* [[Modrikača]] 
* [[Zelenka]] 
* [[Kraljevka]] 
* [[Jablanovača]] 
* [[Žućkasta pupavka]] 
* ''[[Amanita]]''
* [[Klobuk (gljiva)]] 
* [[Mikologija]] 
* [[Himenij]] 
* [[Stručak]] 
* [[Otisak spora]] 
* [[Micetizam]] 
* [[Jestiva gljiva]]
{{div col end}}

== Razno ==
{{div col}}
* [[Pirka]] 
* [[Fauna Australije]]
* [[Fauna Škotske]]
* [[Dubokomorski gigantizam]] 
* [[Otočna patuljastost]] 
* [[Tasmanski vrag]] 
* [[Megafauna]] 
* [[Vitoroga antilopa]] 
* [[Afrički mravojed]] 
* [[Šuma kelpa]] 
* [[Neritička zona]] 
* [[Pelagijska zona]] 
* [[Planinski travnjaci i šikare]] 
* [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] 
* [[Mediteranske šume i šikare]] 
* [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] 
* [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] 
* [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] 
* [[Hladni izvori]] 
* [[Hidrotermalni izvori]] 
* [[Rakun]]
* [[Dinosaur Planet]]
* [[Šetnja s dinosaurima]]
* [[Šetnja s čudovištima]]
* [[Šetnja sa zvijerima]]
* [[Šetnja s pećinskim ljudima]]
* [[Ljuba]]
* [[Koraljni greben]] 
* [[Život na Marsu]]
* [[Crveni panda]]
* [[Snježni leopard]]
* [[Davorin Popović]]
* [[Frutiger Aero]]
* [[Blobjekt]]
* [[Solarpunk]]
* [[Ahilova peta]]
* [[Y2K]]
* [[Biopunk]]
* [[Populuxe]]
* [[Raygun Gothic]]
* [[Visoka tehnologija]]
* [[Vicenteova otrovna žaba]]
* [[Dužina od njuške do otvora]]
* [[Osteološki korelat]]
* [[Paludarij]]
* [[Vrt u boci]]
* [[Wardova kutija]]
* [[Orhidelirij]]
* [[Pteridomanija]]
* ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]''
* [[Otiskivanje prirode]]
* [[Meristika]]
* [[Ludi naučnik]]
* [[Graminoid]]
* [[Širokolisna zeljasta biljka]]
* ''[[Peristeria elata]]''
* ''[[Stephanolepis hispidus]]''
* ''[[Sterculia apetala]]''
* [[Potporni korijen]]
* [[Miješak]]
* ''[[Tachyspiza virgata]]''
* ''[[Odocoileus]]''
* [[Morski puž]]
* [[Mikoheterotrofija]]
* [[Patuljasti troprsti ljenjivac]]
* [[Anautogenija]]
* [[Vitelogeneza]]
* [[Izolecitalna jajna ćelija]]
* [[Telolecitalna jajna ćelija]]
* [[Centrolecitalna jajna ćelija]]
* [[Generalističke i specijalističke vrste]]
* [[Kozmopolitska rasprostranjenost]]
* [[Areal kretanja]]
* [[Pasteurova tačka]]
* [[Pasteurov efekat]]
* [[Bazen L'Atalante]]
* [[Mikroaerofil]]
* [[Aerotolerantni anaerob]]
* [[Canfieldov okean]]
* [[Crveni rub]]
* [[Rana Zemlja]]
* [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]]
* [[Fotopigment]]
* [[Primarna atmosfera]]
* [[Terarij]]
* [[Sesilnost]]
* [[Bioerozija]]
* [[Podrast]]
* [[Grabežljiva riba]]
* [[Sjenovita biosfera]]
* [[Biljni sok]]
* [[Aerobni organizam]]
* [[Obligatni aerob]]
{{div col end}}

== Ekstremofili ==
{{div col}}
* [[Kapnofil]]
* [[Acidofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)]]
* [[Lipofilna bakterija]]
* [[Litofil]]
* [[Metalotolerantni organizam]]
* [[Osmofil]]
* [[Psamofil]]
{{div col end}}

== Slušni aparati ==
{{div col}}
* [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]]
* [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]]
{{div col end}}

== Načini ishrane ==
{{div col}}
* [[Arahnofagija]]
* [[Kukcojed]] 
* [[Oofagija]]
* [[Avivor]]
* [[Entomofagija]]
* [[Ksilofagija]]
* [[Mizocitoza]]
* [[Mikrobivornost]]
* [[Bakterivor]]
* [[Saprofagija]]
* [[Tanatofag]]
* [[Mukofagija]]
* [[Vermivor]]
* [[Florivor]]
* [[Hipokarnivor]]
* [[Hiperkarnivor]]
* [[Spongivor]]
* [[Folivor]]
* [[Ksenofagija]]
* [[Graminivor]]
* [[Pedofagija]]
* [[Razlagač]]
* [[Geofagija]]
* [[Vršni predator]]
* [[Ofiofagija]]
* [[Nektarivor]]
* [[Interakcije potrošača i resursa]]
* [[Saprotrofna ishrana]]
* [[Holozojska ishrana]]
* [[Heterotrofna ishrana]]
* [[Lepidofagija]]
* [[Piscivor]]
* [[Hematofagija]]
* [[Mirmekofagija]]
* [[Koraljivor]]
* [[Gljiva mesožderka]]
* [[Oligofagija]]
* [[Fotoautotrof]]
* [[Durofagija]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Moluskivori]]
{{div col end}}

== Videoigre i sl. ==
{{div col}}
* ''[[Skateboard Park Tycoon]]''
* ''[[Plant Tycoon]]''
* ''[[Fish Tycoon]]''
* ''[[Feeding Frenzy 2]]''
* ''[[Feeding Frenzy]]''
* ''[[Big Kahuna Reef]]''
* ''[[Ricochet Lost Worlds]]''
* ''[[Virtual Villagers]]''
* ''[[Dino Island]]''
* ''[[Zoo Tycoon 2]]''
* ''[[Brother Bear (videoigra)]]''
* ''[[Tarzan (videoigra)]]''
* ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]''
* ''[[School Tycoon]]''
* ''[[Diner Dash]]''
* ''[[Ratatouille (videoigra)]]''
* ''[[Madagascar (videoigra)]]''
* ''[[Age of Mythology]]''
* ''[[Tribal Trouble]]''
* ''[[ThinkTanks]]''
* ''[[Hugo: Bukkazoom!]]''
* ''[[Mall Tycoon]]''
* ''[[Bliss (fotografija)]]''
* ''[[Moon Tycoon]]''
* ''[[Deep Sea Tycoon]]''
* ''[[So Blonde]]''
* ''[[Ankh (videoigra)]]''
* ''[[Red Moon Desert]]''
* ''[[RimWorld]]''
* ''[[Spy Fox 2: &quot;Some Assembly Required&quot;]]''
* ''[[The Oregon Trail (1985)]]''
* ''[[Alien Hominid]]''
{{div col end}}

== Kultura i historija ==
{{div col}}
* Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]])
* [[Ezopove basne]]
* [[Faust]]
* [[Childe Harold's Pilgrimage]]
* [[Nauka u renesansi]]
* [[Visoki srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovno domaćinstvo]]
* [[Demografija srednjeg vijeka]]
* [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]]
* [[Renesansa 12. vijeka]]
* [[Kasni srednji vijek]]
* [[Srednjovjekovna književnost]]
* ''[[Livre des Merveilles du Monde]]''
* [[Saski ratovi]]
* [[Velika glad 1315–1317]]
* [[Makedonska renesansa]]
* [[Makedonska umjetnost (bizantska)]]
* [[Pariški psaltir]]
* [[Sedmi križarski rat]]
* [[Peti križarski rat]]
* [[Šesti križarski rat]]
* [[Aleksandrijski križarski rat]]
* [[Pastirski križarski rat (1251)]]
* [[Pastirski križarski rat (1320)]]
* [[Bosanski križarski rat]]
* [[Prvi švedski križarski rat]]
* [[Treći švedski križarski rat]]
* [[Drugi švedski križarski rat]]
* [[Norveški križarski rat]]
* [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]]
* [[Berberski križarski rat]]
* [[Deveti križarski rat]]
* [[Osmanska invazija Otranta]]
* [[Varninski križarski rat]]
* [[Križarski rat 1197]]
* [[Vendski križarski rat]]
* [[Mletački križarski rat]]
* [[Sjeverni križarski ratovi]]
* [[Savojski križarski rat]]
* [[Sijenska škola]]
* [[Bolonjska škola]]
* [[Lukanska škola]]
* [[Ferarska škola]]
* [[Firentinska škola]]
* [[Barunski križarski rat]]
* [[Livonski križarski rat]]
* [[Livonska rimovana hronika]]
* [[Prvi novgorodski ljetopis]]
* [[Hronika Henrika od Livonije]]
* [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]]
* [[Despenserov križarski rat]]
* [[Šansonijer]]
* [[Pergaminho Sharrer]]
* [[Cancioneiro da Vaticana]]
* [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]]
* ''[[Il Canzoniere]]''
* [[Düsseldorfska slikarska škola]]
* [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]]
* [[Froissartove Hronike]]
* [[Fridrihovski rokoko]]
* [[Zapadno slikarstvo]]
* [[Trgovačka ruta Volga]]
* [[Grčki učenjaci u renesansi]]
* [[Novo učenje]]
* [[Popis renesansnih humanista]]
* [[Renesansni humanizam]]
* [[Dolce Stil Novo]]
* [[Flamansko slikarstvo]]
* [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]]
* [[Renesansni latinski jezik]]
* [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]]
* [[Lublinska renesansa]]
* [[Španska renesansa]]
* [[Engleska renesansa]]
* [[Normanski i srednjovjekovni London]]
* [[London u periodu Tudora]]
* [[London u periodu Stuarta]]
* [[London u 18. vijeku]]
* [[Talijanska renesansa]]
* [[Francuska renesansa]]
* [[De humani corporis fabrica]]
* [[Njemačka renesansa]]
* [[Renesansa u Nizozemskim]]
* [[Portugalska renesansa]]
* [[Poljska renesansa]]
* [[Belle Époque]]
* [[Dekadentni pokret]]
* [[Vesele devedesete]]
* [[Mašinsko doba]]
* [[Edisonada]]
* [[Robinzonada]]
* ''[[Le Temps]]''
* [[Miletska priča]]
{{div col end}}

== Jules Verne ==
{{div col}}
* ''[[Un prêtre en 1839]]''
* ''[[Le Testament d'un excentrique]]''
* ''[[L'École des Robinsons]]''
* ''[[Un hivernage dans les glaces]]''
* ''[[Une ville flottante]]''
* ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]''
* ''[[Un drame au Mexique]]''
* ''[[Un drame dans les airs]]''
* ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]''
* ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]''
* ''[[Le Phare du bout du monde]]''
* ''[[L'Invasion de la mer]]''
* ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]''
* ''[[Les Confessions]]''
* ''[[Mathias Sandorf]]''
* ''[[De la Terre à la Lune]]''
* ''[[Autour de la Lune]]''
* ''[[Robur-le-Conquérant]]''
* ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]''
* ''[[Seconde patrie]]''
* ''[[Paris au XXe siècle]]''
* ''[[Michel Strogoff]]''
* ''[[L'Île mystérieuse]]''
* ''[[Face au drapeau]]''
* ''[[Le Pays des fourrures]]''
* ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]''
* ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]''
* ''[[Le Rayon vert]]''
* ''[[Kéraban-le-têtu]]''
* ''[[L’Archipel en feu]]''
* ''[[Un Billet de loterie]]''
* ''[[Le Chemin de France]]''
* ''[[César Cascabel]]''
* ''[[Mistress Branican]]''
* ''[[Le Château des Carpathes]]''
* ''[[Claudius Bombarnac]]''
* ''[[Clovis Dardentor]]''
* ''[[Le Superbe Orénoque]]''
* ''[[Le Village aérien]]''
* ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]''
* ''[[Les Frères Kip]]''
* ''[[Bourses de voyage]]''
* ''[[Un drame en Livonie]]''
* ''[[Maître du monde]]''
* ''[[Martin Paz]]''
* ''[[Le Comte de Chanteleine]]''
* ''[[Les forceurs de blocus]]''
* ''[[Une ville idéale]]''
* ''[[Les Révoltés de la Bounty]]''
* ''[[Gil Braltar]]''
* ''[[L'Éternel Adam]]''
* ''[[L’Agence Thompson et Co]]''
* ''[[La Chasse au météore]]''
* ''[[Le Pilote du Danube]]''
* ''[[Les naufragés du &quot;Jonathan&quot;]]''
* ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]''
* ''[[Le Docteur Ox]]''
* [[Verneova erupcija]]
* [[Michel Verne]]
* ''[[La maison à vapeur]]''
* ''[[Le Volcan d'or]]''
* ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]''
* ''[[Les Indes noires]]''
* ''[[L'Étoile du sud]]''
* ''[[Nord contre Sud]]''
* ''[[Famille-sans-nom]]''
* ''[[Sans dessus dessous]]''
* ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]''
* ''[[Le Sphinx des glaces]]''
* ''[[Frritt-Flacc]]''
* ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]''
* ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]''
* ''[[Deux ans de vacances]]''
* ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]''
* ''[[L'Île à hélice]]''
* ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]''
* ''[[Hector Servadac]]''
* ''[[P'tit-Bonhomme]]''
* ''[[Voyage à travers l'impossible]]''
* ''[[Voyages extraordinaires]]''
* [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]]
{{div col end}}

== Prethistorija ==
{{div col}}
* ''[[Gojirasaurus]]'' 
* ''[[Coelophysis]]'' 
* ''[[Deinocheirus]]'' 
* ''[[Gallimimus]]'' 
* ''[[Ornithomimus]]'' 
* ''[[Staurikosaurus]]'' 
* ''[[Eoraptor]]'' 
* ''[[Dilophosaurus]]'' 
* ''[[Ceratosaurus]]'' 
* ''[[Abelisaurus]]'' 
* ''[[Carnotaurus]]'' 
* ''[[Piatnitzkysaurus]]'' 
* ''[[Oviraptor]]'' 
* [[Saurischia]] 
* [[Teropodi]] 
* ''[[Deinonychus]]'' 
* ''[[Spinosaurus]]'' 
* [[Fiziologija dinosaura]] 
* ''[[Scipionyx]]'' 
* ''[[Microraptor]]'' 
* [[Sauropodomorfi]] 
* ''[[Achillobator]]'' 
* ''[[Mahakala]]'' 
* [[Dromeosauridi]] 
* [[Oviraptoridi]] 
* [[Tireofori]] 
* ''[[Pisanosaurus]]'' 
* [[Dilofosauridi]] 
* [[Ceratosauri]]
* [[Ankilosauri]]
* [[Hadrosauridi]]
* [[Celurosauri]]
* ''[[Edmontosaurus]]''
* ''[[Eustreptospondylus]]''
* ''[[Shuvuuia]]''
* ''[[Dromaeosaurus]]''
* [[Kompsognatidi]]
* [[Ornitopodi]]
* ''[[Ouranosaurus]]''
* [[Celofisoidi]]
* [[Alosauroidi]]
* [[Abelisauridi]]
* [[Terizinosauri]]
* ''[[Dilong]]''
* ''[[Troodon]]''
* ''[[Compsognathus]]''
* ''[[Pelecanimimus]]''
* ''[[Unenlagia]]''
* ''[[Ornitholestes]]''
* ''[[Therizinosaurus]]''
* ''[[Caudipteryx]]''
* ''[[Bambiraptor]]''
* ''[[Alvarezsaurus]]''
* [[Ornitomimosauri]]
* [[Deinonihosauri]]
* ''[[Hesperornis]]''
* ''[[Avimimus]]''
* ''[[Mei]]''
* [[Spinosauridi]]
* ''[[Velociraptor]]''
* [[Alvarezsauridi]]
* [[Maniraptoriformi]]
* [[Hererasauridi]]
* ''[[Sinornithosaurus]]''
* [[Celuridi]]
* [[Dromeosaurini]]
* [[Trudontidi]]
* ''[[Dryosaurus]]''
* ''[[Heterodontosaurus]]''
* [[Iguanodonti]]
* ''[[Camptosaurus]]''
* ''[[Corythosaurus]]''
* ''[[Hypsilophodon]]''
* ''[[Othnielosaurus]]''
* ''[[Tenontosaurus]]''
* ''[[Orodromeus]]''
* [[Pterosauri]]
* [[Pahicefalosauri]]
* ''[[Pachycephalosaurus]]''
* ''[[Dracorex]]''
* ''[[Stegoceras]]''
* ''[[Prenocephale]]''
* ''[[Maiasaura]]''
* ''[[Homalocephale]]''
* ''[[Edmontonia]]''
* ''[[Polacanthus]]''
* ''[[Sauropelta]]''
* [[Nodosauridi]]
* ''[[Nodosaurus]]''
* ''[[Minmi]]''
* [[Ankilosauridi]]
* ''[[Antarctopelta]]''
* ''[[Mymoorapelta]]''
* ''[[Gastonia]]''
* ''[[Minotaurasaurus]]''
* ''[[Ankylosaurus]]''
* ''[[Dyoplosaurus]]''
* ''[[Euoplocephalus]]''
* ''[[Scelidosaurus]]''
* [[Stegosauri]]
* [[Ceratopsi]]
* ''[[Parksosaurus]]''
* ''[[Huayangosaurus]]''
* ''[[Hesperosaurus]]''
* ''[[Wuerhosaurus]]''
* ''[[Tuojiangosaurus]]''
* ''[[Kentrosaurus]]''
* ''[[Tsintaosaurus]]''
* ''[[Olorotitan]]''
* ''[[Shantungosaurus]]''
* ''[[Hypacrosaurus]]''
* ''[[Gryposaurus]]''
* ''[[Prosaurolophus]]''
* ''[[Saurolophus]]''
* ''[[Postosuchus]]''
* ''[[Doedicurus]]''
* ''[[Dinofelis]]''
* ''[[Megaloceros]]''
* ''[[Megatherium]]''
* ''[[Hyaenodon]]''
* ''[[Deinotherium]]''
* ''[[Archaeotherium]]''
* ''[[Chalicotherium]]''
* ''[[Scutellosaurus]]''
* ''[[Othnielia]]''
* ''[[Micropachycephalosaurus]]''
* ''[[Titanoceratops]]''
* [[Anurognatidi]]
* [[Dimorfodontidi]]
* [[Ramforinkidi]]
* [[Aždarkidi]]
* [[Ornitokajridi]]
* [[Pteranodontidi]]
* [[Tapežaridi]]
* ''[[Moeritherium]]''
* ''[[Eudimorphodon]]''
* ''[[Sordes]]''
* ''[[Tapejara]]''
* ''[[Sharovipteryx]]''
* ''[[Propalaeotherium]]''
* ''[[Ambulocetus]]''
* ''[[Pakicetus]]''
* ''[[Anurognathus]]''
* ''[[Dorudon]]''
* ''[[Rodhocetus]]''
* [[Ambulocetidi]]
* [[Remingtonocetidi]]
* [[Bazilosauridi]]
* ''[[Jeholopterus]]''
* ''[[Dimorphodon]]''
* [[Dinocefali]]
* [[Terapsidi]]
* [[Anteosauri]]
* [[Biarmosuki]]
* [[Gorgonopsi]]
* [[Tetanure]]
* ''[[Monolophosaurus]]''
* [[Arheoceti]]
* ''[[Dorygnathus]]''
* ''[[Buitreraptor]]''
* [[Protocetidi]]
* ''[[Kutchicetus]]''
* ''[[Remingtonocetus]]''
* ''[[Hatzegopteryx]]''
* [[Pakicetidi]]
* ''[[Quetzalcoatlus]]''
* ''[[Ornithocheirus]]''
* ''[[Tropeognathus]]''
* ''[[Macrauchenia]]''
* ''[[Pteranodon]]''
* ''[[Maiacetus]]''
* ''[[Protocetus]]''
* ''[[Paraceratherium]]''
* ''[[Anhanguera]]''
* ''[[Tupuxuara]]''
* ''[[Nyctosaurus]]''
* ''[[Homo gautengensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
* ''[[Paranthropus]]''
* ''[[Homo heidelbergensis]]''
* ''[[Homo floresiensis]]''
* ''[[Australopithecus]]''
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
* ''[[Australopithecus garhi]]''
* ''[[Australopithecus anamensis]]''
* ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''[[Paranthropus boisei]]''
* [[Rane ljudske migracije]]
* [[Ichthyostegalia]]
* [[Paleoantropologija]]
* ''[[Pterodactylus]]''
* [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]]
* ''[[Cearadactylus]]''
* ''[[Geosternbergia]]''
* [[Pterodaktiloidi]]
* [[Ramforinkoidi]]
* ''[[Pterodaustro]]''
* ''[[Arambourgiania]]''
* ''[[Campylognathoides]]''
* ''[[Pterorhynchus]]''
* ''[[Coloborhynchus]]''
* ''[[Istiodactylus]]''
* ''[[Ludodactylus]]''
* ''[[Preondactylus]]''
* ''[[Peteinosaurus]]''
* ''[[Angustinaripterus]]''
* ''[[Bellubrunnus]]''
* ''[[Sericipterus]]''
* ''[[Scaphognathus]]''
* [[Popis rodova pterosaura]]
* ''[[Aerotitan]]''
* ''[[Amblydectes]]''
* ''[[Aerodactylus]]''
* [[Popis rodova dinosaura]]
* ''[[Bakonydraco]]''
* ''[[Ctenochasma]]''
* ''[[Cycnorhamphus]]''
* ''[[Dsungaripterus]]''
* ''[[Feilongus]]''
* ''[[Germanodactylus]]''
* ''[[Gnathosaurus]]''
* ''[[Zhejiangopterus]]''
* ''[[Tupandactylus]]''
* ''[[Thalassodromeus]]''
* ''[[Rhamphorhynchus]]''
* ''[[Sinopterus]]''
* ''[[Ningchengopterus]]''
* [[Klasifikacija dinosaura]]
* ''[[Nemicolopterus]]''
* ''[[Liaoningopterus]]''
* ''[[Lonchodectes]]''
* ''[[Nurhachius]]''
* ''[[Noripterus]]''
* ''[[Haopterus]]''
* [[Filogenija pterosaura]]
* [[Alosauridi]]
* [[Terizinosauridi]]
* [[Plateosauridi]]
* [[Ceratosauridi]]
* [[Abelisauri]]
* ''[[Homo naledi]]''
{{div col end}}</text>
      <sha1>cahpom4vqairaft9r142rgi270serpi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>VK Jug</title>
    <ns>0</ns>
    <id>115278</id>
    <revision>
      <id>42579753</id>
      <parentid>40897299</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:22:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42579753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10498" sha1="hoarv3a6tf3a31q3luwy5w122tyy22v" xml:space="preserve">{{Infokutija vaterpolo klub
| ime = VK Jug
| grb = 
| osnovan= 1923.
| nadimak =
| plivalište = Bazen u [[Gruž]]u&lt;br /&gt;(kapacitet: 2.500)
| predsjednik = {{zas|HRV}} [[Goran Hrnić]]
| trener = {{zas|Hrvatska}} [[Vjekoslav Kobešćak]]
| liga = [[Prva liga Hrvatske u vaterpolu|Prva liga Hrvatske]]&lt;br /&gt;[[Jadranska liga u vaterpolu|Jadranska liga]]
| web stranica = www.jug.hr/
}}
'''Vaterpolo klub Jug''' je [[vaterpolo]] klub iz [[Dubrovnik]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Klub je osnovan [[1923]]. godine. Prema broju osvojenih trofeja je najtrofejniji klub u Hrvatskoj.

Utakmice igra na bazenu u [[Gruž]]u koji može da primi 2.500 gledalaca i ima pokretni krov.

== Povijest kluba ==

Povijest kluba počinje osnivanjem vaterpolo sekcije u sportskom društvu Jug [[1923]]. godine. Velike zasluge za to ima [[Rudi Reš]] znani tadašnji [[plivanje|plivač]] i vaterpolista sa [[Sušak]]a, uz pomoć Pere Kolića i Tončija Nardelija. U to vrijeme na kupalištu Danče su organizirana nadmetanja u plivanju i igranju loptom, koja su dubrovačke mladiće zainteresirala za plivanje i vaterpolo. Kako se u moru, na kupalištu zimi nije moglo igrati, na pravi početak trebalo se još malo pričekati.

Jug se rodio, trenirao i rastao na Dančama, uvali ispod gradskog parka Gradac, ali je svoja sportska dostignuća, snagu i vrijednost od osnivanja pa do [[1961]]. godine kada je otvoren bazen u Gružu, pokazivao i dokazivao u Portu (Gradskoj luci).

Prva vaterpolo utakmica je odigrana [[28. 6.|28. lipnja]] [[1924]]. godine, na porporeli, gdje su se sastale ekipe Juga i Penatura. Rezultat je bio 3:0 za Jug, za koji su nastupili. Drobnić, Merlo, Zakarija, Reš, Lošilo, Depolo i Brajida, koji je dao sva tri gola.
Već sljedeće, [[1925]]. godine, u svom prvom učešću na državnom prvenstvu igranom u [[Split]]u, Jug osvaja prvu titulu državnog prvaka. Gruška riva bila je mala da primi sve Dubrovčane koji su došli proslaviti prvu titulu prvaka u istoriji dubrovačkog sporta.

Titula prvaka države Jug je osvojena u sastavu: Dinko Fabris, Ante Zakarija, Marko Dabrović, Rudi Reš, Ivica Dabrović, Zdenko Šapro, Mirko Brajda. Od tada do danas, iako u znatno lošijim uvjetima od svojih konkurenata, oslanjajući se prije svega na igrače ponikle u vlastitoj sredini, Jug je nizao uspjehe. Pune 33 godine, od [[1924]]. godine, Jug nije izgubio na svom terenu. Ukupno je 25 puta proslavio titulu državnog prvaka, od toga 13 puta uzastopno u razdoblju od [[1925]]. do [[1937]]. godine.

Osim klupskih titula jugovi igrači su osvajali i međunarodne trofeje. Prvu olimpijsku srebrenu medalju osvojili su kao članovi reprezentacije [[Vaterpolo reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavije]], [[Lovro Štakula]] i [[Vladimir Ivković Salko]] igrajući u prvom sastavu državne reprezentacije na [[Ljetne olimpijske igre 1952.|Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952.]] Igrači [[Hrvoje Kačić]] i [[Matko Goszl]] su na [[Europsko prvenstvo u vaterpolu 1950.|Europskom prvenstvu u Beču 1950.]] godine osvajaju brončanu medalju. Na [[Ljetne olimpijske igre 1956.|Olimpijskim igramau Melburnu 1956.]] godine [[Hrvoje Kačić]] i [[Vlado Ivković]] osvajaju srebro, a na [[Europsko prvenstvo u vaterpolu 1958.|Evropkom prvenstvu u Budimpešti 1958]] Pero Katušić i Hrvoje Kačić srebrne medalje. Hrvoje Kačić je izabran u najbolji tim tog prvenstva.

Iz mora se prijelazi u slatku vodu [[1961]]. otvaranjem novoizgrađenog bazena u Gružu [[4. 6.|4. lipnja]] [[1961]]. godine. Tom prilikom održan je međunarodni turnir na kojem je pobjeda pripala Jugu.

Godine [[1962]]. [[Frane Nonković]] i [[Davor Poković]] sa reprezentacijom osvajaju srebro na [[Evropko prvenstvo u vaterpolu 1961.|Europskom prvenstvu]] u [[Leipcig]]u. Luka Vezilić jedan je od najboljih vratar Juga na [[Europsko prvenstvo u vaterpolu 1977.|Europskom prvenstvu 1977 u Jenčepingu]] osvaja srebro, a [[1978]]. u [[Berlin]]u na [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1978.|Svjetskom prvenstvu]] osvaja bronzu, i biva proglašen najboljim vratarem svijeta.

U reprezentaciju koja će [[1980]]. godine nastupiti na Olimpijskim igrama u Moskvi izbornik [[Tripun Ćirković]] pozvao je Luka Vezilića i Boška Lozicu, a trener reprezentacije je [[Milivoj Petković]].
Reprezentacija osvaja srebrnu medalju.

Prvi uspjeh u [[Kup Jugoslavije u vaterpolu 1981.|nacionalnom kupu 1981]] ostvario je Jug, pobijedivši u dvije završne utakmice [[Beograd|beogradski]] [[VK Partizan|Partizan]].

Na [[Ljetne olimpijske igre 1984.|Olimpijskim igrama u Los Anđelesu 1984]]. godine [[Goran Sukno]], [[Veselin Đuho]] i [[Božo Vuletić]], tri jugova reprezentativca postižu najveći uspjeh u istoriji dubrovačkog sporta na najvećoj svjetskoj sportskoj priredbi osvojivši sa državnom reprezentacijom titulu olimpijskog pobjednika. Goran Sukno i Veselin Đuho igrajući u sastavu reprezentacije na [[Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 1986|Svjetskom prvenstvu 1986.]] godine u [[Španija|Španjolskoj]] osvajaju i titulu svjetskih prvaka. Nakon pobjede u dramatičnom finalu kakvo se ne pamti na velikim međunarodnim nadmetanjima nad reprezentacijom [[Vaterpolo reprezentacija Italije|Italije]] pobjednički pehar je primio Goran Sukno, kapiten reprezentacije. Kao kapien reprezentacije Veselin Đuho, [[1988]]. godine na [[Ljetne olimpijke igre 1988.|Olimpijskim igrama]] u [[Seoul|Seulu]] brani titulu olimpijskog pobjednika i osvaja zlato. To je bilo nadmetanje poslije kojeg se Đuho se oprostio od reprezentacije.

Treća odlučujuća utakmica polufinala doigravanja za prvaka sa [[VK Jadran Split|Jadranom]] iz [[Split]]a [[1991]]. godine je bila posljednja utakmica koja je odigrana pod zastavom bivše države. Nedugo poslije te utakmice Hrvatski sportski savez donosi odluku da hrvatski sportašu više ne učestvuju u saveznim ligama i jugoslavenskoj reprezentaciji.

== Uspjesi kluba ==

=== Međunarodni ===
* [[Datoteka:Coppa dei campioni pallanuoto.svg|15px]]'''[[LEN Euroliga|Kup europskih šampiona / Euroliga]]''' ('''4''')
: 1980/81., 2000/01., 2005/06., 2015/16.
* [[Datoteka:Supercoppa europea pallanuoto.svg|15px]] '''[[LEN superkup|Europski superkup]]''' ('''1''')
: 2006.
* [[Datoteka:Coppa LEN.svg|15px]] '''[[LEN kup]]''' ('''1''')
: 2000.

=== Nacionalni ===
* '''Nacionalni šampionat''' ('''35''')
** '''[[Prva liga Jugoslavije u vaterpolu|Jugoslavija]]''' ('''22''')
: 1925., 1926., 1927., 1928., 1929., 1930., 1931., 1932., 1933., 1934., 1935., 1936., 1937., 1940., 1949., 1950., 1951., 1980., 1981., 1981/82., 1982/83., 1984/85.
** '''[[Prva liga Hrvatske u vaterpolu|Hrvatska]]''' ('''13''')
:1999/2000., 2000/01., 2003/04., 2004/05., 2005/06., 2006/07., 2008/09., 2009/10., 2010/11., 2011/12., 2012/13.,  2015/16., 2016/17.

* '''Nacionalni kup''' ('''15''')
** '''[[Kup Jugoslavije u vaterpolu|Jugoslavija]]''' ('''2''')
: 1981., 1983.
** '''[[Kup Hrvatske u vaterpolu|Hrvatska]]''' ('''13''')
: 1994., 1996., 2000., 2002., 2003., 2004., 2006., 2007., 2008., 2009., 2015., 2016., 2017.
** '''[[Jadranska liga]]''' ('''3''')
: 2009., 2016., 2017.

Godina [[2006]]. je povijesna godina &quot;Jugovih&quot; uspjeha: osvojena su sva četiri moguća trofeja, u domaćim i međunarodnim nadmetanjima, Prvenstvo 2005/06., Kup 2006., Euroliga 2005/06. i Europski Superkup 2006.

== Sastav - sezona 2010./11. ==
[[Frano Vićan]], [[Tihomil Vranješ]], [[Nikola Sutić]], [[Sandro Sukno]], [[Maro Joković]], [[Lukáš Seman]], [[Pavo Marković]], [[Andro Bušlje]], [[Ivan Sukno]], [[Nikša Dobud]] (kapetan), [[Nikša Drobac]], [[Paulo Obradović]], [[Mirko Nižić]], [[Josip Šutalo]], [[Marko Ivanković]], [[Marko Macan]], [[Nino Blažević]], [[Ivo Begović]], [[Toni Popadić Batina]], [[Osrat Lale]], [[Marino Fatović]], [[Pavo Zonić]].&lt;br /&gt;
glavni trener: [[Elvis Fatović]], pomoćni treneri: [[Maro Balić]], Miho Bobić&lt;br /&gt;

== Znani igrači i treneri ==
=== Igrači ===
{|
|valign=top|
* [[Hrvoje Kačić]]
* [[Lovro Štakula]]
* [[Luka Ciganović]]
* [[Antonio Milat]]
* [[Slobodan Trifunović]]
* [[Dinko Fabris]]
* [[Ante Zakarija]]
* [[Marko Dabrović]]
* [[Rudi Reš]]
* [[Ivica Dabrović]]
* [[Zdenko Šapro]]
* [[Mirko Brajda]]
* [[Slobodan Trifunović]]
* [[Frane Nonković]]
* [[Davor Poković]]
|valign=top|
* [[Đuro Savinović]]
* [[Luko Vezilić]]
* [[Boško Lozica]]
* [[Božo Vuletić]]
* [[Veselin Đuho]]
|valign=top|
* [[Goran Sukno]]
* [[Ognjen Kržić]]
* [[Elvis Fatović]]
* [[Tamás Molnár]]
* [[Miho Bošković]]
|valign=top|
* [[Vladimir Ivković]]
* [[Emil Nikolić]]
* [[Maro Balić]]
* [[Tomo Boras]]
* [[Alen Bošković]]
|valign=top|
* [[Sandro Sukno]]
* [[Tony Azevedo]]
* [[Ivo Ivaniš]]
* [[Mile Smodlaka]]
* [[Goran Volarević]]
|valign=top|
* [[Maro Joković]]
* [[Andro Bušlje]]
* [[Frano Vićan]]
* [[Ryan Bailey]]
* [[Nikola Janović]]
* [[Xavier García (water polo)|Xavier García]]
* [[Felipe Perrone]]
|valign=top|
* [[Aleksandar Ivović]]
* [[Pavo Marković]]
* [[Marko Bijač]]
* [[Frano Karač]]
* [[Paulo Obradović]]
* [[Davor Car]]
* [[Loren Fatović]]
|valign=top|
* [[Nikša Dobud]]
* [[Tihomil Vranješ]]
* [[Boris Pavlović]]
* [[Lukáš Seman]]
* [[Nikša Drobac]]
* [[Luka Lončar]]
* [[Mirko Nižić]]
* [[Josip Vrlić]]
* [[Nikola Sutić]]
* [[Ivan Sukno]]
* [[Josip Šutalo]]
* [[Marko Ivanković]]
* [[Marko Macan]]
* [[Viktor Rašović]]
* [[Vincenzo Renzuto Iodice]]
* [[Alexandros Papanastasiou]] 
* [[Daniil Merkulov]]
* [[Nikola Pavličević]]
* [[Hrvoje Benić]] 
* [[Andrija Komadina]]
* [[Luka Lozina]]
* [[Nikola Eškert]]
* [[Marko Žuvela]] 
* [[Toni Jarak]] 
* [[Andrey Belofastov]]
* [[Dalibor Perčinić]]
* [[Filip Kržić]]
* [[Toni Popadić]]
* [[Marino Fatović]] 
* [[Boris Maškarić]]
* [[Jozef Hrošík]] 
* [[Antonio Vukojević]]
* [[Marko Bautović]] 
* [[Đani Pecotić]] 
* [[Danijel Zonić]] 
* [[Kristijan Čulina]] 
* [[Nikola Crnčević]]
* [[Jacob Merčep]]
|}

=== Treneri ===
* [[Veselin Đuho]]
* [[Emil Nikolić]]
* [[Elvis Fatović]]
* [[Miho Bobić]]
* [[Rudi Reš]]
* [[Ismet Prcić]]
* [[Ivica Dabrović]]
* [[Vlaho Kojaković]]
* [[Luka Ciganović]]
* [[Lovro Štakula]]
* [[Blago Barbieri]]
* [[Vladimir Ivković]]
* [[Trifko Banđur]]
* [[Srđ Murvar]]
* [[Milivoj Petković]]
* [[Ivo Trumbić]]
* [[Đuro Savinović]]
* [[Tomo Udovičić]]
* [[Boško Lozica]]
* [[Božo Valjalo]]
* [[Neven Kovačević]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|VK Jug}}
* [http://www.jug.hr vebsajt kluba]

[[Kategorija:Nastanci 1923.]]
[[Kategorija:Hrvatski vaterpolski klubovi|Jug]]
[[Kategorija:Sport u Dubrovniku]]</text>
      <sha1>hoarv3a6tf3a31q3luwy5w122tyy22v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Gradski kotar Grada Splita</title>
    <ns>10</ns>
    <id>118864</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija gradski kotar Splita" />
    <revision>
      <id>42579955</id>
      <parentid>802175</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:12:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Infokutija gradski kotar Splita]]</comment>
      <origin>42579955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55" sha1="ngl0odrb8xvnqs39vq56bz3xsrxufxf" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija gradski kotar Splita]]</text>
      <sha1>ngl0odrb8xvnqs39vq56bz3xsrxufxf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EuroBasket 2011.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124254</id>
    <revision>
      <id>42579709</id>
      <parentid>42396828</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:01:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[FIBA EuroBasket 2011.]] na [[EuroBasket 2011.]]</comment>
      <origin>42396828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24604" sha1="h4kctusxi6i7333kc7jpbu3ed5o6lnz" xml:space="preserve">{{Sređivanje}}
{{Kutijica za EP u košarci |
| godina = 2011.
| država = {{ZD|LIT}} [[Litvanija]]
| ime = EuroBasket 2011
| slika = 
| caption = 
| vreme = [[31. 8.|31. avgust]] – [[18. 9.|18. septembar]]
| ekipe = 16
| šampioni =
| titule =
| dvorana = 6
| gradova = 6 gradova
| MVP =
}}
'''Evropsko prvenstvo u košarci 2011.''' je 37. po redu [[Evropsko prvenstvo u košarci|evropsko košarkaško prvenstvo za muškarce]], koje se održalo u [[Litvanija|Litvaniji]]. Utakmice su se igrale u šest gradova: [[Vilnjus]]u, [[Šiuljaj]]u, [[Klaipėda|Klajpedi]], [[Kaunas]]u, [[Alitus]]u i [[Panevežis]]u. Litvaniji je drugi put da bude domaćin Evropskog prvenstva, prvi put od dobijanja nezavisnosti.

Prvenstvo je prvo na kom je učestvovalo 24 reprezentacije, iako je bilo predviđeno da učestvuje samo 16. FIBA je promenila svoju odluku 5. septembra 2010. godine.

== Učesnici ==
{{main|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u košarci 2011.}}
Zemlja domaćin
* {{flagcountry|Litvanija}}
Reprezentacije kvalifikovane kroz učešće na [[Svetsko prvenstvo u košarci 2010.|Svetskom prvenstvu u košarci 2010.]] su:
* {{flagcountry|Španija}}
* {{flagcountry|Srbija}}
* {{flagcountry|Grčka}}
* {{flagcountry|Slovenija}}
* {{flagcountry|Francuska}}
* {{flagcountry|Hrvatska}}
* {{flagcountry|Nemačka}}
* {{flagcountry|Rusija}}
* {{flagcountry|Turska}}
Reprezentacije koje su dobrim plasmanom na kvalifikacionom turniru za Evropsko prvenstvo u košarci 2011. obezbedile učešće su:
* {{flagcountry|Velika Britanija}}
* {{flagcountry|Makedonija}}
* {{flagcountry|Crna Gora}}
* {{flagcountry|Izrael}}
* {{flagcountry|Belgija}}
Reprezentacije kvalifikovane nakon proširenja broja ekipa koje će učestvovati sa 16 na 24&lt;ref&gt;[http://www.fibaeurope.com/cid_KNce8jInH7Qj1EsyH5rjn2.roundID_7526.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.coid_xPe1liBTJnwPGlTaxz58T1.articleMode_on.html -{Eurobasket 2011 to be played with 24 teams}-]&lt;/ref&gt;:
* {{flagcountry|Italija}}
* {{flagcountry|Bosna i Hercegovina}}
* {{flagcountry|Bugarska}}
* {{flagcountry|Gruzija}}
* {{flagcountry|Letonija}}
* {{flagcountry|Poljska}}
* {{flagcountry|Ukrajina}}
Reprezentacije koje su se plasirale u dodatnoj rundi kvalifikacija su:
* {{flagcountry|Finska}}
* {{flagcountry|Portugal}}

== Sastavi reprezentacija ==
{{glavni|Sastavi reprezentacija na Evropskom prvenstvu u košarci 2011.}}

== Mesto održavanja ==
Takmičenje po grupama će se igrati u četiri arene, odnosno u gradovima [[Alitus]], [[Šiuljaj]], [[Klaipėda|Klajpeda]] i [[Panevežis]]. Kvalifikacione utakmice za plej-of igraće se u [[Simens arena|Simens areni]] u glavnom gradu [[Vilnius|Viljnusu]], a plej-of u novoj [[Žalgiris arena|Žalgiris areni]] u [[Kaunas]]u.

== Arene ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Slika
! Grad
! Arena
! align=&quot;right&quot; | Kapacitet
! Mapa gradova domaćina
|-
|
| [[Kaunas]]
| ''[[Žalgiris arena]]''
| align=&quot;right&quot; | 15.442
| rowspan=&quot;10&quot; |
{{Location map start |Lithuania |high=600 |width=400 |float=right}}
{{Location map marker |Lithuania|lat=54.897222|long=23.886111|position = top |label=[[Kaunas]]}}
{{Location map marker |Lithuania|lat=54.677778|long=25.291667|position = top |label=[[Vilnjus]]}}
{{Location map marker |Lithuania|lat=55.922222|long=23.316667|position = top |label=[[Šiuljaj]]}}
{{Location map marker |Lithuania|lat=55.725|long=24.363889|position = top |label=[[Panevežis]]}}
{{Location map marker |Lithuania|lat=55.711111|long=21.130556|position = top |label=[[Klaipėda|Klajpeda]]}}
{{Location map marker |Lithuania|lat=54.388889|long=24.047222|position = top |label=[[Alitus]]}}
{{Location map end |Lithuania |caption=Lokacija gradova domaćina Evropskog prvenstva u košarci 2011.}}
|-
|[[Datoteka:Siemens Arena.jpg|150px]]
| [[Vilnjus]]
| ''[[Simens arena]]''
| align=&quot;right&quot; | 11.000
|-
|[[Datoteka:SiauliuArena.jpg|150px]]
| [[Šiuljaj]]
| ''[[Šiuljajska arena]]''
| align=&quot;right&quot; | 5.700
|-
|[[Datoteka:Cido arena.jpg|150px]]
| [[Panevežis]]
| ''[[Cido arena]]''
| align=&quot;right&quot; | 5.656
|-
|
| [[Klaipėda|Klajpeda]]
| ''[[Klajpedska arena]]''
| align=&quot;right&quot; | 5.486
|-
|[[Datoteka:Alytaus arena.JPG|150 px]]
| [[Alitus]]
| ''[[Alitus arena]]''
| align=&quot;right&quot; | 5.500
|}

== Žreb ==
* Žreb je održan 30. januara.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:80%;&quot;
|-
!width=15%| '''Šešir 1'''
!width=15%| '''Šešir 2'''
!width=15%| '''Šešir 3'''
!width=15%| '''Šešir 4'''
!width=15%| '''Šešir 5'''
!width=15%| '''Šešir 6'''
|-
|
{{flagcountry|ESP}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|SRB}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|GRE}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|SLO}}
|
{{flagcountry|FRA}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|CRO}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|TUR}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|RUS}}
|
{{flagcountry|LIT}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|GER}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|MNE}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|BEL}}
|
{{flagcountry|GBR}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|MKD}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|ISR}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|GEO}}
|
{{flagcountry|ITA}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|BUL}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|POL}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|BIH}}
|
{{flagcountry|UKR}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|LAT}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|FIN}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|POR}}
|}

== Grupna faza ==
{| align=center class=&quot;wikitable&quot; width = 83%
!width=15%| '''Grupa A'''
!width=15%| '''Grupa B'''
!width=15%| '''Grupa C'''
!width=15%| '''Grupa D'''
|-
|
{{flagcountry|Poljska}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Velika Britanija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Turska}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Litvanija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Španija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|POR}}
|
{{flagcountry|Italija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Izrael}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Francuska}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Letonija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Nemačka}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Srbija}}
|
{{flagcountry|Bosna i Hercegovina}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Makedonija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Hrvatska}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Crna Gora}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Grčka}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|FIN}}
|
{{flagcountry|Bugarska}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Gruzija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Rusija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Ukrajina}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Belgija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Slovenija}}
|}

=== Grupa A ([[Panevežis]]) ===
{{Glavni članak|Evropsko prvenstvo u košarci 2011. — Grupa A}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!width=180|Tabela grupe A
!width=20|IG
!width=20|D
!width=20|I
!width=30|P+
!width=30|P-
!width=30|Razl.
!width=20|Bod.
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|ŠPA}}
|5||4||1||404||364||+40||'''9'''
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|LIT}}
|5||4||1||429||374||+55||'''9'''
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|TUR}}
|5||3||2||385||333||+52||'''8'''
|- bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|Velika Britanija}}
|5||2||3||372||410||-38||'''7'''
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|POLj}}
|5||2||3||401||424||-23||'''7'''
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|POR}}
|5||0||5||344||430||-86||'''5'''
|}

=== Grupa B ([[Šiuljaj]]) ===
{{Glavni članak|Evropsko prvenstvo u košarci 2011. — Grupa B}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!width=180|Tabela grupe B
!width=20|IG
!width=20|D
!width=20|I
!width=30|P+
!width=30|P-
!width=30|Razl.
!width=20|Bod.
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|FRA}}
|5||5||0||438||391||+47||'''10'''
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|SRB}}
|5||4||1||432||386||+46||'''9'''
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|NEM}}
|5||3||2||377||357||+20||'''8'''
|- bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|IZR}}
|5||2||3||399||448||-49||'''7'''
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|ITA}}
|5||1||4||380||405||-25||'''6'''
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|LET}}
|5||0||5||385||424||-39||'''5'''
|}

=== Grupa C ([[Alitus]]) ===
{{Glavni članak|Evropsko prvenstvo u košarci 2011. — Grupa C}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!width=180|Tabela grupe C
!width=20|IG
!width=20|D
!width=20|I
!width=30|P+
!width=30|P-
!width=30|Razl.
!width=20|Bod.
|-style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|MAK}}
| 5||4 ||1 || 362|| 337||+25 ||9
|-style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|GRČ}}
| 5||4 ||1 ||360||324||+36 ||9
|-style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|FIN}}
| 5||2 || 3|| 373|| 366||+7 ||7
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|BIH}}
| 5||2 ||3 ||380||409||-29 ||7
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|HRV}}
| 5|| 2|| 3||396|| 404||-8 ||7
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|MNE}}
| 5|| 1||4 ||357||388||-31 ||6
|}

=== Grupa D ([[Klaipėda|Klajpeda]]) ===
{{Glavni članak|Evropsko prvenstvo u košarci 2011. — Grupa D}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!width=180|Tabela grupe C
!width=20|IG
!width=20|D
!width=20|I
!width=30|P+
!width=30|P-
!width=30|Razl.
!width=20|Bod.
|-style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|RUS}}
| 5||5 ||0 ||371||321||+50 ||10
|-style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|SLO}}
| 5||4 ||1 ||356||326||+30 ||9
|-style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|GRU}}
| 5|| 2|| 3||352||343||+9 ||7
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|BUG}}
|5 ||2 || 3|| 339||357||-18 ||7
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|UKR}}
|5 ||2 ||3 ||322||327||-5 ||7
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|BEL}}
| 5|| 0||5 ||310||372||-62 ||5
|}

== Drugi krug ==
=== Grupa E ===
{{Glavni članak|Evropsko prvenstvo u košarci 2011. — Grupa E}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!width=150|Tabela grupe E
!width=20|IG
!width=20|D
!width=20|I
!width=30|P+
!width=30|P-
!width=30|Razl.
!width=20|Bod.

|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|ŠPA}}
| 5||4 ||1 ||405||340||+65 ||9
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|FRA}}
| 5||4 ||1 ||383||388||-5 ||9
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|LIT}}
| 5||3 ||2 ||405||397||+8 ||8
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|SRB}}
| 5||2||3 ||388||412||-24 ||7
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|NEM}}
| 5||1 ||4 ||345||379||-34 ||6
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|TUR}}
| 5||1 ||4 ||331||341||-10 ||6
|}

=== Grupa F ===
{{Glavni članak|Evropsko prvenstvo u košarci 2011. — Grupa F}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
!width=150|Tabela grupe F
!width=20|IG
!width=20|D
!width=20|I
!width=30|P+
!width=30|P-
!width=30|Razl.
!width=20|Bod.
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|RUS}}
| 5||5 ||0 ||355||310||+45 ||10
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|MAK}}
| 5||4 ||1 ||338||313||+25 ||9
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|GRČ}}
| 5||3 ||2 ||348||336||+12 ||8
|- style=&quot;background:#aaffaa&quot;
|align=left|{{flagcountry|SLO}}
| 5||2 ||3 ||337||337||0 ||7
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|FIN}}
| 5||1 ||4 ||338||372||-34 ||6
|-bgcolor=#ffaaaa
|align=left|{{flagcountry|GRU}}
| 5||0 ||5 ||329||377||-48 ||5
|}

== Završnica ==
{{glavni|Evropsko prvenstvo u košarci 2011. — Eliminaciona faza}}
:Sve utakmice će se igrati [[Žalgiris arena|Žalgiris areni]] u [[Kaunas]]u
{{Round8-with third
&lt;!--QF--&gt;
|[[14. 9.|14. septembar]]|{{flagcountry|ŠPA}}|'''86'''|{{flagcountry|SLO}}|64
|[[14. 9.|14. septembar]]|{{flagcountry|MAK}}|'''67'''|{{flagcountry|LIT}}|65
|[[15. 9.|15. septembar]]|{{flagcountry|FRA}}|'''64'''|{{flagcountry|GRČ}}|56
|[[15. 9.|15. septembar]]|{{flagcountry|RUS}}|'''77'''|{{flagcountry|SRB}}|67
&lt;!--SF--&gt;
|[[16. 9.|16. septembar]]|{{flagcountry|ŠPA}}|'''92'''|{{flagcountry|MAK}}|80
|[[16. 9.|16. septembar]]|{{flagcountry|FRA}}|'''79'''|{{flagcountry|RUS}}|71
&lt;!--F--&gt;
|[[18. 9.|18. septembar]]|{{flagcountry|ŠPA}}|'''98'''|{{flagcountry|FRA}}|85
|[[18. 9.|18. septembar]]|{{flagcountry|MAK}}|68|{{flagcountry|RUS}}|'''72'''
}}

;Plasman od 5-og do 8-og mesta
{{Round4-with third|RD2=Za 5. mesto|Consol=Za 7. mesto
&lt;!--SF--&gt;
|[[15. 9.|15. septembar]]|{{flagcountry|SLO}}|77|{{flagcountry|LIT}}|'''80'''
|[[16. 9.|16. septembar]]|{{flagcountry|GRČ}}|'''87'''|{{flagcountry|SRB}}|77
&lt;!--F--&gt;
|[[17. 9.|17. septembar]]|{{flagcountry|LIT}}|'''73'''|{{flagcountry|GRČ}}|69
|[[17. 9.|17. septembar]]|{{flagcountry|SLO}}|'''72'''|{{flagcountry|SRB}}|68
}}

== Četvrtfinale ==
=== Španija - Slovenija ===
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=[[14. 9.|14. septembar]]|time=18:00 |place=[[Žalgiris arena]], [[Kaunas]] |report= [http://www.eurobasket2011.com/en/default.asp?cid={13FE876A-D668-47E5-BFDF-C043215442BF}&amp;compID={D166E39E-2323-4863-B229-76357A926FA2}&amp;season=2011&amp;roundID=7526&amp;gameID=7985-79-A-1 Izveštaj]
|teamA='''{{flagcountry|ŠPA}}'''|scoreA= '''86'''
|teamB={{flagcountry|SLO}}|scoreB= 64
|Q1=16:'''23''' |Q2='''19''':8 |Q3='''36''':14 |Q4=15:'''19''' |OT=
|points1= [[Huan Karlos Navaro|Navaro]] 26
|points2= [[Goran Dragić|G. Dragić]] 14
|rebounds1= [[Pau Gasol|P. Gasol]] 10
|rebounds2=[[Mirza Begić|Begić]], [[Goran Dragić|G. Dragić]] 5
|assist1= ''4 igrača 3''
|assist2= [[Samo Udrih|Udrih]] 3
|attendance= 11.000
|referee=
}}

=== Makedonija - Litvanija ===
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=[[14. 9.|14. septembar]]|time=21:00 |place=[[Žalgiris arena]], [[Kaunas]] |report= [http://www.eurobasket2011.com/en/default.asp?cid={13FE876A-D668-47E5-BFDF-C043215442BF}&amp;compID={D166E39E-2323-4863-B229-76357A926FA2}&amp;season=2011&amp;roundID=7526&amp;gameID=7985-82-A-1 Izveštaj ]
|teamA='''{{flagcountry|MAK}}''' |scoreA='''67'''
|teamB={{flagcountry|LIT}}|scoreB=65
|Q1=18:'''20''' |Q2=12:'''14''' |Q3='''19''':8 |Q4='''18''':13 |OT=
|points1= [[Lester Makejleb|Makejleb]] 23
|points2= [[Robertos Javtokas|Javtokas]] 13
|rebounds1= [[Predrag Samardžiski|Samardžiski]] 10
|rebounds2= [[Montas Kalnijetis|Kalnijetis]] 9
|assist1= [[Vlado Ilijevski|Ilijevski]] 3
|assist2= [[Šarunas Jasikevičijus|Jasikevičijus]] 5
|attendance= 15.000
|referee=
}}

=== Francuska - Grčka ===
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=[[15. 9.|15. septembar]]|time=18:00 |place=[[Žalgiris arena]], [[Kaunas]] |report= [http://www.eurobasket2011.com/en/default.asp?cid={13FE876A-D668-47E5-BFDF-C043215442BF}&amp;compID={D166E39E-2323-4863-B229-76357A926FA2}&amp;season=2011&amp;roundID=7526&amp;gameID=7985-80-A-1 Izveštaj]
|teamA='''{{flagcountry|FRA}}'''|scoreA='''64'''
|teamB={{flagcountry|GRČ}}|scoreB=56
|Q1=14:'''17''' |Q2=13:'''14''' |Q3='''13''':12 |Q4='''24''':13 |OT=
|points1= [[Toni Parker|Parker]] 18
|points2= [[Joanis Burusis|Burusis]] 17
|rebounds1= [[Žoakim Noa|Noa]] 8
|rebounds2= [[Joanis Burusis|Burusis]] 11
|assist1= [[Toni Parker|Parker]], [[Boris Dijao|Dijao]] 3
|assist2= [[Nikos Zizis|Zizis]] 5
|attendance= 9.000
|referee=
}}

=== Rusija - Srbija ===
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=[[15. 9.|15. septembar]]|time=21:00 |place=[[Žalgiris arena]], [[Kaunas]] |report= [http://www.eurobasket2011.com/en/default.asp?cid={13FE876A-D668-47E5-BFDF-C043215442BF}&amp;compID={D166E39E-2323-4863-B229-76357A926FA2}&amp;season=2011&amp;roundID=7526&amp;gameID=7985-81-A-1 Izvštaj]
|teamA='''{{flagcountry|RUS}}''' |scoreA='''77'''
|teamB={{flagcountry|SRB}} |scoreB=67
|Q1='''16''':12 |Q2='''18''':15 |Q3=20:'''21''' |Q4='''23''':19 |OT=
|points1= [[Andrej Kirilenko|A. Kirilenko]] 14
|points2= [[Miloš Teodosić|Teodosić]] 20
|rebounds1= [[Andrej Kirilenko|A. Kirilenko]] 11
|rebounds2= [[Nenad Krstić|Krstić]], [[Marko Kešelj|Kešelj]] 6
|assist1= [[Andrej Kirilenko|A. Kirilenko]] 6
|assist2= [[Miloš Teodosić|Teodosić]], [[Stefan Marković|Marković]] 3
|attendance= 11.500
|referee=
}}

== Plasman od 5. do 8. mesta ==
=== Slovenija - Litvanija ===
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=[[15. 9.|15. septembar]]|time=15:30 |place=[[Žalgiris arena]], [[Kaunas]] |report= [http://www.eurobasket2011.com/en/default.asp?cid={13FE876A-D668-47E5-BFDF-C043215442BF}&amp;compID={D166E39E-2323-4863-B229-76357A926FA2}&amp;season=2011&amp;roundID=7526&amp;gameID=7986-83-A-1 Izveštaj]
|teamA={{flagcountry|SLO}} |scoreA=77
|teamB='''{{flagcountry|LIT}}''' |scoreB='''80'''
|Q1='''20''':19 |Q2=13:'''25''' |Q3='''24''':19 |Q4='''20''':17 |OT=
|points1= [[Erazem Lorbek|E. Lorbek]], [[Goran Dragić|G. Dragić]] 16
|points2= [[Montas Kalnijetis|Kalnijetis]] 17
|rebounds1= [[Matjaž Smodiš|Smodiš]] 6
|rebounds2= [[Džonas Valančijunas|Valančijunas]] 6
|assist1= [[Jaka Lakovič|Lakovič]], [[Goran Dragić|G. Dragić]] 4
|assist2= [[Šarunas Jasikevičijus|Jasikevičijus]] 7
|attendance= 11.000
|referee=
}}

=== Grčka - Srbija ===
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=[[16. 9.|16. septembar]]|time=15:00 |place=[[Žalgiris arena]], [[Kaunas]] |report= [http://www.eurobasket2011.com/en/default.asp?cid={13FE876A-D668-47E5-BFDF-C043215442BF}&amp;compID={D166E39E-2323-4863-B229-76357A926FA2}&amp;season=2011&amp;roundID=7526&amp;gameID=7986-84-A-1 Izveštaj]
|teamA='''{{flagcountry|GRČ}}''' |scoreA='''87'''
|teamB={{flagcountry|SRB}} |scoreB=77
|Q1='''34''':8 |Q2=14:'''18''' |Q3=16:'''22''' |Q4=23:'''29''' |OT=
|points1= [[Joanis Burusis|Burusis]] 27
|points2= [[Marko Kešelj|Kešelj]] 22
|rebounds1= [[Antonis Focis|Focis]], [[Kostas Papanikolau|Papanikolau]] 8
|rebounds2= ''3 igrača 4''
|assist1= [[Nikos Kalates|Kalates]] 10
|assist2= [[Miloš Teodosić|Teodosić]] 7
|attendance= 1.500
|referee=
}}

== Polufinale ==
=== Španija - Makedonija ===
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=[[16. 9.|16. septembar]]|time=17:30 |place=[[Žalgiris arena]], [[Kaunas]] |report= [http://www.eurobasket2011.com/en/default.asp?cid={13FE876A-D668-47E5-BFDF-C043215442BF}&amp;compID={D166E39E-2323-4863-B229-76357A926FA2}&amp;season=2011&amp;roundID=7526&amp;gameID=7987-85-A-1 Izveštaj]
|teamA='''{{flagcountry|ŠPA}}''' |scoreA='''92'''
|teamB={{flagcountry|MAK}} |scoreB=80
|Q1='''26''':18 |Q2=18:'''27''' |Q3='''27''':17 |Q4='''21''':18 |OT=
|points1= [[Huan Karlos Navaro|Navaro]] 35
|points2= [[Lester Makejleb|Makejleb]] 25
|rebounds1= [[Pau Gasol|P. Gasol]] 17
|rebounds2= [[Pero Antić|Antić]] 9
|assist1= [[Mark Gasol|M. Gasol]] 5
|assist2=[[Lester Makejleb|Makejleb]] 5
|attendance= 11.000
|referee=
}}

=== Francuska - Rusija ===
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=[[16. 9.|16. septembar]]|time=21:00 |place=[[Žalgiris arena]], [[Kaunas]] |report=[http://www.eurobasket2011.com/en/default.asp?cid={13FE876A-D668-47E5-BFDF-C043215442BF}&amp;compID={D166E39E-2323-4863-B229-76357A926FA2}&amp;season=2011&amp;roundID=7526&amp;gameID=7987-86-A-1 Izveštaj]
|teamA='''{{flagcountry|FRA}}''' |scoreA='''79'''
|teamB={{flagcountry|RUS}} |scoreB=71
|Q1='''17''':16 |Q2='''22''':18 |Q3='''16''':13 |Q4=24:24 |OT=
|points1= [[Toni Parker|Parker]] 22
|points2= [[Andrej Kirilenko|Kirilenko]] 21
|rebounds1= [[Žoakim Noa|Noa]] 8
|rebounds2= [[Timofej Mozgov|Mozgov]] 4
|assist1= [[Nikola Batum|Batum]] 4
|assist2= [[Viktor Hrjapa|Hrjapa]] 5
|attendance= 14.000
|referee=
}}

== Za 7. mesto ==
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=[[17. 9.|17. septembar]]|time=18:00 |place=[[Žalgiris arena]], [[Kaunas]] |report=[http://www.eurobasket2011.com/en/default.asp?cid={13FE876A-D668-47E5-BFDF-C043215442BF}&amp;compID={D166E39E-2323-4863-B229-76357A926FA2}&amp;season=2011&amp;roundID=7526&amp;gameID=7988-87-A-1 Izveštaj]
|teamA='''{{flagcountry|SLO}}''' |scoreA='''72'''
|teamB={{flagcountry|SRB}} |scoreB=68
|Q1='''27''':20 |Q2=17:'''19''' |Q3='''20''':12 |Q4=8:'''17''' |OT=
|points1= [[Goran Dragić|G. Dragić]] 21
|points2= [[Kosta Perović|Perović]] 13
|rebounds1= [[Mirza Begić|Begić]] 9
|rebounds2= [[Nemanja Bjelica|Bjelica]] 9
|assist1= [[Sašo Ožbolt|Ožbolt]] 4
|assist2= [[Nemanja Bjelica|Bjelica]], [[Stefan Marković|Marković]] 5
|attendance= 5.000
|referee=
}}

== Za 5. mesto ==
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=[[17. 9.|17. septembar]]|time=21:00 |place=[[Žalgiris arena]], [[Kaunas]] |report= [http://www.eurobasket2011.com/en/default.asp?cid={13FE876A-D668-47E5-BFDF-C043215442BF}&amp;compID={D166E39E-2323-4863-B229-76357A926FA2}&amp;season=2011&amp;roundID=7526&amp;gameID=7989-88-A-1 Izveštaj]
|teamA='''{{flagcountry|LIT}}''' |scoreA='''73'''
|teamB={{flagcountry|GRČ}} |scoreB=69
|Q1=14:'''20''' |Q2='''18''':17 |Q3='''24''':11 |Q4=17:'''21''' |OT=
|points1= [[Martinas Pocijus|Pocijus]] 13
|points2= [[Nikos Kalates|Kalates]] 16
|rebounds1= [[Robertos Javtokas|Javtokas]] 10
|rebounds2= [[Antonis Focis|Focis]] 10
|assist1= [[Montas Kalnijetis|Kalnijetis]] 3
|assist2= [[Nikos Kalates|Kalates]] 7
|attendance= 14.000
|referee=
}}

== Za 3. mesto ==
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=[[18. 9.|18. septembar]]|time=17:30 |place=[[Žalgiris arena]], [[Kaunas]] |report= [http://www.eurobasket2011.com/en/default.asp?cid={13FE876A-D668-47E5-BFDF-C043215442BF}&amp;compID={D166E39E-2323-4863-B229-76357A926FA2}&amp;season=2011&amp;roundID=7526&amp;gameID=7990-89-A-1 Izveštaj]
|teamA={{flagcountry|MAK}} |scoreA=68
|teamB='''{{flagcountry|RUS}}''' |scoreB='''72'''
|Q1=13:'''17''' |Q2=17:'''19''' |Q3='''20''':16 |Q4=18:'''20''' |OT=
|points1= [[Lester Makejleb|Makejleb]] 22
|points2= [[Andrej Kiriljenko|Kirilenko]] 18
|rebounds1= [[Pero Antić|Antić]] 5
|rebounds2= [[Sergej Monja|Monja]] 8
|assist1= [[Vlado Ilijevski|Ilijevski]] 4
|assist2= [[Sergej Bikov|Bikov]] 5
|attendance= 11.000
|referee=
}}

== Finale ==
{{Basketballbox-ćir|bg=#ffffd0|date=[[18. 9.|18. septembar]]|time=21:00 |place=[[Žalgiris arena]], [[Kaunas]] |report=[http://www.eurobasket2011.com/en/default.asp?cid={13FE876A-D668-47E5-BFDF-C043215442BF}&amp;compID={D166E39E-2323-4863-B229-76357A926FA2}&amp;season=2011&amp;roundID=7526&amp;gameID=7991-90-A-1 Izveštaj]
|teamA='''{{flagcountry|ŠPA}}''' |scoreA='''98'''
|teamB={{flagcountry|FRA}} |scoreB=85
|Q1='''25''':20 |Q2='''25''':21 |Q3='''25''':21 |Q4=23:23 |OT=
|points1= [[Huan Karlos Navaro|Navaro]] 27
|points2= [[Toni Parker|Parker]] 26
|rebounds1= [[Pau Gasol|P. Gasol]] 10
|rebounds2= [[Žoakim Noa|Noa]] 8
|assist1= [[Huan Karlos Navaro|Navaro]] 5
|assist2= [[Boris Dijao|Dijao]] 7
|attendance= 14.500
|referee=
}}
----

{{col-begin}}
{{col-2}}
== Konačan plasman ==
{| style=&quot;border-style:solid;border-width:1px;border-color:#808080;background-color:#FFFFFF&quot; cellspacing=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot;; width=&quot;100%&quot;&quot;
|-
! Mesto
! Reprezentacija
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#F7F9A8&quot;
! 1
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|ŠPA}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DCE5E5&quot;
! 2
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|FRA}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#FFDAB9&quot;
! 3
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|RUS}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAC7&quot;
! 4
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|MAK}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAC7&quot;
! 5
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|LIT}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAC7&quot;
! 6
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|GRČ}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#CEDAB0&quot;
! 7
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|SLO}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#CEDAB0&quot;
! 8
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|SRB}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAB0&quot;
! 9
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|NEM}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAB0&quot;
! 10
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|FIN}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAB0&quot;
!
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|TUR}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEDAB0&quot;
! 12
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|GRU}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DBBAB0&quot;
! 13-16
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|Bugarska}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot;
!
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|Bosna i Hercegovina}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot;
!
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|Velika Britanija}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot;
!
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|Izrael}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot;
! 17-20
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|Ukrajina}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot;
!
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|Hrvatska}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot;
!
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|Poljska}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot;
!
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|Italija}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot;
! 21-24
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|Crna Gora}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot;
!
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|Letonija}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot;
!
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|Belgija}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot;
!
| align=&quot;left&quot; | {{flagcountry|Portugal}}
|- align=&quot;center&quot; valign=&quot;top&quot; bgcolor=&quot;#DEBAB0&quot;
|}

{{col-2}}

== Pojedinačne nagrade ==

{{col-end}}
== Sastavi pobedničkih ekipa ==
== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons = Eurobasket 2011
| wikispecies =
| wiktionary =
| wikiversity =
| wikibooks =
| wikisource =
| wikiquote =
| wikinews = Evropsko prvenstvo u košarci 2011.
}}
* [http://www.fibaeurope.com/cid_KNce8jInH7Qj1EsyH5rjn2.pageID_xatsunSDJasBBqY-bBV4H0.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.roundID_7524.html Zvanična interent stranica] {{en}}

{{Evropsko prvenstvo u košarci}}

[[Kategorija:2011.]]
[[Kategorija:FIBA EuroBasket|2011.]]
[[Kategorija:Košarka u Litvaniji]]</text>
      <sha1>h4kctusxi6i7333kc7jpbu3ed5o6lnz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija EuroBasket</title>
    <ns>10</ns>
    <id>124417</id>
    <revision>
      <id>42579693</id>
      <parentid>42568162</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:58:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Kutijica za EP u košarci]] na [[Šablon:Infokutija EuroBasket]]</comment>
      <origin>42568162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1065" sha1="fx8fa1bzjb4ydczfp9o398zhvjsp6np" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 114%; background: #0195d5; text-align: center;&quot; | &lt;font color=White&gt;Evropsko prvenstvo u košarci {{{godina}}}&lt;/font&gt; &lt;br /&gt; &lt;font color=White&gt;''{{{ime}}}''&lt;/font&gt;
|- class=&quot;hiddenStructure{{{slika|}}}&quot;
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; | [[Datoteka:{{{slika}}}|150px|{{{caption}}}]]&lt;br /&gt;{{{caption}}}
|-
| '''Domaćin'''
| {{{država}}}
|-
| '''Vreme održavanja'''
|{{{vreme}}}
|-
| '''Ekipa'''
|{{{ekipe}}}
|-
| '''Dvorane'''
| {{{dvorana}}} (u {{{gradova}}})
|-
{{#if: {{{šampioni|&lt;noinclude&gt;*&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Šampioni'''
{{!}} {{{šampioni}}} ({{{titule}}} titula)
{{!}}-
}}
{{#if: {{{MVP|&lt;noinclude&gt;*&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Najbolji igrač'''
{{!}} {{{MVP}}} 
{{!}}-
}}
|}
&lt;noinclude&gt;
Kod:
&lt;pre&gt;
{{Kutijica za EP u košarci |
  | godina = 
  | država = 
  | ime = 
  | slika = 
  | caption = 
  | vreme = 
  | ekipe  = 
  | šampioni = 
  | titule = 
  | dvorana = 
  | gradova = 
  | MVP = 
}}
&lt;/pre&gt;

[[Kategorija:Košarkaške infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fx8fa1bzjb4ydczfp9o398zhvjsp6np</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u košarci 2011.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126108</id>
    <redirect title="EuroBasket 2011." />
    <revision>
      <id>42579887</id>
      <parentid>40936885</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2011.]]</comment>
      <origin>42579887</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="tv2a36wznlxjuhinkyfxad6kabx0btd" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2011.]]</text>
      <sha1>tv2a36wznlxjuhinkyfxad6kabx0btd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija teatar</title>
    <ns>10</ns>
    <id>126291</id>
    <revision>
      <id>42580034</id>
      <parentid>42568200</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:22:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pozorište]] na [[Šablon:Infokutija teatar]]: +</comment>
      <origin>42568200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2575" sha1="rebiwujyv1phoe9w8iqx27qvm5c8jm3" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellspacing=&quot;7&quot; border=&quot;0&quot;
| colspan=&quot;2&quot; class=&quot;entete persofiction &quot; style=&quot;background-color: #B03030; color:white;&quot; | {{{name}}}
|-
{{#if:{{{image|}}}|
{{!}} align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{image}}}|{{px|{{{image_size|}}}|215}}|alt={{{image_alt|}}}]]
{{!}}-
{{#if:{{{caption|}}}|
! style=&quot;font-size: 90%; text-align: center;&quot; colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{caption|}}}}}}}
|-
{{#if: {{{address|}}}|
! Adresa
{{!}}&lt;div class=&quot;street-address&quot;&gt;{{{address}}}&lt;/div&gt;}}
|-
{{#if:{{{city|}}}|
! Grad
{{!}} &lt;div class=&quot;adr&quot;&gt;&lt;span class=&quot;locality&quot;&gt;{{{city|}}}&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;}}
|-
{{#if:{{{country|}}}|
! Država
{{!}} &lt;span class=&quot;country-name&quot;&gt;{{{country|}}}&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;}}
|-
{{#if:{{{designation|}}}|
! Dezignacija
{{!}} {{{designation|}}}}}
|-
{{#if:{{{architect|}}}|
! Arhitekta
{{!}} {{{architect|}}}}}
|-
{{#if:{{{owner|}}}|
! Vlasnik
{{!}} {{{owner|}}}}}
|-
{{#if:{{{tenant|}}}|
! Zakupac
{{!}} {{{tenant|}}}}}
|-
{{#if:{{{operator|}}}|
! Upravlja
{{!}} {{{operator|}}}}}
|-
{{#if:{{{capacity|}}}|
! Kapacitet
{{!}} {{{capacity|}}}}}
|-
{{#if:{{{type|}}}|
! Tip
{{!}} {{{type|}}}}}
|-
{{#if:{{{opened|}}}|
! Otvoreno
{{!}} {{{opened|}}}}}
|-
{{#if:{{{reopened|}}}|
! Ponovo otvoreno
{{!}} {{{reopened|}}}}}
|-
{{#if:{{{yearsactive|}}}|
! Period aktivnosti
{{!}} {{{yearsactive|}}}}}
|-
{{#if:{{{rebuilt|}}}|
! Obnovljeno/Renovirano
{{!}} {{{rebuilt|}}}}}
|-
{{#if:{{{closed|}}}|
! Zatvoreno
{{!}} {{{closed|}}}}}
|-
{{#if:{{{demolished|}}}|
! Srušeno
{{!}} {{{demolished|}}}}}
|-
{{#if:{{{othernames|}}}|
! Prethodna imena
{{!}} &lt;span class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{othernames|}}}&lt;/span&gt;}}
|-
{{#if:{{{production|}}}|
! Produkcija
{{!}} ''{{{production|}}}''}}
|-
{{#if:{{{currentuse|}}}|
! Trenutna upotreba
{{!}} {{{currentuse|}}}}}
{{!}}-
{{#if:{{{website|}}}|
! style=&quot;font-size:90%&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; {{!}} [http://{{{website|}}} {{{website|}}}]}}
|-
{{#if:{{{latitude|}}}|
!
{{!}} {{Coord|{{{latitude}}}|{{{longitude}}}|type:landmark|format=dms|display=title}}}}
|}&lt;noinclude&gt;
== Upotreba ==

{{col-begin}}
{{col-2}}
{| style=&quot;border: none; background: transparent;&quot;
|&lt;pre&gt;
{{Pozorište
| name =
| image =
| image_size =
| image_alt =
| caption =
| address =
| city =
| country =
| designation =
| latitude =
| longitude =
| architect =
| owner =
| tenant =
| operator =
| capacity =
| type =
| opened =
| reopened =
| yearsactive =
| rebuilt =
| closed =
| demolished =
| othernames =
| production =
| currentuse =
| website =
}}
&lt;/pre&gt;
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Umjetničke infokutije]]
[[Kategorija:Teatarski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>rebiwujyv1phoe9w8iqx27qvm5c8jm3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija oklopno vozilo</title>
    <ns>10</ns>
    <id>126517</id>
    <revision>
      <id>42579863</id>
      <parentid>42568210</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T22:48:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Borbeno vozilo]] na [[Šablon:Infokutija oklopno vozilo]]: +</comment>
      <origin>42568210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2503" sha1="eh0y6xia5vk0rcn4bm0k80o1p031aff" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellspacing=&quot;7&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;entete default&quot; style=&quot;background-color:#996&quot; | {{{ime|{{PAGENAME}}}}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|
{{ #if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|290px|{{{opis_slike}}}]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{opis_slike|}}}&lt;/small&gt;}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#996&quot; | Glavne karakteristike
|- 
{{#if:{{{zemlja_porekla|}}} | 
! Zemlja porekla
{{!}} {{{zemlja_porekla}}}
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{namena|}}} | 
! Namena
{{!}} {{{namena}}}
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{proizvođač|}}} | 
! Proizvođač
{{!}} {{{proizvođač}}}
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{početak_proizvodnje|}}} | 
! Početak proizvodnje
{{!}} {{{početak_proizvodnje}}}
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{uveden_u_upotrebu|}}} | 
! Uveden u upotrebu
{{!}} {{{uveden_u_upotrebu}}}
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{prvi_korisnik|}}} | 
! Prvi korisnik
{{!}} {{{prvi_korisnik}}}
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{broj_primeraka|}}} | 
! Broj primeraka
{{!}} {{{broj_primeraka}}}
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{dužina|}}} | 
! Dužina
{{!}} {{{dužina}}} m
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{širina|}}} | 
! Širina
{{!}} {{{širina}}} m
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{visina|}}} | 
! Visina
{{!}} {{{visina}}} m
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{masa|}}} | 
! Masa
{{!}} {{{masa}}} t
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{brzina na putu|}}} | 
! Brzina na putu
{{!}} {{{brzina na putu}}} km/h na putu
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{van puta|}}} | 
! Brzina van puta
{{!}} {{{van puta}}} km/h van puta
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{doseg|}}} | 
! Doseg
{{!}} {{{doseg}}} km
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{glavno|}}} | 
! Glavno naoružanje
{{!}} {{{glavno}}}
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{sporedno|}}} | 
! Sporedno naoružanje
{{!}} {{{sporedno}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{motor|}}} | 
! Motor
{{!}} {{{motor}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{hp|}}} | 
! Snaga (KS)
{{!}} {{{hp}}} KS
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{kW|}}} | 
! Snaga (kW)
{{!}} {{{kW}}} kW
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{vešanje|}}} | 
! Vešanje
{{!}} {{{vešanje}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{posada|}}} | 
! Posada
{{!}} {{{posada}}}
{{!-}}
}}
|}&lt;noinclude&gt;
== Upotreba ==

&lt;pre&gt;
{{Oklopno vozilo
| ime = 
| slika = 
| širina_slike = 
| opis_slike = 
| zemlja_porekla = 
| namena = 
| proizvođač = 
| početak_proizvodnje = 
| uveden_u_upotrebu = 
| povučen_iz_upotrebe = 
| prvi_korisnik = 
| broj_primeraka = 
| dužina =  
| širina =  
| visina =  
| težina =  
| brzina na putu =
| doseg = 
| van puta = 
| glavno = 
| sporedno =
| oklop = 
| motor = 
| hp = 
| posada = 
}}
&lt;/pre&gt;
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Vojne infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>eh0y6xia5vk0rcn4bm0k80o1p031aff</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HAVK Mladost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>133439</id>
    <revision>
      <id>42579752</id>
      <parentid>42247458</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:20:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42579752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6517" sha1="o1wh69c3dvdn34qjtrp2y2p3yrxx21h" xml:space="preserve">{{Infokutija vaterpolo klub
| ime = HAVK Mladost
| grb = 
| osnovan = 1946.
| nadimak = Žapci
| bazen = 
| predsjednik = {{zas|HRV}} [[Ana Stojić Deban]]
| trener = {{zas|HRV}} [[Zoran Bajić]]
| liga = [[Prva liga Hrvatske u vaterpolu|Prva liga Hrvatske]]&lt;br /&gt;[[Jadranska liga u vaterpolu|Jadranska liga]]
| web stranica = www.havk-mladost.hr
}}
'''Hrvatski akademski vaterpolo klub Mladost (HAVK Mladost)''' je [[vaterpolo]] klub iz [[Zagreb]]a, [[Hrvatska]]. Osnovan je [[1946]]., a trenutno se takmiči u [[Prva liga Hrvatske u vaterpolu|Prvoj ligi Hrvatske]].

== Trofeji ==
* '''[[Prva liga Hrvatske u vaterpolu|Prva liga Hrvatske]]: 10'''
** [[1992]], [[1993]], [[1994]], [[1995]], [[1996]], [[1997]], [[1999]], [[2002]], [[2003]], [[2008]]
* '''[[Kup Hrvatske u vaterpolu|Kup Hrvatske]]: 8''' 
** [[1992]], [[1993]], [[1997]], [[1998]], [[2001]], [[2005]], [[2010]], [[2011]]
* '''[[Prva liga Jugoslavije u vaterpolu|Prva liga Jugoslavije]]: 6'''
** [[1962]], [[1967]], [[1969]], [[1971]], [[1989]], [[1990]] 
* '''[[Kup Jugoslavije u vaterpolu|Kup Jugoslavije]]: 1'''
** [[1989]]
* [[Datoteka:Coppa dei campioni pallanuoto.svg|15px]] '''[[LEN Evroliga|Kup evropskih šampiona / Evroliga]]: 7''' 
** [[1967]], [[1968]], [[1969]], [[1971]], [[1989]], [[1990]], [[1996]]
* [[Datoteka:Supercoppa europea pallanuoto.svg|15px]] '''[[LEN superkup]]: 3'''
** [[1976]], [[1989]], [[1996]]
* [[Datoteka:Coppa LEN.svg|15px]] '''[[LEN trofej|Kup LEN]]: 1'''
** [[2001]]
* '''[[LEN Kup pobednika kupova|Kup pobednika kupova]]: 2'''
** [[1976]], [[1999]]
* '''Prvenstvo Mediterana: 2'''
** [[1987]], [[1990]]

== Trenutni sastav ==
{| border=1 cellpadding=2 cellspacing=0 style=&quot;background:#f3f9ff;&quot;
! bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; | Pozicija
! bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; | Broj
! bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; | Država
! bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; | Igrač

|-
|golman
|align=&quot;right&quot; |
|{{ZD|HRV}}
|[[Josip Pavić]]

|-
|
|align=&quot;right&quot; |
|{{ZD|HRV}}
| Ivan Perić

|-
|
|align=&quot;right&quot; | 
|{{ZD|HRV}}
|Ante Vukičević

|-
|
|align=&quot;right&quot; |
|{{ZD|HRV}}
|[[Boris Letica]]

|-
|
| align=&quot;right&quot; |
|{{ZD|HRV}}
|[[Antonio Petković]]

|-
|
|align=&quot;right&quot; |
|{{ZD|HRV}}
|[[Duje Živković]]

|-
|
|align=&quot;right&quot; |
|{{ZD|SRB}}
|[[Vanja Udovičić]]

|-
|
|align=&quot;right&quot; |
|{{ZD|HRV}}
|Hrvoje Brlečić

|-
|
| align=&quot;right&quot; |
|{{ZD|HRV}}
|[[Frano Karač]]

|-
| align=&quot;right&quot; |
|
|{{ZD|HRV}}
|[[Petar Muslim]]

|-
| align=&quot;right&quot; |
|
|{{ZD|HRV}}
|[[Igor Hinić]]

|-
|
| align=&quot;right&quot; |
|{{ZD|HRV}}
|[[Ivan Buljubašić]]

|-
|
| align=&quot;right&quot; |
|{{ZD|HRV}}
|[[Luka Lončar]]

|}

Trener:{{ZD|HRV}} [[Vjekoslav Kobešćak]]

== Poznati igrači ==
* [[Ozren Bonačić]]
* [[Perica Bukić]]
* [[Zdravko Ježić]]
* [[Ronald Lopatni]] ili [[Ronald Lopatny]]
* [[Dubravko Šimenc]]
* [[Zlatko Šimenc]]
* [[Zlatko Mateša]]
* [[Igor Milanović]]
* [[Josip Pavić]]
* [[Franjo &quot;Vanja&quot; Udovičić|Vanja Udovičić]]
* [[Ivo Trumbić]]
* [[Zdeslav Vrdoljak]]
* [[Ratko Štritof]]
* [[Miroslav Poljak]]
* [[Renato Vrbičić]]
* [[Karlo Stipanić]]
* [[Bruno Silić]]
* [[Teo Đogaš]]
* [[Igor Hinić]] 
* [[Samir Barać]]
* [[Siniša Školneković]]
* [[Damir Burić]]
* [[Frano Vićan]]
* [[Andrija Popović]]
* [[Mladen Miškulin]]
* [[Damir Vincek]]
* [[Davor Erjavec]] 
* [[Zdravko Hebel]]
* [[Milorad Damjanić]]
* [[Ladislav Vidumanský]]
* [[Josip Vezjak]]
* [[Tomaž Lašič]] 
* [[Vladimir Legradić]] 
* [[Zoran Janković]] 
* [[Marijan Žužej]]  
* [[Vladimir Ivković]]
* [[Zdravko Ježić]]
* [[Krešimir Rukavina]] 
* [[Zoran Filipović]] 
* [[Jakov Sedlar]]
* [[Zdravko Žagar]] 
* [[Jakov Matošić]]
* [[Milan Jeger]]
* [[Marjan Pozojević]]
* [[Boris Katić]] 
* [[Ante Matošić]]
* [[Zoran Fulgozi]]  
* [[Rene Račić]]
* [[Mladen Jonke]] 
* [[Krešimir Kruz]]
* [[Marijan Verži]] 
* [[Vojko Mikac]]
* [[Želimir Bolfan]]
* [[Revaz Chomakhidze]]
* [[Vjekoslav Kobešćak]]
* [[Dario Kobešćak]] (Kobeščak)
* [[Cosmin Radu]]
* [[Blai Mallarach Guell|Blai Mallarach]]
* [[Tomislav Paškvalin]]
* [[Vito Padovan]]
* [[Petar Muslim]]
* [[Ivan Buljubašić]]
* [[Marino Franičević]]
* [[Jesse Smith]]
* [[Danijel Premuš]]
* [[Frano Karač]]
* [[Andrei Iosep]]
* [[Srđan Antonijević]]
* [[Luka Lončar]]
* [[Nikola Franković]] 
* [[Zoran Bajić]]
* [[Antonio Petković]]
* [[Fran Paškvalin]]
* [[Ante Vukičević]]
* [[Boris Letica]] 
* [[Dragan Rebić]]
* [[Duje Živković]] 
* [[Tihomil Vranješ]]
* [[Ivan Milaković]]
* [[Miloš Ćuk]] 
* [[Zsolt Varga]]
* [[Luka Bukić]] 
* [[Andrija Komadina]]
* [[Ivan Domagoj Zović]]
* [[Franko Lazić]] 
* [[Zoltán Kósz]]
* [[Kristijan Milaković]]
* [[Luka Lozina]]
* [[Ivan Marcelić]]
* [[Vito Padovan]]
* [[Ante Huljev]]
* [[Andrey Belofastov]]
* [[Ivo Ivaniš]]
* [[Marko Pavičić]] 
* [[Matias Biljaka]]
* [[Andrija Bašić]]
* [[Kyle James Trush|Kyle Trush]]
* [[Andrija Vlahović]] 
* [[Marko Jelača]]
* [[Lovre Miloš]]
* [[Konstantin Kharkov]] 
* [[Marino Čagalj]]
* [[Tomislav Primorac]]
* [[Marko Valečić]] 
* [[Ivan Živković]]
* [[Hrvoje Herceg]]
* [[Marko Martinić]]
* [[Marin Jukić]] 
* [[Dalibor Perčinić]]
* [[Miroslav Vlašić]]
* [[Jakov Markić]] 
* [[Danijel Benić]]
* [[Branimir Herceg]] 
* [[Damir Glavan]]
* [[Luka Bajić]] 
* [[Tomislav Rogin]]
* [[Vedran Jerković]]
* [[Tino Vegar]]
* [[Jerko Anzulović]]
* [[Trpimir Jakovac]]
* [[Marko Slade]]
* [[Mirsad Galijaš]] 
* [[Boris Hadži-Skerlev]] 
* [[Darko Pavljak]]
* [[Tomislav Stipo Samardžić]] 
* [[Kristijan Lipar]] 
* [[Jerko Jurlina]]
* [[Igor Bosnić]]
* [[Miško Mišić]]
* [[Ivan Perić]]
* [[Željko Janković]]
* [[Davorin Šulekić]] 
* [[Ivo Puharić]]
* [[Hrvoje Brlečić]]
* [[Luka Sučić]]  
* [[Matej Matijević]]
* [[Petar Juraj Selem]]
* [[Ivan Pisk]] 
* [[Andro Gagulić]] 
* [[Bruno Josipović]] 
* [[Ivan Barada]] 
* [[Domagoj Jajčinović]]
* [[Edi Brkić]]
* [[Ivan Capan]]
* [[Marin Dašić]] 
* [[Luka Brčić]]
* [[Igor Radmanović]]
* [[Mate Mardešić]]
* [[Karlo Smolčić]]

== Poznati treneri == 
* [[Juraj Amšel]]
* [[Duško Antunović]]
* [[Ivo Trumbić]]
* [[Ozren Bonačić]] 
* [[Dragan Matutinović]] 
* [[Neven Kovačević]] 
* [[Zlatko Šimenc]]
* [[Milorad Damjanić]]
* [[Emil Nikolić]] 
* [[Božo Vuletić]] 
* [[Boško Lozica]] 
* [[Duško Baždar]]
* [[Ladislav Bottlik]]
* [[Želimir Bolfan]]
* [[Hrvoje Hrestak]] 
* [[Ratko Štritof]]
* [[Aleksandar Seifert]]
* [[Zoran Bajić]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.havk-mladost.hr/ Zvaničan sajt kluba - havk-mladost.hr]

[[Kategorija:Hrvatski vaterpolski klubovi|Mladost]]
[[Kategorija:Sport u Zagrebu]]</text>
      <sha1>o1wh69c3dvdn34qjtrp2y2p3yrxx21h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Napoleonov kodeks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142342</id>
    <revision>
      <id>42579965</id>
      <parentid>42553287</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T00:16:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>infokutije se ne koriste za 1 članak</comment>
      <origin>42579965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22640" sha1="257qm3hwh991jhz1ervl582xhwzkkih" xml:space="preserve">{{Infokutija V3/Vrh|class=|width=|icon=|background=white|color=blue|border-color=red|text=Code civil}}
{{Infokutija V3/Naslov|text=&lt;small&gt;Code civil des français&lt;br /&gt;Code Napoleon&lt;/small&gt;|background=white|color=blue|border-color=red}}
{{Infokutija V3/Slika|image=Speyer (DerHexer) 2010-12-19 051.jpg|image2=Europe map Napoleon 1811.png}}
{{Infokutija V3/Tablica vrh|text=Zakon}}
{{Infokutija V3/Tablica miješano|Tip:|[[Građansko pravo|Građanski]] [[zakonik]]}}
{{Infokutija V3/Tablica miješano|Država:|[[Francuska]] ([[Francusko Prvo carstvo|Prvo carstvo]])}}
{{Infokutija V3/Tablica miješano|Donositelj:|Car [[Napoleon I]]}}
{{Infokutija V3/Tablica miješano|Datum proglašenja:|[[21. mart]] [[1804]].}}
{{Infokutija V3/Tablica miješano|Pravni sistem:|[[kontinentalno pravo]]}}
{{Infokutija V3/Tablica miješano|Izvori:|francusko [[običajno pravo]]&lt;br /&gt;[[Corpus iuris civilis]] ([[rimsko pravo]])}}
{{Infokutija V3/Tablica miješano|Uticaj na:|[[Opći građanski zakonik]] (OGZ)&lt;br /&gt;[[Srpski građanski zakonik]]&lt;br /&gt;Italijanski građanski zakonik&lt;br /&gt;Građanski zakonik [[Louisiana|Lousiane]]&lt;br /&gt;[[Latinska Amerika|latinoamerički]] građanski zakonici}}
{{Infokutija V3/Tablica miješano|Prestanak važenja:|Traje do danas}}
{{Infokutija V3/Tablica dno}}
{{Infokutija V3/Dno|class=|border-color=red|border-width=}}

'''Code civil des français''' ([[srpskohrvatski jezik|hrvatskosrpski]]: ''Francuski građanski zakonik'') koji je [[1807]]. preimenovan u '''Code Napoleon''' (''Napoleonov zakonik'') pa nakon [[burbonska restauracija|restauracije]] [[1814]]. u '''Code Civil''' (''Građanski zakonik'') bio je [[Francuska|francuski]] građanski [[zakonik]], napravljen na [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovu]] inicijativu - [[1804]]. To je bila prva kodifikacija prava koja se odnosila na građana pojedinca, u upotrebi u mnogim zemljama od [[Francuska|Francuske]], [[Belgija|Belgije]], [[Italija|Italije]], [[Poljska|Poljske]], [[Ilirske pokrajine|Ilirskih provincija]] i brojnih [[nemačka|njemačkih]] država.

Načela na kojima je izrađen bila su; ''jednakost svih pred zakonom, nezavisnost prava od [[Religija|religije]] i garantiranje privatnog vlasništva''.
Zakonik je ukinuo povlastice na temelju rođenja, dopustio slobodu vjeroispovijesti, i precizirao da poslove u državnoj upravi mogu dobiti najkvalificiraniji ljudi za taj posao.&lt;ref name=robert&gt;{{cite book
|url=http://www.amazon.com/Napoleonic-Revolution-Robert-B-Holtman/dp/0807104876
|title=The Napoleonic Revolution
|accessdate=22. 12. 2011
|year=jun 1979.
|language=engleski
|author=Robert B. Holtman
|publisher=Louisiana State University Press
|pages=224
|isbn=978-0807104873
}}&lt;/ref&gt;
Za izradu zakonika sastavljena je komisija od četiri eminentna pravnika, koji su ekpresno obavili posao, tako da je on stupio na snagu [[21. 3.|21. marta]] [[1804]].&lt;ref name=robert/&gt; Napoleonov zakonik bio je naglašeno jasno napisan i provedljiv zakon, veliki korak u sređivanju stanja i pravne zbrke, zamijenivši prethodno šarenilo [[Feudalizam|feudalnih]] zakona. [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] [[historičar]] Robert Holtman ga smatra jednom od rijetkih dokumenata koji su utjecali na cijeli svijet.&lt;ref name=robert/&gt;

Napoleonov građanski zakonik nije bio prvi pravni kodeks na evropskom tlu koji se ticao [[Građansko pravo|građanskog prava]] - njemu su predhodili ''Maksimilijanov bavarski građanski zakonik'' (Codex Maximilianeus bavaricus civilis) iz [[Bavarska|Bavarske]] -[[1756]]., ''Opći zemaljski zakonik'' (Allgemeines Landrecht) iz [[Pruska|Prusije]], [[1794]]. i ''Zapadni galicijski zakonik'' ([[Galicija]], tada dio [[Habsburška Monarhija|Austrije]], [[1797]].). On je međutim, bio prvi moderni pravni zakonik koji se proširio po cijeloj kontinentalnoj Evropi i snažno utjecao na zakonodavstvo mnogih država nastalih za vrijeme i nakon [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]].&lt;ref name=robert/&gt;

Sam Napoleon u svojim memoarima koje je diktirao na [[Sveta Helena|Svetoj Heleni]], shvatio je da će od svega što je napravio za svog života - ''Code civil'' ostati njegova najveća ostavština - ''moja prava slava ne leži u činjenici da sam pobjedio u četrdeset bitaka, - Waterloo će izbrisati uspomenu na sve moje pobjede, ali moj Građanski zakonik - živjet će vječno''.
&lt;ref name=cambaceres&gt;{{cite web
 | url =http://www.cambaceres.org/vie-poli/code-civ/cod-civi.htm
 | title =''Cambaceres (1753-1824)''
 | accessdate = 22. 12. 2011
 | language=engleski
 | publisher=Emmanuel Prunaux
}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Okolnosti nastanka zakonika ===
Šarenilo pravnih sistema bila je dominantna karakteristika pravnog poretka predrevolucionarne Francuske. Na [[sredozemno more|mediteranskom]] jugu prevladavao je pravni poredak na temeljima [[Rimsko pravo|Rimskog prava]], dok je po sjevernim pokrajinama, zajedno s [[Pariz]]om, prevladavalo [[Običajno pravo]], koje se razvilo na temeljima [[Feudalizam|feudalnih]] [[Franci|franačkih]] i [[Germani|germanskih]] institucija. Brak i porodični život bili su gotovo u potpunosti pod kontrolom [[Katolička crkva|Rimokatoličke crkve]], regulirani [[Kanonsko pravo (Katolička crkva)|kanonskim pravom]]. Osim toga, od početka [[16. vijek]]a, sve veći broj pravnih pitanja bio je reguliran kraljevskim uredbama i pravilnicima i sudskom praksom koju je razvio [[Aristokracija|aristokratski]] parlement (dvorski savjet). Svako područje imalo je vlastite carine, i unatoč napora u [[16. vijek|16.]] i [[17. vijek]]u da se to stanje sredi i zakoni jedinstveno kodificiraju - ništa nije napravljeno, zbog velikog otpora svih onih grupa kojima se zadiralo u njihove privilegije.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/403196/Napoleonic-Code
 | title =''Napoleonic Code''
 | accessdate = 22. 12. 2011
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica
}}&lt;/ref&gt;
Nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], kodifikacija je postala ne samo moguća, već nasušno potrebna. Dotad moćne grupe, koje su zbog vlastitih interesa to kočile, kao što su brojni [[Feudalizam|feudalni]] dvorovi, [[esnaf|cehovi]] i [[Bratovština|bratovštine]] su uništeni i ukinuti, a uplitanje crkve u svjetovnu vlast svedeno na najmanju moguću mjeru, a i pokrajine su pretvorene u jedinice nove nacionalne države. ''Code Napoleon'' temeljio se prvi put u historiji čovječanstva na pretpostavci da treba stvoriti racionalni zakon, oslobođen svih prethodnih predrasuda a njegov sadržaj trebao je biti ''sublimat zdravog razuma'', a njegovo moralno opravdanje nije ležalo u starim običajima i monarhističkom paternalizmu već u njegovoj usklađenosti sa diktatima razuma.&lt;ref name=brit/&gt;

=== Napoleonska reforma prava ===
Napoleon je odmah nakon što je postao prvi konzul, krenuo u reformu francuskog pravnog sistema u skladu s idejama [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], jer su stari feudalni i rojalistički zakoni djelovali zbunjujuće i kontradiktorno stanovništvu zemlje.

Posebna zbrka vladala je kod građanskog prava, koji je bio predmet mnogih različitih tijela državne uprave, i gomile različitih pravnih propisa po Francuskoj - zbog tog je još [[Nacionalni konvent]] to htio zamijeniti jednim zakonikom. Izrada nacrta novog građanskog zakonika povjerena je uglednom pravniku i zastupniku [[Francuska revolucija|revolucionarnog]] [[Nacionalni konvent|konventa]]'' - Jean Jacques Régis de Cambacérèsu''. On je prvi nacrt zakonika izradio još [[1793]]. (u nevjerojatnih mjesec dana), ali se konvent bavio više sukobima sa kontrarevoluciona i evropskim silama koje su ih podržavale, tako da je taj zakon ostao po strani, - njegov nacrt je dorađivan [[1794]]. i [[1796]]. ali sve je ostalo samo na tome.

Rad na izradi zakonika ponovno je obnovljen Napoleonovim dolaskom na vlast [[1799]]. On sam je jednom prilikom izjavio kako je ''sanjario da će biti moguće sve zakone svesti na jednostavne geometrijske demonstracije, tako da će o njima moći suditi svatko tko zna čitati i pisati i složiti dvije ideje''.&lt;ref name=steven/&gt; Osnovana je komisija od četiri eminentna pravnika (Felix-Julien-Jean Bigot de Preameneu, Jacques de Maleville, Jean-Etienne-Marie Portalis i François-Denis Tronchet) - [[1800]], kojoj je predsjedao drugi konzul Republike - ''Cambacérès'', a vrlo često i sam prvi konzul - Napoleon, koji je požurivao rad komisije, tako da su ga zvali [[Ahilej]] komisije.&lt;ref name=steven/&gt; Nakon intenzivnog rada - zakonik (kodeks) je bio gotov [[1801]]., ali nije objavljen sve do [[21. 3.|21. marta]] [[1804]]. kad je objavljen pod imenom - ''Code civil des Français'' (Francuski građanski zakonik).
[[Datoteka:Code Civil 1804.png|thumb|left|240px|Prva stranica originalnog zakonika iz 1804]]
''Code Civil'' je razvijen uglavnom na temeljima raznih starih običajnih zakona, inspiriran [[Justinijan I. Veliki|Justinijanovim]] zbornikom iz [[6. vijek]]a '''[[Corpus iuris civilis]]''' u kojem je kodificirano [[rimsko pravo]], uz njegov kodeks. Međutim, napoleonski kodeks razlikuje od Justinijanovog u par važnih stvari, u njega su ugrađena sve vrste ranijih pravila i običaja, a ne samo zakonodavni propisi; on nije bio samo zbirka starih pravnih akata, već skup potpuno novih tekstova, sa zdravorazumskom strukturom, bez vjerske podloge - napisan na narodnom živom [[Francuzi|francuskom jeziku]] toga doba.
&lt;ref name=steven&gt;{{cite book
 | url =http://www.4shared.com/office/Bigulzfn/Steven_Englund_-_Napoleon_poli.html
 | title =''Napoleon, politički život''
 | author =Steven Englund
 | language =hrvatski
 | year =2008
 | publisher =Naklada Ljevak
 | access-date =2011-12-25
 | archivedate =2016-03-05
 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20160305014752/http://www.4shared.com/office/Bigulzfn/Steven_Englund_-_Napoleon_poli.html
 | deadurl =yes
 | archive-date =2016-03-05
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160305014752/http://www.4shared.com/office/Bigulzfn/Steven_Englund_-_Napoleon_poli.html
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;
''Code Civil'' bio je korjenita promjena u sistemu [[građansko pravo|građanskog prava]] on je učinio zakone mnogo jasnijim i dostupnijim. On je i dokinuo stare sukobe između kraljevske i sudske vlasti, koji su bili na vrhuncu posljednjih godina prije revolucije, kad su mnogi suci tvrdoglavo ustrajali na svojim odlukama, koje su štitile privilegije društvenih klasa kojima su pripadali. Zbog tog se nova revolucionarna vlast - opredjelila za racionalno rješenje tog problema, dajući prednost općem društvenom interesu nasuprot partikularnom pojedinačnom - shativši da sami pravnici neće moći izraditi nove zakone.

To se odražava i u napoleonovom ''zakoniku'' zabranom sudovima da sude od slučaja do slučaja, već isključivo na osnovu općih pravila koja su se trebala uvesti (članak 5), budući da je stvaranje općih pravila bilo od tad u domeni zakonodavne a ne više sudske vlasti. Tako je teoretski dokinuto [[običajno pravo]] u Francuskoj.

== Sadržaj zakonika ==
''Code Civil'' iz [[1804]]. godine imao je 2281 člana i bio podijeljen na 4 dijela;
* '''Uvod''' u njemu se govori se o pravnim učincima i primjeni zakona. Zakoni se mogu primijeniti samo ako su regularno donijeti, i službeno objavljeni, tajni zakoni nisu dozvoljeni. Zabranjeno je suditi [[ex post facto]] (primjenjivati zakone na događaje koji su se dogadili prije njihova službenog stupanja na snagu). Sucima je bilo zabranjeno odbijati predmete, zbog nedostatnosti zakona, potičući ih da sami tumače zakon i izdaju pravorijek, s druge strane, sucima je zabranjeno donošenje općih odluka zakonodavne vrijednosti.
* '''Prva knjiga''', podjeljena na 11 poglavlja bavi se pravima građana pojedinca i porodice; uživanje građanskih prava, zaštitom privatnosti, prebivalištem, skrbništvom, starateljstvom, odnosima roditelji - djeca, brakom, odnosom bračnih drugova i rastavom braka.&lt;ref name=brit/&gt; U pogledu porodičnog prava zakonik je po današnjim mjerilima bio - [[Patrijarhat|patrijalhalan]], jer je davao prednost muškarcima u odnosu na žene i djecu, ali tad je u cijeloj Evropi bila slična situacija. Zakonik je ipak prilično [[Liberalizam|liberalan]] u usporedbi sa ostalom Evropom, on je dozvoljavao razvod na osnovu uzajamnog pristanka.&lt;ref name=divorce&gt;{{cite book
|url=http://www.amazon.com/Napoleonic-Revolution-Robert-B-Holtman/dp/0807104876
|title=''Exploring The European Past: Texts and Images'' 
|accessdate=22. 12. 2011
|year=2009.
|language=engleski
|author=Timothy E. Gregory
|publisher=The Ohio State University
|isbn=978-1426651168
}}&lt;/ref&gt; Mnoge od ovih odredbi su reformirane u drugoj polovici [[20. vijek]]a.&lt;ref name=brit/&gt;
* '''Druga knjiga''' podjeljena na 4 poglavlja, bavi se reguliranjem vlasničkih prava, vrstama imovine i služnosti.&lt;ref name=brit/&gt;
* knjiga III; o različitim načinima sticanja imovine u 1570 članaka, podj 19 nasl, ugovori...
* '''Treća knjiga''' podjeljena na 19 poglavlja i 1570 članaka, bavi se različitim načinima stjecanja imovine; nasljeđivanjem, donacijom, brakom i na osnovu ugovornih obaveza). U posljednjim poglavljima, zakonik regulira broj potrebnih ugovora, pravne i konvencionalne hipoteke, pitanja ograničenja aktivnosti i pravne lijekove.&lt;ref name=brit/&gt;

U odnosu na obaveze, zakonik je obnovio tradicionalne rimske pravne kategorije ugovornog prava; [[ugovor]], kvazi-ugovor ([[latinski jezik|latinski]]: quasicontractus), delikt (delictum) i kvazi-delikt (quasi-delict ). Sloboda ugovoranja nije eksplicite navedena, ali je temeljni princip u mnogim odredbama zakonika.&lt;ref name=brit/&gt;

== Ostali francuski zakonici iz napoleonskog doba ==
=== Kazneni zakonik (Code pénal) ===
''Louis Michel Le Peletier de Saint-Fargeau'' predstavio je nacionalnoj Ustavotvornoj skupštini novi kazneni zakonik - [[1791]].&lt;ref&gt;{{cite book
|url=http://books.google.co.uk/books?id=wOcvAAAAMAAJ
|accessdate=22. 12. 2011
|year=1819
|language=francuski
|place=Pariz
|publisher=A. Eymery
|page=320
|volume=VI
|chapter=Livre III ... du code pénal
|title=Choix de rapports, opinions et discours prononcés à la tribune nationale
}}&lt;/ref&gt; On je pojasnio da njegov zakonik kažnjava samo ''pravi kriminal'' a ne ''lažna kriminalna djela'' izmišljena na bazi praznovjerja, [[Feudalizam|feudalizma]], i [[Despotizam|despotskog]] [[porez]]nog sistema. On je izbacio iz popisa kriminalnih djela sve one što je stvoreno na ''bazi praznovjerja'' (misleći pritom na [[hrišćanstvo|kršćansku]] [[Religija|religiju]]), ali to su uono vrijeme bili; psovka, krivovjerje, svetogrđe i čarobnjaštvo. Svi ta stara kaznena djela su dekrimilizirana, i novi kazneni zakon izdan za vrijeme Napoleona - [[1810]]. nije sadržavao zakonske odredbe o vjerskim zločinima, isto tako ni istospolni seksualni odnosi više nisu bili - kriminalni čin.
=== Zakon o parničnom postupku (Code de procédure civile) ===
Pošto je cijeli stari pravni sistem bio demontiran, trebalo je promjeniti i Zakon o parničnom postupku, koji je usvojen [[1806]].
=== Trgovački zakonik (Code de commerce) ===
''Trgovački zakonik'' usvojen je - [[1807]].&lt;ref name=com&gt;{{cite web
|url=http://www.legifrance.gouv.fr/html/codes_traduits/commercetextA.htm
|title=COMMERCIAL CODE (Legislative Part)
|date=oktobar 2011
|access-date=2011-12-25
|archive-date=2011-08-31
|archive-url=https://web.archive.org/web/20110831204631/http://www.legifrance.gouv.fr/html/codes_traduits/commercetextA.htm
|dead-url=yes
}}&lt;/ref&gt; on uz brojne izmjene vrijedi još i danas u Francuskoj, njegova 11 knjiga (pomorsko pravo) ostala izvor pomorskog prava na [[jadran]]skom primorju za svo vrijeme
[[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i kasnije [[Jugoslavija|Jugoslavije]].

=== Zakon o kaznenom postupku (Code d'instruction criminelle) ===
Zakon o kaznenom postupku (''code d'instruction criminelle'') objavljen je [[1808]]. odnosio se na postupke vezane uz istražne radnje. ''Dvorski parlementarni sistem'' prije revolucije bio je kriv za puno zlostavljanja, kazneni sudovi koji su osnovani od revolucionarne vlasti, bili su kompliciran i neefikasan sistem, izložen brojnim lokalnim pritiscima. Ovoj zakonik rađao se uz puno rasprava, - rezultat je bio temelj današnjeg ''[[Inkvizitorni sistem|Inkvizitornog sistema]]'' koji se koristi u kaznenim sudovima po Francuskoj i mnogim državama svijeta, uz brojne izmjene od napoleonskih vremena (naročito sa poboljšanjima u pravima odbrane).

[[Francuska revolucija]] je u svojoj [[Deklaracija o pravima čovjeka|Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina]] naglasila da se za svakog osumnjičenog građanina pretpostavlja da je nevin sve dok ga sud ne proglasi krivim. I Napoleon je želio otkloniti mogućnost samovoljnog hapšenja ili pretjerano dugog pritvora (zatvor prije suđenja). Bonaparte je napomenuo da treba biti pažljiv na očuvanju osobne slobode osobito kad je predmet pred carskim sudovima: ''Ti sudovi će imati veliku moć, ali im treba onemogućiti zloupotrebu te pozicije protiv slabih građanina, kad za to nema osnova''. Međutim pritvor je i nadalje ostao normalna procedura kod osumnjičenih za teške zločine,
kao što je ubistvo.
== Francuski Građanski zakonik (zakonici) danas ==
Francuski Građanski zakonik - vremenom je proširen tako da danas postoji zbirka od preko 40 zakonika&lt;ref name=legi&gt;{{cite web
 | url =http://www.legifrance.gouv.fr/initRechCodeArticle.do
 | title =''Les codes en vigueur ''
 | accessdate = 22. 12. 2011
 | language=francuski
 | publisher=Legifrance
}}&lt;/ref&gt; koji se često mijenjaju, kao i sudska praksa kojom se ponovno reinterpretiraju. Osnovna verzija današnjeg Građanskog zakonika ima gotovo 3 000 stranica.

== Uticaj Napoleonovog zakonika na pravosuđe ostalih zemalja svijeta ==
''Napoleonov code civile'' je izvorno uveden u područja pod kontrolom [[Francuska|Francuske]] u [[1804]]; [[Belgija]], [[Luksemburg]] i djelomično po državicama na zapadu [[Nemačka|Njemačke]], sjeverozapadoj [[Italija|Italiji]], [[Ženeva]] i [[Monako]].&lt;ref name=brit/&gt; Kasnije je uveden u područjima koje je osvojio Napoleon: [[Italija]], [[Ilirske pokrajine]], [[Holandija]], [[Hanza|Hanzeatske]] zemlje, po ostatku Njemačke i [[Švajcarska|Švicarskoj]]. ''Code civile'' je još uvijek u upotrebi u [[Belgija|Belgiji]], [[Luksemburg]]u i [[Monako|Monaku]].&lt;ref name=brit/&gt;

''Code civile'' je izvršio velik uticaj na '''[[Kontinentalno pravo]]''' koje je u [[20. vijek]]u postalo dominantno u većini država svijeta.

Tokom [[19. vijek]]a, ''Napoleonov code civile'' samostalno je usvojilo više [[Evropa|evropskih]] i [[Latinska Amerika|latinoameričkih]] zemalja, bilo u obliku jednostavnog prijevoda ili uz znatne izmjene. ''Talijanski građanski zakonik'' iz [[1865]]., donesen nakon ujedinjenja [[Kraljevina Italija|Italije]] u velikoj mjeri je inspiriran ''Napoleonovim građanskim zakonikom'', i novi ''Talijanski građanski zakonik'' iz [[1942]]. slijedi tu tradiciju. U [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] početkom [[19. vijek]]a, ''Code civile'' uveden je na [[Haiti]]ju i [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]], i još uvijek je na snazi u tim državama. Zatim su [[Bolivija]] i [[Čile]] slijedile njihov primjer i posudile mnogo stvari iz ''Napoleonovog zakonika''. Čileanski građanski zakonik, kopirali su [[Ekvador]]a i [[Kolumbija]] a nakon njih [[Urugvaj]] i [[Argentina]].&lt;ref name=brit/&gt;

U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] (koje su inače vezane uz [[običajno pravo]]) jedina država koja je usvojila ''građanski zakonik'' inspiriran ''Napoleonovim code civile'' bila je [[Louisiana]] - [[1825]] (revidiran [[1870]] i još uvijek na snazi​​).&lt;ref name=brit/&gt;

Direktni utjecaj ''Napoleonovog zakonika'' donekle je smanjen od početka [[20. vijek]]a, uvođenjem ''Njemačkog građanskog zakonika'' ([[1900]].) i ''Švicarskog građanskog zakonika'' ([[1912]].), prvi je kopirao [[Japan]]a, a drugi [[Turska]]. U [[20. vijek]]u, ''građanski zakonici'' u [[Brazil]]a, [[Meksiko|Meksika]], [[Grčka|Grčke]] i [[Peru]]a bili su proizvodi usporednih metoda, sa idejama posuđenim iz ''zakonika'' Njemačke, Francuske, i [[Švicarska|Švicarske]].&lt;ref name=brit/&gt;

''Napoleonov code civile'' usvojen je [[1864]] u [[Rumunija|Rumunjskoj]], i uz neke izmjene još uvijek je na snazi. Njegov zakonik usvojen je i u [[Egipat|Egiptu]] kao dio sistema mješovitih sudova uvedenih u Egiptu nakon pada [[kediv]]a Ismaila, nakon toga i druge arapske zemlje implementirale su dijelove ''Napoleonovog zakonika'' u svoje mješano zakonodavstvo.

=== Uticaj Napoleonovog zakonika na pravosuđe južnoslavenskih zemalja ===
[[Dalmacija]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačka republika]] imale su ''Napoleonov code civile'' od [[1808]]. kad su formalno bile dio napoleonove [[Kraljevina Italija (napoleonska)|Kraljevine Italije]], zatim je od [[1809]] do [[1814]]. taj zakonik bio na snazi po [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] ([[Slovenija]] i južni dio [[Hrvatska|Hrvatske]]), [[Austrijsko Carstvo]] je [[1811]]. donijelo svoj [[Opći građanski zakonik]] (OGZ) koji je bio napravljen po uzoru na ''Napoleonov code civile''.
[[Jovan Hadžić]] je po nalogu knjaza [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]] sastavio [[Srpski građanski zakonik]] (SGZ) za [[Kneževina Srbija|Kneževinu Srbiju]] [[1844]]. koji se primjenjivao na području današnje [[Centralna Srbija|Uže Srbije]] (a kasnije i [[Republika Makedonija|Makedonije]]) do [[1946]]. Direktni uzor tom zakoniku bio je austrijski zakonik, ali stvarni pravi Napoleonov, slična je stvar bila i sa [[Kneževina Crna Gora|crnogorskim]] - [[Opšti imovinski zakonik|Opštim imovinskim zakonikom]] donesenim [[1888]].

I današnji pravni sistemi modernih država nastalih na tlu bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] koji se odnose na građansko pravo, duguju još uvijek svoj dobar dio svog postojanja Napoleonovom ''Code civile''.

== Napomene ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/403196/Napoleonic-Code ''Napoleonic Code'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}
* [http://www.napoleon-series.org/research/government/c_code.html ''Civil Code'' engleski prijevod orginalnog teksta] {{en icon}}
* [http://www.cambaceres.org/vie-poli/code-civ/cod-civi.htm Početci rada na građanskom zakoniku] {{en icon}}
* [http://www.legifrance.gouv.fr/affichCode.do?cidTexte=LEGITEXT000006070721&amp;dateTexte=20080121 Današnji Code civil na portalu Légifrance] {{fr icon}}

{{Izabran}}

{{DEFAULTSORT:Civil Code}}
[[Kategorija:Pravo]]
[[Kategorija:Prvo Francusko Carstvo]]
[[Kategorija:1804.]]</text>
      <sha1>257qm3hwh991jhz1ervl582xhwzkkih</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija zakon Sjedinjenih Američkih Država</title>
    <ns>10</ns>
    <id>144870</id>
    <revision>
      <id>42579841</id>
      <parentid>42568364</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T20:24:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Zakon SAD]] na [[Šablon:Infokutija zakon Sjedinjenih Američkih Država]]: +</comment>
      <origin>42568364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4269" sha1="l2ddix8oszyc3moufh35uulfkp4buyr" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width: 28em; font-size:85%; text-align:left&quot;
|+ style=&quot;font-size: 160%&quot; | '''{{{naziv|{{PAGENAME}}}}}'''
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; background-color: none; padding: 0.5em;&quot; | [[Datoteka:Great Seal of the United States (obverse).svg|140px|alt=Great Seal of the United States.]]
|-
{{#if:{{{zvanični naziv|}}}|
! Zvanični naziv
{{!}} style=&quot;font-size:90%;&quot; {{!}} {{{zvanični naziv}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{akronim|}}}|
! Akronim
{{!}} {{{Akronim}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{nadimak|}}}|
! Kolokvijalno ime
{{!}} {{{nadimak}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{donosilac|}}}|
! Donosilac
{{!}} [[{{{donosilac}}} Kongres SAD]]
{{!-}}
}}
{{#if:{{{stupio na snagu|}}}|
! Datum stupanja na snagu
{{!}} {{{stupio na snagu}}}
{{!-}}
}}
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#BBDDFF;font-size:100%&quot;|Tekst
|-
{{#if:{{{cite public law|}}}|
! Public Law
{{!}} {{ #if: {{{public law url|}}}|[{{{public law url}}} {{{cite public law}}}]|{{{cite public law}}}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{cite statutes at large|}}}|
! [[United States Statutes at Large|Stat.]]
{{!}} {{{cite statutes at large}}}
{{!-}}
}}
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#BBDDFF;font-size:100%&quot;|Kodifikacija
|-
{{#if:{{{izmenjeni zakoni|}}}|
! Izmenjeni zakon(i)
{{!}} {{{izmenjeni zakoni}}} 
{{!-}}
}}
{{#if:{{{ukinuti zakoni|}}}|
! Ukinuti zakon(i)
{{!}} {{{ukinuti zakoni}}} 
{{!-}}
}}
{{#if:{{{title amended|}}}|
! Title(s) amended
{{!}} {{{title amended}}} 
{{!-}}
}}
{{#if:{{{sections created|}}}|
! [[United States Code|U.S.C.]] sections created
{{!}} {{{sections created}}} 
{{!-}}
}}
{{#if:{{{sections amended|}}}|
! U.S.C. sections substantially amended
{{!}} {{{sections amended}}} 
{{!-}}
}}
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#BBDDFF;font-size:100%&quot;|{{#if: {{{zakonodavna istorija veza|}}}|&lt;span class=&quot;plainlinksneverexpand&quot;&gt;[{{{zakonodavna istorija veza}}} Zakonodavna istorija]&lt;/span&gt;|Zakonodavna istorija}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; |
{{ #if: {{{predložen u|}}} |* '''Predložen u {{{predložen u}}} kao''' {{{nazivpredloga}}} '''dana''' {{{datumpredloga}}}. '''Predlagač''' je bio {{{predlagač}}} }} {{ #if: {{{odbori|}}} |* '''Odbori koji su razmatrali predlog:''' {{{odbori}}} }} {{ #if: {{{usvojen organ1|}}} |* '''{{{usvojen organ1}}} je usvojio zakon dana''' {{{datum usvajanja1}}} ({{{odnos glasova1}}}) }} {{ #if: {{{usvojen organ2|}}} |* '''{{{usvojen organ2}}} je usvojio zakon {{ #if: {{{promenjeno ime2|}}} | kao '''{{{promenjeno ime2}}}''' }} dana''' {{{datum usvajanja2}}} ({{{odnos glasova2}}}) {{ #if: {{{agreedbody3|}}} | '''with amendment''' }} }} {{ #if: {{{passedbody3|}}} |* '''Reported by the joint conference committee on''' {{{conferencedate}}}; '''agreed to by the {{{passedbody3}}} on''' {{{passeddate3}}} ({{{passedvote3}}}) '''and by the {{{passedbody4}}} on''' {{{passeddate4}}} ({{{passedvote4}}}) }}{{ #if: {{{agreedbody3|}}} |* '''{{{agreedbody3}}} agreed to {{{passedbody2}}} amendment on''' {{{agreeddate3}}} ({{{agreedvote3}}}) {{ #if: {{{agreedbody4|}}} | '''with further amendment''' }} }} {{ #if: {{{agreedbody4|}}} |* '''{{{agreedbody4}}} agreed to {{{agreedbody3}}} amendment on''' {{{agreeddate4}}} ({{{agreedvote4}}}) }} {{ #if: {{{potpisao predsednik|}}} |* '''Zakon je potpisao''' {{{potpisao predsednik}}} '''dana''' {{{datum potpisivanja}}} }} {{ #if: {{{unsignedpresident|}}} |* '''Left unsigned by President''' {{{unsignedpresident}}} '''and became law on''' {{{unsigneddate}}} }} {{ #if: {{{vetoedpresident|}}} |* '''Vetoed by President''' {{{vetoedpresident}}} '''on''' {{{vetoeddate}}} }} {{ #if: {{{overriddenbody1|}}} |* '''Overridden by the {{{overriddenbody1}}} on''' {{{overriddendate1}}} ({{{overriddenvote1}}}) }} {{ #if: {{{overriddenbody2|}}} |* '''Overridden by the {{{overriddenbody2}}} and became law on''' {{{overriddendate2}}} ({{{overriddenvote2}}}) }} 
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#BBDDFF;font-size:100%&quot;|Veći amandmani
|-
| colspan=&quot;2&quot;|{{{amandmani|&lt;center&gt;Nema&lt;/center&gt;}}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#BBDDFF;font-size:100%&quot;|Predmeti pred Vrhovnim sudom
|-
| colspan=&quot;2&quot;|{{{Predmeti pred Vrhovnim sudom|&lt;center&gt;Nema&lt;/center&gt;}}}
|}&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>l2ddix8oszyc3moufh35uulfkp4buyr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Češka (povijesna pokrajina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145477</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579926</id>
      <parentid>951509</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:10:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Češka (Bohemija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>145479</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579927</id>
      <parentid>951482</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:10:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pavel Jozef Šafárik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>153651</id>
    <revision>
      <id>42579773</id>
      <parentid>42416966</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:39:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27569" sha1="msyr3ijzk4a5xkj7gp03e7frjtixyv0" xml:space="preserve">{{Infokutija znanstvenik
 | ime = Pavel Jozef Šafárik
 | slika = Pavel Jozef Safarik.jpg
 | datum_rođenja = [[13. maj]] [[1795]].
 | mjesto_rođenja = Kobeliarovo, [[Austrijsko carstvo]], danas [[Slovačka]]
 | datum_smrti= {{dda|1861|6|26|1795|5|26|df=y}}
 | mjesto_smrti = [[Prag]], [[Austrijsko carstvo]], danas [[Češka]]
 | polje = [[istorija]], [[lingvistika]], [[slavistika]]
}}
'''Pavel Jozef Šafárik''' ({{jez-svk|Pavel Jozef Šafárik}},&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slovackizavod.org.rs/licnosti/2687|title=Pavel Jozef Šafárik|publisher=Ústav pre kultúru vojvodinských Slovákov|website=www.slovackizavod.org.rs|language=slovački|date=|accessdate=25. 3. 2019|deadurl=no |archiveurl= https://web.archive.org/web/20180719215910/http://www.slovackizavod.org.rs/licnosti/2687|archivedate=19. 7. 2018|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; ili prema drugoj slovačkoj varijanti {{jez-svk|Pavol Jozef Šafárik}}&lt;ref name=&quot;Vlček&quot;&gt;{{cite web|url=https://zlatyfond.sme.sk/dielo/1023/Vlcek_Pavol-Jozef-Safarik/1|title=P. J. Šafárik|last=Vlček|first=Jaroslav|publisher=Zlatý fond denníka SME|website=zlatyfond.sme.sk|language=slovački|date=|accessdate=19. 2. 2019|deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170607003755/https://zlatyfond.sme.sk/dielo/1023/Vlcek_Pavol-Jozef-Safarik/1|archivedate=7. 6. 2017|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;, na srpskohrvatskom jezičkom području poznat kao '''Pavle Josif Šafarik''' i '''Pavle Josip Šafarik'''&lt;ref name=&quot;EN&quot;&gt;[[Narodna enciklopedija]], St. Stanojević, Zagreb, 1925—1929.&lt;/ref&gt;; Kobeliarovo, [[13. 5.]] [[1795]]—[[Prag]], [[26. 6.]] [[1861]]) je bio slovački i češki [[pisac]], [[historija|historičar]], etnograf, filolog i lingvista [[Slovačka|slovačkog]] porekla. Osnivač je [[Slavistika|slavistike]] kao naučne discipline (pored [[Josef Dobrovský|J. Dobrovskog]] i [[Jernej Kopitar|J. Kopitara]]) i jedan od prvih slavista.

Najpoznatiji je po svom delu ''Historija slavenskih jezika i književnosti svih dijalekata'' ({{jez-nem|„Geschichte der slawischen Sprache und Literatur nach allen Mundarten“}}), koje otkriva veliki doprinos slavenske kulture opštoj evropskoj kulturi.&lt;ref name=&quot;MEP&quot;&gt;Mala enciklopedija Prosveta, 4. izdanje, Prosveta, Beograd, 1986, {{ISBN|86-07-00495-6}}, {{ISBN|86-07-00498-0}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
P. J. Šafárik je u najboljim svojim godinama živeo i radio u [[Novi Sad|Novom Sadu]], u koji dolazi [[1819]]. godine, nakon sticanja doktorata. Tada je izabran za direktora i prvog profesora novosadske gimnazije, osnovane nekoliko godina pre toga (1810. godine).&lt;ref name=&quot;ŠK &quot;&gt;SPOMENICA 1789-1989, 200 godina škole u Kulpinu, Miroslav Krivak 1989. Kulpin''&lt;/ref&gt; Tokom novosadskog perioda je za šire istraživačke poduhvate na proučavanju jezika i književnosti južnih Slavena stekao mnoge pristalice, pa i [[Miloš Obrenović|kneza Miloša]] u Srbiji, [[Petar II Petrović Njegoš|Njegoša]] u Crnoj Gori i [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]] u Hrvatskoj. U isto vreme, bio je predsednik prvog čitalačko-pretplatničkog i učenog društva [[Slovaci u Vojvodini|Slovaka u Vojvodini]] ''„Societas slavica“''.&lt;ref name=&quot;MEP&quot;/&gt;

U Novom Sadu se [[1822]]. godine oženio Júlijom Ambrózy de Séden ({{jez-svk|Júlia Ambrózyová}}, 1803—1876), koja je bila poreklom iz nižeg slovačkog plemstva.&lt;ref&gt;&quot;Glas naroda&quot;, Novi Sad 1874. godine&lt;/ref&gt; Imali su jedanaestoro dece, od kojih je samo četvoro doživelo odraslo doba. Njihov najstariji sin Vojtěch Šafárik napisao je biografiju svog oca: ''„Co vyprávěl P. J. Šafařík“'' (''Šta je govorio P. J. Šafarik'') a unuk po ćerci Boženi, historičar, poznati istraživač historije Slavena [[Konstantin Jireček]], bavio se historijom južnoslavenskih naroda. Jireček je i autor studije o svom dedi P. J. Šafáriku: ''„Šafařík mezi Jihoslovany“'' (''Šafarik među Jugoslovenima'').
 
Bio je jedan od vodećih ljudi [[Slovački narodni preporod|Slovačkog narodnog preporoda]] (drugo razdoblje preporoda), koji su se u prvom redu borili protiv [[Mađarizacija|mađarizacije]] i većinom imali [[Panslavizam|panslavistička]] ubeđenja. Panslavisti su u to vreme smatrali da su pojedini slavenski narodi samo plemena jedinstvenog slavenskog naroda a njihovi jezici samo dijalekti jedinstvenog slavenskog jezika. Kasnije će ova ubeđenja biti ublažena i prerasti u ideju slavenske uzajamnosti, čiji će Šafárik biti jedan od ideologa. Ideja slavenske uzajamnosti priznavaće posebnost svakog slavenskog naroda i jezika, a u prvi plan će isticati potrebu da svi Slaveni, kao pripadnici bliskih naroda sarađuju i uzajamno se pomažu, pre svega u oblasti kulture.&lt;ref name=&quot;MEP&quot; /&gt; U skladu sa ovakvim svojim ubeđenjima, Šafárik je pokušao da osnuje i novu granu arheologije - slavensku arheologiju.

Godine [[1826]]. postaje dopisni član Učenog društva iz [[Krakov]]a ({{jez-polj|Towarzystwo Naukowe Krakowskie}}), a godinu dana kasnije i član [[Varšava|Varšavskog]] društva prijatelja nauke ({{jez-polj|Towarzystwo Warszawskie Przyjaciół Nauk}}).

Svoje radove je pisao na češkom i nemačkom. U njegovo vreme još nije izvršena konačna standardizacija slovačkog književnog jezika a među slovačkim intelektualcima nije ni postojao jedinstven stav o potrebi standardizovanja slovačkog. Situacija je u tom pogledu bila dosta polarizovana. Na jednoj strani su bili čehoslovakisti na čelu sa [[Ján Kollár|Jánom Kollárom]], koji su smatrali da su Slovaci deo jedinstvenog čehoslovačkog naroda, i da kao takvi treba da za svoj književni jezik prihvate ranije standardizovan češki.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.postoj.sk/37083/preco-cechoslovakizmus-i-slovensky-autonomizmus-mali-svoju-logiku|title=Prečo čechoslovakizmus i slovenský autonomizmus mali svoju logiku|last=Krivošík|first= Lukáš|publisher=Konzervatívny denník Postoj, Bratislava|website=www.postoj.sk|language=slovački|date=|accessdate=19. 2. 2019|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190212011039/https://www.postoj.sk/37083/preco-cechoslovakizmus-i-slovensky-autonomizmus-mali-svoju-logiku |archivedate=12. 2. 2012|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Na drugoj strani su bile pristalice standardizacije zasebnog slovačkog književnog jezika na čelu sa [[Ľudovít Štúr|Ľudovítom Štúrom]] a pre njega [[Anton Bernolák,|Antonom Bernolákom]]. Šafárik je pokušavao da zauzme pomirljiv stav između ove dve suprotstavljene struje, i bio je pristalica upotrebe slovakiziranog češkog jezika, kao književnog jezika Slovaka. U zbirci tekstova ''Glasovi o potrebi jedinstva književnog jezika za [[Česi|Čehe]], [[Moravljani|Moravljane]] i [[Slovaci|Slovake]]'' (češ. {{jez|cs|Hlasowé o potřebě jednoty spisowného jazyka pro Čechy, Morawany a Slowáky}}), koju je priredio Ján Kollár 1846. godine, Šafárik upućuje kritiku, donekle ublaženu, Ľudovítu Štúru zbog njegovog rada (započetog 1843. godine) na standardizaciji slovačkog književnog jezika. Iako nije video potrebu za zasebnim književnim jezikom Slovaka, Šafárik je smatrao da su Slovaci i Česi dva zasebna [[Etnička grupa|etniciteta]], što eksplicitno navodi u svom delu ''Historija slavenskih jezika i književnosti svih dijalekata''.&lt;ref name=&quot;ŠK&quot;/&gt;

=== Detinjstvo i mladost ([[1795]]—[[1815]]) ===
P. J. Šafárik je poreklom iz istočne Slovačke, iz siromašnog mesta Kobeliarovo. Njegov otac Pavel je u mladosti bio učitelj, a kasnije je, najverovatnije iz finansijskih razloga postao evangelički pastor u Kobeliarovu.&lt;ref&gt;&quot;Peštansko-budimski skoroteča&quot;, Budim 1843. godine&lt;/ref&gt; Šafárikova majka Katarína, rođena Káres ({{jez-svk|Katarína Káresová}}), bila je poreklom iz siromašne porodice, koja je pripadala nižem plemstvu. Mladi Šafárik je osnovno obrazovanje stekao u kući, od oca, a kasnije u periodu od [[1806]]. do [[1810]]. godine, pohađao je gimnaziju najpre u mestu [[Rožňava]] a zatim, od [[1808]]. u obližnjoj [[Dobšina|Dobšini]]. U Dobšini je završio tri razreda za dve godine sa odličnim uspehom i dobro savladao latinski, nemački i mađarski jezik.

Završivši gimnaziju u Dobšini, iscrpeo je mogućnosti školovanja u zavičaju, pa godine [[1810]]. odlazi u [[Kežmarok]]. Tamo provodi sledeće četiri godine studirajući na Evangeličkom liceju, gde sluša filozofiju, teologiju i mađarsko pravo.

Znanje koje je sticao na predavanjima, nadograđivao je samostalnim istraživanjem, u čemu mu je pomagala bogata biblioteka liceja, ali i knjige i časopisi koje je sam kupovao. Tokom studija se družio sa poljskim, srpskim i [[Rusini (Ukrajina)|rusinskim]] studentima, što je uticalo na njegovu slavensku orijentaciju, kao i na njegovo književno, a naročito pesničko stvaralaštvo.&lt;ref name=&quot;Vlček&quot;/&gt; Razvio je ljubav prema slovačkom i češkom a zatim i prema svim drugim slavenskim jezicima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://referaty-seminarky.sk/pavol-jozef-safarik-zivotopis-1/|title=Pavol Jozef Šafárik, životopis|website=referaty-seminarky.sk|language=slovački|date=|accessdate=19. 2. 2019.|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150503055719/http://referaty-seminarky.sk/pavol-jozef-safarik-zivotopis-1/|archivedate=3. 5. 2015.|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Vremenom dolazi do stava, da su svi slavenski jezici ustvari dijalekti jednog jedinstvenog slavenskog jezika.&lt;ref name=&quot;ŠK &quot; /&gt;

Po preporuci direktora ili nekog od profesora Šafárik je kao izvanredan student dobio [[1812]]. godine mesto privatnog učitelja u porodici Davida Goldbergera.

Dana [[14. 12.]] iste godine umire njegova majka, a njegov otac se nešto kasnije ženi drugi put.

Studije u Kežmarku Šafárik je apsolvirao [[1814]]. godine, završivši sva tri kursa: filozofski, političko-pravni i teološki.

=== Univerzitetske studije ([[1815]]—[[1817]]) ===
[[1815]]. godine, posle jednogodišnjeg pedagoškog rada nastavio je, po želji svoga oca, školovanje na [[Univerzitet Fridrih Šiler|Univerzitetu u Jeni]], gde je studirao teologiju.

U ovom nemačkom gradu je, živeći veoma skromno, proveo dve godine. Ovde se pored studija, bavio i pesničkim stvaralaštvom, a rezultat toga je sedamnaest pesama napisanih u periodu [[1815]]—[[1816]]. godine, koje su izašle u [[Beč]]u.

Tri semestra studija u [[Jena|Jeni]] bila su vrlo značajna u formiranju Šafárika kao naučnika. U Jeni je savladao kritičke metode naučnog istraživanja i stekao temeljnu metodološku pripremu za naučni rad. Posle tri semestra otišao je iz Jene nerado, ali ipak sa svedočanstvom koje je izdao prorektor Danzo. Razlozi za njegov preuranjeni odlazak objašnjavaju se na dva načina, ili administrativnom zabranom austrijskih vlasti mladićima iz Ugarske da studiraju u Nemačkoj ili problemima finansijske prirode. Vraća se u Slovačku preko [[Leipzig]]a i [[Prag]]a (u kome se zadržao mesec dana).

=== Bratislavski period ([[1817]]—[[1819]]) ===
Tokom leta [[1817]]. godine Šafárik dobija ponudu Gašpara Kubínyja iz [[Požun]]a (današnja [[Bratislava]]), da bude privatni učitelj njegovog sina Ladislava. Ponudu je prihvatio, jer je porodica Kubíny bila uticajna u krugovima vezanim za naučni i kulturni život Ugarske, a i zbog činjenice da mu je ovakvo postavljenje omogućavalo naučni rad. Kubínyjevi su jako dobro nagrađivali njegove usluge, smatrali su ga za porodičnog prijatelja, među Šafárikom i njima vladali su skoro familijarni odnosi.

Pedagoški rad u Požunu se za Šafárika završio sredinom leta [[1819]]. godine. Sledi odlazak iz tih krajeva, što će [[Slovaci]] i [[Česi]] smatrati svojim gubitkom. Odlazi u Novi Sad a poslednje dane pre toga provodi u rodnom kraju, u koji se kasnije neće vraćati.

=== Novosadski period ([[1819]]—[[1833]]) ===
Šafárik je svojim dolaskom za direktora gimnazije, u Novi Sad doneo evropski duh i slavensko bratstvo. Povezao se sa tadašnjom srpskom inteligencijom, pokrenuo mnoga kulturna pitanja i uspostavio sveslavenske veze. Bio je poznanik arhimandrita šišatovačkog [[Lukijan Mušicki|Lukijana Mušickog]], Jovana Hadžića, [[Platon Atanacković|Platona Atanackovića]], [[Georgije Magarašević|Georgija Magaraševića]] i drugih. Funkciju direktora gimnazije preuzeo je posle svečanog govora, koji je održao na latinskom jeziku. U govoru je izneo historiju gimnazije, govorio je o profesorima i njihovim dužnostima a zatim o svojim pedagoškim pogledima na koncepciju škole. Upoznao je prisutne sa predlogom reformi, koje je planirao da sprovede.

U novosadskoj gimnaziji Šafárik je na funkciji direktora proveo punih pet godina.&lt;ref name=&quot;ŠK &quot; /&gt; Kao direktor imao je jako ambiciozne planove. Njegova koncepcija se sastojala u stvaranju gimnazije prema klasičnim [[Grčka|grčkim]] uzorima. Odmah po dolasku na dužnost napravio je manje izmene u programu, i uveo i proširio predmete u vezi sa crtanjem i slikanjem. Inicirao je i prikupljanje knjiga za buduću biblioteku gimnazije. Prilikom inauguracije rekao je da će sam da predaje matematiku (algebru i geometriju), fiziku, logiku, retoriku, poeziju, stilistiku. Predavao je i jezike: latinski i nemački a kasnije, po stupanju na snagu [[Mađarizacija|mađarizatorskih zakona]], i mađarski jezik kao nastavni predmet.

Tokom prve dve godine boravka u Novom Sadu stanovao je kod bogatog građanina Servickog. Godine [[1821]]. Šafárik je zamoljen od strane Toše Stratimirovića (1778—1832), sinovca mitropolita karlovačkog [[Stefan Stratimirović|Stefana Stratimirovića]], veleposednika iz porodice Stratimirović iz [[Kulpin]]a, pokrovitelja slovačke kulture, da preuzme brigu o obrazovanju njegovog sina Miloša. U porodici Stratimirović bila je tradicija da se za obrazovanje i vaspitanje sinova, angažuju privatni učitelji iz redova obrazovanih ljudi, uglavnom [[Slovačka evangelička crkva augsburške veroispovesti u Srbiji|Slovaka evangelika]]. U znak zahvalnosti, dobio je na raspolaganje deo kuće u [[Novi Sad|Novom Sadu]], gde je stanovao a za hranu se brinula posluga, koju su plaćali njegovi stanodavci. Šafárik je Milošu držao časove u gradu, ali je posećivao i imanje Stratimirovića u [[Kulpin]]u, gde je radio na svojim naučnim delima.&lt;ref name=&quot;VS&quot;&gt;Významní Slováci v dejinách Kulpína, S. Boldocký, T. Radovanov, V. Valentík, Kulpin 2009.''&lt;/ref&gt;

Dana [[17. 6.]] [[1822]]. godine se oženio 19-godišnjom Júlijom Ambrózy. Rođena je u Velikoj Kikindi [[19. 11.]] [[1803]]. godine a njeni roditelji su bili poreklom iz [[Slovačka|Slovačke]]. Kako navode njegovi biografi, Šafárikova supruga je bila jako inteligentna i temperamentna osoba, a govorila je i četiri slavenska jezika: [[Slovački jezik|slovački]], [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]], [[Češki jezik|češki]] i [[Ruski jezik|ruski]], te je svome suprugu mnogo pomagala u radu.

Šafárikova karijera je ozbiljno ugrožena [[1824]]. godine, kada su austrijske vlasti zabranile [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]] zapošljavanje evangeličkih intelektualaca iz Ugarske u gimnazijama i u svojim službama. Šafárik je predstavljao izuzetak, s tim da više nije mogao biti direktor. Ipak, tada počinju da mu se događaju razne poteškoće a finansijski problemi se gomilaju.

Tokom novosadskog perioda je bračni par Šafárik dobio petoro dece. Pošto više nije bio direktor, Šafárikova primanja su se smanjila i to upravo u vreme kada mu je novac bio preko potreban, jer su mu se intenzivno rađala deca. Pokušavao je da nađe profesorsko mesto u Slovačkoj, ali iz različitih razloga nije prihvatio neke prilično dobre ponude. U to vreme radi na sakupljanju materijala i izdavanju slovačkih narodnih pesama. U ovom periodu nastaje i njegovo najpoznatije delo ''Historija slavenskih jezika i književnosti svih dijalekata''.

U Novom Sadu Šafárik je sakupio mnogo raznovrsnog materijala, koji je kasnije, tokom boravka u [[Prag]]u, koristio za svoj rad. Podatke je prikupljao koristeći privatne biblioteke bogatijih građana Novog Sada, [[Fruškogorski manastiri|fruškogorskih manastira]] i [[Karlovačka mitropolija|Mitropolijsku]] biblioteku u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Dosta materijala dobio je od Lukijana Mušickog i drugih ličnosti iz kulturnog i javnog života, sa kojima se susretao ili vodio prepisku.&lt;ref name=&quot;PS&quot;&gt;{{cite web|url=http://ivoandric.no/biblioteka/Istorija/Pavel%20Jozef%20Safarik%20-%20Poreklo%20Slovena.pdf|title=O poreklu Slovena po Lorencu Surovjeckom|last=Šafarik|first=Pavel Jozef|publisher=Arhiv Vojvodine, Novi Sad; Slovenski institut, Novi Sad|date=|accessdate=19. 2. 2019 |deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181008214408/http://ivoandric.no/biblioteka/Istorija/Pavel%20Jozef%20Safarik%20-%20Poreklo%20Slovena.pdf|archivedate=8. 10. 2018|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Dana [[22. 12.]] [[1832]]. godine daje ostavku na mesto profesora, a [[6. 4.]] [[1833]]. godine napušta [[Novi Sad]]. Posle neuspelog pokušaja da dobije mesto profesora i bibliotekara u Rusiji, odlazi na poziv prijatelja preko [[Budimpešta|Budimpešte]] i [[Požun]]a u [[Prag]].

=== Praški period ([[1833]]—[[1861]]) ===
[[Datoteka:Šafařík, Klementinum.jpg|thumb|desno|Spomen ploča u [[Prag]]u]]

Šafárik sa porodicom stiže u [[Prag]] [[4. 5.]] [[1833]]. godine. On tada pokušava da pre svega obezbedi svoju porodicu, ali i da stekne mogućnosti za svoj naučni rad. Ovde će, između ostalog biti upravnik (od 1841. godine) a kasnije (od 1848.) direktor Univerzitetske biblioteke a uređivaće i časopise ''„Muzejník“'' (časopis češkog Narodnog muzeja) i ''„Světozor“''. Od svojih čeških prijatelja dobijaće iznos od 380 zlatnika godišnje, kako bi svoje radove pisao isključivo na češkom. Sve vreme boravka u Pragu, a naročito tokom 40-tih godina, egzistencija Šafárikovih zavisiće od tog novca. Porodica će se proširiti, dobiće još dece. Sa druge strane naučni rad biće glavni smisao Šafárikovog života tokom boravka u Pragu.

Revolucionarne [[1848]]. godine uglavnom je prikupljao materijale za knjige iz oblasti historije starih Slavena. Te godine postao je direktor Univerzitetske biblioteke u Pragu i profesor slavenske filologije na praškom Univerzitetu, ali je 1849. podneo ostavku na ovo drugo i ostao je samo šef Univerzitetske biblioteke. Razlog za ostavku bilo je njegovo učešće tokom [[Revolucija 1848–1849.|revolucije 1848—1849.]] na [[Prvi sveslavenski kongres|Prvom sveslavenskom kongresu]] u Pragu u junu 1848. godine. Jedan je od glavnih organizatora ovog kongresa, a prisutni poslanici su ga cenili kao &quot;slavenskog apostola&quot;. Ovime je postao sumnjiv za austrijske vlasti. Tokom apsolutističkog perioda nakon poraza revolucije, živeo je povučeno i proučavao posebno staru češku književnost i staroslavenske tekstove i kulturu.

U svojoj 61. godini Šafárik se razboleo, počeo je da pati od raznih fobija. Patio je i od depresije, iako više nije imao materijalnih poteškoća i nije morao da brine o porodici. Depresija je bila uzrok njegovog skoka u reku [[Vltava|Vltavu]] [[23. 5.]] [[1860]]. godine. Bio je spašen, a ceo slučaj je izazvao mnogo uzbuđenja u javnosti.
	
Početkom oktobra [[1860]]. godine daje otkaz na mesto direktora univerzitetske biblioteke. Car [[Franc Jozef|Franc Jozef I]] prihvata njegov otkaz svojeručno mu napisavši pismo sa odgovorom, pri čemu mu daje penziju u iznosu pune plate. U to vreme Šafárik se kreće samo uz pomoć štapa i zdravlje ga naglo napušta.

Umro je [[26. 6.]] [[1861]]. godine. Sahranjen je u Pragu, na evangeličkom groblju ''Karlín''. Godine [[1900]]. njegovi posmrtni ostaci su preneti na najveće praško groblje - Olšansko groblje (češ. {{jez|cs|Olšanské hřbitovy}}). Na njegov grob postavljen je prvobitni kameni sarkofag sa epitafom na [[Staroslavenski jezik|staroslavenskom]] jeziku: ''„V krasnih mira sego v’spital sa esti et junosti svojeje“''.

== Bibliografija ==
=== Poezija ===
* ''Loučení s Můzou'' – &quot;Rastanak sa muzom&quot;
* ''Zdání Slavomilovo'' – &quot;Pričinjenje Slavomilovo&quot;
* ''Ode festiva…'', ([[Levoča]], 1814), oda baronu Ondreju Marijašiju, patronu Evangeličkog liceja u Kežmarku 
* ''Tatranská múza s lýrou slovanskou'', (Levoča, 1814) – &quot;Tatranska muza sa lirom slavenskom&quot;, zbirka pesama inspirisana klasičnom evropskom književnošću toga vremena ([[Friedrich Schiller]]) i slovačkim narodnim predanjima ([[Juraj Janošik]])

=== Naučna dela ===
* ''Promluvení k Slovanům'', ([[Beč]], 1817) – &quot;Govoreći Slavenima&quot;, delo inspirisano [[Johann Gottfried von Herder|Johannom Gottfriedom von Herderom]], poziv Moravljanima, Slovacima i Česima da sabiraju svoje narodne umotvorine 
* ''Počátkové českého básnictví, obzvláště prozodie'', ([[Požun]], 1818) – &quot;Počeci češkog pesništva, naročito [[Prozodija|prozodije]]&quot;, zajedno sa Františekom Palackým, gde se bavi pretežno tehničkim detaljima pesničkog stvaralaštva
* ''Novi Graeci non uniti ritus gymnasii neoplate auspicia feliciter capta. Adnexa est oratio Pauli Josephi Schaffarik'', (Novi Sad, 1819)
* ''Písně světské lidu slovenského v Uhřích. Sebrané a vydané od P. J. Šafárika, Jána Blahoslava a jiných. 1–2'', ([[Pešta]], 1823–1827) – &quot;Svetovne pesme naroda slovačkog u Ugarskoj. Sabrali i izdali P. J. Šafárik, Ján Blahoslav i drugi. 1 - 2&quot;
* ''Geschichte der slawischen Sprache und Literatur nach allen Mundarten'', (Pešta, 1826) – &quot;Historija slavenskih jezika i književnosti svih dijalekata&quot;, knjiga enciklopedijskog karaktera, prvi pokušaj sistematskog i celovitog prikaza slavenskih jezika. Ovde izlaže historiju jezika i književnosti svih Slavena, koje shvata kao jedan narod a pojedine jezike kao dijalekte.&lt;ref name=&quot;ŠK&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ulib.sk/files/bibliografie/slovacikarne-tlace/l.pdf|title=Univerzitná knižnica v Bratislave, bibliografia|date=|accessdate=19. 2. 2019.|deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190217142357/https://www.ulib.sk/files/bibliografie/slovacikarne-tlace/l.pdf|archivedate=17. 2. 2019.|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
* ''Über die Abkunft der Slawen nach Lorenz Surowiecki'', ([[Budim]], 1828) – &quot;O poreklu Slavena prema Lorencu Surovjeckom&quot;, delo zamišljeno kao reakcija na tekst Surovjeckog, koje je preraslo u knjigu o prapostojbini Slavena.&lt;ref name=&quot;PS&quot; /&gt;
* ''Přehled nejnovější literatury illlyrských slovanů po l. 1833'' – &quot;Pregled najnovije književnosti ilirskih Slavena do god. 1833.&quot;
* ''Serbische Lesekörner oder historisch-kritische Beleuchtung der serbischen Mundart'' (Pešta, 1833) – &quot;Srpska čitanka ili historijsko i kritičko objašnjenje srpskog narodnog jezika&quot;, gde objašnjava karakter, poreklo i historijski razvoj srpskog jezika 
* ''Národnie zpiewanky – Pisne swetské Slowáků v Uhrách'', (Budim, 1834–1835) – &quot;Narodna pevanja – Svetovne pesme Slovaka u Ugarskoj&quot;, zajedno sa Jánom Kollárom
* ''Slovanské starožitnosti'', (Prag, 1837) – &quot;Slavenske starine&quot;, njegovo životno delo, prva veća knjiga o slavenskoj historiji i književnosti, gde je objasnio da su Slaveni starosedelački narod u Evropi, poput ostalih evropskih naroda. Ovde opisuje poreklo i historijske okolnosti naseljavanja Slavena na osnovu obimnog izvornog materijala. Delo je imalo veliki odjek i uticaj na recepciju Slavena u svetu. Hteo je da napiše i drugi deo o kulturi Slavena, ali nije uspeo. 
* ''Monumenta Illyrica'', (Prag, 1839), delo o staroj knjižnjevnosti Južnih Slavena 
* ''Die ältesten Denkmäler der böhmischen Sprache... '', (Prag, 1840) – &quot;Najstariji spomenici češkog jezika...&quot;, zajedno sa Františekom Palackým
* ''Slovanský národopis'', (Prag, 1842) – &quot;Slavenska etnografija&quot;, njegovo po značaju drugo delo, pokušaj celovitog prikaza slavenske etnografije. Sadrži osnovne podatke o pojedinim slavenskim narodima, naseljima, jezicima i etničkim granicama prikazanim na geografskoj karti. I ovde ponavlja tezu da su Slaveni jedinstven narod podeljen u podgrupe, koje naziva ''narodnim celinama''.&lt;ref name=&quot;PS&quot; /&gt;
* ''Počátkové staročeské mluvnice'', (1845) – &quot;Osnove staročeške gramatike&quot;
* ''Juridisch – politische Terminologie der slawischen Sprachen Oesterreich'', (Beč, 1850) – &quot;Pravno – politička terminologija slavenskih jezika Austrije&quot;, rečnik napisan zajedno sa [[Karel Jaromír Erben|Karlom J. Erbenom]]
* ''Výklad některých grammatických forem v jazyku slovanském'', (1847) – &quot;Neke gramatičke forme u jeziku slavenskom&quot;
* ''Památky dřevního pisemnictví Jihoslovanův'', (Prag, 1851) – &quot;Spomenici drevne pismenosti Južnih Slavena&quot;, sadrži značajne staroslavenske tekstove
* ''Památky hlaholského pisemnictví'', (Prag, 1853) – &quot;Spomenici pismenosti na [[Glagoljica|glagoljici]]&quot;
* ''Glagolitische Fragmente'', (Prag, 1857) – &quot;Glagoljički fragmenti&quot;, zajedno sa Konstantinom von Höflerom
* ''Über den Ursprung und die Heimat des Glagolitismus'', (Prag, 1858) – &quot;O poreklu i postojbini glagoljice&quot;
* ''Geschichte der südslawischen Litteratur 1–3'', (Prag, 1864–1865) – &quot;Historija književnosti južnih Slavena 1–3&quot;, posthumno izdanje, priredio K. Jireček

Sačuvan je deo njegove korespondencije, koji nije uništio spaljivanjem.

== Po Šafáriku su imenovani ==
* Univerzitet Pavla Jozefa Šafárika u [[Košice|Košicama]].
* Šafárikova – ulica u mnogim slovačkim gradovima.
* Grad ''Šafárikovo'' u godinama [[1948]]—[[1990]], danas [[Tornalja]].
* Osnovna škola P. J. Šafárika u Tornalji [http://www.zstornala.edupage.org].
* Gimnazija P. J. Šafárik u [[Rožňava|Rožňavi]].
* Šafarikov trg ({{jez-svk|Šafárikovo námestie}}), u [[Bratislava|Bratislavi]].
* U [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Beograd]]u su po njemu imenovane ulice, kao i u mnogim slovačkim naseljima u [[Srbija|Srbiji]].
* [http://www.safarik.org.rs/ Slovački kulturni centar Pavel Jozef Šafárik] u [[Novi Sad|Novom Sadu]].

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Članak je delom prema istoimenim člancima objavljenim na engleskoj, slovačkoj i češkoj Vikipediji
* [[Narodna enciklopedija]], St. Stanojević, [[Zagreb]], [[1925]]–[[1929]].
* Významní Slováci v dejinách Kulpína, S. Boldocký, T. Radovanov, V. Valentík, [[Kulpin]], [[2009]].
* SPOMENICA 1789-1989, 200 godina škole u Kulpinu, Miroslav Krivak, [[Kulpin]], [[1989]].
* Mala enciklopedija Prosveta, 4. izdanje, Prosveta, Beograd, 1986, {{ISBN|86-07-00495-6}}, {{ISBN|86-07-00498-0}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Pavel Jozef Šafárik}}
* [http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=638, Biografija na sajtu SANU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305013535/http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=638, |date=2016-03-05 }}
* [http://dejiny.nln.cz/Bibl/PJSafarik.html Pavel Josef Šafařík (1795–1861) – bibliografie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060409075020/http://dejiny.nln.cz/Bibl/PJSafarik.html |date=2006-04-09 }}
* [https://web.archive.org/web/20050820085504/http://www.freewebs.com/omorika3/safarik/serbischen_literatur1.htm Pavel Jozef Šafárik : Geschichte der serbischen Literatur] ([[Praha]] [[1865]])
* [http://books.google.com/books?id=nSwiAAAAMAAJ&amp;pg=PR7&amp;#PPR3,M1 Slovanské starožitnosti oddíl dějepisný, okres druhý] (Praha 1863)

{{Lifetime|1795|1861|Šafarík, Pavel, Josef}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Češki pisci]]
[[Kategorija:Češki historičari]]
[[Kategorija:Slovački historičari]]
[[Kategorija:Slavisti]]
[[Kategorija:Književni historičari]]
[[Kategorija:Slovački pisci]]
[[Kategorija:Članovi Društva srpske slovesnosti]]</text>
      <sha1>msyr3ijzk4a5xkj7gp03e7frjtixyv0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579787</id>
      <parentid>42579773</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:58:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27570" sha1="sn8gdot4f49odqmqwf4i9bjnrhnm86g" xml:space="preserve">{{Infokutija znanstvenik
 | ime = Pavel Jozef Šafárik
 | slika = Pavel Jozef Safarik.jpg
 | datum_rođenja = [[13. maj]] [[1795]].
 | mjesto_rođenja = Kobeliarovo, [[Austrijsko carstvo]], danas [[Slovačka]]
 | datum_smrti= {{dda|1861|6|26|1795|5|26|df=y}}
 | mjesto_smrti = [[Prag]], [[Austrijsko carstvo]], danas [[Češka]]
 | polje = [[istorija]], [[lingvistika]], [[slavistika]]
}}
'''Pavel Jozef Šafárik''' ({{jez-svk|Pavel Jozef Šafárik}},&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.slovackizavod.org.rs/licnosti/2687|title=Pavel Jozef Šafárik|publisher=Ústav pre kultúru vojvodinských Slovákov|website=www.slovackizavod.org.rs|language=slovački|date=|accessdate=25. 3. 2019|deadurl=no |archiveurl= https://web.archive.org/web/20180719215910/http://www.slovackizavod.org.rs/licnosti/2687|archivedate=19. 7. 2018|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; ili prema drugoj slovačkoj varijanti {{jez-svk|Pavol Jozef Šafárik}}&lt;ref name=&quot;Vlček&quot;&gt;{{cite web|url=https://zlatyfond.sme.sk/dielo/1023/Vlcek_Pavol-Jozef-Safarik/1|title=P. J. Šafárik|last=Vlček|first=Jaroslav|publisher=Zlatý fond denníka SME|website=zlatyfond.sme.sk|language=slovački|date=|accessdate=19. 2. 2019|deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170607003755/https://zlatyfond.sme.sk/dielo/1023/Vlcek_Pavol-Jozef-Safarik/1|archivedate=7. 6. 2017|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;, na srpskohrvatskom jezičkom području poznat kao '''Pavle Josif Šafarik''' i '''Pavle Josip Šafarik'''&lt;ref name=&quot;EN&quot;&gt;[[Narodna enciklopedija]], St. Stanojević, Zagreb, 1925—1929.&lt;/ref&gt;; Kobeliarovo, [[13. 5.]] [[1795]]—[[Prag]], [[26. 6.]] [[1861]]) je bio slovački i češki [[pisac]], [[historija|historičar]], etnograf, filolog i lingvista [[Slovačka|slovačkog]] porekla. Osnivač je [[Slavistika|slavistike]] kao naučne discipline (pored [[Josef Dobrovský|J. Dobrovskog]] i [[Jernej Kopitar|J. Kopitara]]) i jedan od prvih slavista.

Najpoznatiji je po svom delu ''Historija slavenskih jezika i književnosti svih dijalekata'' ({{jez-nem|„Geschichte der slawischen Sprache und Literatur nach allen Mundarten“}}), koje otkriva veliki doprinos slavenske kulture opštoj evropskoj kulturi.&lt;ref name=&quot;MEP&quot;&gt;Mala enciklopedija Prosveta, 4. izdanje, Prosveta, Beograd, 1986, {{ISBN|86-07-00495-6}}, {{ISBN|86-07-00498-0}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
P. J. Šafárik je u najboljim svojim godinama živeo i radio u [[Novi Sad|Novom Sadu]], u koji dolazi [[1819]]. godine, nakon sticanja doktorata. Tada je izabran za direktora i prvog profesora novosadske gimnazije, osnovane nekoliko godina pre toga (1810. godine).&lt;ref name=&quot;ŠK &quot;&gt;SPOMENICA 1789-1989, 200 godina škole u Kulpinu, Miroslav Krivak 1989. Kulpin''&lt;/ref&gt; Tokom novosadskog perioda je za šire istraživačke poduhvate na proučavanju jezika i književnosti južnih Slavena stekao mnoge pristalice, pa i [[Miloš Obrenović|kneza Miloša]] u Srbiji, [[Petar II Petrović Njegoš|Njegoša]] u Crnoj Gori i [[Ljudevit Gaj|Ljudevita Gaja]] u Hrvatskoj. U isto vreme, bio je predsednik prvog čitalačko-pretplatničkog i učenog društva [[Slovaci u Vojvodini|Slovaka u Vojvodini]] ''„Societas slavica“''.&lt;ref name=&quot;MEP&quot;/&gt;

U Novom Sadu se [[1822]]. godine oženio Júlijom Ambrózy de Séden ({{jez-svk|Júlia Ambrózyová}}, 1803—1876), koja je bila poreklom iz nižeg slovačkog plemstva.&lt;ref&gt;&quot;Glas naroda&quot;, Novi Sad 1874. godine&lt;/ref&gt; Imali su jedanaestoro dece, od kojih je samo četvoro doživelo odraslo doba. Njihov najstariji sin Vojtěch Šafárik napisao je biografiju svog oca: ''„Co vyprávěl P. J. Šafařík“'' (''Šta je govorio P. J. Šafarik'') a unuk po ćerci Boženi, historičar, poznati istraživač historije Slavena [[Konstantin Jireček]], bavio se historijom južnoslavenskih naroda. Jireček je i autor studije o svom dedi P. J. Šafáriku: ''„Šafařík mezi Jihoslovany“'' (''Šafarik među Jugoslovenima'').
 
Bio je jedan od vodećih ljudi [[Slovački narodni preporod|Slovačkog narodnog preporoda]] (drugo razdoblje preporoda), koji su se u prvom redu borili protiv [[Mađarizacija|mađarizacije]] i većinom imali [[Panslavizam|panslavistička]] ubeđenja. Panslavisti su u to vreme smatrali da su pojedini slavenski narodi samo plemena jedinstvenog slavenskog naroda a njihovi jezici samo dijalekti jedinstvenog slavenskog jezika. Kasnije će ova ubeđenja biti ublažena i prerasti u ideju slavenske uzajamnosti, čiji će Šafárik biti jedan od ideologa. Ideja slavenske uzajamnosti priznavaće posebnost svakog slavenskog naroda i jezika, a u prvi plan će isticati potrebu da svi Slaveni, kao pripadnici bliskih naroda sarađuju i uzajamno se pomažu, pre svega u oblasti kulture.&lt;ref name=&quot;MEP&quot; /&gt; U skladu sa ovakvim svojim ubeđenjima, Šafárik je pokušao da osnuje i novu granu arheologije - slavensku arheologiju.

Godine [[1826]]. postaje dopisni član Učenog društva iz [[Krakov]]a ({{jez-polj|Towarzystwo Naukowe Krakowskie}}), a godinu dana kasnije i član [[Varšava|Varšavskog]] društva prijatelja nauke ({{jez-polj|Towarzystwo Warszawskie Przyjaciół Nauk}}).

Svoje radove je pisao na češkom i nemačkom. U njegovo vreme još nije izvršena konačna standardizacija slovačkog književnog jezika a među slovačkim intelektualcima nije ni postojao jedinstven stav o potrebi standardizovanja slovačkog. Situacija je u tom pogledu bila dosta polarizovana. Na jednoj strani su bili čehoslovakisti na čelu sa [[Ján Kollár|Jánom Kollárom]], koji su smatrali da su Slovaci deo jedinstvenog čehoslovačkog naroda, i da kao takvi treba da za svoj književni jezik prihvate ranije standardizovan češki.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.postoj.sk/37083/preco-cechoslovakizmus-i-slovensky-autonomizmus-mali-svoju-logiku|title=Prečo čechoslovakizmus i slovenský autonomizmus mali svoju logiku|last=Krivošík|first= Lukáš|publisher=Konzervatívny denník Postoj, Bratislava|website=www.postoj.sk|language=slovački|date=|accessdate=19. 2. 2019|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190212011039/https://www.postoj.sk/37083/preco-cechoslovakizmus-i-slovensky-autonomizmus-mali-svoju-logiku |archivedate=12. 2. 2012|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Na drugoj strani su bile pristalice standardizacije zasebnog slovačkog književnog jezika na čelu sa [[Ľudovít Štúr|Ľudovítom Štúrom]] a pre njega [[Anton Bernolák,|Antonom Bernolákom]]. Šafárik je pokušavao da zauzme pomirljiv stav između ove dve suprotstavljene struje, i bio je pristalica upotrebe slovakiziranog češkog jezika, kao književnog jezika Slovaka. U zbirci tekstova ''Glasovi o potrebi jedinstva književnog jezika za [[Česi|Čehe]], [[Moravljani|Moravljane]] i [[Slovaci|Slovake]]'' (češ. {{jez|cs|Hlasowé o potřebě jednoty spisowného jazyka pro Čechy, Morawany a Slowáky}}), koju je priredio Ján Kollár 1846. godine, Šafárik upućuje kritiku, donekle ublaženu, Ľudovítu Štúru zbog njegovog rada (započetog 1843. godine) na standardizaciji slovačkog književnog jezika. Iako nije video potrebu za zasebnim književnim jezikom Slovaka, Šafárik je smatrao da su Slovaci i Česi dva zasebna [[Etnička grupa|etniciteta]], što eksplicitno navodi u svom delu ''Historija slavenskih jezika i književnosti svih dijalekata''.&lt;ref name=&quot;ŠK&quot;/&gt;

=== Detinjstvo i mladost ([[1795]]—[[1815]]) ===
P. J. Šafárik je poreklom iz istočne Slovačke, iz siromašnog mesta Kobeliarovo. Njegov otac Pavel je u mladosti bio učitelj, a kasnije je, najverovatnije iz finansijskih razloga postao evangelički pastor u Kobeliarovu.&lt;ref&gt;&quot;Peštansko-budimski skoroteča&quot;, Budim 1843. godine&lt;/ref&gt; Šafárikova majka Katarína, rođena Káres ({{jez-svk|Katarína Káresová}}), bila je poreklom iz siromašne porodice, koja je pripadala nižem plemstvu. Mladi Šafárik je osnovno obrazovanje stekao u kući, od oca, a kasnije u periodu od [[1806]]. do [[1810]]. godine, pohađao je gimnaziju najpre u mestu [[Rožňava]] a zatim, od [[1808]]. u obližnjoj [[Dobšiná|Dobšini]]. U Dobšini je završio tri razreda za dve godine sa odličnim uspehom i dobro savladao latinski, nemački i mađarski jezik.

Završivši gimnaziju u Dobšini, iscrpeo je mogućnosti školovanja u zavičaju, pa godine [[1810]]. odlazi u [[Kežmarok]]. Tamo provodi sledeće četiri godine studirajući na Evangeličkom liceju, gde sluša filozofiju, teologiju i mađarsko pravo.

Znanje koje je sticao na predavanjima, nadograđivao je samostalnim istraživanjem, u čemu mu je pomagala bogata biblioteka liceja, ali i knjige i časopisi koje je sam kupovao. Tokom studija se družio sa poljskim, srpskim i [[Rusini (Ukrajina)|rusinskim]] studentima, što je uticalo na njegovu slavensku orijentaciju, kao i na njegovo književno, a naročito pesničko stvaralaštvo.&lt;ref name=&quot;Vlček&quot;/&gt; Razvio je ljubav prema slovačkom i češkom a zatim i prema svim drugim slavenskim jezicima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://referaty-seminarky.sk/pavol-jozef-safarik-zivotopis-1/|title=Pavol Jozef Šafárik, životopis|website=referaty-seminarky.sk|language=slovački|date=|accessdate=19. 2. 2019.|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150503055719/http://referaty-seminarky.sk/pavol-jozef-safarik-zivotopis-1/|archivedate=3. 5. 2015.|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Vremenom dolazi do stava, da su svi slavenski jezici ustvari dijalekti jednog jedinstvenog slavenskog jezika.&lt;ref name=&quot;ŠK &quot; /&gt;

Po preporuci direktora ili nekog od profesora Šafárik je kao izvanredan student dobio [[1812]]. godine mesto privatnog učitelja u porodici Davida Goldbergera.

Dana [[14. 12.]] iste godine umire njegova majka, a njegov otac se nešto kasnije ženi drugi put.

Studije u Kežmarku Šafárik je apsolvirao [[1814]]. godine, završivši sva tri kursa: filozofski, političko-pravni i teološki.

=== Univerzitetske studije ([[1815]]—[[1817]]) ===
[[1815]]. godine, posle jednogodišnjeg pedagoškog rada nastavio je, po želji svoga oca, školovanje na [[Univerzitet Fridrih Šiler|Univerzitetu u Jeni]], gde je studirao teologiju.

U ovom nemačkom gradu je, živeći veoma skromno, proveo dve godine. Ovde se pored studija, bavio i pesničkim stvaralaštvom, a rezultat toga je sedamnaest pesama napisanih u periodu [[1815]]—[[1816]]. godine, koje su izašle u [[Beč]]u.

Tri semestra studija u [[Jena|Jeni]] bila su vrlo značajna u formiranju Šafárika kao naučnika. U Jeni je savladao kritičke metode naučnog istraživanja i stekao temeljnu metodološku pripremu za naučni rad. Posle tri semestra otišao je iz Jene nerado, ali ipak sa svedočanstvom koje je izdao prorektor Danzo. Razlozi za njegov preuranjeni odlazak objašnjavaju se na dva načina, ili administrativnom zabranom austrijskih vlasti mladićima iz Ugarske da studiraju u Nemačkoj ili problemima finansijske prirode. Vraća se u Slovačku preko [[Leipzig]]a i [[Prag]]a (u kome se zadržao mesec dana).

=== Bratislavski period ([[1817]]—[[1819]]) ===
Tokom leta [[1817]]. godine Šafárik dobija ponudu Gašpara Kubínyja iz [[Požun]]a (današnja [[Bratislava]]), da bude privatni učitelj njegovog sina Ladislava. Ponudu je prihvatio, jer je porodica Kubíny bila uticajna u krugovima vezanim za naučni i kulturni život Ugarske, a i zbog činjenice da mu je ovakvo postavljenje omogućavalo naučni rad. Kubínyjevi su jako dobro nagrađivali njegove usluge, smatrali su ga za porodičnog prijatelja, među Šafárikom i njima vladali su skoro familijarni odnosi.

Pedagoški rad u Požunu se za Šafárika završio sredinom leta [[1819]]. godine. Sledi odlazak iz tih krajeva, što će [[Slovaci]] i [[Česi]] smatrati svojim gubitkom. Odlazi u Novi Sad a poslednje dane pre toga provodi u rodnom kraju, u koji se kasnije neće vraćati.

=== Novosadski period ([[1819]]—[[1833]]) ===
Šafárik je svojim dolaskom za direktora gimnazije, u Novi Sad doneo evropski duh i slavensko bratstvo. Povezao se sa tadašnjom srpskom inteligencijom, pokrenuo mnoga kulturna pitanja i uspostavio sveslavenske veze. Bio je poznanik arhimandrita šišatovačkog [[Lukijan Mušicki|Lukijana Mušickog]], Jovana Hadžića, [[Platon Atanacković|Platona Atanackovića]], [[Georgije Magarašević|Georgija Magaraševića]] i drugih. Funkciju direktora gimnazije preuzeo je posle svečanog govora, koji je održao na latinskom jeziku. U govoru je izneo historiju gimnazije, govorio je o profesorima i njihovim dužnostima a zatim o svojim pedagoškim pogledima na koncepciju škole. Upoznao je prisutne sa predlogom reformi, koje je planirao da sprovede.

U novosadskoj gimnaziji Šafárik je na funkciji direktora proveo punih pet godina.&lt;ref name=&quot;ŠK &quot; /&gt; Kao direktor imao je jako ambiciozne planove. Njegova koncepcija se sastojala u stvaranju gimnazije prema klasičnim [[Grčka|grčkim]] uzorima. Odmah po dolasku na dužnost napravio je manje izmene u programu, i uveo i proširio predmete u vezi sa crtanjem i slikanjem. Inicirao je i prikupljanje knjiga za buduću biblioteku gimnazije. Prilikom inauguracije rekao je da će sam da predaje matematiku (algebru i geometriju), fiziku, logiku, retoriku, poeziju, stilistiku. Predavao je i jezike: latinski i nemački a kasnije, po stupanju na snagu [[Mađarizacija|mađarizatorskih zakona]], i mađarski jezik kao nastavni predmet.

Tokom prve dve godine boravka u Novom Sadu stanovao je kod bogatog građanina Servickog. Godine [[1821]]. Šafárik je zamoljen od strane Toše Stratimirovića (1778—1832), sinovca mitropolita karlovačkog [[Stefan Stratimirović|Stefana Stratimirovića]], veleposednika iz porodice Stratimirović iz [[Kulpin]]a, pokrovitelja slovačke kulture, da preuzme brigu o obrazovanju njegovog sina Miloša. U porodici Stratimirović bila je tradicija da se za obrazovanje i vaspitanje sinova, angažuju privatni učitelji iz redova obrazovanih ljudi, uglavnom [[Slovačka evangelička crkva augsburške veroispovesti u Srbiji|Slovaka evangelika]]. U znak zahvalnosti, dobio je na raspolaganje deo kuće u [[Novi Sad|Novom Sadu]], gde je stanovao a za hranu se brinula posluga, koju su plaćali njegovi stanodavci. Šafárik je Milošu držao časove u gradu, ali je posećivao i imanje Stratimirovića u [[Kulpin]]u, gde je radio na svojim naučnim delima.&lt;ref name=&quot;VS&quot;&gt;Významní Slováci v dejinách Kulpína, S. Boldocký, T. Radovanov, V. Valentík, Kulpin 2009.''&lt;/ref&gt;

Dana [[17. 6.]] [[1822]]. godine se oženio 19-godišnjom Júlijom Ambrózy. Rođena je u Velikoj Kikindi [[19. 11.]] [[1803]]. godine a njeni roditelji su bili poreklom iz [[Slovačka|Slovačke]]. Kako navode njegovi biografi, Šafárikova supruga je bila jako inteligentna i temperamentna osoba, a govorila je i četiri slavenska jezika: [[Slovački jezik|slovački]], [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]], [[Češki jezik|češki]] i [[Ruski jezik|ruski]], te je svome suprugu mnogo pomagala u radu.

Šafárikova karijera je ozbiljno ugrožena [[1824]]. godine, kada su austrijske vlasti zabranile [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]] zapošljavanje evangeličkih intelektualaca iz Ugarske u gimnazijama i u svojim službama. Šafárik je predstavljao izuzetak, s tim da više nije mogao biti direktor. Ipak, tada počinju da mu se događaju razne poteškoće a finansijski problemi se gomilaju.

Tokom novosadskog perioda je bračni par Šafárik dobio petoro dece. Pošto više nije bio direktor, Šafárikova primanja su se smanjila i to upravo u vreme kada mu je novac bio preko potreban, jer su mu se intenzivno rađala deca. Pokušavao je da nađe profesorsko mesto u Slovačkoj, ali iz različitih razloga nije prihvatio neke prilično dobre ponude. U to vreme radi na sakupljanju materijala i izdavanju slovačkih narodnih pesama. U ovom periodu nastaje i njegovo najpoznatije delo ''Historija slavenskih jezika i književnosti svih dijalekata''.

U Novom Sadu Šafárik je sakupio mnogo raznovrsnog materijala, koji je kasnije, tokom boravka u [[Prag]]u, koristio za svoj rad. Podatke je prikupljao koristeći privatne biblioteke bogatijih građana Novog Sada, [[Fruškogorski manastiri|fruškogorskih manastira]] i [[Karlovačka mitropolija|Mitropolijsku]] biblioteku u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Dosta materijala dobio je od Lukijana Mušickog i drugih ličnosti iz kulturnog i javnog života, sa kojima se susretao ili vodio prepisku.&lt;ref name=&quot;PS&quot;&gt;{{cite web|url=http://ivoandric.no/biblioteka/Istorija/Pavel%20Jozef%20Safarik%20-%20Poreklo%20Slovena.pdf|title=O poreklu Slovena po Lorencu Surovjeckom|last=Šafarik|first=Pavel Jozef|publisher=Arhiv Vojvodine, Novi Sad; Slovenski institut, Novi Sad|date=|accessdate=19. 2. 2019 |deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181008214408/http://ivoandric.no/biblioteka/Istorija/Pavel%20Jozef%20Safarik%20-%20Poreklo%20Slovena.pdf|archivedate=8. 10. 2018|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Dana [[22. 12.]] [[1832]]. godine daje ostavku na mesto profesora, a [[6. 4.]] [[1833]]. godine napušta [[Novi Sad]]. Posle neuspelog pokušaja da dobije mesto profesora i bibliotekara u Rusiji, odlazi na poziv prijatelja preko [[Budimpešta|Budimpešte]] i [[Požun]]a u [[Prag]].

=== Praški period ([[1833]]—[[1861]]) ===
[[Datoteka:Šafařík, Klementinum.jpg|thumb|desno|Spomen ploča u [[Prag]]u]]

Šafárik sa porodicom stiže u [[Prag]] [[4. 5.]] [[1833]]. godine. On tada pokušava da pre svega obezbedi svoju porodicu, ali i da stekne mogućnosti za svoj naučni rad. Ovde će, između ostalog biti upravnik (od 1841. godine) a kasnije (od 1848.) direktor Univerzitetske biblioteke a uređivaće i časopise ''„Muzejník“'' (časopis češkog Narodnog muzeja) i ''„Světozor“''. Od svojih čeških prijatelja dobijaće iznos od 380 zlatnika godišnje, kako bi svoje radove pisao isključivo na češkom. Sve vreme boravka u Pragu, a naročito tokom 40-tih godina, egzistencija Šafárikovih zavisiće od tog novca. Porodica će se proširiti, dobiće još dece. Sa druge strane naučni rad biće glavni smisao Šafárikovog života tokom boravka u Pragu.

Revolucionarne [[1848]]. godine uglavnom je prikupljao materijale za knjige iz oblasti historije starih Slavena. Te godine postao je direktor Univerzitetske biblioteke u Pragu i profesor slavenske filologije na praškom Univerzitetu, ali je 1849. podneo ostavku na ovo drugo i ostao je samo šef Univerzitetske biblioteke. Razlog za ostavku bilo je njegovo učešće tokom [[Revolucija 1848–1849.|revolucije 1848—1849.]] na [[Prvi sveslavenski kongres|Prvom sveslavenskom kongresu]] u Pragu u junu 1848. godine. Jedan je od glavnih organizatora ovog kongresa, a prisutni poslanici su ga cenili kao &quot;slavenskog apostola&quot;. Ovime je postao sumnjiv za austrijske vlasti. Tokom apsolutističkog perioda nakon poraza revolucije, živeo je povučeno i proučavao posebno staru češku književnost i staroslavenske tekstove i kulturu.

U svojoj 61. godini Šafárik se razboleo, počeo je da pati od raznih fobija. Patio je i od depresije, iako više nije imao materijalnih poteškoća i nije morao da brine o porodici. Depresija je bila uzrok njegovog skoka u reku [[Vltava|Vltavu]] [[23. 5.]] [[1860]]. godine. Bio je spašen, a ceo slučaj je izazvao mnogo uzbuđenja u javnosti.
	
Početkom oktobra [[1860]]. godine daje otkaz na mesto direktora univerzitetske biblioteke. Car [[Franc Jozef|Franc Jozef I]] prihvata njegov otkaz svojeručno mu napisavši pismo sa odgovorom, pri čemu mu daje penziju u iznosu pune plate. U to vreme Šafárik se kreće samo uz pomoć štapa i zdravlje ga naglo napušta.

Umro je [[26. 6.]] [[1861]]. godine. Sahranjen je u Pragu, na evangeličkom groblju ''Karlín''. Godine [[1900]]. njegovi posmrtni ostaci su preneti na najveće praško groblje - Olšansko groblje (češ. {{jez|cs|Olšanské hřbitovy}}). Na njegov grob postavljen je prvobitni kameni sarkofag sa epitafom na [[Staroslavenski jezik|staroslavenskom]] jeziku: ''„V krasnih mira sego v’spital sa esti et junosti svojeje“''.

== Bibliografija ==
=== Poezija ===
* ''Loučení s Můzou'' – &quot;Rastanak sa muzom&quot;
* ''Zdání Slavomilovo'' – &quot;Pričinjenje Slavomilovo&quot;
* ''Ode festiva…'', ([[Levoča]], 1814), oda baronu Ondreju Marijašiju, patronu Evangeličkog liceja u Kežmarku 
* ''Tatranská múza s lýrou slovanskou'', (Levoča, 1814) – &quot;Tatranska muza sa lirom slavenskom&quot;, zbirka pesama inspirisana klasičnom evropskom književnošću toga vremena ([[Friedrich Schiller]]) i slovačkim narodnim predanjima ([[Juraj Janošik]])

=== Naučna dela ===
* ''Promluvení k Slovanům'', ([[Beč]], 1817) – &quot;Govoreći Slavenima&quot;, delo inspirisano [[Johann Gottfried von Herder|Johannom Gottfriedom von Herderom]], poziv Moravljanima, Slovacima i Česima da sabiraju svoje narodne umotvorine 
* ''Počátkové českého básnictví, obzvláště prozodie'', ([[Požun]], 1818) – &quot;Počeci češkog pesništva, naročito [[Prozodija|prozodije]]&quot;, zajedno sa Františekom Palackým, gde se bavi pretežno tehničkim detaljima pesničkog stvaralaštva
* ''Novi Graeci non uniti ritus gymnasii neoplate auspicia feliciter capta. Adnexa est oratio Pauli Josephi Schaffarik'', (Novi Sad, 1819)
* ''Písně světské lidu slovenského v Uhřích. Sebrané a vydané od P. J. Šafárika, Jána Blahoslava a jiných. 1–2'', ([[Pešta]], 1823–1827) – &quot;Svetovne pesme naroda slovačkog u Ugarskoj. Sabrali i izdali P. J. Šafárik, Ján Blahoslav i drugi. 1 - 2&quot;
* ''Geschichte der slawischen Sprache und Literatur nach allen Mundarten'', (Pešta, 1826) – &quot;Historija slavenskih jezika i književnosti svih dijalekata&quot;, knjiga enciklopedijskog karaktera, prvi pokušaj sistematskog i celovitog prikaza slavenskih jezika. Ovde izlaže historiju jezika i književnosti svih Slavena, koje shvata kao jedan narod a pojedine jezike kao dijalekte.&lt;ref name=&quot;ŠK&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.ulib.sk/files/bibliografie/slovacikarne-tlace/l.pdf|title=Univerzitná knižnica v Bratislave, bibliografia|date=|accessdate=19. 2. 2019.|deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190217142357/https://www.ulib.sk/files/bibliografie/slovacikarne-tlace/l.pdf|archivedate=17. 2. 2019.|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;
* ''Über die Abkunft der Slawen nach Lorenz Surowiecki'', ([[Budim]], 1828) – &quot;O poreklu Slavena prema Lorencu Surovjeckom&quot;, delo zamišljeno kao reakcija na tekst Surovjeckog, koje je preraslo u knjigu o prapostojbini Slavena.&lt;ref name=&quot;PS&quot; /&gt;
* ''Přehled nejnovější literatury illlyrských slovanů po l. 1833'' – &quot;Pregled najnovije književnosti ilirskih Slavena do god. 1833.&quot;
* ''Serbische Lesekörner oder historisch-kritische Beleuchtung der serbischen Mundart'' (Pešta, 1833) – &quot;Srpska čitanka ili historijsko i kritičko objašnjenje srpskog narodnog jezika&quot;, gde objašnjava karakter, poreklo i historijski razvoj srpskog jezika 
* ''Národnie zpiewanky – Pisne swetské Slowáků v Uhrách'', (Budim, 1834–1835) – &quot;Narodna pevanja – Svetovne pesme Slovaka u Ugarskoj&quot;, zajedno sa Jánom Kollárom
* ''Slovanské starožitnosti'', (Prag, 1837) – &quot;Slavenske starine&quot;, njegovo životno delo, prva veća knjiga o slavenskoj historiji i književnosti, gde je objasnio da su Slaveni starosedelački narod u Evropi, poput ostalih evropskih naroda. Ovde opisuje poreklo i historijske okolnosti naseljavanja Slavena na osnovu obimnog izvornog materijala. Delo je imalo veliki odjek i uticaj na recepciju Slavena u svetu. Hteo je da napiše i drugi deo o kulturi Slavena, ali nije uspeo. 
* ''Monumenta Illyrica'', (Prag, 1839), delo o staroj knjižnjevnosti Južnih Slavena 
* ''Die ältesten Denkmäler der böhmischen Sprache... '', (Prag, 1840) – &quot;Najstariji spomenici češkog jezika...&quot;, zajedno sa Františekom Palackým
* ''Slovanský národopis'', (Prag, 1842) – &quot;Slavenska etnografija&quot;, njegovo po značaju drugo delo, pokušaj celovitog prikaza slavenske etnografije. Sadrži osnovne podatke o pojedinim slavenskim narodima, naseljima, jezicima i etničkim granicama prikazanim na geografskoj karti. I ovde ponavlja tezu da su Slaveni jedinstven narod podeljen u podgrupe, koje naziva ''narodnim celinama''.&lt;ref name=&quot;PS&quot; /&gt;
* ''Počátkové staročeské mluvnice'', (1845) – &quot;Osnove staročeške gramatike&quot;
* ''Juridisch – politische Terminologie der slawischen Sprachen Oesterreich'', (Beč, 1850) – &quot;Pravno – politička terminologija slavenskih jezika Austrije&quot;, rečnik napisan zajedno sa [[Karel Jaromír Erben|Karlom J. Erbenom]]
* ''Výklad některých grammatických forem v jazyku slovanském'', (1847) – &quot;Neke gramatičke forme u jeziku slavenskom&quot;
* ''Památky dřevního pisemnictví Jihoslovanův'', (Prag, 1851) – &quot;Spomenici drevne pismenosti Južnih Slavena&quot;, sadrži značajne staroslavenske tekstove
* ''Památky hlaholského pisemnictví'', (Prag, 1853) – &quot;Spomenici pismenosti na [[Glagoljica|glagoljici]]&quot;
* ''Glagolitische Fragmente'', (Prag, 1857) – &quot;Glagoljički fragmenti&quot;, zajedno sa Konstantinom von Höflerom
* ''Über den Ursprung und die Heimat des Glagolitismus'', (Prag, 1858) – &quot;O poreklu i postojbini glagoljice&quot;
* ''Geschichte der südslawischen Litteratur 1–3'', (Prag, 1864–1865) – &quot;Historija književnosti južnih Slavena 1–3&quot;, posthumno izdanje, priredio K. Jireček

Sačuvan je deo njegove korespondencije, koji nije uništio spaljivanjem.

== Po Šafáriku su imenovani ==
* Univerzitet Pavla Jozefa Šafárika u [[Košice|Košicama]].
* Šafárikova – ulica u mnogim slovačkim gradovima.
* Grad ''Šafárikovo'' u godinama [[1948]]—[[1990]], danas [[Tornalja]].
* Osnovna škola P. J. Šafárika u Tornalji [http://www.zstornala.edupage.org].
* Gimnazija P. J. Šafárik u [[Rožňava|Rožňavi]].
* Šafarikov trg ({{jez-svk|Šafárikovo námestie}}), u [[Bratislava|Bratislavi]].
* U [[Novi Sad|Novom Sadu]] i [[Beograd]]u su po njemu imenovane ulice, kao i u mnogim slovačkim naseljima u [[Srbija|Srbiji]].
* [http://www.safarik.org.rs/ Slovački kulturni centar Pavel Jozef Šafárik] u [[Novi Sad|Novom Sadu]].

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Članak je delom prema istoimenim člancima objavljenim na engleskoj, slovačkoj i češkoj Vikipediji
* [[Narodna enciklopedija]], St. Stanojević, [[Zagreb]], [[1925]]–[[1929]].
* Významní Slováci v dejinách Kulpína, S. Boldocký, T. Radovanov, V. Valentík, [[Kulpin]], [[2009]].
* SPOMENICA 1789-1989, 200 godina škole u Kulpinu, Miroslav Krivak, [[Kulpin]], [[1989]].
* Mala enciklopedija Prosveta, 4. izdanje, Prosveta, Beograd, 1986, {{ISBN|86-07-00495-6}}, {{ISBN|86-07-00498-0}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Pavel Jozef Šafárik}}
* [http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=638, Biografija na sajtu SANU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305013535/http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=638, |date=2016-03-05 }}
* [http://dejiny.nln.cz/Bibl/PJSafarik.html Pavel Josef Šafařík (1795–1861) – bibliografie] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060409075020/http://dejiny.nln.cz/Bibl/PJSafarik.html |date=2006-04-09 }}
* [https://web.archive.org/web/20050820085504/http://www.freewebs.com/omorika3/safarik/serbischen_literatur1.htm Pavel Jozef Šafárik : Geschichte der serbischen Literatur] ([[Praha]] [[1865]])
* [http://books.google.com/books?id=nSwiAAAAMAAJ&amp;pg=PR7&amp;#PPR3,M1 Slovanské starožitnosti oddíl dějepisný, okres druhý] (Praha 1863)

{{Lifetime|1795|1861|Šafarík, Pavel, Josef}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Češki pisci]]
[[Kategorija:Češki historičari]]
[[Kategorija:Slovački historičari]]
[[Kategorija:Slavisti]]
[[Kategorija:Književni historičari]]
[[Kategorija:Slovački pisci]]
[[Kategorija:Članovi Društva srpske slovesnosti]]</text>
      <sha1>sn8gdot4f49odqmqwf4i9bjnrhnm86g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Košarkaška liga (HR)</title>
    <ns>10</ns>
    <id>155503</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija košarkaška liga" />
    <revision>
      <id>42579954</id>
      <parentid>1086914</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:12:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Infokutija košarkaška liga]]</comment>
      <origin>42579954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="b8btoz2rbphcmsq1gvq5mttdtzjjna1" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija košarkaška liga]]</text>
      <sha1>b8btoz2rbphcmsq1gvq5mttdtzjjna1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija vjerski vođa</title>
    <ns>10</ns>
    <id>155599</id>
    <revision>
      <id>42579836</id>
      <parentid>42567986</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T20:19:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Verski poglavar]] na [[Šablon:Infokutija vjerski vođa]]: +</comment>
      <origin>42567986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2049" sha1="m649m2ch3khma4992mmm7am4xjadnyr" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellspacing=&quot;7&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;entete default &quot; style=&quot;background-color:#B0C4DE&quot; | {{{ime}}}
|- 
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|
{{ #if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|260px|{{{opis_slike}}}]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{opis_slike|}}}&lt;/small&gt;}}
|-
{{#if:{{{pravo_ime|}}} | 
! Pravo ime
{{!}} {{{pravo_ime}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{datum_rođenja|}}} | 
! Datum rođenja
{{!}} {{{datum_rođenja}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{mesto_rođenja|}}} | 
! Mesto rođenja
{{!}} {{{mesto_rođenja}}} {{#if:{{{država_rođenja}}}|({{{država_rođenja}}}) }}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{datum_smrti|}}} | 
! Datum smrti
{{!}} {{{datum_smrti}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{mesto_smrti|}}} | 
! Mesto smrti
{{!}} {{{mesto_smrti}}} {{#if:{{{država_smrti}}}|({{{država_smrti}}}) }}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{sahranjen|}}} | 
! Grob
{{!}} {{{sahranjen}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{zvanje|}}} | 
! Zvanje
{{!}} {{{zvanje}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{redosled|}}} | 
! Redosled
{{!}} {{{redosled}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{godine|}}} | 
! Godine
{{!}} {{{godine}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{prethodnik|}}} | 
! Prethodnik
{{!}} {{{prethodnik}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{naslednik|}}} | 
! Naslednik
{{!}} {{{naslednik}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{zvanje1|}}} | 
! Zvanje
{{!}} {{{zvanje1}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{redosled1|}}} | 
! Redosled
{{!}} {{{redosled1}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{godine1|}}} | 
! Godine
{{!}} {{{godine1}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{prethodnik1|}}} | 
! Prethodnik
{{!}} {{{prethodnik1}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{naslednik1|}}} | 
! Naslednik
{{!}} {{{naslednik1}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{zvanje2|}}} | 
! Zvanje
{{!}} {{{zvanje2}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{redosled2|}}} | 
! Redosled
{{!}} {{{redosled2}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{godine2|}}} | 
! Godine
{{!}} {{{godine2}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{prethodnik2|}}} | 
! Prethodnik
{{!}} {{{prethodnik2}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{naslednik2|}}} | 
! Naslednik
{{!}} {{{naslednik2}}}
{{!-}}
}}
|}&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija}}
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Religijski šabloni]]
[[Kategorija:Biografske infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>m649m2ch3khma4992mmm7am4xjadnyr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija arhijerej</title>
    <ns>10</ns>
    <id>158917</id>
    <revision>
      <id>42579853</id>
      <parentid>42568231</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T22:43:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Arhijerej]] na [[Šablon:Infokutija arhijerej]]: +</comment>
      <origin>42568231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6068" sha1="m4mv8wan7ii5r0wmfaxhm24cqvat446" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width: 24em; font-size: 85%; text-align: left;&quot;
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|&lt;div style=&quot;background:#7d366b;&quot;&gt;&lt;span class=&quot;fn org&quot; style=&quot;font-weight:bold; font-size:120%; color:white&quot;&gt;{{{Arhijerej}}}&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;
|-
{{#if:{{{Slika|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; {{!}} {{{Slika}}}
}}
{{#if:{{{Opis|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|{{{Opis}}}&lt;br /&gt;}}
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background:{{Boja/Hrišćanstvo}}&quot;{{!}} Osnovne informacije
|-
{{#if:{{{Pomjesna crkva|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Pomjesna crkva 
{{!}} &lt;span class=&quot;label&quot;&gt;{{{Pomjesna crkva}}}&lt;/span&gt;
}}
|-
{{#if:{{{Arhiepiskopija|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Arhiepiskopija 
{{!}} {{{Arhiepiskopija}}}
}}
|-
{{#if:{{{Mitropolija|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Mitropolija 
{{!}} {{{Mitropolija}}}
}}
|-
{{#if:{{{Eparhija|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Eparhija 
{{!}} {{{Eparhija}}}
}}
|-
{{#if:{{{Arhijerejski čin|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Arhijerejski{{nbsp}}čin 
{{!}} {{{Arhijerejski čin}}}
}}
|-
{{#if:{{{Titula|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Titula 
{{!}} {{{Titula}}}
}}
|-
{{#if:{{{Način obraćanja|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Način{{nbsp}}obraćanja 
{{!}} {{{Način obraćanja}}}
}}
|-
{{#if:{{{Država|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Država 
{{!}} &lt;span class=&quot;label&quot;&gt;{{{Država}}}&lt;/span&gt;
}}
|-
{{#if:{{{Sedište|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Sedište 
{{!}} &lt;span class=&quot;label&quot;&gt;{{{Sedište}}}&lt;/span&gt;
}}
|-
{{#if:{{{Godine službe|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– godine{{nbsp}}službe&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Godine službe}}}
}}
|-
{{#if:{{{Prethodnik|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– prethodnik&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Prethodnik}}}
}}
|-–
{{#if:{{{Nasljednik|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– nasljednik&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Nasljednik}}}
}}
|-
{{#if:{{{Eparhija 1|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Poslednja{{nbsp}}eparhija 
{{!}} {{{Eparhija 1}}}
}}
|-
{{#if:{{{Godine službe 1|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– godine{{nbsp}}službe&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Godine službe 1}}}
}}
|-
{{#if:{{{Prethodnik 1|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– prethodnik&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Prethodnik 1}}}
}}
|-
{{#if:{{{Nasljednik 1|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– nasljednik&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Nasljednik 1}}}
}}
|-
{{#if:{{{Eparhija 2|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Prethodna{{nbsp}}eparhija 
{{!}} {{{Eparhija 2}}}
}}
|-
{{#if:{{{Godine službe 2|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– godine{{nbsp}}službe&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Godine službe 2}}}
}}
|-
{{#if:{{{Prethodnik 2|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– prethodnik&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Prethodnik 2}}}
}}
|-
{{#if:{{{Nasljednik 2|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– nasljednik&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Nasljednik 2}}}
}}
|-
{{#if:{{{Eparhija 3|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Prethodna{{nbsp}}eparhija 
{{!}} {{{Eparhija 3}}}
}}
|-
{{#if:{{{Godine službe 3|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– godine{{nbsp}}službe&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Godine službe 3}}}
}}
|-
{{#if:{{{Prethodnik 3|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– prethodnik&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Prethodnik 3}}}
}}
|-
{{#if:{{{Nasljednik 3|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– nasljednik&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Nasljednik 3}}}
}}
|-
{{#if:{{{Eparhija 4|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Prethodna{{nbsp}}eparhija 
{{!}} {{{Eparhija 4}}}
}}
|-
{{#if:{{{Godine službe 4|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– godine{{nbsp}}službe&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Godine službe 4}}}
}}
|-
{{#if:{{{Prethodnik 4|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– prethodnik&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Prethodnik 4}}}
}}
|-
{{#if:{{{Nasljednik 4|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} &lt;small&gt;– nasljednik&lt;/small&gt; 
{{!}} {{{Nasljednik 4}}}
}}
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background:{{Boja/Hrišćanstvo}}&quot;{{!}} Lični podaci
|-
{{#if:{{{Svetovno ime|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Svetovno{{nbsp}}ime 
{{!}} &lt;span class=&quot;agent&quot;&gt;{{{Svetovno ime}}}&lt;/span&gt;
}}
|-
{{#if:{{{Datum rođenja|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Datum{{nbsp}}rođenja 
{{!}} &lt;span class=&quot;agent&quot;&gt;{{{Datum rođenja}}}&lt;/span&gt;
}}
|-
{{#if:{{{Mjesto rođenja|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Mjesto{{nbsp}}rođenja 
{{!}} &lt;span class=&quot;agent&quot;&gt;{{{Mjesto rođenja}}}&lt;/span&gt;
}}
|-
{{#if:{{{Država rođenja|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} 
{{!}} &lt;span class=&quot;agent&quot;&gt;{{{Država rođenja}}}&lt;/span&gt;
}}
|-
{{#if:{{{Datum smrti|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Datum{{nbsp}}smrti 
{{!}} {{{Datum smrti}}}
}}
|-
{{#if:{{{Mjesto smrti|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Mjesto{{nbsp}}smrti 
{{!}} {{{Mjesto smrti}}}
}}
|-
{{#if:{{{Država smrti|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} 
{{!}} &lt;span class=&quot;agent&quot;&gt;{{{Država smrti}}}&lt;/span&gt;
}}
|-
{{#if:{{{Napomena|&lt;noinclude&gt;x&lt;/noinclude&gt;}}}|
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Napomena 
{{!}} &lt;span class=&quot;agent&quot;&gt;{{{Napomena}}}&lt;/span&gt;
}}
|}&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija}}
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>m4mv8wan7ii5r0wmfaxhm24cqvat446</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija vojna jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>162081</id>
    <revision>
      <id>42579839</id>
      <parentid>42568223</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T20:20:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Vojna jedinica NOVJ]] na [[Šablon:Infokutija vojna jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]: +</comment>
      <origin>42568223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2417" sha1="rk1l6yq7v6iicu2oren4aloisahpa6r" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width: 325px; border-spacing: 2px&quot;
|- 
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background: #60a290;&quot; {{!}} {{#if:{{{jedinica|}}}|{{{jedinica}}}|{{PAGENAME}}}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; background: #80b2a0;&quot; | deo '''[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]'''
|-
| style=&quot;text-align: center; font-size: 90%; border-bottom: 1px solid #aaa;&quot; | {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}}}{{#if:{{{o slici|}}}|&lt;br /&gt;{{{o slici}}}}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; |
{| class=&quot;infobox&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;margin: 0; cellpadding: 0; padding: 0; border:0&quot;
|-
{{#if:{{{vreme|}}} |
!style=&quot;text-align: left;&quot; {{!}} Datum:
{{!}} {{{vreme}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{mesto|}}} |
!style=&quot;text-align: left;&quot; {{!}} Mesto:
{{!}} {{{mesto}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{nadimak|}}} |
!style=&quot;text-align: left;&quot; {{!}} Nadimak:
{{!}} {{{nadimak}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{formacija|}}} |
!style=&quot;text-align: left; background: #e0e0e0;&quot; {{!}} Formacija:
{{!}} style=&quot;background: #e0e0e0;&quot; {{!}} {{{formacija}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{jačina|}}} |
{{!}} style=&quot;text-align: left;&quot; {{!}} Brojno stanje:
{{!}} {{{jačina}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{komandant|}}} |
!style=&quot;text-align: left; background: #60a290;&quot; {{!}} Komandant:
{{!}} style=&quot;text-align: left; background: #80b2a0;&quot; {{!}} {{{komandant}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{politički komesar|}}} |
!style=&quot;text-align: left;&quot; {{!}} [[Politički komesar|Polit. komesar]]:
{{!}} {{{politički komesar}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{načelnik štaba|}}} |
!style=&quot;text-align: left;&quot; {{!}} Načelnik štaba:
{{!}} {{{načelnik štaba}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{zamenik komandanta|}}} |
!style=&quot;text-align: left;&quot; {{!}} Zamenik komand:
{{!}} {{{zamenik komandanta}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{zamenik komesara|}}} |
!style=&quot;text-align: left;&quot; {{!}} Zam. pol. kom:
{{!}} {{{zamenik komesara}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{ref saniteta|}}} |
!style=&quot;text-align: left;&quot; {{!}} Ref. saniteta:
{{!}} {{{ref saniteta}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{bitke|}}} |
!style=&quot;text-align: left; background: #e0e0e0;&quot; {{!}} Učešće u bitkama:
{{!}} style=&quot;text-align: left; background: #e0e0e0;&quot; {{!}} {{{bitke}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{odlikovanja|}}} |
!style=&quot;text-align: left; background: #80b2a0;&quot; {{!}} Odlikovanja:
{{!}} style=&quot;text-align: left; background: #80b2a0;&quot; {{!}} {{{odlikovanja}}}
}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Vojne infokutije]]
[[Kategorija:Šabloni za SFRJ]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>rk1l6yq7v6iicu2oren4aloisahpa6r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radioprijemnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>168529</id>
    <revision>
      <id>42580051</id>
      <parentid>41029776</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:46:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio prijemnik]] na [[Radioprijemnik]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>41029776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9297" sha1="itfaoqzao71kl8zd61d5j9t7h6n905w" xml:space="preserve">[[datoteka:Truetone-Radio.jpg|mini|desno|250px| Stariji model radio prijemnika iz 1940.]]

[[datoteka:Tuned circuit animation 3 300ms.gif|mini|desno|250px|Električni [[rezonancija|rezonantni]] sustav ([[Oscilator (elektrotehnika)|oscilator]]) može biti predočen, na primjer, serijskim titrajnim krugom sastavljenim od idealnog [[Električni induktivitet|induktiviteta]] ''L'' i idealnog [[Električni kapacitet|kapaciteta]] ''C'', gdje [[titrajni krug]] ne sadrži [[Električni otpor|radne otpore]] koji bi uzrokovali gubitke [[Električna energija|energije]]. Pobudimo li takav titrajni krug na [[titranje]], strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu.]]

[[datoteka:Dipole receiving antenna animation 6 800x394x150ms.gif|mini|desno|250px|Način rada poluvalne dipolne [[antena|antene]] koja dobiva [[energija|energiju]] od [[Radio valovi|radio valova]]. [[Električno polje]] valova ''(&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;E, zelene strelice&lt;/span&gt;)'' potiskuje [[elektron]]e u anteni nazad i naprijed  ''(crne strelice)'', stvarajući na krajevima antene pozitivni ili negativni [[električni naboj]]. Budući da je dužina antene polovina [[valna duljina|valne duljine]] [[Radio valovi|radio valova]], ona stvara [[Stojni val|stojne valove]] [[električni napon|električnog napona]] ''(&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;V, crvene trake&lt;/span&gt;)'' i [[električna struja|električne struje]] u anteni. Ta oscilirajuća struja koja teče naprijed i nazad putuje dolje do prijenosne linije kroz radio prijemnika (prikazan električnim [[otpornik]]om ''R'').  Treba napomenuti da je djelovanje antene prikazano znatno usporeno zbog boljeg prikaza. Poluvalni [[Heinrich Rudolf Hertz|Hertzov]] [[dipol]] je osnovna sastavnica mnogih [[antena]].]]

[[datoteka:Drehkondensator-sw.jpg|mini|desno|250px|[[Električni kondenzator]] promjenjivog [[Električni kapacitet|kapaciteta]].]]

'''Radio prijemnik''' je [[Elektronika|elektronski uređaj]] sastavljen od niza elektroničkih sklopova s pomoću kojih se iz [[električni signal|električnog signala]], što ga u [[antena|anteni]] [[Elektromagnetska indukcija|inducira]] [[modulacija|modulirani]] [[Radio valovi|radioval]], izdvaja (demodulira) i pojačava dio [[signal]]a, odnosno informacijski signal koji sadrži željenu informaciju ([[radio odašiljač]]). Električni signal koji iz antene stiže u prijemnik izrazito je male [[električna snaga|električne snage]] pa ga treba pojačati i do nekoliko stotina tisuća puta kako bi se dobila [[snaga]] dovoljna za njegovu daljnju obradu. &lt;ref&gt; '''radioprijamnik''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51504] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

== Način rada ==

Kako na antenu prijemnog aparata dolaze u isto vrijeme modulirani [[elektromagnetski valovi]] svih stanica koje u to vrijeme rade, moramo imati mogućnost da mijenjanjem [[induktivitet]]a i [[električni kapacitet|električnog kapaciteta]] [[titrajni krug|titrajnog kruga]] postignemo [[Električna rezonancija|rezonanciju]] našeg radio prijemnika sa stanicom koju želimo slušati. Kad smo to postigli, onda stanice druge frekvencije vrlo slabo djeluju na naš titrajni krug. Međutim, primljene visokofrekventne titraje ne možemo direktno dovesti u [[telefon]], odnosno [[zvučnik]]. Telefon sa svojim velikim brojem zavoja i željeznom jezgrom predstavlja skoro beskonačan otpor za ovakvu visokofrekventnu struju. Kad bi ta visokofrekventna struja i tekla kroz zavoje telefona, odnosno zvučnika, [[membrana]] ne bi mogla zbog svoje mehaničke [[tromost]]i slijediti tako visoke vibracije. No kad bi membrana mogla tako brzo titrati, ona ne bi proizvodila [[Akustika|akustični]] [[ton]], jer je naše [[uho]] osjetljivo samo za valove zvuka niskih frekvencija. Zato se ta visokofrekventna struja prije ulaza u zvučnik mora ispraviti ili rektificirati pomoću [[detektor]]a. 

Rektifikacija ([[Ispravljač|ispravljanje]]) se sastoji u tome, da se od visokofrekventne izmjenične struje propusti samo jedna polovina, naime onaj njezin dio koji teče samo u jednom smjeru, dok se drugi dio potpuno izostavi. Na taj se način dobije pulzirajuća modulirana struja visoke frekvencije koja ide u onaj dio [[aparat]]a u kojem se vrši odjeljivanje struje niske frekvencije od struje visoke frekvencije, to jest [[modulacija|demodulacija]]. Nakon toga se vrši pojačanje struje niske frekvencije i konačno se odvodi u zvučnik gdje proizvodi iste akustične titraje kakvi su bili proizvedeni u emisionoj stanici. 

Najjednostavniji tip prijemnog aparata je detektorski radio prijemnik. On nema cijevi za pojačanje, niti mu treba bilo kakav [[Proizvodnja električne energije|izvor struje]]. Sastoji se od [[antena|antene]], [[titrajni krug|titrajnog kruga]], [[detektor]]a i [[Slušalica|slušalice]]. Antena, koja je uzemljena, induktivno je vezana s titrajnim krugom,  a ovaj preko detektora sa slušalicom. Detektor se sastoji od jednog metalnog šiljka i [[kristal]]a koji on dodiruje. Kao kristal obično služi [[galenit]], [[pirit]], [[halkopirit]], [[cink]]it i tako dalje. Budući da detektor propušta struju samo u smjeru šiljak - kristal, na taj način dobijemo ispravljenu moduliranu struju. Kako za visokofrekventni dio te modulirane struje [[zavojnica]] slušalice prestavlja veliki otpor, to će taj visokofrekventni dio proći kroz [[električni kondenzator]]. Niskofrekventni dio će proći kroz slušalicu, koja će onda reproducirati [[govor]] ili [[glazba|glazbu]]. Odatle vidimo da je najjednostavnija demodulacija ispravljanje modulirane struje. 

Kod većih daljina između odašiljača i prijemnika detektorski aparat je odviše slab. Mnogo je jači prijem s [[Pojačalo|elektronskim pojačalom]]. Antena je induktivno vezana s električnim titrajnim krugom kojemu možemo mijenjati frekvenciju pomoću kondenzatora promjenjivog [[električni kapacitet|električnog kapaciteta]], te tako postignuti [[električna rezonancija|električnu rezonanciju]] s traženom stanicom. Dobivena struja vodi se na [[tranzistor]] radi pojačanja. Kad bismo tu rezonantnu struju samo pojačali, dobili bismo u anodnom krugu opet struju visoke frekvencije koja ne bi mogla djelovati na membranu [[zvučnik]]a, odnosno slušalice. Stoga [[tranzistor]] (ranije [[elektronska cijev]]) mora izvršiti pojačanje i demodulaciju. To se postiže pomoću baterije kojoj je pozitivni pol spojen s katodom, a negativni pol preko zavojnice s tranzistorom. Na taj način tranzistor dobiva negativni prednapon koji se uzima baš toliko da sprječava prolaz anodnoj struji. Kad na tranzistor stignu modulirane oscilacije, ona će biti čas više a čas manje negativna s obzirom na napon koju prima od baterije. U anodnom će krugu struja teći samo onda kada mrežica bude manje negativna, te će se tako pojačavati samo gornja polovina moduliranih titraja. Ti će električni titraji djelovati na membranu zvučnika koja će proizvesti zvučne frekvencija. &lt;ref&gt; Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
Radio prijemnici se mogu podijeliti na izravne i na superheterodinske, a razlikuju se po načinu obrade primljenoga signala.

=== Izravni prijemnik ===
'''Izravni prijemnik''' sastoji se od ulaznoga kruga, spregnutoga s prijemnom antenom, od jednoga ili više stupnjeva za pojačavanje primljenoga signala, od demodulatora, u kojem se iz moduliranoga signala izdvaja informacijski signal, te ponekad i od sklopova za pojačavanje informacijskoga signala do potrebne snage. Kako bi se istim prijemnikom mogli izdvojiti signali različitih odašiljača, jedan od dijelova titrajnih krugova treba biti promjenljiv, a obično je to [[električni kondenzator]]. Vrsta i način rada demodulatora ovisi o vrsti primijenjenoga modulacijskoga postupka. Dobiveni informacijski signal, nakon mogućeg pojačavanja, pretvara se u zvuk u [[slušalica]]ma ili [[zvučnik]]u, u sliku na zaslonu televizijskoga prijemnika, u podatak u računalu i slično.

=== Superheterodinski prijemnik ===
'''Superheterodinski prijemnik''' razlikuje se od izravnoga po tome što se modulirani signal prije demodulacije privodi u takozvano miješalo, to jest u elektronički sklop koji ima dio s nelinearnom karakteristikom (na primjer [[tranzistor]]). U miješalo istodobno dolaze i titraji iz posebnoga, takozvanog lokalnoga [[Oscilator (elektrotehnika)|oscilatora]] u samom prijemniku. Zbrajanjem tih signala različitih frekvencija na nelinearnom elementu (miješanjem) dobiva se signal koji odgovara takozvanom međufrekvencijskomu signalu. Njegova je [[frekvencija]] (takozvana međufrekvencija) niža od frekvencije moduliranoga signala na ulazu u miješalo, ali je jednakih modulacijskih svojstava kao i signal koji ulazi u prijemnik. Mijenjanjem frekvencije lokalnoga oscilatora mijenja se frekvencija signala koji se prima, jer međufrekvencija ostaje uvijek jednaka. Nakon pojačavanja međufrekvencijski se signal demodulira i obrađuje kao i u izravnom prijemniku.

==Izvori==
{{izvori}}

== Povezano ==
* [[Radiodifuzija]]
* [[Radio odašiljač]] (radio predajnik)

{{Commonscat|Radio receivers}}

[[Kategorija:Potrošačka elektronika]]
[[Kategorija:Telekomunikacije]]
[[Kategorija:Radio]]</text>
      <sha1>itfaoqzao71kl8zd61d5j9t7h6n905w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radioamaterizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>187853</id>
    <revision>
      <id>42580041</id>
      <parentid>42328117</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:30:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-amaterizam]] na [[Radioamaterizam]]</comment>
      <origin>42328117</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5987" sha1="3te679xgjntyi2tgbi7p0266mebtcry" xml:space="preserve">[[Datoteka:International amateur radio symbol.svg|mini|200p|Internacionalni simbol za radio-amaterizam]]
'''Amaterski radio''' je popularan [[hobi]] u svetu. U svetu je [[2004]]. bilo oko 3 miliona registrovanih radio-amatera. U [[Nemačka|Nemačkoj]] 70.000, 5.000 u [[Norveška|Norveškoj]], 57.000 u [[Kanada|Kanadi]], i 700.000 u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjanim Američkim Državama]].

Nosilac radioamaterske dozvole je studirao i položio potrebne testove u svojoj zemlji, i dobio je svoj pozivni znak od državnih organa (u nekim zemljama je pozivni znak vezan za operatora-osobu, dok je u drugim vezan za radio-stanicu). Pozivni znak je poseban za svakog radio-amatera i vlasnici ga često ističu sa ponosom. Nosilac pozivnog znaka koristi ga u eteru da bi legalno identifikovao svu svoju komunikaciju.

== Pozivni znak ==
Pozivni znak se sastoji od prefiksa i sufiksa. Prefiks označava zemlju (''napomena: radio-amatersko shvatanje zemlje nije isto kao i političko shvatanje, tako na primer [[Svalbard]] jeste radio-amaterska zemlja, iako to ostrvo pripada državi [[Norveška|Norveškoj]]'')

Prefiksi za Srbiju su: '''YT''' i '''YU'''.&lt;ref&gt;[http://www.srv.org.rs Savez radio-amatera Vojvodine], Pristupljeno 24. 4. 2013.&lt;/ref&gt;

Do početka [[1990e|90-tih]] godina republikama u SFRJ su pripadali sledeći brojevi: 2=Hrvatskoj, 3=Sloveniji, 4=Bosni i Hercegovini, 5=Makedoniji, a do [[2007]]. godine [[Crna Gora]] je koristila broj 6 u prefiksu.
Danas Hrvatska koristi prefiks '''9A''', Slovenija '''S5''', BiH koristi prefiks '''E7''', Makedonija '''Z3''', a Crna Gora '''4O'''.

Sufiks se sastoji od jednog, dva ili tri slova.

U Srbiji, pozivni znaci iz serija '''YU1AAA-YU1MZZ, YU7AAA-YU7MZZ, YU8AAA-YU8MZZ''' su rezervisani za radio-amaterske klubove, na primer: '''YU1BEF''' je pozivni znak Radio-kluba „Avala“ .

== Radio-amaterski kodeks ==
'''Svetksi radio-amaterski kodeks''' glasi:
# Radio-amater je pažljiv i pun obzira. Neće se svesno ponašati tako da za vreme održavanja veze uskraćuje drugima zadovoljstvo i ometa ih.
# Radio-amater je odan i privržen pokretu. Pomaže svojim drugovima u klubu, ostalim radio-amaterima, svom savezu radio-amatera u koji je učlanjen i koji predstavlja i zastupa njegove interese.
# Radio-amater prati razvoj nauke i tehnike. Svoje uređaje dopunjuje i dograđuje, stalno ih usavršava prateći najnovija tehnička dostignuća. Svoja saznanja o korišćenju stanice tj. radu na opsegu, stalno usavršava.
# Radio-amater je uvek prijatelj drugima. On savetuje početnike i prijateljski im pomaže, spreman je da sarađuje sa svima.
# Radio-amater je odmeren i uravnotežen. Radio-amaterizam je dobrovoljna, slobodno izabrana aktivnost. Pravi Radio-amater neće nikada dopustiti da da mu radio-amaterska aktivnost smeta u nekoj od njegovih obaveza, da ugrozi njegovu porodicu, posao, da utiče na uspeh u školi ili njegov položaj u društvu.
# Radio-amater je rodoljub. Svoje znanje, iskustvo i svoje uređaje uvek je spreman da stavi u službu svoga društva i otadžbine.

== Pravilnici ==
* [http://www.yu1srs.org.rs/dl/srs_doc/Statut_SRS_2010_WEB.pdf Statut SRS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927143602/http://www.yu1srs.org.rs/dl/srs_doc/Statut_SRS_2010_WEB.pdf |date=2010-09-27 }}
* [http://www.yu1srs.org.rs/dl/srs_doc/SRS%20Pravilnik%20o%20r-a%20call_V5.1.1.pdf Pravilnik o pozivnim znacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927231610/http://www.yu1srs.org.rs/dl/srs_doc/SRS%20Pravilnik%20o%20r-a%20call_V5.1.1.pdf |date=2010-09-27 }}
* [http://www.yu1srs.org.rs/dl/srs_doc/Pravilnik%20o%20ispitima%20V2%20-%20usvojeno%20G.pdf Pravilnik o ispitima za radio-amatera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927231533/http://www.yu1srs.org.rs/dl/srs_doc/Pravilnik%20o%20ispitima%20V2%20-%20usvojeno%20G.pdf |date=2010-09-27 }}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Amateur radio}}
* [http://www.yu1srs.org.rs/ Savez radio-amatera Srbije]
* [http://www.srv.org.rs/ Savez radio-amatera Vojvodine]
* [http://callbook.yu1srs.org.rs/ YU Amateur Radio Callbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518092822/http://callbook.yu1srs.org.rs/ |date=2015-05-18 }}
* [http://callplan.yu1srs.org.rs/ Speciall YU Calls Activity Plan, Savez radio-amatera Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170326230206/http://callplan.yu1srs.org.rs/ |date=2017-03-26 }}
* [http://fm-digital.yu1srs.org.rs/ FM-digital radna grupa Saveza radio-amatera Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304235115/http://fm-digital.yu1srs.org.rs/mapa |date=2016-03-04 }}
* [http://fm-digital.yu1srs.org.rs/ FM-digital radna grupa Saveza radio-amatera Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304235115/http://fm-digital.yu1srs.org.rs/mapa |date=2016-03-04 }}
* [http://fm-digital.yu1srs.org.rs/registar Registar repetitora Saveza radio-amatera Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160620234041/http://fm-digital.yu1srs.org.rs/registar |date=2016-06-20 }}
* [http://fm-digital.yu1srs.org.rs/mapa Mapa repetitora Saveza radio-amatera Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304235115/http://fm-digital.yu1srs.org.rs/mapa |date=2016-03-04 }}
* [http://ham.pirot.org/ Mapa radio-amaterskih repetitora u Srbiji i ex-YU republikama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130805032049/http://ham.pirot.org/ |date=2013-08-05 }}
* [http://pedja.supurovic.net/radio-amateurs-in-war/ Yugoslav radio-amateurs in War defending from NATO]

=== Radio-amaterske ekspedicije ===
* [http://picasaweb.google.com/Srecko.Moric.YU1DX/BakerIslandDXpedition Naši radio-amateri na ostrvu Bejker, srednji Pacifik, 2002. godine, kada su postigli novi Svetski rekord od 95.127 održanih radio-veza]
* [http://picasaweb.google.com/Srecko.Moric.YU1DX/ConwayReefDXpedition# Naši radio-amateri na ostrvu Konvej Rif, srednji Pacifik, 2001. godine]

[[Kategorija:Radio]]
[[Kategorija:Hobi]]</text>
      <sha1>3te679xgjntyi2tgbi7p0266mebtcry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija nesamostalna teritorija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>200694</id>
    <revision>
      <id>42579984</id>
      <parentid>42568120</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T01:39:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Nesamostalni teritorij]] na [[Šablon:Infokutija nesamostalna teritorija]]</comment>
      <origin>42568120</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6449" sha1="aobcbzpbny99olth02gz3zlf2tmh8un" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:25em; text-align:left; font-size: 90%;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 130%; background-color: #e8e8ff;&quot; | &lt;center&gt;{{{ime}}}{{#if:{{{izvorno_ime|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|&lt;br /&gt;{{{izvorno_ime}}}}}&lt;/center&gt;
|-
{{#if: {{{zastava|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} {{{grb|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; class=&quot;maptable&quot;{{!}}
{{{!}} width=100% style=&quot;text-align:center; margin:0 auto; background:none;&quot;
{{!}}-
{{!}}align=center style=&quot;border:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} &lt;span style=&quot;border:1px solid #bbbbbb; display:table-cell;&quot;&gt;[[Datoteka:{{#if: {{{zastava}}}|{{{zastava}}}|Sin bandera.svg}}|125px|Zastava]]&lt;/span&gt;
{{!}}align=center style=&quot;border:0; vertical-align:middle;&quot;{{!}} [[Datoteka:{{#if: {{{grb}}}|{{{grb}}}|Sin escudo.svg}}|{{{grb_veličina|85px}}}|Grb]]
{{!}}- style=&quot;font-size: 95%;&quot;
{{!}} style=&quot;border:0; text-align:center;&quot;{{!}} [[Zastava {{{ime_genitiv}}}|Zastava]]
{{!}} style=&quot;border:0; text-align:center;&quot;{{!}} [[Grb {{{ime_genitiv}}}|Grb]]
{{!}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{moto|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; font-size:95%;&quot; {{!}} '''[[Dodatak:Popis državnih krilatica|Geslo]]''':'' {{{moto}}}''
{{!}}-
}}
{{#if:{{{himna|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; font-size:95%;&quot; {{!}} '''[[Državna himna|Himna]]''': {{{himna}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{moto|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} {{{himna|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
&lt;!-- Zemljovid --&gt;
{{#if: {{{eng_ime|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} {{{mapa|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%; padding:0.6em 0em 0.6em 0em;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{mapa|Location{{{eng_ime}}}.png}}}|270px|Položaj {{{ime_genitiv}}}]]
{{!}}-
{{#if: {{{lokacija2|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:95%; padding:0.6em 0em 0.6em 0em;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{lokacija2}}}|270px|{{{lokacija2_opis|Položaj {{{ime_genitiv}}}}}}]]
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}} }}
&lt;!-- Službeni jezik --&gt;
{{#if:{{{službeni_jezik|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Službeni jezik|Službeni&amp;nbsp;jezik]]
{{!}} {{{službeni_jezik}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{glavni_grad|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Glavni grad]]
{{!}} {{{glavni_grad}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vrsta vladavine|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} {{{naslovi upravitelja|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Vlada]]
{{!}} {{{vrsta vladavine}}}
{{!}}-
{{#if:{{{naslovi upravitelja|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! &amp;nbsp;-&amp;nbsp;{{{naslovi upravitelja}}}
{{!}} {{{imena upravitelja}}}
{{!}}-
}}
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{površina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} {{{vode|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Površina]]
{{!}} {{#if:{{{površina_poredak}}} | [[Popis država po površini|{{{površina_poredak}}}. po veličini]]}}
{{!}}-
! &amp;nbsp;-&amp;nbsp;ukupno
{{!}} {{{površina}}} [[četvorni kilometar|km&amp;sup2;]]
{{!}}-
{{#if:{{{vode|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! &amp;nbsp;-&amp;nbsp;%&amp;nbsp;vode
{{!}} {{{vode}}} %
{{!}}-
}}
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{stanovništvo|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} {{{gustoća_stanovništva|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Stanovništvo]]
{{!}} {{#if:{{{stanovništvo_poredak}}} | [[Dodatak:Popis država po stanovništvu|{{{stanovništvo_poredak}}}. po veličini]]}}
{{!}}-
! - ukupno {{#if:{{{godina_popisa}}}|([[{{{godina_popisa}}}]])}}
{{!}} {{{stanovništvo}}}
{{!}}-
{{#if:{{{gustoća_stanovništva|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! &amp;nbsp;-&amp;nbsp;[[Dodatak:Popis država po gustoći stanovništva|gustoća]]
{{!}} {{{gustoća_stanovništva}}}/km&amp;sup2;
{{!}}-
}}
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{pripadnost|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Popis nesamostalnih područja po državnoj pripadnosti|Pripadnost]]
{{!}} {{{pripadnost}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{status|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Popis nesamostalnih teritorija prema statusu|Status]]
{{!}} {{{status}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{valuta|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Valuta]]
{{!}} {{{valuta}}} {{#if:{{{stoti_dio_valute}}}|({{{stoti_dio_valute}}})}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vremenska_zona|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Vremenska zona|Vremenska&amp;nbsp;zona]]
{{!}} [[UTC]] {{{vremenska_zona}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{internetski_nastavak|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Internetski nastavak]]
{{!}} {{{internetski_nastavak}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{pozivni_broj|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! [[Popis pozivnih brojeva država|Pozivni&amp;nbsp;broj]]
{{!}} {{{pozivni_broj}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{komentar|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} &lt;small&gt;{{{komentar}}}&lt;/small&gt;
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;
&lt;br /&gt;
== Korištenje ==
&lt;pre&gt;
{{Nesamostalni teritorij
|ime                  = 
|izvorno_ime          = 
|ime_genitiv          = 
|eng_ime              = 
|zastava              = 
|grb                  = 
|moto                 = 
|himna                = 
|mapa                 = 
|lokacija2            =
|službeni_jezik       = 
|glavni_grad          = 
|vrsta vladavine      = 
|imena upravitelja    = 
|naslovi upravitelja  = 
|površina_poredak     = 
|površina             = 
|vode                 = 
|stanovništvo_poredak = 
|stanovništvo         = 
|godina_popisa        = 
|gustoća_stanovništva = 
|pripadnost           = 
|status               = 
|valuta               = 
|stoti_dio_valute     = 
|vremenska_zona       = 
|internetski_nastavak = 
|pozivni_broj         = 
|komentar             = 
}}
&lt;/pre&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Geografske infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>aobcbzpbny99olth02gz3zlf2tmh8un</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lori (marz)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>208752</id>
    <revision>
      <id>42579682</id>
      <parentid>42327111</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:05:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>samo u ovom članku</comment>
      <origin>42579682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1834" sha1="d5q77n87gkb0rwlbtwd4umim8nkbg24" xml:space="preserve">{{coord|display=title|40|55|N|44|30|E|type:administrative_division}}
'''Marz Lori''' ({{jez-jer|Լոռի}}) predstavlja jednu od [[administrativna podela Jermenije|11 administrativnih jedinica]] u [[jermenija|Republici Jermeniji]], odnosno jedan od 10 marzeva.

Nalazi se u severnom delu zemlje, uz granicu sa [[gruzija|Gruzijom]]. Na istoku je omeđena teritorijom marza [[Tavuš]], na jugu su [[Kotajk]] i [[Aragacotn]], a na zapadu [[Širak (marz)|Širak]]. Sa površinom od 3.789&amp;nbsp;km² treća je po površini administrativna celina Jermenije (iza [[Geharkunik]]a i [[Sjunik]]a). Na teritoriji ovog marza je [[2010]]. živelo 281.000 stanovnika.

Administrativni centar marza je grad [[Vanadzor]], a veći gradovi su jopš i [[Stepanavan]] i [[Spitak]].

U ovoj oblasti se nalaze manastiri [[Sanajin (manastir)|Sanajin]] i [[Ahpat (manastir)|Ahpat]] koji su na listi [[Uneskova svetska baština u Jermeniji|Uneskove svetske baštine]] te manastir-tvrđava [[Ahtala (manastir)|Ahtala]] iz [[10. vijek|X veka]].

== Vanjske veze ==
* [http://cp-pic.quintagroup.com/www/aboutarmenia/lori# Podaci o marzu Lori na sajtu Ministarstva urbanizma Jermenije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928041913/http://cp-pic.quintagroup.com/www/aboutarmenia/lori |date=2007-09-28 }}
* [http://www.armeniapedia.org/index.php?title=Rediscovering_Armenia_Guidebook-_Lori_Marz Turistički vodič kroz Lori]
* [http://freenet.am/~davh/lori.html Spisak kulturno-istorijskih spomenika u Lori marzu]
* [http://freenet.am/~davhak/ Sakralni objekti u Loriju]
* [http://www.masstours.com/ru/regions/lori/lori.php Regionalni turizam/Lori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131105162425/http://www.masstours.com/ru/regions/lori/lori.php |date=2013-11-05 }}

{{Administrativna podjela Armenije}}

[[Kategorija:Pokrajine Armenije]]</text>
      <sha1>d5q77n87gkb0rwlbtwd4umim8nkbg24</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579686</id>
      <parentid>42579682</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:10:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42579686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4893" sha1="fxvsa1fte3niwp2hpws42hper3hpzn9" xml:space="preserve">{{coord|display=title|40|55|N|44|30|E|type:administrative_division}}
{| class=&quot;infobox&quot; cellspacing=&quot;7&quot;
! class=&quot;entete map&quot; colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #FBCEB1; color: #000000&quot; | Lori&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;font-size: 0.75em;&quot;&gt;{{jez-jer|Լոռի}}&lt;/span&gt;
|-
{{ #switch: Lori marz coa.gif
| Lori marz coa.gif = {{#if:Lori marz coa.gif|
{{!}} colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; {{!}} [[Datoteka:Lori marz coa.gif{{!}}80px{{!}}{{#if:||Grb}}]]{{#if:|'''&lt;br /&gt;'''&lt;small&gt;[[{{{opis grba}}}|Opširnije]]&lt;/small&gt;|}}}}
|  = {{#if:|
{{!}} colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; {{!}} [[Datoteka:{{!}}120px{{!}}{{#if:||Zastava}}]]{{#if:|'''&lt;br /&gt;'''&lt;small&gt;[[{{{opis zastave}}}|Opširnije]]&lt;/small&gt;|}}}}
|  = {{#if:|
{{!}} colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; {{!}} [[Datoteka:{{!}}120px{{!}}{{#if:||Zastava}}]]{{#if:|'''&lt;br /&gt;'''&lt;small&gt;[[{{{opis zastave}}}|Opširnije]]&lt;/small&gt;|}}}}
| Lori marz coa.gif = {{#if:|
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}}
&lt;table style=&quot;text-align:center;background-color:transparent;width:100%&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;border:none;width:50%&quot;&gt;
[[Datoteka:Lori marz coa.gif{{!}}80px{{!}}{{#if:||Grb}}]]{{#if:|'''&lt;br /&gt;'''&lt;small&gt;[[{{{opis grba}}}|Opširnije]]&lt;/small&gt;|}}
    &lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;border:none&quot;&gt;
[[Datoteka:{{!}}100px{{!}}{{#if:||Zastava}}]]{{#if:|'''&lt;br /&gt;'''&lt;small&gt;[[{{{opis zastave}}}|Opširnije]]&lt;/small&gt;|}}&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
}}|}}
|- align=center valign=top
{{#if:  
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;padding: 0.5em; border-top: 1px solid #AAA; border-bottom: 1px solid #AAA;&quot; {{!}} '''Moto''' : {{{moto}}}
{{!-}}
}}
|- align=center
| colspan=&quot;2&quot; | [[Datoteka:Lori.svg|300px]]
|- valign=top
| '''Država'''
| {{flagcountry|JER}}
|- valign=top
| '''Administrativni centar'''
| [[Vanadzor]]
|- valign=top
{{#if:[[Stepanavan]], [[Spitak]], [[Tumanjan]], [[Alaverdi]], [[Tašir]], [[Ahtala]], [[Šamlug]] | 
! Veći gradovi
{{!}} [[Stepanavan]], [[Spitak]], [[Tumanjan]], [[Alaverdi]], [[Tašir]], [[Ahtala]], [[Šamlug]]
{{!-}}
}}
|- valign=top
{{#if:[[jermenski jezik|jermenski]] | 
! Zvanični jezik
{{!}} [[jermenski jezik|jermenski]]
{{!-}}
}}
|- valign=top
{{#if:''Aram Hočarjan'' (od [[2006]].) | 
! Marzpet
{{!}} ''Aram Hočarjan'' (od [[2006]].)
{{!-}}
}}
|- valign=top
| '''Površina'''
| 3.789 km² {{#if:[[administrativna podela Jermenije|3.]]|([[administrativna podela Jermenije|3.]]) }}
|- valign=top
{{#if:
! &amp;nbsp;- Kopno
{{!}}  km²
{{!-}}
}}
|- valign=top
{{#if:
! &amp;nbsp;- Vode 
{{!}}  km²
{{!-}}
}}
|- valign=top
| colspan=2 | Stanovništvo '''{{#if:[[2010]].|([[2010]].) }}'''
|- valign=top
| &amp;nbsp;- Ukupno'''
| 281.600 st. {{#if:[[administrativna podela Jermenije|4.]]|([[administrativna podela Jermenije|4.]]) }}
|- valign=top
| &amp;nbsp;- [[Gustina naseljenosti|Gustina]] 
| 74,3 st./km² {{#if:|() }}
|- valign=top
{{#if: | 
! Datum pristupanja
{{!}} 
{{!-}}
}}
|- valign=top
{{#if:[[UTC+4]] (leti +5) | 
! Vremenska zona
{{!}} [[UTC+4]] (leti +5)
{{!-}}
}}
|- valign=top
{{#if:1701-2117 | 
! [[Poštanski kod]]
{{!}} 1701-2117
{{!-}}
}}
|- valign=top
{{#if:-{AM.LO}- | 
! [[ISO 3166]]
{{!}} -{AM.LO}-
{{!-}}
}}
|- valign=top
{{#if:[http://lori.gov.am/ -{lori.gov.am}-] | 
! Vebsajt
{{!}} [http://lori.gov.am/ -{lori.gov.am}-]
{{!-}}
}}
|}
'''Marz Lori''' ({{jez-jer|Լոռի}}) predstavlja jednu od [[administrativna podela Jermenije|11 administrativnih jedinica]] u [[jermenija|Republici Jermeniji]], odnosno jedan od 10 marzeva.

Nalazi se u severnom delu zemlje, uz granicu sa [[gruzija|Gruzijom]]. Na istoku je omeđena teritorijom marza [[Tavuš]], na jugu su [[Kotajk]] i [[Aragacotn]], a na zapadu [[Širak (marz)|Širak]]. Sa površinom od 3.789&amp;nbsp;km² treća je po površini administrativna celina Jermenije (iza [[Geharkunik]]a i [[Sjunik]]a). Na teritoriji ovog marza je [[2010]]. živelo 281.000 stanovnika.

Administrativni centar marza je grad [[Vanadzor]], a veći gradovi su jopš i [[Stepanavan]] i [[Spitak]].

U ovoj oblasti se nalaze manastiri [[Sanajin (manastir)|Sanajin]] i [[Ahpat (manastir)|Ahpat]] koji su na listi [[Uneskova svetska baština u Jermeniji|Uneskove svetske baštine]] te manastir-tvrđava [[Ahtala (manastir)|Ahtala]] iz [[10. vijek|X veka]].

== Vanjske veze ==
* [http://cp-pic.quintagroup.com/www/aboutarmenia/lori# Podaci o marzu Lori na sajtu Ministarstva urbanizma Jermenije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928041913/http://cp-pic.quintagroup.com/www/aboutarmenia/lori |date=2007-09-28 }}
* [http://www.armeniapedia.org/index.php?title=Rediscovering_Armenia_Guidebook-_Lori_Marz Turistički vodič kroz Lori]
* [http://freenet.am/~davh/lori.html Spisak kulturno-istorijskih spomenika u Lori marzu]
* [http://freenet.am/~davhak/ Sakralni objekti u Loriju]
* [http://www.masstours.com/ru/regions/lori/lori.php Regionalni turizam/Lori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131105162425/http://www.masstours.com/ru/regions/lori/lori.php |date=2013-11-05 }}

{{Administrativna podjela Armenije}}

[[Kategorija:Pokrajine Armenije]]</text>
      <sha1>fxvsa1fte3niwp2hpws42hper3hpzn9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija nematerijalna baština</title>
    <ns>10</ns>
    <id>211356</id>
    <revision>
      <id>42579832</id>
      <parentid>40802829</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T20:13:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:UNESCO-nematerijalna svjetska baština]] na [[Šablon:Infokutija nematerijalna baština]]: +</comment>
      <origin>40802829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1175" sha1="26ok4cpf7rut35fn2mypmp5qn4s83gn" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; text-align:left; font-size:90%;&quot; cellpadding=&quot;3&quot; 
|-
! colspan=2 style=&quot;color:black; text-align:center; font-size:95%; background:lightblue;&quot; | &lt;big&gt;

{{{ime baštine}}}&lt;/big&gt;
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background:#e8e8e8;&quot; | [[Datoteka:UNESCO logo.svg|25px]] [[Nematerijalna svjetska baština]]
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | [[Datoteka:{{{slika|Flag of UNESCO.svg}}}|275px|{{{ime baštine}}}]] 
|- 
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFFFFF;&quot; | {{{država}}}
|-
| '''Regija''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | {{{regija}}}
|-
| width=&quot;120px&quot; | '''Godina upisa''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | {{{godina}}}
|-
| '''ID''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | {{{id}}}
|- 
| '''Ugroženost''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | {{{ugroženost}}}
|- 
| '''Poveznica''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | [{{{poveznica}}} UNESCO]
|}
&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;br style=&quot;clear:both&quot;&gt;
&lt;noinclude&gt;
== Korištenje ==
&lt;pre&gt;
{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = 
|slika = 
|godina = 
|regija = 
|id = 
|ugroženost = 
|poveznica = 
|država = 
}}
&lt;/pre&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>26ok4cpf7rut35fn2mypmp5qn4s83gn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Planinski lanac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>213948</id>
    <revision>
      <id>42579759</id>
      <parentid>42412256</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:23:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Planinski masiv]] na [[Planinski lanac]] preko preusmjerenja: ispravno, prema HE</comment>
      <origin>42412256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16433" sha1="4g8lyn4n4nwlbrtim5lr6e1l2rzfeso" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime         = Planinski masiv
| izvorno_ime =
| slika       = World Distribution of Mid-Oceanic Ridges.gif
| opis_slike  = [[Srednjeoceanski hrbat]] je najduži masiv na [[svijet]]u 
}}
'''Planinski masiv''', '''planinski lanac''' ili '''planinski vijenac''', ili '''gorje''', je naziv za [[Geografija|geografsko]] područje koje se sastoji od niza međusobno povezanih [[planina]].&lt;ref name=think/&gt; Planine i planinski masivi pokrivaju petinu [[Zemlja (planet)|Zemljine]] površine.

== Karakteristike ==
[[planina|Planine]] u jednom masivu su najčešće isprekidane [[prijevoj]]ima ili [[dolina]]ma. Pojedinačne planine u jednom masivu ne moraju nužno imati iste [[Geologija|geološke]] i [[Petrologija|petrološke]] karakteristike, iako najčešće imaju.
Sklop masiva koji pripada nekom području naziva se '''planinski sistem'''.

=== Struktura ===
Planinski masivi često imaju vrlo kompleksnu strukturu, pa zbog toga veći masivi imaju svoje vlastite podmasive kao [[Apalači|Masiv Apalači]] koji se u osnovi dijeli na tri podmasiva Sjeverni, Srednji i Južni Apalači.

=== Uzroci nastanka ===
[[Datoteka:Alpbach im Winter.jpg|thumb|left|260px|[[Austrija|Austrijske]] [[Alpe]] [[zima|zimi]]]]
Planinski masivi se formiraju kad se dvije [[litosferne ploče]] sudare a rubovi ustreme u vis. Snaga tog izvijanja gura svaku [[Litosferne ploče|ploču]] na onu drugu. Nakon što se [[Litosferne ploče|ploče]] smire, planinski masiv je formiran. Nakon tog nastupa vrijeme - snižavanja, zbog [[Erozija|erozije]], koju uzrokuju [[Vjetar|vjetrovi]], [[kiša]], [[Glečer|ledenjaci]] i [[Lavina|lavine]]. To je razlog zašto su neki planinski masivi stjenoviti i šiljati, kao [[Stjenjak]], a neki su zaobljeni i niski kao [[Apalači|Masiv Apalači]].&lt;ref name=think/&gt;

Većina ljudi misli da su planine stalne i stabilne forme, ali one ili stalno rastu, ili erodiraju i nestaju. [[Apalači|Masiv Apalači]] nastao je kao rezultat sudara [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sa [[Afrika|Afrikom]]. Prije 500 milijuna godina taj planinski masiv bio je najviši na svijetu, ali je zbog erozije sada puno niži.&lt;ref name=think/&gt;

Sudar [[Litosferne ploče|litosfernih ploča]] liči na sudar [[automobil]]a, automobil se zbog siline udara skraćuje po dužini - i proteže u vis, ista se stvar događa i sa uzdizanjem planinskih masiva, kad se sudare dvije ploče.&lt;ref name=think/&gt;

=== Tektonski procesi koji stvaraju planinske masive ===
Planine, planinski masivi i visoravni - postoje, jer tektonski procesi koji ih stvaraju, rade to brže od [[erozija|erozije]] koja ih nastoji uništiti. Planine i planinske masive stvorili su (i stvaruju) u većini - tri glavna procesa: [[vulkan]]i, horizontalno skrućivanje [[Zemljina kora|zemljine kore]] koje se manifestira [[Nabor|nabiranjem]] i [[rasjed]]anjem, i zagrijavanje i termička ekspanzija velikih površina vanjskog omotača zemlje.&lt;ref name=tect&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/394808/mountain/49648/Tectonic-processes-that-create-and-destroy-mountain-belts-and-their-components
   |title      = ''Tectonic processes that create and destroy mountain belts and their components''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 28. 03. 2013}}&lt;/ref&gt;

U nekim regijama, planinski masivi su formirani procesom skrućivanja [[kontinent]]alne mase, a ne sudaranjem dviju kontinentalnih ploča. Prije nekih 40 000 000 do 80 milijuna godina, tako je nastao [[Stjenjak]] u [[Kolorado|Koloradu]], [[Utah]]u i [[Wyoming]]u, a danas na taj način još uvijek rastu masivi [[Tanšan]] ([[Azija]]) i [[Atlas (planine)|Atlas]] u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]]. U principu unutarkontinentalni masivi nastaju [[rasjed]]anjem.&lt;ref name=ande&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/394808/mountain/49661/Alpine-or-Himalayan-type-belts
   |title      = ''Andean-type belts''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 28. 03. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Sile i procesi koji stvaraju i nose planinske masive ===
Planine i planinski masivi nastaju zahvaljujući [[Tektonika ploča|tektonskim procesima]], koji su ih stvorili i koji ih održavaju. S druge strane [[erozija]], permanentno radi na tom da ih izravna i razgradi. [[Topografija]] planinskog pojasa ne ovisi samo o procesima koji formiraju planinski teren, već i o onim silama koje podržavaju takav tip terena, i od [[erozija|erozijsko]] - [[Tektonika ploča|tektonskih]] procesa koji ih nastoje uništiti.&lt;ref name=tect/&gt;

Dvije karakteristike [[stijena]] omogućuju stabilnost planina i planinskih masiva, čvrstoća i gustoća. Kad stijene ne bi bile čvrste, planine bi se jednostavno istopile - otjecanjem. Na suptilnijoj razini, čvrstoća materijala ispod planina može utjecati na topografiju tla.&lt;ref name=tect/&gt;

U pogledu čvrstoće i debljine - sloj [[Litosfera|litosfere]] jako varira uokolo [[Zemlja (planet)|Zemlje]], od svega desetak do više od 200&amp;nbsp;km. Litosfera je puno čvršća od sloja na kom leži -[[Astenosfera|astenosfere]] (pogledajte članak [[Tektonika ploča]]). Čvrstoća [[Litosfera|litosfere]] rezultat je njezine temperature, debela litosfera postoji jer je vanjski omotač Zemlje relativno hladan. Hladna, zbijena, i zbog tog čvrsta [[litosfera]] može nositi veći raspon planina nego tanka litosfera, baš kao što debela [[led]]ena kora na jezeru]] ili rijeci]], može bolje izdržati težinu ljudi nego tanka kora leda.&lt;ref name=tect/&gt;

U pogledu [[Kemija|kemijskog]] sastava, a time i gustoće - [[zemljina kora]] je mekša od sloja na kom leži. Ispod [[ocean]]a, tipična debljina [[Zemljina kora|kore]] je samo 6 - 7 [[km]].&lt;ref name=tect/&gt; Po [[kontinent]]ima je prosječna debljina oko 35&amp;nbsp;km, ali na pojedinim dijelovima može doseći do 60 – 70&amp;nbsp;km ispod visokih planinskih masiva i visoravni. Dakle, većina masiva i visoravni leži na debelom sloju [[Zemljina kora|kore]]. Uz određene iznimke lakša [[Zemljina kora|kora]] pluta na čvršćem sloju, kao što [[ledenjak|ledenjaci]] plutaju po oceanima.&lt;ref name=tect/&gt;

Valja napomenuti da su [[Zemljina kora|kora]] i [[litosfera]] definirana različitim karakteristikama i ne predstavljaju isti sloj. Štoviše, varijacije u njihovoj debljini imaju različiti utjecaj na [[Topografija|topografiju]] iznad njih.&lt;ref name=tect/&gt; Neki planinski masivi i visoravni leže na debelom pojasu [[Zemljina kora|kore]]. S druge strane sloj [[Litosfera|litosfere]] ispod takvih područja, može biti tanak, ali njegova debljina ne igra značajnu ulogu u nošenju tog masiva. Ali ima masiva koji leže na debelim slojevima [[Litosfera|litosfere]], koja se pod njihovom težinom uvija prema dolje. [[Zemljina kora]] pod takvim masivima obično je deblja od normalne, ali ne tako debela kao u slučaju kad je sloj [[Litosfera|litosfere]] tanak.&lt;ref name=tect/&gt; Dakle snaga [[Litosfera|litosfere]] nosi planinske masive i puno deblji sloj [[Zemljina kora|kore]] nego što bi to bio slučaj, da tog debelog sloja [[Zemljina kora|kore]] nema. Tako na primjer, [[Himalaja]] vrši potisak na [[Zemljina kora|koru]] [[Indo-australska ploča|indo-australske ploče]], koja leži na sloju posebno hladne, guste [[Litosfera|litosfere]] koji je savinuta prema dolje pod visokom težinom planina koje nosi. Debljina [[Zemljina kora|zemljine kora]] u tom pojasu iznosi oko 55&amp;nbsp;km ispod najviših planina od 8 000 metara. Ipak najdeblji sloj [[Zemljina kora|zemljine kora]] od 70&amp;nbsp;km, leži dalje na sjeveru ispod [[Tibet]]a , čija je nadmorska visina je između 4 500 - 5 000 metara, ispod kojeg je sloj [[Litosfera|litosfere]] puno tanji od onog ispod Himalaje. Dakle snažna indijska [[litosfera]] pomaže nositi Himalaju, a s druge strane debeli sloj [[Zemljina kora|zemljine kore]] nosi [[Tibet]]sku visoravan.&lt;ref name=tect/&gt;

== Najveći planinski masivi na zemlji ==
Većina planinskih masiva nastala je kao posljedica [[Konvergentna granica|konvergencije]] dviju [[Litosferne ploče|litosfernih ploča]] koje u većini slučajeva i danas nasjedaju jedna na drugu. Zbog tog mnogi planinski masivi obilježavaju granice [[Litosferne ploče|litosfernih ploča]], koje presijecaju druge takve granice. Zato postoje vrlo dugi planinski sistemi duž granica [[Konvergentna granica|konvergencije]] [[Tektonika ploča|tektonskih ploča]] koji se nižu jedan za drugim.&lt;ref name=major/&gt;

Gotovo kontinuirani lanac [[vulkan]]a i planinskih masiva okružuje veći dio [[Tihi ocean|Pacifičkog bazena]] - on se zove [[Vatreni pojas Pacifika]] i predstavlja najduži sistem povezanih planinskih masiva.&lt;ref name=major/&gt;

Drugi slični planinski sistem, proteže se od [[Maroko|Maroka]] u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] preko [[Evropa|Evrope]], [[Turska|Turske]] i [[Iran]]a, preko [[Himalaja|Himalaje]] u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].&lt;ref name=major/&gt; Taj alpsko-himalajski sistem, formirala je [[Konvergentna granica|konvergencija]] [[Euroazijska ploča|euroazijske ploče]] sa [[Afrička ploča|afričkom]], [[Arapska ploča|arapskom]] i [[Indo-australska ploča|indo-australskom pločom]].&lt;ref name=major/&gt;
[[Datoteka:Himalayas.jpg|thumb|left|260px|Pogled na [[Himalaja|Himalaju]] iz [[avion]]a]]
Gotovo svi planinski masivi na Zemlji, uključeni su u jedan od ta dva velika sistema, a većina preostalih planinskih masiva, rezultat je drevnih kontinentalnih sudara koji su se dogodili prije nekoliko stotina milijuna godina.&lt;ref name=major/&gt;

=== Alpsko-himalajski tip masiva ===
Za taj tip masiva se pretostavlja da je nastao kao rezultat naslijeganja jedne [[Litosferne ploče|kontinentalne ploče]] na drugu. U principu, debeli laki plutajući sloj [[Zemljina kora|zemljine kore]] ne može prodrijeti duboko u [[Astenosfera|astenosferu]]. Umjesto toga rub ploče kontinenta koji se podvlači - puca i mrvi se, a ostatak kontinenta se podvlači pod taj materijal. Tako su nastali planinski masivi tog tipa.&lt;ref name=alpe&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/394808/mountain/49661/Alpine-or-Himalayan-type-belts
   |title      = ''Alpine or Himalayan type belts''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 28. 03. 2013}}&lt;/ref&gt;
Danas je [[Himalaja]] sa vrhom [[Mount Everest]] od 8848 metara, najviši planinski masiv na svijetu.&lt;ref name=think/&gt; Riječ Himalaja zapravo znači snježna zemlja. On je nastao kad su se sudarile [[Indo-australska ploča|indo-australska]] i [[Euroazijska ploča|evroazijska ploče]] prije 75 milijuna godina.&lt;ref name=think/&gt; Ovaj planinski masiv je oko 2 414 [[km]] dug i proteže se preko [[Pakistan]]a, [[Indija|Indije]], [[Tibet]]a, [[Nepal]]a, [[Sikim]]a i [[Butan]]a. Himalaja je relativno novi planinski masiv pa je to razlog zašto je tako visok. Više od 30 planina u Himalaji imaju visinu veću od 7 620 metara. Za milijun godina u budućnosti ovaj planinski masiv će slično kao stariji [[Apalači|Masiv Apalači]] biti puno niži, ali će neki novi planiski masiv - koji će se u međuvremenu uzdignuti - tada biti najviši na svijetu.&lt;ref name=think&gt;{{cite web
   |url      = http://library.thinkquest.org/05aug/00184/Mountain%20Ranges%20Page.htm
   |title      = ''Mountain Ranges''
   |publisher      = Thinkquest
   |language      = engleski
   |accessdate      = 28. 03. 2013
   |archivedate      = 2013-06-24
   |archiveurl      = https://web.archive.org/web/20130624142654/http://library.thinkquest.org/05aug/00184/Mountain%20Ranges%20Page.htm
   |deadurl      = yes
   }}&lt;/ref&gt;

=== [[Vatreni pojas Pacifika]] ===
[[Vatreni pojas Pacifika]] je gotovo kontinuirani niz [[vulkan]]a koji okružuje [[Tihi ocean]], taj lanac proteže se duž zapadne obale [[Sjeverna Amerika|Sjeverne]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], preko [[Aleutska ostrva|Aleutskih otoka]], južnog [[Japan]]a, [[Indonezija|Indonezije]] do [[arhipelag]]a [[Tonga]], i [[Južna Amerika|Novog Zelanda]]. On je nastao jer [[Tihi ocean|Pacifički bazen]] leži na različitim [[Litosferne ploče|litosfernim pločama]] koje nasjedaju jedna na drugu i sudaraju se.&lt;ref name=major/&gt;

Ako se uključi i podvodna [[topografija]] Zemlje, tad je najduži planinski masiv - [[Srednjeoceanski hrbat]] jer ima 65 000, odnosno 80 000 [[km]].
Najviša planina koja se proteže od dna [[ocean]]a do iznad tla je [[Mauna Kea]] na [[Havaji]]ma koja je viša od Everesta za 1 352 metara.&lt;ref name=think/&gt;

=== Ande ===
[[Ande]] su najduži neprekinuti kopneni planinski masiv na [[Svijet|svjetu]], koji se protežu duž [[zapad]]ne obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u dužinu od 7200 [[km]]. Ande su nastale zbog dva tektonska procesa.

[[Litosferne ploče|Litosferna]] [[Nazca ploča]], koja se prostire duž većeg dijela jugoistočnog [[Tihi ocean|Pacifika]], [[Subdukcija|uranja]] ispod većeg dijela zapadne obale [[Južna Amerika|Južne Amerike brzinom od 80 do 100 milimetara godišnje.&lt;ref name=major/&gt; Zbog tog postoji gotovo kontinuirani lanac [[vulkana]] duž [[Južna Amerika|Južne Amerike]], s najvišim vulkanom na svijetu - [[Ojos del Salado]] (6893 metara), jednim od [[Ande|Andskih]] vrhova. Ipak Andski masiv nije samo lanac vulkana, jer i njegov najviši vrh, [[Aconcagua]] (6959 m), nije vulkanski. Ande su nastale i zbog stješnjavanja i zadebljavanja [[Zemljina kora|Zemljine kore]] koje se manifestira duž cijelog područja istočnih Anda, taj pojas se širi prema zapadu, i podvlači pod stabilni teren [[Brazil]]a i [[Argentina|Argentine]] ispod Anda po stopi od nekoliko milimetara godišnje.&lt;ref name=major&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/394808/mountain/49661/Alpine-or-Himalayan-type-belts
   |title      = ''Major mountain belts of the world''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 28. 03. 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Karipski masiv ===
Planinski masiv uz obalu [[Venecuela|Venecuele]] je ostatak procesa kad je [[Karipsko more]] bilo [[Subdukcija|uranjeno]] južnije ispod Venezuele zbog čeg su se stijene [[nabor]]ale po osi istok-zapad. Desni bočni klizajući [[rasjed]] je prilično spor pa se masiv na tom dijelu još uvijek uzdiže.&lt;ref name=karibi&gt;{{cite web
   |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/394808/mountain/49667/The-Caribbean-chains
   |title      = ''The Caribbean chains''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      = engleski
   |accessdate = 28. 03. 2013}}&lt;/ref&gt;

Na istočnom kraju [[Karipsko more|Karipskog mora]], [[Mali Antili]], [[vulkan]]ski otoci predstavljaju tipičnu zonu [[Konvergentna granica|konvergencije]] [[Litosferne ploče|litosfernih ploča]]. 
[[Karipska ploča]] se već nekoliko desetaka milijuna godina po stopi od 10 do 20 milimetara godišnje, pomiče na istok u odnosu [[Sjevernoamerička ploča|Sjevernoameričku]] i [[Južnoamerička ploča|Južnoameričku ploču]] zbog tog postoji vulkanski luk [[Mali Antili]], i [[rasjed]]i u Venezueli.&lt;ref name=karibi/&gt;

== Uticaj planinskih masiva na klimu ==
Planinski masivi utječu na [[Klima|klimu]] u područjima gdje se prostiru. Kada se voda ispari iz [[More|mora]] i krene kao zračna masa prema planinskim vrhovima, tokom uspona u viša područja se ohladi i pretvori u [[Kiša|kišu]] ili [[snijeg]]. Ali kad ta [[zrak]] pređe planinski lanac i počne se spuštati, biti će suh i neće donijeti kišu s druge strane masiva. Najbolji primjer za to je Himalaja; kada [[monsun]]i počnu puhati s [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] prema [[Indija|Indiji]] na [[sjever]]u, visoki planinski vrhovi Himalaja spriječiti će [[oblak]]e da prijeđu još sjevernije prema [[Tibet]]u. Zbog toga su krajevi sjeverno od Himalaje suhi i rijetko dobivaju kišu. Donji dio zapadne obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]] prekriva [[pustinja]]. Razlog tome je što gorje [[Ande|Anda]] ne propuštaju vodenu paru koja dolazi s [[istok]]a odnosno [[Atlanski ocean|Atlantskog oceana]].

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Mountain ranges}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/394808/mountain/49661/Alpine-or-Himalayan-type-belts ''Alpine or Himalayan type belts'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}}
* [http://www.mountainprofessor.com/mountain-ranges.html ''Mountain Ranges of the World'' na portalu Mountainprofessor] {{en icon}}

[[Kategorija:Planinski masivi| ]]
[[Kategorija:Geomorfologija]]
[[Kategorija:Planine]]</text>
      <sha1>4g8lyn4n4nwlbrtim5lr6e1l2rzfeso</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dihlor monoksid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>218603</id>
    <revision>
      <id>42580013</id>
      <parentid>33630541</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T05:54:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Д.Ильин</username>
        <id>72356</id>
      </contributor>
      <origin>42580013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3196" sha1="iah5n26vro679vxbkpksjy69ggut6nz" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
|   Name = Hlor-monoksid
|   ImageFile = Dichlorine-oxide-2D-dimensions.svg
&lt;!-- | ImageSize = 140px --&gt;
|   ImageName = Molekul - dužina veza
|   ImageFile1 = Dichlorine-monoxide-3D-vdW.png
&lt;!-- | ImageSize1 = 120px  --&gt;
|   ImageName1 = Model molekula
| Section1 = {{Chembox Identifiers
| MeSHName=Dichlorine+monoxide
| ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID = 23048
| InChI = 1/Cl2O/c1-3-2
| InChIKey = RCJVRSBWZCNNQT-UHFFFAOYAA
| ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI = 30198
| SMILES = ClOCl
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/Cl2O/c1-3-2
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
| StdInChIKey = RCJVRSBWZCNNQT-UHFFFAOYSA-N
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|}}
| CASNo = 7791-21-1
| PubChem = 24646
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties
|   Formula = Cl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O
|   MolarMass = 86.9054 g mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
|   Solvent = drugim rastvaračima
|   SolubleOther = [[hidroliza|hidrolizuje]]
|   MeltingPt = −120.6&amp;nbsp;°C
|   BoilingPt = 22&amp;nbsp;°C
  }}
| Section3 = {{Chembox Structure
|   Dipole = 0.78 ± 0.08 D
  }}
| Section4 = {{Chembox Thermochemistry
|   DeltaHf = +80.3 kJ mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
|   Entropy = 265.9 J K&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards
|   EUClass = 
|   RPhrases = 
|   SPhrases = 
  }}
| Section8 = {{Chembox Related
|   Function = [[oksid]]i
|   OtherFunctn = [[voda (molekul)|H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O]]&lt;br /&gt;[[F2O|F&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O]]}}
}}

'''Hlor-monoksid''' je [[oksid]] [[hlor]]a [[kemijska formula|hemijske formule]] Cl&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O, gde je [[oksidacioni broj]] hlora +1.

== Dobijanje ==
Dobija se prevođenjem suvog hlora preko prethodno zagrejanog [[merkurioksid]]a na [[temperatura|temperaturi]] od 400&amp;nbsp;°C&lt;ref name=&quot;melor&quot;&gt;Parkes, G. D. &amp; Fil, D. 1973. Melorova moderna neorganska hemija. [[Naučna knjiga]]. Beograd.&lt;/ref&gt;:
:&lt;math&gt;\mathrm{2HgO + 2Cl_2 \longrightarrow \; Hg_2OCl_2 + Cl_2O}&lt;/math&gt;

== Svojstva ==
Na [[sobna temperatura|sobnoj temperaturi]], hlor-monoksid je bled, narandžastožut [[gas]], koji se lako [[kondenzacija|kondenzuje]] u crvenomrku tečnost. Ona [[ključanje|ključa]] na 3,8&amp;nbsp;°C, pri pritisku od 766&amp;nbsp;mm. Oba [[agregatna stanja]] su nepostojana i lako se eksplozivno raspadaju. Gas eksplodira pri dodiru sa [[sumpor]]om, [[fosfor]]om ili nekim od [[hemijsko jedinjenje|jedinjenja]] [[ugljenik]]a, a tečnost i pri veoma blagom udaru.&lt;ref name=&quot;melor&quot;/&gt;

Može se smatrati [[neorganski anhidrid|anhidridom]] [[hipohlorasta kiselina|hipohloraste kiseline]], jer [[reakcija|reaguje]] sa [[voda|vodom]] u odnosu 1 zapremina vode:200 [[volumen|zapremina]] gasa na 0&amp;nbsp;°C&lt;ref name=&quot;melor&quot;/&gt;:
:&lt;math&gt;\mathrm{H_2O + Cl_2O \longrightarrow \; 2HOCl}&lt;/math&gt;

== Dokazivanje ==
Sastav ovog jedinjenja je dokazan zahvaljujući svojstvu da se sa povišenjem temperature raspada na dve zapremine hlora i jednu [[kiseonik]]a. [[Gustina]] pare je oko 43,5 (H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; = 1).&lt;ref name=&quot;melor&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

{{-}}
{{Jedinjenja hlora}}

[[Kategorija:Neorganska jedinjenja]]
[[Kategorija:Kiseli oksidi]]
[[Kategorija:Jedinjenja hlora]]</text>
      <sha1>iah5n26vro679vxbkpksjy69ggut6nz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gorje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>219879</id>
    <redirect title="Planinski lanac" />
    <revision>
      <id>42579878</id>
      <parentid>1585364</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:06:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Planinski lanac]]</comment>
      <origin>42579878</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="rjvpi4b3ejhbi8ret20tdulferfpglt" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Planinski lanac]]</text>
      <sha1>rjvpi4b3ejhbi8ret20tdulferfpglt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija savezna država Njemačke</title>
    <ns>10</ns>
    <id>221182</id>
    <revision>
      <id>42579969</id>
      <parentid>42568304</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T00:30:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Nemačke savezne države]] na [[Šablon:Infokutija savezna država Njemačke]]</comment>
      <origin>42568304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3877" sha1="4vupcs9ftkk53h4q7gubua7mdr96tl4" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;float: right; width: 290px; font-size: 90%; background-color: #ffffff; margin-left: 1em;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 130%; background-color: #e8e8ff;&quot; | &lt;center&gt;{{{ime}}}&lt;/center&gt;
|- style=&quot;background: #e8e8ff; font-size: 120%;&quot; align=&quot;center&quot;
! Zastava
! Grb
|- style=&quot;background: #ffffff;&quot; align=&quot;center&quot;
| valign=&quot;center&quot; width=&quot;50%&quot; |{{qif
  |test={{{slika_zastave|}}}
  |then=[[Datoteka:{{{slika_zastave|Sin bandera.svg}}}|border|125px|Zastava {{{ime_genitiv}}}]]&lt;br /&gt;([[Zastava {{{ime_genitiv}}}|Zastava]])
}} || valign=&quot;center&quot; width=&quot;50%&quot; |{{qif
  |test={{{slika_grba|}}}
  |then=[[Datoteka:{{{slika_grba|Sin escudo.svg}}}|90px|Grb {{{ime_genitiv}}}]]&lt;br /&gt;([[Grb {{{ime_genitiv}}}|Grb]])
}}
|-
{{#if:{{{slika_karte|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 120%; background-color: #e8e8ff;&quot; {{!}} &lt;center&gt;Položaj&lt;/center&gt;
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; {{!}} {{Imagemap Nemačka|{{{slika_karte|Karte Deutsche Bundesländer (nummeriert).svg}}}|center|250px}}
{{!}}-
}}

! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 120%; background-color: #e8e8ff;&quot; | Uprava
|-
{{#if:{{{glavni_grad|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} [[Glavni grad]] 
{{!}} {{{glavni_grad}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{ministar_predsednik|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} [[Ministar-predsednik]]
{{!}} {{{ministar_predsednik}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vladajuća_stranka|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Vladajuća stranka
{{!}} {{{vladajuća_stranka}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{poslednji_izbori|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Poslednji izbori
{{!}} {{{poslednji_izbori}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{sledeći_izbori|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Sledeći izbori
{{!}} {{{sledeći_izbori}}} 
{{!}}-
}}
{{#if:{{{glasovi_savezni_savet|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Glasova u [[Bundesrat|Saveznom savetu]]
{{!}} {{{glasovi_savezni_savet}}} 
{{!}}-
}}

! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 120%; background-color: #e8e8ff;&quot; | Osnovni podaci
|-
{{#if:{{{površina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} [[Površina]] 
{{!}} {{{površina}}} km² &lt;small&gt;({{{poredak_površina}}} u Nem.)&lt;/small&gt;
{{!}}-
}}
{{#if:{{{stanovnika|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Broj stanovnika
{{!}} {{{stanovnika}}} &lt;small&gt;({{{poredak_stanovnika}}} u Nem, {{{godina_popisa}}})&lt;/small&gt;
{{!}}-
}}
{{#if:{{{gustina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} 
{{!}} {{{gustina}}} st./km² &lt;small&gt;({{{poredak_gustina}}} u Nem.)&lt;/small&gt;
{{!}}-
}}
{{#if:{{{ISO 3166-2|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} [[ISO 3166-2]]
{{!}} &lt;tt&gt;{{{ISO 3166-2}}}&lt;/tt&gt;
{{!}}-
}}
{{#if:{{{himna|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} [[Himna]]
{{!}} {{{himna}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{službene_stranice|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Službene stranice
{{!}} [http://{{{službene_stranice}}} {{{službene_stranice}}}] 
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;

== Upotreba ==
&lt;pre&gt;
{{Nemačke savezne države
| ime                      = 
| ime_genitiv              = 
| slika_zastave            = 
| slika_grba               = 
| slika_karte              = 
| glavni_grad              = 
| ministar_predsednik      = 
| vladajuća_stranka        = 
| poslednji_izbori          = 
| sledeći_izbori           = 
| glasovi_savezni_savet    = 
| površina                 = 
| poredak_površina         = 
| stanovnika               = 
| poredak_stanovnika       = 
| godina_popisa            = 
| gustina                  = 
| poredak_gustina          = 
| ISO 3166-2               = 
| himna                    = 
| službene_stranice        = 
}}
&lt;/pre&gt;

[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4vupcs9ftkk53h4q7gubua7mdr96tl4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1284.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223686</id>
    <revision>
      <id>42579714</id>
      <parentid>42579567</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:12:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42579714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9643" sha1="toh0bk5zssw717l1jbp9teb1syg2c01" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1284}}

Godina '''1284''' ('''[[Rimske brojke|MCCLXXXIV]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u subotu]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (1. jan/sij.).

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[17. 1.]] - Mongolski [[Ilhanidska Monarhija|ilhanidski]] vicekralj Anadolije Konkurtaj je uhapšen od strane gruzijskog vicekralja Alinaka Nojana zbog zavere protiv vladara Ahmeda [[Tekuder]]a, sutradan je pogubljen.
* [[28. 1.]] - Umro je [[Kraljevina Alba|škotski]] naslednik Alexander, sledeća u naslednom nizu je njegova sestričina [[Margaret od Škotske|Margareta, Norveška djeva]] (označena kraljica 1286-90, kada je umrla na putu u Škotsku).
* početkom godine - [[Milutin Nemanjić|Milutin]] i [[Dragutin Nemanjić]] pljačkaju u vizantijskoj Makedoniji, stigli su do granica Svete gore i Hristopolja/[[Kavala|Kavale]].&lt;ref name=&quot;isnI441&quot;&gt;''Istorija s. n. I'', 441&lt;/ref&gt;
** Kasnije tokom godine, nakon predaha, Milutin zauzima [[Poreče|Poreč]], [[Kičevo]] i [[Debar]], čime se uspostavlja granica prema Vizantiji, kojoj ostaju [[Strumica]]–[[Prosek (tvrđava)|Prosek]] (Demir Kapija)–[[Prilep]]–[[Ohrid]]–[[Kroja]]; uznemirava je Kotanica, vizantijski prebeg u srpskoj službi.&lt;ref name=&quot;isnI441&quot; /&gt; Milutin je opustošio kraj oko Ohrida, pomagali su mu susedni albanski velikaši. S Milutinom se nakon ovih osvajanja centar države premešta iz Raške u Prištinu i Skoplje.&lt;ref&gt;[https://rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_5_l.html Srbija kao glavna balkanska država]. rastko.rs&lt;/ref&gt;
** Bugarska princeza [[Ana Terter]] ove godine postaje četvrta žena [[Milutin Nemanjić|Milutina Nemanjića]] (do 1299). Njen otac [[Đorđe I Terter]] je pod pritiskom [[Nogaj]]evih Mongola (koji i upadaju sledeće godine).
** [[Debarska eparhija]] pripada [[Žičko-pećka arhiepiskopija|Žičko-pećkoj arhiepiskopiji]].

* 2. 2.? - [[Aragonski križarski rat]]: papa [[Martin IV]] označava francuskog princa [[Karlo Valois|Karla Valois]] za aragonskog kralja, kao svog vazala (ekskomunicirani aragonski vladar [[Pedro III od Aragona|Pedro III]] mu je ujak).
* [[5. 2.]] - Prva mongolska invazija Burme: zauzeli su [[Tagaung]], ali se u maju povlače zbog velike vrućine. Obnavljaju pohod u sledećoj suvoj sezoni (naša jesen-zima).
* [[6. 2.]] - Njemački kralj [[Rudolf I Habsburški]] (65) ženi se po drugi put, [[Izabela Burgundska, njemačka kraljica|Izabelom Burgundskom]] (13-14), nisu imali djece.

* mart? - [[Rumski Sultanat|Rumski]] sultan [[Kejhusrev III]] je pogubljen jer se umešao u pobunu mongolskog guvernera Anadolije Konkurtaja protiv ilhanidskog vladara Ahmeda Tekudera. Za novog sultana je postavljen [[Mesud II]] (u dva navrata do 1308).
* [[19. 3.]] - [[Edward I od Engleske]] je proglasio Rhuddlanski, ili Velški statut: u zemlji [[Vels]], osvojenoj u proteklih par godina, uvedeni su englesko pravo i grofovije. Grade se i [[Zamkovi i gradske zidine kralja Edwarda u Gwyneddu]].
* [[24. 3.]] - U Tiru je umro [[Hugo III., kralj Cipra]] i, u rivalstvu sa [[Karlo I Anžujski|Karlom Anžujskim]], [[Kraljevina Jeruzalem|Jeruzalema]]; nasljeđuje ga sin [[Ivan I.,kralj Cipra|Ivan I]] (do 1285, na kontinentu ga priznaju u Tiru i Bejrutu, [[Ako (grad)|Akra]] je Karlova).

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 4.]] - Umro je [[Alfonso X Mudri]], kralj [[Kraljevina Kastilja|Kastilje]], [[Kraljevina Leon|Leona]] i [[Kraljevina Galicija|Galicije]]. Želeo je da ga nasledi unuk [[Alfonso de la Cerda|Alfonso]], potomak starijeg sina Ferdinanda, ali nametnuo se, uz podršku većine plemstva i gradova, mlađi sin [[Sancho IV od Kastilje|Sancho IV]] (do 1295).
* [[20. 4.]] - Japan [[Kamakura period]]a: umro je [[Hōjō Tokimune]], ''shikken'', tj. regent [[šogun]]a, faktički vladar Japana; nasleđuje ga mladi sin [[Hōjō Sadatoki]] (do 1301).

* maj - Umro je Isa ibn Muhanna, emir sirijskih beduina i gospodar [[Palmira|Palmire]], nasleđuje ga sin Muhanna ibn Isa.
* [[24. 5.]] - Izmirenje ugarske kraljevske porodice i [[Zagrebačka biskupija|zagrebačkog]] biskupa: kralj [[László IV, kralj Ugarske|Ladislav IV]] nalaže majci [[Elizabeta Kumanka|Elizabeti]] da vrati biskupu mjesto [[Vaška (Sopje)|Vaška]].&lt;ref name=&quot;Klaic263&quot;&gt;Klaić, 263&lt;/ref&gt;

* [[5. 6.]] - [[Rat Sicilijanske večernje]] – Bitka u Napuljskom zalivu: aragonsko-sicilijanska flota [[Roger de Lauria|Rogera de Laurije]] porazila je anžujsku flotu krunskog princa [[Karlo II. Napuljski|Karla od Salerna]], koji je i zarobljen (do 1288). Mlađi Karlo se oglušio o očev nalog da ostane u defanzivi dok ovaj sakuplja vojsku i flotu u Provansi i sutradan stiže u Gaetu.
* [[7. 6.]] - Kralj Ladislav i posebice njegova supruga Isabela potvrđuju da se kraljica majka izmirila sa zagrebačkim biskupom Timotijem i povratila mu desetinu iz [[Virovitica|Virovitice]], Lipove i [[Virovitička županija|Virovitičke županije]]. Ladislav vraća biskupu županiju [[Garešnica|Garešnicu]] (25. 8. potvrđuje grad [[Garić]].&lt;ref name=&quot;Klaic263&quot; /&gt;
* [[26. 6.]] - Zbog neprijateljstva lokalnog kapetana, papa Martin i kurija odlaze iz [[Orvieto|Orvijeta]], u oktobru stižu u [[Perugia|Perugiu]].

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:Drzava Nemanjica krajem XIII i pocetkom XIV vijeka 1.svg|mini|Srpska država 13/14. st. - Dragutinova zemlja sivo zeleno, Milutinova osvajanja zeleno]]
* [[12. 7.]] - Abu Hafs Umar bin Yahya, polubrat ranijeg emira, proglasio se za kalifa u Tunisu (do 1295). Uzurpator Ibn Abu Umara je ubrzo uhvaćen i pogubljen - time je obnovljena [[Hafsidi|hafsidska]] vlast u zemlji.
* jul - Ilhanidski vladar Tekuder je uhvaćen i 26. 7. izručen Argunu - biće mu suđeno za Konkurtajevo pogubljenje.
* jul/avgust - [[Karlo I Anžujski]] je neuspešno opsedao [[Reggio Calabria]], zatim odlazi u [[Brindisi]].
* druga polovina godine - [[Dragutin Nemanjić]] dobija [[Mačvanska banovina|Mačvansko]]-bosansku banovinu, kao ugarski kraljevski zet.&lt;ref name=&quot;isnI441&quot; /&gt; Poznat je i kao [[Sremska zemlja|sremski]] kralj, sa prvom rezidencijom u [[Debrc]]u. [[Beograd]] je prvi put pod srpskom vlašću.
** Graniči se sa [[Braničevo (oblast)|Braničevom]], u kome iz [[Ždrelo (mlavsko)|Ždrela]] vladaju agresivni [[Drman i Kudelin]].

* 5 - 6. 8. - Pomorska bitka kod Melorije u Ligurskom moru: [[Republika Genova|Đenovljani]] su uništili [[Republika Pisa|pizansku]] flotu, što je početak opadanja te republike, koju napadaju i [[Republika Firenca|Firenca]] i [[Republika Lucca|Lucca]]. Moguće da je među zarobljenima [[Rustichello da Pisa]], koji će oko 1298. sa [[Marko Polo|Markom Polom]] napisati [[Livre des Merveilles du Monde|knjigu putopisa]].
* [[11. 8.]] - [[Argun]] je novi vladar mongolske ilhanidske Persije (do 1291), dan nakon Tekuderovog pogubljenja. Polubrat [[Gajhatu]] je poslat za guvernera u Anadoliji.
* [[16. 8.]] - [[Jeanne od Navarrre]] (11), kraljica [[Kraljevina Navara|Navare]] i grofica [[Grofovija Champagne|Šampanje]], udaje se za francuskog nasljednika [[Philippe IV od Francuske|Philippea]] (16) - vladarski par Francuske 1285-1305. Ona nikada nije bila u Navari, zemljom vladaju francuski guverneri.

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* septembar/oktobar - Aragonsko-sicilijansko zauzeće otoka [[Djerba]] pored Tunisa.

* jesen - Dragutinova kćerka [[Jelisaveta Nemanjić|Jelisaveta]] (ca. 14-16) udaje se za bosanskog župana [[Stjepan I Kotromanić|Stjepana I Kotromanića]] (42) (njihov unuk [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko]] će se proglasiti za kralja 1377).&lt;ref&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_4_l.html Zapadnjačka orijentacija u Srbiji]. rastko.rs&lt;/ref&gt;

* [[30. 12.]] - Karlo Anžujski prelazi iz Brindisija u [[Foggia|Foggiu]] - smrtno je bolestan.

=== Kroz godinu ===
* [[Ivan Gisingovac]] je slavonski ban nakon Petra Pakračkog, njegov brat [[Nikola I. Gisingovac|Nikola]] je ugarski palatin.&lt;ref name=&quot;Klaic263&quot; /&gt;
* [[Katedrala u Beauvaisu]]: dio svoda [[Kor (arhitektura)|kora]] se srušio 12 godina nakon završetka, što izaziva izvjesnu krizu u francuskom [[Gotička arhitektura|gotičkom]] graditeljstvu.
* U Veneciji se počinje kovati zlatni novac [[dukat]], pošto je vizantijskom [[hiperpiron]]u oslabljena vrednost; kasnije poznat i kao [[cekin]], po nazivu mletačke kovnice.
* [[Aragonski križarski rat]], dio [[Rat Sicilijanske večernje|Rata Sicilijanske večernje]]: francuske snage napadaju Aragon, uz pomoć [[Kraljevina Mallorca|Kraljevine Mallorce]], koju drži brat aragonskog vladara.
* Vizantijski car [[Andronik II Paleolog]] (25) ženi se Jolandom, preimenovanom u [[Irina Monferatska]] (ca. 10) - sa sobom je donela titularna prava na [[Kraljevina Solun|Kraljevinu Solun]], palu još pre 60 godina.
* Ovoj godini, na dan Ivana i Pavla 26. juna, pripisana je priča o [[Hameln|Hamelinskom]] Šarenom frulašu (''Pied Piper'' na engleskom), koji odvodi gradsku decu - možda sećanje na vrbovanje naseljenika za slovenske krajeve u Pomeraniji.

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1284.}}
* [[25. 4.]] - [[Edward II od Engleske]], († [[1327]])
* {{circa}} 1280-84 - [Miha Madijev]], povjesničar († &gt; 1358)
* {{circa}} [[Simone Martini]], slikar († [[1344]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1284.}}
* [[24. 3.]] - [[Hugo III., kralj Cipra]] (* ca. 1235)
* [[4. 4.]] - [[Alfonso X Mudri]], kralj Kastilje, Leona i Galicije (* [[1221]])
* [[20. 4.]] - [[Hōjō Tokimune]], faktički vladar Japana (* [[1251]])
* maj - Isa ibn Muhanna, emir sirijskih beduina i gospodar Palmire 

{{commonscat|1284}}

[[Kategorija:1284.| ]]</text>
      <sha1>toh0bk5zssw717l1jbp9teb1syg2c01</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokvir skijaš skakač</title>
    <ns>10</ns>
    <id>224569</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija skijaš" />
    <revision>
      <id>42579953</id>
      <parentid>1595566</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:12:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Infokutija skijaš]]</comment>
      <origin>42579953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="hlvipilk0m0ms2crhm9uj9vv0jyvhht" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija skijaš]]</text>
      <sha1>hlvipilk0m0ms2crhm9uj9vv0jyvhht</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Masiv</title>
    <ns>0</ns>
    <id>224841</id>
    <redirect title="Planinski lanac" />
    <revision>
      <id>42579879</id>
      <parentid>1596518</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:06:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Planinski lanac]]</comment>
      <origin>42579879</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="rjvpi4b3ejhbi8ret20tdulferfpglt" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Planinski lanac]]</text>
      <sha1>rjvpi4b3ejhbi8ret20tdulferfpglt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija pećina</title>
    <ns>10</ns>
    <id>225166</id>
    <revision>
      <id>42579991</id>
      <parentid>42568129</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T01:46:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pećine i jame]] na [[Šablon:Infokutija pećina]]</comment>
      <origin>42568129</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4332" sha1="k6ze1orihfcc84hg9cs6oo97q7hivml" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:25em; text-align:left; font-size: 85%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;entete map&quot; style=&quot;font-size: 130%; background-color: #e7dcc3;&quot; | &lt;center&gt;{{{naziv}}}{{#if:{{{izvorni naziv|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;''{{{izvorni naziv}}}''}}&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;
|- 
{{#if:{{{slika|{{{image|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #CEDEFF;&quot; {{!}} &lt;center&gt;[[Datoteka:{{{slika|{{{image|}}}}}}|250px]]&lt;center&gt;{{#if: {{{slika_opis|}}}|&lt;center&gt;&lt;small&gt;{{{slika_opis}}}&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{širina-stupnjevi|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: smaller; padding-bottom: 0.7em;&quot; {{!}} [[Geografske koordinate|Koordinate]]: {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coor dms|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-minute|}}}|{{{širina-sekunde|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-minute|}}}|{{{dužina-sekunde|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|display=inline,title|type:landmark{{#if:{{{iso-regija|}}}|_region:{{{iso-regija|}}}}}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{lokacija|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Lokacija'''
{{!}} {{{lokacija}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{država|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Država'''
{{!}} {{{država}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{najbliži grad|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Najbliži&amp;nbsp;grad'''
{{!}} {{{najbliži grad}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{nadmorska visina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Nadmorska&amp;nbsp;visina'''
{{!}} {{{nadmorska visina}}}&amp;nbsp;[[Metar|m]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{površina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Površina'''
{{!}} {{{površina}}}&amp;nbsp;[[Metar|m²]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{najniža razina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Najniža&amp;nbsp;razina'''
{{!}} {{{najniža razina}}}&amp;nbsp;[[Metar|m]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{najveća visina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Najveća&amp;nbsp;visina'''
{{!}} {{{najveća visina}}}&amp;nbsp;[[Metar|m]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{duljina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Duljina'''
{{!}} {{{duljina}}}&amp;nbsp;[[Metar|m]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{volumen|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Volumen'''
{{!}} {{{volumen}}}&amp;nbsp;[[Metar|m³]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{približna starost|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Približna&amp;nbsp;starost'''
{{!}} {{{približna starost}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{slika_lokacijska_karta_država|}}}|
{{!}} colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; {{!}} {{lokacijska karta|{{{slika_lokacijska_karta_država}}}|label={{{naziv}}}
|lat = {{#if:{{{širina-minute|}}}{{{širina-oznaka|}}}| |{{{širina-stupnjevi|}}} }}
|long = {{#if:{{{dužina-minute|}}}{{{dužina-oznaka|}}}| |{{{dužina-stupnjevi|}}} }}
|lat_deg={{#if:{{{širina-minute|}}}{{{širina-oznaka|}}}|{{{širina-stupnjevi|}}}| }}
|lat_min={{#if:{{{širina-minute|}}}{{{širina-oznaka|}}}|{{{širina-minute|}}}| }}
|lat_sec={{#if:{{{širina-sekunde|}}}{{{širina-oznaka|}}}|{{{širina-sekunde|}}}| }}
|lat_dir={{#if:{{{širina-oznaka|}}}|{{{širina-oznaka|}}}| }}
|lon_deg={{#if:{{{dužina-minute|}}}{{{dužina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}| }}
|lon_min={{#if:{{{dužina-minute|}}}{{{dužina-oznaka|}}}|{{{dužina-minute|}}}| }}
|lon_sec={{#if:{{{dužina-sekunde|}}}{{{dužina-oznaka|}}}|{{{dužina-sekunde|}}}| }}
|lon_dir={{#if:{{{dužina-oznaka|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}| }}
|AlternativeMap = {{{AlternativeMap|}}}
|mark=Cave symbol.svg|marksize=14|
|caption={{#if:{{{slika_lokacijska_karta_opis|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|&lt;center&gt;{{{slika_lokacijska_karta_opis}}}}}|float=center|width=270
}}}}
|}&lt;noinclude&gt;

== Korištenje ==
&lt;pre&gt;{{Pećine i jame
| naziv             = 
| izvorni naziv     = 
| slika             = 
| slika_opis        = 
| širina-stupnjevi =  | širina-minute =  | širina-sekunde =  | širina-oznaka = 
| dužina-stupnjevi =  | dužina-minute =  | dužina-sekunde =  | dužina-oznaka = 
| iso-regija        = 
| lokacija          = 
| država            = 
| najbliži grad     = 
| nadmorska visina  = 
| površina          = 
| najniža razina    = 
| najveća visina    = 
| duljina           = 
| volumen           = 
| približna starost = 
| slika_lokacijska_karta_država = 
| AlternativeMap                = 
| slika_lokacijska_karta_opis   = 
}}&lt;/pre&gt;

{{tl-sort}}
[[Kategorija:Geografske infokutije]]
[[Kategorija:Šabloni za pećine]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>k6ze1orihfcc84hg9cs6oo97q7hivml</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jelena Gruba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>227053</id>
    <revision>
      <id>42579850</id>
      <parentid>42550426</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T21:09:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porijeklo i brak */</comment>
      <origin>42579850</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14499" sha1="56xq3vpteyrllk42j5sdzl91awv2bak" xml:space="preserve">{{Infokutija Vladar
| Ime             =Jelena Gruba
| Nasljeđivanje   =[[Spisak bosanskih vladara|Kraljica Bosne]]
| Slika           =

| Opis slike      = slika s palete ''Stablo Kotromanića''
| Vladavina       =[[8. septembar]] [[1395]] - [[1398]]
| Krunidba        =10 . septembar 1395 u Bobovcu
| Prethodnik      =[[Stjepan Dabiša]]
| Nasljednik      =[[Stjepan Ostoja]]
| Supružnik       =[[Stjepan Dabiša]]
| Djeca           =[[Stana Kotromanić]] , sin nepoznatog imena
| Dinastija       = [[Nikolići (vlastela)|Nikolići]] , zatim [[Kotromanići]]
| Otac            = [[Vladislav Nikolić]]
| Majka           = Stanislava Nikolić
| Datum rođenja   = nakon [[1330]].
| Mjesto rođenja  = [[Popovo polje]]
| Datum smrti     = poslije [[18]]. [[mart]]a [[1399]]. godine
| Mjesto smrti    = manastir u zapadnom Humu
| Mjesto sahrane  = nepoznato
|}}

'''Jelena Mara Gruba Nikolić Kotromanić''' bila je bosanska kraljica, prvo kao supruga kralja [[Stjepan Dabiša|Stjepana Dabiše]], a zatim kao jedina žena na bosanskome vladarskom tronu. S Dabišom je u braku bila od [[1344]]. godine do njegove smrti 8. septembra [[1395]]. godine. Iz njihovog braka rođena je jedna kćerka, [[Stana Kotromanić|Stana, poznata kao Anastasija]]. Imali su i sina nepoznatog imena. Po Dabišinoj smrti izabrana je za vladaricu od strane bosanskog sabora (stanak).

Za vrijeme njene vladavine ojačale su krupne velmože koje su praktično upravljale većim dijelom države. Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posjeda ubirali su [[Carina|carine]] čime su direktno podrivali i slabili centralnu vlast. Njena vladavina okončana je u [[maj]]u [[1398]]. godine, kada su je vlastela kraljevine Bosne, predvođena [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvojem Vukčićem Hrvatinićem]], smjenila s vlasti proglašenjem [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]] za novog kralja. Razlozi za njenu smjenu nisu poznati, ali je ona nakon vladavine nastavila živjeti u Bosni s titulom kraljice.

== Porijeklo i brak ==
Rođena je u plemćikoj porodici [[Nikolići (vlastela)|Nikolića]], koji su vladali [[Žaba (župa)|župom Žaba]], jednim dijelom Huma. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz [[Dalmacija|Dalmacije]]. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još barem dva sina :
* Petar Nikolić
* Grgur Nikolić
Jelena je bila prvorođeno djete Vladislava i Jelene &lt;ref name=Fine&gt; John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.&lt;/ref&gt;Još kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u Jajcu udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I]].&lt;ref name=&quot;Mandić&quot;/&gt;

Jelena Gruba je bila kraljica Bosne kao supruga kralja od [[1391.]] godine do muževe smrti [[1395]]. godine. Jedino preživjelo dijete rođeno iz njihovog braka bila je kćerka [[Stana Kotromanić|Stana]].Također imali su sina, nepoznatog imena, koji je umro [[1395]]. godine i kćerku Stojsavu. Stanina kćer, čije se ime navodi kao Vladava &lt;ref name=&quot;Mandić&quot;&gt; Dominik Mandić, ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978.&lt;/ref&gt; i Vladika &lt;ref name=&quot;Draganović&quot;&gt; [[Krunoslav Draganović]]: ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', 1942.&lt;/ref&gt;, udala se za [[Radivojevići|Juraja Radivojevića]] još za života svoga dede Dabiše i nane Grube, što potvrđuje Dabišina povelja iz [[1395.]] kojom kralj poklanja selo [[Velika (Veljaci)|Veljaci]] na upravu svojoj kćeri Stani, s tim da poslije njene smrti upravu nad selom naslijede Vladava (Vladika) i njen muž. Jelenina unuka Vladava (Vladika) je imala djecu još za vrijeme Jeleninog života i vladavine.&lt;ref name=&quot;Mandić&quot;/&gt;.
[[File:Stone chair of Queen Helen of Bosnia.png|mini|desno|[[Kamena stolica Jelene Grube|Kamena kraljevska stolica iz Bukovice]] na kojoj su dvije urezane fugure, od kojih samo jedna, ženska nosi kraljevsku krunu. Druga muška figura sa mačem u ruci predstavlja dostojanstvenika koji je vršio službu u ime vladara. Kako je Jelena jedina ženska vladarka, smatra se da je stolica pripadala kraljici Jeleni]]

== Vladavina ==
Njeno ime počinje da se javlja u istorijskim izvorima nakon dolaska Dabiše na prijesto. Prvi put se pominje u odluci dubrovačkog vijeća kao kraljica Jelena, 12.01 1392. god. u odluci o upućivanju ambasade u Bosnu &quot;spomenutom gospodinu kralju i gospođi kraljici&quot;.&lt;ref name=&quot;Fostikov&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/117230 |title= Aleksandra Fostikov: Jelena Gruba, bosanska kraljica. Bosna krajem 14. vijeka (1395-1399) |work= ACADEMIA - Braničevski glasnik 3-4, Požarevac 2006, 29-50. |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;

Posljednji put se pominje kada je već na tronu bio kralj [[Stjepan Ostoja]], pod narodnim imenom Gruba, u dubrovačkom pismu od 18. marta 1399. god, naslovljenom na nju. Pod ovim imenom je zabilježena i u [[Stećak Vignja Miloševića|natpisu Vignja Miloševića]], na nadgrobnoj ploči pored [[Stećci|stećka]]. Od dokumenata proizišlih iz njene kancelarije sačuvano je ukupno sedam dokumenata, pet originalnih pisama i jedno u prepisu i jedna povelja kojom ukida carinu u Maslinama i Slanom, od 16. maja 1397. god, takođe u prepisu.

Vladala je uz pomoć sabora (stanak) i glavnih predstavnika vlastele (vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], vojvoda [[Sandalj Hranić Kosača]], i knez [[Pavle Radinović]]). Nije kovala novac sa svojim likom, nego je koristila novac prethodnog bosanskog kralja, svoga muža, Stjepana Dabiše.
=== Odnosi sa Ugarskom ===
Za Dabišinog nasljednika bio je [[Đakovački ugovor|Đakovačkim ugovorom]] iz 1393. god izabran [[Ugarska|ugarski]] kralj [[Žigmund Luksemburški]]. Žigmund je izabran jer je bio muž ugarske kraljice [[Marija Anžuvinska|Marije]], koja je bila kćerka [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete Kotromanić]] i unuka bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II]]. Kako je Marija umrla u maju [[1395.]] godine, pod nerazjašnjenim okolnostima u visokoj trudnoći, Žigmund je izgubio pravo na bosanski tron, pa je po Dabišinoj smrti [[8. septembar|8. septembra]] [[1395.]] godine &lt;ref name=&quot;Mandić&quot;/&gt;, Jelena izabrana za kraljicu od strane bosanskog sabora.

U to vrijeme Ugarskoj je prijetila sve veća opasnost od [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] pa je iz toga razloga polovinom 1396. godine Žigmund sa velikom vojskom krenuo na sultana [[Bajazit]]a. Presudna bitka je bila kod [[Bitka kod Nikopolja|Nikopolja]] gdje je ugarska (evropska) vojska doživjela poraz, a sam Žigmund se izvukao bijegom preko [[Carigrad]]a. Zahvaljujući  tome kraljica Jelena je uspjela da, barem na kratko vrijeme, učvrsti svoj položaj.&lt;ref&gt;[http://historija.info/jelena-gruba-kraljica-bosanska/ JELENA GRUBA, kraljica bosanska - historija.info, 2018.]&lt;/ref&gt;
=== Odnosi sa Dubrovnikom ===
Kraljica Jelena je imala problema s podizanjem dubrovačkih [[tribut]]a ([[Stonski dohodak]] i [[Svetodmitarski dohodak]]) jer nije mogla ispuniti osnovni preduslov - potpisati stare privilegije i povelje u odnosima između Bosne i [[Dubrovnik]]a. Uz pomoć Dubrovčanina, protovestijara [[Žore Bokšić]]a, Dubrovčanima je objašnjeno stanje ''[[interregnum|međuvlašća]]'' koje je vladalo u Bosni i oni su joj tek tada isplatili tribute, [[1397]]. godine.

Odnosi sa Dubrovnikom, najvažnijim spoljnim trgovinskim partnerom bosanske države, za vrijeme njene vladavine bili su prilično dobri, a Dubrovčani su Jeleni isplaćivali Mitrovdanski dohodak za slobodnu trgovinu od 2000 perpera godišnje. To je tribut koji su Dubrovčani do 1377. god. plaćali [[Raška|raškim]] vladarima na dan svetog Dimitrija. u iznosu od 2000 perpera dubrovačkih dinara. Nakon što je [[Tvrtko I Kotromanić]] ovladao krajevima u zaleđu Dubrovnika, od 1377. god. tribut je plaćan [[Bosna u srednjem vijeku|Kraljevini Bosni]], na isti dan i u istom iznosu.

Jelena je Dubrovčanima uputila [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397|povelju o ukidanju carine 16. maja 1397]], koja je sačuvana u prepisu:

:''Jer mi, gospođa kira Jelena, Božijom voljom kraljica Srbima, Bosne, Primorja i Zapadnih strana, i k tome, pošto saznadosmo i nađosmo da isprva nisu ni postojale carine na gore spomenutim mjestima, odlučismo i zapovjedismo da ne bude nijedne carine ispred Stona na Maslini i na Slanom, od sada i do vijeka, jer ih ni ranije nije bilo. I sada sve gore napisano ko god da pogazi, neka je proklet od Oca i Sina i Svetoga duha, Bogorodice, anđela i arhanđela i svih svetih, i da mu bude uskraćena vjera i anđeo u samrtni čas, i da bude predat u ruke đavolove, u pakao, na Velikome sudu poput Jude Iskariotskog.''

=== Upad Osmanlija ===
Kraljica Jelena je vremenom gubila uticaj, krupna vlastela je naglo ojačala, i ona vrlo brzo nije bila u stanju da donese nijednu samostalnu odluku. Sva ta nabujala snaga pojedinih velikaških kuća dovela je i do njihovih međusobnih sukoba. Na sve to su se nadovezali i Osmanlije koji su tokom 1398. godine imali prvi veći upad u Bosnu. Postoji mogućnost da je Osmanlije pozvao neko od krupnijih velikaša.

Pobjedom kod Nikopolja i zaposjedanjem teritorija [[Vuk Branković|Vuka Brankovića]], Osmanlijama je bio otvoren put ka Bosni. Veći broj vlastele zatražio je azil na dubrovačkom području što im je i odobreno. Vojvoda Sandalj Hranić je od Dubrovnika zatražio pomoć u opremi i hrani. Kraljica Jelena je od Dubrovnika tražila isplatu tributa 15. novembra 1397. jer su joj potrebna sredstva.

Očekivani napad je počeo u januaru 1398. god i izazvao je opšti strah na širem području. Da se nije radilo o pljački vidi se po tome što su vojsku vodili Bajazitovi sinovi, a kao vazal i [[Stefan Lazarević]]. Prema sačuvanim izvorima, izvještajima [[Konstantin Filozof|Konstantina Filozofa]] te odlukama dubrovačkog vijeća, pohod je doživio neuspjeh, prouzrokovan neopisivo hladnom zimom i vremenskim neprilikama, koje su dovele do propasti vojske. Ipak je bilo pljačkanja, a spominju se i osmanski zarobljenici. Detalji borbi nisu poznati.&lt;ref name=&quot;Fostikov&quot;/&gt;
=== Smjena ===
Nedugo poslije ovog propalog osmanskog pohoda, a možda i baš u vezi sa njime, u Bosni su iz sve snage izbile međusobne razmirice između najkrupnije vlastele. Na jednoj strani su bili pristalice kraljice Jelene (Nikolići i Radivojevići) dok su na drugoj bili Hrvoje Vukčić, Sandalj Hranić i Pavle Radenović. Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posjeda su ubirali carine čime su direktno podrivali i slabili centralnu vlast. Čak i kada je njen opstanak na tronu doveden u pitanje, Dubrovčani su joj isplatili stonski dohodak 3. aprila 1398. god.

Njena vladavina je okončana u maju 1398. godine, kada ju je bosanska vlastela, predvođena Hrvojem Vukčićem, lišila vlasti i izabrala Stjepana Ostoju za novog kralja. Povod za njenu smjenu nije poznat, a moguće je da su članovi njene porodice, pogotovo njena braća Nikolići, iskorištavali njen položaj za akumuliranje novca i moći, što nije odgovorala ostatku plemstva.&lt;ref name=Fine/&gt; Nikolići su još u vrijeme kralja Dabiše došli u sukob sa Dubrovnikom. Godine 1395. Nikolićima je uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - ''da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja''. Pošto spor nije riješen, kraljica je 1397 izdala navedenu povelju.

Dana [[18. mart]]a [[1399]]. godine je još bila živa, ali joj se nakon toga datuma gubi svaki trag.&lt;ref name=&quot;Draganović&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mandić&quot;/&gt; Moguće je da se povukla na posjed svog zeta Jurja Radivojevića u zapadnom Humu&lt;ref name=&quot;Mandić&quot;/&gt; ili se povukla u samostan i tu umrla.&lt;ref name=&quot;Draganović&quot;/&gt; Izvori je nazivaju &quot;''prisvitla i privisoka gospoja kir Gruba''&quot;.&lt;ref name=&quot;Draganović&quot;/&gt; 

=== Legenda ===
Narodno predanje upamtilo je Jelenu kao surovu vladarku. Sagradila je novo kameno utvrđenje u podnožju planine Zvijezde, u blizini kraljevske rezidencije Bobovca, u kom je boravila radi bezbjednosti svog maloljetnog sina. Tri su godine trajale muke naroda podno Zvijezde, a tada u kraljevstvo upadoše ratnici s istoka. Kraljica bi primorana napustiti dvorac. Bosanski velikaši iskoristiše odsutnost Jelenine čvrste ruke te na prijestolje dovedoše novog vladara. Ogorčeni narod s padina Zvijezde razori dvorac do temelja, a kraljičino naselje, lišeno moćne zaštite, poče polako propadati da bi s vremenom palo u zaborav. Zbog zidanja novog zdanja od kamena iz obližnjeg kamenoloma i napora koji su podnijeli lokalno stanovništvo joj je dalo nadimak Gruba. Ista legenda ju je nazvala i Prokleta Jelena zbog njenog zahtjeva da joj se donosi voda sa udaljenog izvora Drakula na Dragovcu. 

Navodi iz legende nisu potvrđeni u historiografiji, pogotovo što je krajem XIV i početkom XV vijeka u Bosni građeno još nekoliko naselja, kao što su [[Stari grad Dubrovnik|Dubrovnik]] kod [[Ilijaš]]a i Deževice kod [[Kreševo|Kreševa]], ali ni za jedno nema potvrde da je u tome učestvovala Jelena. 
== Titula ==
Jelena Gruba se u poveljama na [[latinski jezik|latinskom]] potpisivala kao ''Helena, regina Bosniae, Stephani Dabissa[e] uxor'' ([[bosanski jezik|bosanski]]: &quot;Jelena, kraljica Bosne, supruga Stjepana Dabiše&quot;). Njena puna titula glasila je:

:''Mi, gospoja kira Jelena, po izvoljenju Božju kraljica Srbljem, Bosne i Primorju i zapadnem stranam i k tomu''
== Reference ==
{{reference}}

{{Redoslijed
|prethodnik        =[[Stjepan Dabiša]]
| gl_članak_funkcija        =[[Spisak bosanskih vladara|''Velika i presvjetla kira Jelena Gruba, po milosti Boga kraljica Bosne, Srbije, Dalmacije i Hrvatske, Usore, Slavonije, Dolnjih krajeva, Podrinja i Polimlja Pomorja, Travunije i mnogih zapadnih i svjetlih krajeva'']]
|nasljednik        =[[Stjepan Ostoja]]
}}

{{Redoslijed
|prethodnik         =[[Doroteja Vidinska]]
|gl_članak_funkcija          =[[Spisak bosanskih vladara|''Jelena ili Gruba, po milosti Boga kraljica i supruga krlja  Bosne, Srbije, Dalmacije i Hrvatske, Usore, Slavonije, Dolnjih krajeva, Podrinja i Polimlja Pomorja, Travunije i mnogih zapadnih i svjetlih krajeva'']]
|nasljednik         =[[Vitača]]
}}

{{Kotromanići}}
{{Commonscat|Jelena Gruba of Bosnia}}
[[Kategorija:Kraljevi Bosne]]
[[Kategorija:Kotromanići]]
[[Kategorija:Bosansko plemstvo]]
[[Kategorija:Nikolići]]</text>
      <sha1>56xq3vpteyrllk42j5sdzl91awv2bak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu4</title>
    <ns>2</ns>
    <id>232970</id>
    <revision>
      <id>42579776</id>
      <parentid>42579637</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:45:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kod pacova */</comment>
      <origin>42579776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18054" sha1="ms9rpwg2nban4j7tkfhial2kulbcuov" xml:space="preserve">[[File:Placental morphologies encountered in placental mammals.jpg|thumb|Morfologija posteljice kod različitih placentnih sisara]]
[[File:Goat_eating_placenta.jpg|alt=|thumb|Majka koza vrši placentofagiju]]
'''Placentofagija''' je čin konzumiranja dijela ili cijele [[Izbacivanje placente|posteljice]] nakon porođaja kod sisara.&lt;ref name=&quot;Hayes 2016&quot;&gt;{{Cite journal |last=Hayes |first=Emily Hart |date=2016 |title=Consumption of the Placenta in the Postpartum Period |journal=Journal of Obstetric, Gynecologic &amp; Neonatal Nursing |language=en |volume=45 |issue=1 |pages=78–89 |doi=10.1016/j.jogn.2015.10.008 |issn=0884-2175 |pmid=26815801}}&lt;/ref&gt; Porođaj obuhvata rađanje novorođenčeta, kao i izbacivanje posteljice i fetalne membrane.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot;&gt;{{Cite journal |last=Kristal |first=Mark B. |date=1980 |title=Placentophagia: A biobehavioral enigma (or ''De gustibus non disputandum est'') |journal=Neuroscience &amp; Biobehavioral Reviews |volume=4 |issue=2 |pages=141–150 |doi=10.1016/0149-7634(80)90012-3 |pmid=6999389 |s2cid=10468943 |issn=0149-7634}}&lt;/ref&gt; [[Posteljica]] je ključni organ koji se razvija u majčinoj maternici tokom trudnoće kako bi podržao fetus. Povezuje se s fetusom putem pupčane vrpce kako bi omogućila transport hranjivih tvari, izlučivanje otpadnih tvari i razmjenu plinova između majke i [[fetus]]a.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt; Morfološke osobine posteljice razlikuju se među vrstama, ali njena funkcija je univerzalna. Placentofagija je ponašanje karakteristično za majku kod većine placentalnih sisara.&lt;ref name=&quot;Hayes 2016&quot; /&gt; Opažen je značajan broj slučajeva placentofagije kod niza životinja.

Anomalije uglavnom uključuju ljude i vodene vrste, kao i deve.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt; Međutim, koncept postaje sve popularniji među ženama na Zapadu, uprkos svom kontroverznom prizvuku.&lt;ref name=&quot;Hayes 2016&quot; /&gt;

Teorije o tome zašto sisari praktikuju placentofagiju povezane su s mnogim predloženim prednostima konzumiranja posteljice. One se razlikuju među životinjama, ali su obično bihevioralne, medicinske ili duhovne prirode.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ober |first1=William |date=1979 |title=Notes on Placentophagy |journal=Bulletin of the New York Academy of Medicine |volume=55 |issue=6 |pages=591–599 |pmid=111747 |pmc=1807646}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark B. |date=1991 |title=Enhancement of Opioid-Mediated Analgesia: A Solution to the Enigma of Placentophagia |journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews |volume=15 |issue=3 |pages=425–435 |doi=10.1016/S0149-7634(05)80035-1 |pmid=1956610 |s2cid=6331181 |issn=1873-7528}}&lt;/ref&gt;

== Zastupljenost ==
Placentofagija je normalna kod većine članova taksonomske skupine [[Eutheria]]. Primijećena je kod životinja u rasponu od glodara do primata, u nekim slučajevima čak i kod ljudi. Najopsežnija studija provedena je na životinjama iz redova [[Rodentia]], [[Chiroptera]], [[Lagomorpha]], [[Carnivora]], [[Perissodactyla]], [[Artiodactyla]] i [[Primates]].&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt; Izuzeci od tog sveprisutnog ponašanja kod sisara mogu se vidjeti kod ljudi, morskih sisara i [[Camelidae|deva]]. Pretpostavlja se da je dio morskih vrsta koje ne praktikuju placentofagiju onaj koji svoje potomstvo rađa u vodi jer se korisne komponente raspršuju nakon izbacivanja iz majke, te da je domestikacija deva iskorijenila takvo ponašanje vršeći stres i selektivni pritisak na tu vrstu.&lt;ref name=&quot;Kristal 2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark |last2=DiPirro |first2=Jean |last3=Thompson |first3=Alexis |date=2012 |title=Placentophagy in Humans and Nonhuman Mammals: Causes and Consequences |journal=Ecology of Food and Nutrition |volume=51 |issue=3 |pages=177–197 |doi=10.1080/03670244.2012.661325 |pmid=22632059 |bibcode=2012EcoFN..51..177K |s2cid=540223 |issn=1543-5237}}&lt;/ref&gt;

=== Kod zečeva ===
[[File:Oryctolagus_cuniculus_Tasmania_2.jpg|thumb|Domaći zec, ''Oryctolagus cuniculus,'' korišten kao modelna vrsta u proučavanju placentofagije|alt=]]
Placentofagiju kod zečeva isključivo vrše majke koje su se nedavno okotile. Istraživanje pokazuje da čak i kada se skotnim ženkama zeca i onima koje uskoro treba da se okote prezentira obrok s posteljicom, postoji malo učešća u ponašanju, ali su nakon koćenja sve majke jele posteljicu. U poređenju s konzumiranjem jetre, još jednog izvora proteina, pojava same placentofagije se povećava za otprilike 55% u kratkom periodu od 1-5 dana nakon koćenja.&lt;ref name=&quot;Melo 2003&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Melo |first1=Angel I. |last2=González-Mariscal |first2=Gabriela |date=2003 |title=Placentophagia in rabbits: Incidence across the reproductive cycle: Placentophagia in Rabbits |journal=Developmental Psychobiology |language=en |volume=43 |issue=1 |pages=37–43 |doi=10.1002/dev.10118 |pmid=12794777 |issn=1098-2302}}&lt;/ref&gt; Jetra je dosljedno preferirana kod ne-gravidnih, skotnih i majki pred koćenjem, za razliku od majki nakon koćenja koje su odlučile konzumirati samo posteljicu kada su im prezentirane obje opcije. Isto istraživanje je također proučavalo interes za posteljicu kod skotnih zečica, te su otkrili da su u danima prije koćenja životinje bile više zainteresirane za posteljicu kada im je ona predstavljena, što se ispazalo povećanim njuškanjem iste. Privlačnost nije demonstrirana prema jetri. To ukazuje na to da postoji veza između elemenata koji potiču i porođaj i placentofagiju kod skotnih zečica.&lt;ref name=&quot;Melo 2003&quot; /&gt; Placentofagija je kod zečeva u nekim slučajevima povezana s [[kanibalizam|kanibalizmom]] - dok majka konzumira posteljicu, slučajno proguta i novorođenče.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Clauss |first1=Marcus |last2=Lischke |first2=Andreas |last3=Botha |first3=Heike |last4=Hatt |first4=Jean-Michel |date=2016 |title=Carcass consumption by domestic rabbits (Oryctolagus cuniculus) |journal=European Journal of Wildlife Research |language=en |volume=62 |issue=1 |pages=143–145 |doi=10.1007/s10344-015-0980-y |s2cid=16166906 |issn=1612-4642}}&lt;/ref&gt;

=== Kod pacova ===
Placentofagija je najviše istražena kod glodara, posebno pacova. Iz dostupne literature izvedeni su brojni zaključci. Jedan od glavnih je da konzumiranje posteljice i povezanih materijala povećava početak i intenzitet majčinskog ponašanja kod pacova.&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt; Povećani kontakt između odrasle jedinke i mladunčeta je ono što poboljšava usvajanje roditeljskog ponašanja. Pored povećanja roditeljskih tendencija majki, uočeno je da placentofagija kod ženki laboratorijskih pacova koji se odbijaju od sisanja, kada majka okoti sljedeće leglo, podiže [[aloroditeljstvo|aloroditeljsko]] ponašanje prema njihovoj braći i sestrama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Harding |first1=Kaitlyn M. |last2=Lonstein |first2=Joseph S. |date=2014 |title=Placentophagia in weanling female laboratory rats: Placentophagia in Weanling Females |journal=Developmental Psychobiology |language=en |volume=56 |issue=6 |pages=1290–9 |doi=10.1002/dev.21208 |pmc=4119531 |pmid=24604548 |issn=1098-2302}}&lt;/ref&gt; Dodatna istraživanja su pokazala da gutanje posteljice i amnionske tekućine utiče na toleranciju prema bolu kod skotnih pacova putem povećanja prirodno nastale analgezije posredovane opioidima.&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt; Tokom procesa koćenja povećava se proizvodnja endogenih opioida koje proizvodi centralni nervni sistem, što podiže prag bola majke. U kombinaciji sa gutanjem posteljice ili amnionske tečnosti, dolazi do drastičnog povećanja opioidnog efekta. Test u kojem je pacovima dato obično meso umjesto posteljice podržao je stav o doprinosu jedenja posteljice u svrhu stvaranja pojačanog opioidnog efekta nakon koćenja, budući da u tom slučaju nije dolazilo do povećanja praga boli kod majke poslije koćenja.&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kristal 2012&quot; /&gt;

== Hipotetske koristi ==
There are numerous hypothesized benefits to the practice of placentophagy in both human and nonhuman mammals, which are seen as the direct motivation for various animals to engage in the consumption of the afterbirth. Many of these proposed benefits have since been disproved through scientific study.

=== Osjećaj gladi ===
Some initial conjectures related directly to the satiation of specific and general maternal hunger.&lt;ref name=&quot;Kristal 2012&quot; /&gt; These hinged on the idea that prior to parturition mothers ceased to eat and so, immediately after birth they consumed the placenta to satisfy an intense hunger. A further idea was that of specific hunger, according to which the maternal figure participated in placentophagy in order to replenish any resources depleted during pregnancy that were contained within the placenta.&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt; This was later disproved by studies on rats and other species showing that a wide range of animals do not typically decrease the amount of food or water taken in prior to delivery, and that rats presented with placenta will consume it regardless of pregnancy or virginity.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kristal 1973&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark |last2=Wampler |first2=Richard |date=1973 |title=Food and water intake prior to parturition in the rat |journal=Physiological Psychology |volume=1 |issue=3 |pages=297–300 |doi=10.3758/BF03326927 |doi-access=free |issn=2197-9960}}&lt;/ref&gt;

=== Čistoća i zaštita od predatora ===
Another aspect of placentophagy that was initially considered a beneficial reason for its occurrence was that the consumption of the afterbirth ensured cleanliness of the nest and eliminated any sign of new and vulnerable offspring.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt; It was suggested that nesting animals, who would then rear their young within the nest, benefited by having an aseptic area. Further, predators would be attracted to the site of parturition by the scent of blood and of fetal tissue, so ingesting the afterbirth would eliminate the ability for predators to easily locate newborns. This would in turn provide protection for the defenseless young.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt; These hypothesized benefits were later rejected because the act of consuming the placenta would be more time-consuming than merely abandoning the site of parturition or removing the afterbirth from the nesting area, each of which would provide the same benefit as placentophagy was presumed to provide.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt;

=== Povećani prag boli ===
A newer hypothesis about the maternal consumption of afterbirth in mammals is that the placenta contains compounds that increase pain tolerance post parturition.&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kristal 1973&quot; /&gt; Although it is known that during pregnancy and labour there is a natural increase in internal production of enkephalins and endorphins that decrease the sensation of pain, studies indicated that the consumption of placenta by maternal rats after delivery spiked the subsequent numbers of these opioids.&lt;ref name=&quot;Kristal 2012&quot; /&gt; This was due to the active ingredient present in the placenta as well as the amniotic fluid, placental opioid-enhancing factor (POEF). It is important to note that afterbirth also contains amniotic fluid, and scientists believe its consumption may be equally as important in the elevation of pain threshold as is the placental ingestion. Amniotic fluid is likely taken in unknowingly by cleaning the genital area prior or post delivery, or by cleaning or kissing the infant soon after expulsion.&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kristal 1973&quot; /&gt;

== Evolucija ==
Placentophagy evolved independently in different lineages as adaptations to various challenges faced by ancestral species.&lt;ref name=&quot;Kristal 2012&quot; /&gt; The behaviour was ultimately attractive to the maternal subject based on the hypothesized benefits discussed above but provided some kind of advantage. Based on this advantage, placentophagy was selected for by natural selection which lead to its persistence in mammal species.&lt;ref name=&quot;Kristal 2012&quot; /&gt;

== Placentofagija kod ljudi ==
{{Main|Human placentophagy}}

[[File:Ziheche.jpg|thumb|left|200px|Dried human placenta as medicine (''ziheche'') (紫河车)]]
Although the placenta is revered in many cultures, there is scarce evidence that any customarily eat the placenta after the newborn's birth.&lt;ref name=&quot;Young 2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Young |first1=Sharon M. |last2=Benyshek |first2=Daniel C. |title=In Search of Human Placentophagy: A Cross-Cultural Survey of Human Placenta Consumption, Disposal Practices, and Cultural Beliefs |journal=Ecology of Food and Nutrition |date=2010 |volume=49 |issue=6 |pages=467–484 |doi=10.1080/03670244.2010.524106 |pmid=21888574 |issn=1543-5237}}&lt;/ref&gt;

Those who advocate placentophagy in humans believe that eating the placenta prevents [[postpartum depression]] and other pregnancy complications.{{Citation needed|date=June 2019}} [[Obstetrician]] and spokesperson for the [[Royal College of Obstetricians and Gynaecologists]] Maggie Blott disputes the post-natal depression theory, stating there is no medical reason to eat the placenta: &quot;Animals eat their placenta to get nutrition – but when people are already well-nourished, there is no benefit, there is no reason to do it.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/magazine/4918290.stm |title=Why eat a placenta? |publisher=[[BBC News]] |access-date=12 December 2007 |date=18 April 2006}}&lt;/ref&gt; While no [[Randomized controlled trial|scientific study]] has proven any benefits, a survey was conducted by American [[Anthropology|medical anthropologists]] at the [[University of South Florida]] and [[University of Nevada, Las Vegas]]. Among the respondents, about three-fourths claimed to have positive experiences from eating their own placenta, citing &quot;improved mood&quot;, &quot;increased energy&quot;, and &quot;improved lactation&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.unlv.edu/article/steamed-dehydrated-or-raw-placentas-may-help-moms%E2%80%99-post-partum-health |publisher=University of Nevada, Las Vegas |title=Steamed, Dehydrated or Raw: Placentas May Help Moms' Post-Partum Health |last=Bawany |first=Afsha |date=27 February 2013 |access-date=25 March 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Selander 2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Selander |first1=Jodi |last2=Cantor |first2=Allison |last3=Young |first3=Sharon M. |last4=Benyshek |first4=Daniel C. |title=Human Maternal Placentophagy: A Survey of Self-Reported Motivations and Experiences Associated with Placenta Consumption |journal=Ecology of Food and Nutrition |date=2013 |volume=52 |issue=2 |pages=93–115 |doi=10.1080/03670244.2012.719356 |url=http://news.unlv.edu/sites/default/files/EFN%20Placentophagy%20Survey%20(Selander,%20Cantor,%20Young%20and%20Benyshek%202013).pdf |issn=1543-5237 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150216214212/http://news.unlv.edu/sites/default/files/EFN%20Placentophagy%20Survey%20%28Selander,%20Cantor,%20Young%20and%20Benyshek%202013%29.pdf |archive-date=16 February 2015 |url-status=dead |via=University of Nevada, Las Vegas}}&lt;/ref&gt;

Human placenta has also been an ingredient in some [[traditional Chinese medicine]]s,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.news-medical.net/print_article.asp?id=1333 |title=Traditional Chinese medicine contains human placenta |website=News-Medical |date=8 May 2004 |access-date=12 December 2007 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; including using dried human placenta, known as ''ziheche'' ({{zh|s=[[wikt:紫河车|紫河车]]|t=紫河車|p=Zǐhéchē}}), to treat wasting diseases, infertility, impotence and other conditions.&lt;ref&gt;{{cite book |author1=Tierra, Lesley |author2=Tierra, Michael |title=Chinese Traditional Herbal Medicine, Volume II: Materia Medica and Herbal Reference |publisher=Lotus Press |location=Twin Lakes, Wis. |year=1998 |isbn=978-0-914955-32-0 |page=225}}&lt;/ref&gt;
Most recently, the CDC&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |title=Notes from the Field: Late-Onset Infant Group B Streptococcus Infection Associated with Maternal Consumption of Capsules Containing Dehydrated Placenta — Oregon, 2016 |volume=66 |issue=25 |pages=677–678 |doi=10.15585/mmwr.mm6625a4 |doi-access=free |pmid=28662016 |pmc=5687501 |issn=1545-861X |year=2017 |last1=Buser |first1=Genevieve L. |last2=Mató |first2=Sayonara |last3=Zhang |first3=Alexia Y. |last4=Metcalf |first4=Ben J. |last5=Beall |first5=Bernard |last6=Thomas |first6=Ann R.}}&lt;/ref&gt; published a report of a newborn infected with group B ''Streptococcus'' (GBS) bacteria likely after the mother ingested placenta capsules. Consequently, the CDC said that placenta capsule ingestion should be avoided and to educate mothers interested in placenta encapsulation about the potential risks. A recent publication&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Farr |first1=Alex |last2=Chervenak |first2=Frank A. |last3=McCullough |first3=Laurence B. |last4=Baergen |first4=Rebecca N. |last5=Grünebaum |first5=Amos |date=2018 |title=Human placentophagy: a review |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=218 |issue=4 |pages=401.e1–401.e11 |doi=10.1016/j.ajog.2017.08.016 |issn=0002-9378 |pmid=28859955 |s2cid=4450981}}&lt;/ref&gt; advised that physicians should discourage placentophagy because it is potentially harmful with no documented benefit.

British celebrity chef [[Hugh Fearnley-Whittingstall]], known for his series of River Cottage programmes, notoriously cooked and ate a human placenta on one of his programmes.&lt;ref&gt;{{cite web |date=28 May 1998 |title=Channel 4 rapped for serving placenta |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/101944.stm |publisher=BBC News |access-date=29 June 2021}}&lt;/ref&gt;

Pg.104-7 in [[Cecil Adams]]'s ''[[Return of the Straight Dope]]'' (1994) describes a home childbirth, followed by placentophagy, in [[Berkeley, California]].

== Povezano ==
* [[Autokanibalizam]]

== Reference ==
{{Reflist|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*{{Commons category-inline|Placentophagy}}

{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>ms9rpwg2nban4j7tkfhial2kulbcuov</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580028</id>
      <parentid>42579776</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T10:41:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Placentofagija kod ljudi */</comment>
      <origin>42580028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18221" sha1="prj6aplhd96huujwjc8yfmxq32suq8l" xml:space="preserve">[[File:Placental morphologies encountered in placental mammals.jpg|thumb|Morfologija posteljice kod različitih placentnih sisara]]
[[File:Goat_eating_placenta.jpg|alt=|thumb|Majka koza vrši placentofagiju]]
'''Placentofagija''' je čin konzumiranja dijela ili cijele [[Izbacivanje placente|posteljice]] nakon porođaja kod sisara.&lt;ref name=&quot;Hayes 2016&quot;&gt;{{Cite journal |last=Hayes |first=Emily Hart |date=2016 |title=Consumption of the Placenta in the Postpartum Period |journal=Journal of Obstetric, Gynecologic &amp; Neonatal Nursing |language=en |volume=45 |issue=1 |pages=78–89 |doi=10.1016/j.jogn.2015.10.008 |issn=0884-2175 |pmid=26815801}}&lt;/ref&gt; Porođaj obuhvata rađanje novorođenčeta, kao i izbacivanje posteljice i fetalne membrane.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot;&gt;{{Cite journal |last=Kristal |first=Mark B. |date=1980 |title=Placentophagia: A biobehavioral enigma (or ''De gustibus non disputandum est'') |journal=Neuroscience &amp; Biobehavioral Reviews |volume=4 |issue=2 |pages=141–150 |doi=10.1016/0149-7634(80)90012-3 |pmid=6999389 |s2cid=10468943 |issn=0149-7634}}&lt;/ref&gt; [[Posteljica]] je ključni organ koji se razvija u majčinoj maternici tokom trudnoće kako bi podržao fetus. Povezuje se s fetusom putem pupčane vrpce kako bi omogućila transport hranjivih tvari, izlučivanje otpadnih tvari i razmjenu plinova između majke i [[fetus]]a.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt; Morfološke osobine posteljice razlikuju se među vrstama, ali njena funkcija je univerzalna. Placentofagija je ponašanje karakteristično za majku kod većine placentalnih sisara.&lt;ref name=&quot;Hayes 2016&quot; /&gt; Opažen je značajan broj slučajeva placentofagije kod niza životinja.

Anomalije uglavnom uključuju ljude i vodene vrste, kao i deve.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt; Međutim, koncept postaje sve popularniji među ženama na Zapadu, uprkos svom kontroverznom prizvuku.&lt;ref name=&quot;Hayes 2016&quot; /&gt;

Teorije o tome zašto sisari praktikuju placentofagiju povezane su s mnogim predloženim prednostima konzumiranja posteljice. One se razlikuju među životinjama, ali su obično bihevioralne, medicinske ili duhovne prirode.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ober |first1=William |date=1979 |title=Notes on Placentophagy |journal=Bulletin of the New York Academy of Medicine |volume=55 |issue=6 |pages=591–599 |pmid=111747 |pmc=1807646}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark B. |date=1991 |title=Enhancement of Opioid-Mediated Analgesia: A Solution to the Enigma of Placentophagia |journal=Neuroscience and Biobehavioral Reviews |volume=15 |issue=3 |pages=425–435 |doi=10.1016/S0149-7634(05)80035-1 |pmid=1956610 |s2cid=6331181 |issn=1873-7528}}&lt;/ref&gt;

== Zastupljenost ==
Placentofagija je normalna kod većine članova taksonomske skupine [[Eutheria]]. Primijećena je kod životinja u rasponu od glodara do primata, u nekim slučajevima čak i kod ljudi. Najopsežnija studija provedena je na životinjama iz redova [[Rodentia]], [[Chiroptera]], [[Lagomorpha]], [[Carnivora]], [[Perissodactyla]], [[Artiodactyla]] i [[Primates]].&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt; Izuzeci od tog sveprisutnog ponašanja kod sisara mogu se vidjeti kod ljudi, morskih sisara i [[Camelidae|deva]]. Pretpostavlja se da je dio morskih vrsta koje ne praktikuju placentofagiju onaj koji svoje potomstvo rađa u vodi jer se korisne komponente raspršuju nakon izbacivanja iz majke, te da je domestikacija deva iskorijenila takvo ponašanje vršeći stres i selektivni pritisak na tu vrstu.&lt;ref name=&quot;Kristal 2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark |last2=DiPirro |first2=Jean |last3=Thompson |first3=Alexis |date=2012 |title=Placentophagy in Humans and Nonhuman Mammals: Causes and Consequences |journal=Ecology of Food and Nutrition |volume=51 |issue=3 |pages=177–197 |doi=10.1080/03670244.2012.661325 |pmid=22632059 |bibcode=2012EcoFN..51..177K |s2cid=540223 |issn=1543-5237}}&lt;/ref&gt;

=== Kod zečeva ===
[[File:Oryctolagus_cuniculus_Tasmania_2.jpg|thumb|Domaći zec, ''Oryctolagus cuniculus,'' korišten kao modelna vrsta u proučavanju placentofagije|alt=]]
Placentofagiju kod zečeva isključivo vrše majke koje su se nedavno okotile. Istraživanje pokazuje da čak i kada se skotnim ženkama zeca i onima koje uskoro treba da se okote prezentira obrok s posteljicom, postoji malo učešća u ponašanju, ali su nakon koćenja sve majke jele posteljicu. U poređenju s konzumiranjem jetre, još jednog izvora proteina, pojava same placentofagije se povećava za otprilike 55% u kratkom periodu od 1-5 dana nakon koćenja.&lt;ref name=&quot;Melo 2003&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Melo |first1=Angel I. |last2=González-Mariscal |first2=Gabriela |date=2003 |title=Placentophagia in rabbits: Incidence across the reproductive cycle: Placentophagia in Rabbits |journal=Developmental Psychobiology |language=en |volume=43 |issue=1 |pages=37–43 |doi=10.1002/dev.10118 |pmid=12794777 |issn=1098-2302}}&lt;/ref&gt; Jetra je dosljedno preferirana kod ne-gravidnih, skotnih i majki pred koćenjem, za razliku od majki nakon koćenja koje su odlučile konzumirati samo posteljicu kada su im prezentirane obje opcije. Isto istraživanje je također proučavalo interes za posteljicu kod skotnih zečica, te su otkrili da su u danima prije koćenja životinje bile više zainteresirane za posteljicu kada im je ona predstavljena, što se ispazalo povećanim njuškanjem iste. Privlačnost nije demonstrirana prema jetri. To ukazuje na to da postoji veza između elemenata koji potiču i porođaj i placentofagiju kod skotnih zečica.&lt;ref name=&quot;Melo 2003&quot; /&gt; Placentofagija je kod zečeva u nekim slučajevima povezana s [[kanibalizam|kanibalizmom]] - dok majka konzumira posteljicu, slučajno proguta i novorođenče.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Clauss |first1=Marcus |last2=Lischke |first2=Andreas |last3=Botha |first3=Heike |last4=Hatt |first4=Jean-Michel |date=2016 |title=Carcass consumption by domestic rabbits (Oryctolagus cuniculus) |journal=European Journal of Wildlife Research |language=en |volume=62 |issue=1 |pages=143–145 |doi=10.1007/s10344-015-0980-y |s2cid=16166906 |issn=1612-4642}}&lt;/ref&gt;

=== Kod pacova ===
Placentofagija je najviše istražena kod glodara, posebno pacova. Iz dostupne literature izvedeni su brojni zaključci. Jedan od glavnih je da konzumiranje posteljice i povezanih materijala povećava početak i intenzitet majčinskog ponašanja kod pacova.&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt; Povećani kontakt između odrasle jedinke i mladunčeta je ono što poboljšava usvajanje roditeljskog ponašanja. Pored povećanja roditeljskih tendencija majki, uočeno je da placentofagija kod ženki laboratorijskih pacova koji se odbijaju od sisanja, kada majka okoti sljedeće leglo, podiže [[aloroditeljstvo|aloroditeljsko]] ponašanje prema njihovoj braći i sestrama.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Harding |first1=Kaitlyn M. |last2=Lonstein |first2=Joseph S. |date=2014 |title=Placentophagia in weanling female laboratory rats: Placentophagia in Weanling Females |journal=Developmental Psychobiology |language=en |volume=56 |issue=6 |pages=1290–9 |doi=10.1002/dev.21208 |pmc=4119531 |pmid=24604548 |issn=1098-2302}}&lt;/ref&gt; Dodatna istraživanja su pokazala da gutanje posteljice i amnionske tekućine utiče na toleranciju prema bolu kod skotnih pacova putem povećanja prirodno nastale analgezije posredovane opioidima.&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt; Tokom procesa koćenja povećava se proizvodnja endogenih opioida koje proizvodi centralni nervni sistem, što podiže prag bola majke. U kombinaciji sa gutanjem posteljice ili amnionske tečnosti, dolazi do drastičnog povećanja opioidnog efekta. Test u kojem je pacovima dato obično meso umjesto posteljice podržao je stav o doprinosu jedenja posteljice u svrhu stvaranja pojačanog opioidnog efekta nakon koćenja, budući da u tom slučaju nije dolazilo do povećanja praga boli kod majke poslije koćenja.&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kristal 2012&quot; /&gt;

== Hipotetske koristi ==
There are numerous hypothesized benefits to the practice of placentophagy in both human and nonhuman mammals, which are seen as the direct motivation for various animals to engage in the consumption of the afterbirth. Many of these proposed benefits have since been disproved through scientific study.

=== Osjećaj gladi ===
Some initial conjectures related directly to the satiation of specific and general maternal hunger.&lt;ref name=&quot;Kristal 2012&quot; /&gt; These hinged on the idea that prior to parturition mothers ceased to eat and so, immediately after birth they consumed the placenta to satisfy an intense hunger. A further idea was that of specific hunger, according to which the maternal figure participated in placentophagy in order to replenish any resources depleted during pregnancy that were contained within the placenta.&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt; This was later disproved by studies on rats and other species showing that a wide range of animals do not typically decrease the amount of food or water taken in prior to delivery, and that rats presented with placenta will consume it regardless of pregnancy or virginity.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kristal 1973&quot;&gt;{{cite journal |last1=Kristal |first1=Mark |last2=Wampler |first2=Richard |date=1973 |title=Food and water intake prior to parturition in the rat |journal=Physiological Psychology |volume=1 |issue=3 |pages=297–300 |doi=10.3758/BF03326927 |doi-access=free |issn=2197-9960}}&lt;/ref&gt;

=== Čistoća i zaštita od predatora ===
Another aspect of placentophagy that was initially considered a beneficial reason for its occurrence was that the consumption of the afterbirth ensured cleanliness of the nest and eliminated any sign of new and vulnerable offspring.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt; It was suggested that nesting animals, who would then rear their young within the nest, benefited by having an aseptic area. Further, predators would be attracted to the site of parturition by the scent of blood and of fetal tissue, so ingesting the afterbirth would eliminate the ability for predators to easily locate newborns. This would in turn provide protection for the defenseless young.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt; These hypothesized benefits were later rejected because the act of consuming the placenta would be more time-consuming than merely abandoning the site of parturition or removing the afterbirth from the nesting area, each of which would provide the same benefit as placentophagy was presumed to provide.&lt;ref name=&quot;Kristal 1980&quot; /&gt;

=== Povećani prag boli ===
A newer hypothesis about the maternal consumption of afterbirth in mammals is that the placenta contains compounds that increase pain tolerance post parturition.&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kristal 1973&quot; /&gt; Although it is known that during pregnancy and labour there is a natural increase in internal production of enkephalins and endorphins that decrease the sensation of pain, studies indicated that the consumption of placenta by maternal rats after delivery spiked the subsequent numbers of these opioids.&lt;ref name=&quot;Kristal 2012&quot; /&gt; This was due to the active ingredient present in the placenta as well as the amniotic fluid, placental opioid-enhancing factor (POEF). It is important to note that afterbirth also contains amniotic fluid, and scientists believe its consumption may be equally as important in the elevation of pain threshold as is the placental ingestion. Amniotic fluid is likely taken in unknowingly by cleaning the genital area prior or post delivery, or by cleaning or kissing the infant soon after expulsion.&lt;ref name=&quot;Kristal 1991&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kristal 1973&quot; /&gt;

== Evolucija ==
Placentophagy evolved independently in different lineages as adaptations to various challenges faced by ancestral species.&lt;ref name=&quot;Kristal 2012&quot; /&gt; The behaviour was ultimately attractive to the maternal subject based on the hypothesized benefits discussed above but provided some kind of advantage. Based on this advantage, placentophagy was selected for by natural selection which lead to its persistence in mammal species.&lt;ref name=&quot;Kristal 2012&quot; /&gt;

== Placentofagija kod ljudi ==
{{Main|Placentofagija kod ljudi}}
[[File:Ziheche.jpg|thumb|left|200px|Sušena ljudska posteljica kao lijek (''ziheće'') (紫河车)]]
Iako se posteljica poštuje u mnogim kulturama, postoji malo dokaza da se igdje uobičajeno jede nakon porođaja.&lt;ref name=&quot;Young 2010&quot;&gt;{{cite journal |last1=Young |first1=Sharon M. |last2=Benyshek |first2=Daniel C. |title=In Search of Human Placentophagy: A Cross-Cultural Survey of Human Placenta Consumption, Disposal Practices, and Cultural Beliefs |journal=Ecology of Food and Nutrition |date=2010 |volume=49 |issue=6 |pages=467–484 |doi=10.1080/03670244.2010.524106 |pmid=21888574 |issn=1543-5237}}&lt;/ref&gt;

Oni koji zagovaraju placentofagiju kod ljudi smatraju da jedenje posteljice sprječava [[postporođajna depresija|postporođajnu depresiju]] i druge komplikacije u trudnoći. [[akušerstvo|Akušer]]ica i glasnogovornica [[Royal College of Obstetricians and Gynaecologists|Kraljevskog koledža akušera i ginekologa]] Maggie Blott osporava teoriju postporođajne depresije, navodeći da ne postoji medicinsko opravdanje za jedenje posteljice: &quot;Životinje jedu svoju posteljicu kako bi dobile hranjive tvari - ali kada su ljudi već dobro uhranjeni, nema koristi, nema razloga za to.&quot;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/magazine/4918290.stm |title=Why eat a placenta? |publisher=[[BBC News]] |access-date=12 December 2007 |date=18 April 2006}}&lt;/ref&gt; Iako nijedno [[Randomizovano kontrolisano ispitivanje|naučno istraživanje]] nije dokazalo bilo kakvu korist, istraživanje koje su proveli američki [[antropologija|medicinski antropolozi]] na [[University of South Florida|Univerzitetu Južne Floride]] i [[University of Nevada, Las Vegas|Univerzitetu Nevade u Las Vegasu]], pokazalo je drugačije rezultate. Među ispitanicama, oko tri četvrtine je tvrdilo da ima pozitivna iskustva s jedenjem vlastite posteljice, navodeći &quot;poboljšano raspoloženje&quot;, &quot;povećanu energiju&quot; i &quot;poboljšanu laktaciju&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.unlv.edu/article/steamed-dehydrated-or-raw-placentas-may-help-moms%E2%80%99-post-partum-health |publisher=University of Nevada, Las Vegas |title=Steamed, Dehydrated or Raw: Placentas May Help Moms' Post-Partum Health |last=Bawany |first=Afsha |date=27 February 2013 |access-date=25 March 2013}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Selander 2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Selander |first1=Jodi |last2=Cantor |first2=Allison |last3=Young |first3=Sharon M. |last4=Benyshek |first4=Daniel C. |title=Human Maternal Placentophagy: A Survey of Self-Reported Motivations and Experiences Associated with Placenta Consumption |journal=Ecology of Food and Nutrition |date=2013 |volume=52 |issue=2 |pages=93–115 |doi=10.1080/03670244.2012.719356 |url=http://news.unlv.edu/sites/default/files/EFN%20Placentophagy%20Survey%20(Selander,%20Cantor,%20Young%20and%20Benyshek%202013).pdf |issn=1543-5237 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150216214212/http://news.unlv.edu/sites/default/files/EFN%20Placentophagy%20Survey%20%28Selander,%20Cantor,%20Young%20and%20Benyshek%202013%29.pdf |archive-date=16 February 2015 |url-status=dead |via=University of Nevada, Las Vegas}}&lt;/ref&gt;

Human placenta has also been an ingredient in some [[traditional Chinese medicine]]s,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.news-medical.net/print_article.asp?id=1333 |title=Traditional Chinese medicine contains human placenta |website=News-Medical |date=8 May 2004 |access-date=12 December 2007 |url-access=registration}}&lt;/ref&gt; including using dried human placenta, known as ''ziheche'' ({{zh|s=[[wikt:紫河车|紫河车]]|t=紫河車|p=Zǐhéchē}}), to treat wasting diseases, infertility, impotence and other conditions.&lt;ref&gt;{{cite book |author1=Tierra, Lesley |author2=Tierra, Michael |title=Chinese Traditional Herbal Medicine, Volume II: Materia Medica and Herbal Reference |publisher=Lotus Press |location=Twin Lakes, Wis. |year=1998 |isbn=978-0-914955-32-0 |page=225}}&lt;/ref&gt;
Most recently, the CDC&lt;ref&gt;{{cite journal |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |title=Notes from the Field: Late-Onset Infant Group B Streptococcus Infection Associated with Maternal Consumption of Capsules Containing Dehydrated Placenta — Oregon, 2016 |volume=66 |issue=25 |pages=677–678 |doi=10.15585/mmwr.mm6625a4 |doi-access=free |pmid=28662016 |pmc=5687501 |issn=1545-861X |year=2017 |last1=Buser |first1=Genevieve L. |last2=Mató |first2=Sayonara |last3=Zhang |first3=Alexia Y. |last4=Metcalf |first4=Ben J. |last5=Beall |first5=Bernard |last6=Thomas |first6=Ann R.}}&lt;/ref&gt; published a report of a newborn infected with group B ''Streptococcus'' (GBS) bacteria likely after the mother ingested placenta capsules. Consequently, the CDC said that placenta capsule ingestion should be avoided and to educate mothers interested in placenta encapsulation about the potential risks. A recent publication&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Farr |first1=Alex |last2=Chervenak |first2=Frank A. |last3=McCullough |first3=Laurence B. |last4=Baergen |first4=Rebecca N. |last5=Grünebaum |first5=Amos |date=2018 |title=Human placentophagy: a review |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=218 |issue=4 |pages=401.e1–401.e11 |doi=10.1016/j.ajog.2017.08.016 |issn=0002-9378 |pmid=28859955 |s2cid=4450981}}&lt;/ref&gt; advised that physicians should discourage placentophagy because it is potentially harmful with no documented benefit.

British celebrity chef [[Hugh Fearnley-Whittingstall]], known for his series of River Cottage programmes, notoriously cooked and ate a human placenta on one of his programmes.&lt;ref&gt;{{cite web |date=28 May 1998 |title=Channel 4 rapped for serving placenta |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/101944.stm |publisher=BBC News |access-date=29 June 2021}}&lt;/ref&gt;

Pg.104-7 in [[Cecil Adams]]'s ''[[Return of the Straight Dope]]'' (1994) describes a home childbirth, followed by placentophagy, in [[Berkeley, California]].

== Povezano ==
* [[Autokanibalizam]]

== Reference ==
{{Reflist|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*{{Commons category-inline|Placentophagy}}

{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>prj6aplhd96huujwjc8yfmxq32suq8l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radioteleskop</title>
    <ns>0</ns>
    <id>233373</id>
    <revision>
      <id>42580057</id>
      <parentid>42417292</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:47:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-teleskop]] na [[Radioteleskop]]</comment>
      <origin>42417292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7815" sha1="cnn4zmrj7zmf7gml3rujb5kpkgjjwz6" xml:space="preserve">[[Datoteka:Parkes.arp.750pix.jpg|mini|250px|[[Radio-teleskop Parkes]] u Australiji (izvor: [[CSIRO]])]]

'''Radio-teleskop''' je vrsta usmjerene radio [[antena|antene]], koja se koristi u [[radio astronomija|radio astronomiji]]. Sličan tip antena se koristi u praćenju i skupljanju podataka sa umjetnih satelita i svemirskih sondi. Razlikuju se od optičkih teleskopa, jer rade sa [[radio valovi|radio frekvencijama]], koje su dio [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog spektra]], uz pomoć kojih mogu otkriti i dobiti podatke sa radio izvora. Radio-teleskopi su obično [[parabolična antena|parabolične antene]] (“tanjuri”), koji se koriste samostalno ili u zajedničkim mrežama. Radio opservatoriji su poželjno smješteni daleko od prenapučenih gradova, da bi se izbjegla elektromagnetska interferencija sa radija, televizije, [[radar]]a i ostalih odašiljača. Slično je i sa optičkim teleskopima, koji imaju problema sa svjetlosnim zagađenjem. Zbog toga se radio-teleskopi često smještaju u doline, gdje su im okolna brda kao štitovi.

== Rani radio-teleskopi ==
[[Datoteka:Janksy Karl radio telescope.jpg|right|200px|thumb|right|Duplikat u punoj veličini, prvog radio-teleskopa - Jansky dipolna mreža]]
Prvu radio antenu, koja je mogla pronaći svemirske radio izvore, je napravio Karl Jansky, inžinjer u [[Bell Labs]], 1931. Jansky je ustvari dobio zadatak da pronađe izvore buke, koji bi mogli ometati usluge radio-telefona. To je bila mreža dipola i reflektora, koja je mogla primiti kratkovalne [[radio valovi|radio valove]] od 20,5&amp;nbsp;MHz. Bila je montirana na okretnom stolu, sa promjerom oko 30 m i visinom 6 m. Nakon što je snimao signale par mjeseci, iz svih smjerova, svrstao je smetnje u 3 grupe: bliske munje, daleke munje i nerazgovjetni neprekidni piskavi signali nepoznatog porijekla, koji su se ponavljali svakih 23 sata i 56 minuta. Kako je to vrijeme zvjezdanog dana, Jansky je zaključio da nepoznati signali dolaze negdje iz [[nebeska sfera|nebeske sfere]]. Na kraju je pronašao radio izvor u središtu [[Mliječna staza|Mliječne staze]], a to je zviježđe [[Strijelac (zviježđe)|Strijelac]].&lt;ref&gt;Jansky, Karl G.: &quot;Radio waves from outside the solar system&quot;, journal = Nature, 1933. [http://adsabs.harvard.edu//abs/1933Natur.132...66J]&lt;/ref&gt;

Radio amater, Grote Reber, je jedan od pionira radio astronomije, i poznat je po tome, što je prvi napravio “tanjurasti” radio-teleskop, promjera 9 m, u dvorištu svoje kuće u [[Illinois]]u, 1937.&lt;ref&gt;[http://www.nrao.edu/whatisra/hist_reber.shtml] Grote Reber, 2010.&lt;/ref&gt; Počeo je raditi na većim frekvencijama od Janskog. Razvoj [[radar]]a u Drugom svjetskom ratu je pomogao kasnijem snažnom razvoju radio astronomije.

== Vrste ==

Raspon frekvencija radio valova, u elektromagnetskom spektru, je veoma velik, tako da postoji više vrsta radio-teleskopa. Za mirijametarske radio valove 3 do 30 m (10 – 100&amp;nbsp;MHz), uglavnom se koriste mreže usmjerenih antena, koje su slične TV antenama (“riblja kost”) ili se može površina reflektora napraviti od jednostavne čelicne mreže za ograde.&lt;ref&gt;[http://www.csiro.au/files/files/pbhq.rtf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080824003225/http://www.csiro.au/files/files/pbhq.rtf |date=2008-08-24 }} CSIRO video transcript - The Dish turns 45 &quot;So chicken wire surprisingly works brilliantly at wave lengths of a metre or so&quot;&lt;/ref&gt; Ipak dominiraju radio-teleskopi “tanjurastog” tipa, za kraće valne duljine. Kutna rezolucija paraboličnog reflektora, uglavnom ovisi o promjeru reflektora. Radio-teleskopi koji rade u području radio valova od 30&amp;nbsp;cm do 3 m (100&amp;nbsp;MHz do 1&amp;nbsp;GHz), imaju promjer reflektora do 100 m.

== Veliki radio-teleskopi ==
Svjetski najveći radio-teleskop sa jednim objektivom je [[Zvjezdarnica Arecibo|Arecibo]] radio-teleskop u [[Portoriko|Portoriku]], sa promjerom reflektora od 305 m. Reflektor se može zakretati 20° od zenita.&lt;ref&gt;[http://www.legacy.com/obituaries/stltoday/obituary.aspx?n=bill-gordon&amp;pid=139851373 Bill Gordon (death notice)]&lt;/ref&gt; Najveći pojedinačni radio-teleskop je RATAN-600 u [[Rusija|Rusiji]], koji se sastoji od pravokutnih radio reflektora sa promjerom 576 m, od kojih je svaki reflektor usmjeren u centralni primalac signala.

Najveći radio-teleskop u Evropi je [[Radio-teleskop Effelsberg|Effelsberg]], sa promjerom reflektora od 100 m, i bio je 30 godina najveći svjetski radio-teleskop, koji se mogao zakretati u svim smjerovima, dok nije u SAD sagrađen 2000., radio-teleskop [[Green Bank radio-teleskop|Green Bank]], Zapadna Virgija. Treći najveći radio-teleskop, zakretljiv u svim smjerovima je Lovell, u Velikoj Britaniji. Četvrti po veličini je RT-70, kojih ima 3 radio-teleskopa tog tipa u Rusiji. Kina je započela 2009., s gradnjom najvećeg svjetskog radio-teleskopa FAST, sa promjerom 500m.&lt;ref&gt;[http://english.peopledaily.com.cn/90001/90776/90881/6562884.html] &quot;China starts building world's largest radio telescope&quot;, ''People Daily''&lt;/ref&gt;

== Radio interferometrija ==
[[Datoteka:USA.NM.VeryLargeArray.02.jpg|thumb|right|250px|Very Large Array, puno malih teleskopa se povezuje interferometrijom u veliki teleskop]]
Zbog teškoća sa postizanjem visoke rezolucije sa jednim radio-teleskopom, 1946. se razvila radio interferometrija. Današnji radio interferometri koriste udaljene radio-teleskope, povezane sa [[koaksijalni kabel|koaksijalnim kabelima]], vodičima valova, [[optičko vlakno|optičkim vlaknima]] i ostalim prijenosnim sredstvima.

Početkom 1970-tih, sa poboljšanjem stabilnosti prijema radio-teleskopa, otvorila se mogućnost povezivanja primljenog signala iz cijelog svijeta. Umjesto korištenja fizičkog povezivanja antena, primljeni podaci su se mogli složiti zajedno, koristeći isto vrijeme, obično uz pomoć atomskog sata. Kod visokih frekvencija, i korištenjem velikih udaljenosti između radio-teleskopa, moguća je sinteza od 1 kutne milisekunde. 
Tako danas imamo u Sjevernoj Americi mrežu teleskopa koje nazivamo Very Long Baseline Array i drugu mrežu European VLBI (Very Long Baseline Interferometry) Network, sa radio-teleskopima u Europi, Kini, Južnoj Africi i Porto Riku. Obično te dvije mreže rade posebno, ali ponekad promatraju i zajedno, kao globalni VLBI. Postoji još i VLBI mreža u Australiji.

== Radio izvori ==
Mnoga nebeska tijela su nevidljiva sa optičkom svjetlošću, ali zato emitiraju radijaciju u području radio valova. Najznačajniji izvori radio valova koji se promatraju su:
* [[Sunce]]
* Zviježđe [[Strijelac (zviježđe)|Strijelac]] A, koji je i galaktički centar [[Mliječna staza|Mliječne staze]]
* Aktivne galaktičke jezgre i [[pulsar]]i, koji imaju električki nabijene čestice koje emitiraju sinhrotronu radijaciju
* Jata [[galaksija]] u spajanju, koje emitiraju difuzne radio emisije
* Ostatke [[supernova]] koje isto pokazuju difuzne radio emisije
* [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje]], a to je radio emisija [[crno tijelo|crnog tijela]]
* [[Jupiter]]
* [[Maglica|Maglice]] ili nebule

== Najpoznatiji radio-teleskopi ==
* [[Atacama Large Millimeter Array]]
* [[Zvjezdarnica Arecibo]]
* [[Green Bank radio teleskop]]
* [[Effelsberg radio teleskop]]
* [[Radio teleskop Sardinija]]
* [[Radio teleskop Parkes]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Radio telescopes}}
* [http://www.astronomytoday.com/astronomy/radioastro.html astronomytoday.com - &quot;''Radio Astronomy''&quot; by Sancar J Fredsti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200702144638/http://www.astronomytoday.com/astronomy/radioastro.html |date=2020-07-02 }}
* Isaac Asimov (1979). Isaac Asimov's Book of facts; ''Sky Watchers''. New York: Grosset &amp; Dunlap. Page 390 - 399. {{ISBN|0-8038-9347-7}}

[[Kategorija:Radio-astronomija]]
[[Kategorija:Teleskopi]]</text>
      <sha1>cnn4zmrj7zmf7gml3rujb5kpkgjjwz6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija odbojkaš</title>
    <ns>10</ns>
    <id>236748</id>
    <revision>
      <id>42579980</id>
      <parentid>42567930</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T01:36:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Odbojkaš]] na [[Šablon:Infokutija odbojkaš]]</comment>
      <origin>42567930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4078" sha1="byezqup3r8j9lu68jyfsq68lejbu3l5" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width: 25em; text-align: left; font-size: 85%;&quot;
|-
|colspan=&quot;2&quot;|
{| style=&quot;width: 25em; text-align: left;&quot;
|-
! colspan=&quot;3&quot; class=&quot;entete sport&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{{boja|#FAF0E6}}}&quot; | {{{ime}}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; | {{#if:{{{slika|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}
| [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{slika_širina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{{slika_širina}}}|255px}}]]
&lt;small&gt;{{{slika_opis|&lt;noinclude&gt;{{{slika_opis}}}&lt;/noinclude&gt;}}}&lt;/small&gt;}}
|-
{{#if:{{{puno_ime|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}style=&quot;background: #FAF0E6;&quot; colspan=&quot;2&quot; align=center{{!}}'''Lične informacije'''
{{!}}-
}}
{{#if:{{{puno_ime|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Puno ime'''{{!}}{{!}}{{{puno_ime}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{nadimak|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Nadimak'''{{!}}{{!}}{{{nadimak}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{datum_rođenja|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Datum rođenja'''{{!}}{{!}}{{{datum_rođenja}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{mesto_rođenja|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Mesto rođenja'''{{!}}{{!}}{{{mesto_rođenja}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{datum_smrti|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Datum smrti'''{{!}}{{!}}{{{datum_smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{mesto_smrti|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Mesto smrti'''{{!}}{{!}}{{{mesto_smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{državljanstvo|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Državljanstvo'''{{!}}{{!}}{{{državljanstvo}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{visina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Visina'''{{!}}{{!}}{{{visina}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vebsajt|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Zvaničan sajt'''{{!}}{{!}}{{{vebsajt}}}
{{!}}-
}}
| style=&quot;background: #FAF0E6;&quot; colspan=&quot;2&quot; align=center | '''Sportske informacije'''
|-
{{!}}'''Klubovi'''{{!}}{{!}}
{{!}}- style=&quot;line-height:9pt;&quot;
{{!}} '''God.'''
{{!}} '''Klub'''
{{!}}-
{{!}}style=&quot;padding-right:3em;&quot;{{!}} {{{godine}}}
{{!}}style=&quot;padding-right:1em;&quot;{{!}} {{{klubovi}}}
{{!}}-
|-
|style=&quot;background: #FAF0E6;&quot; colspan=&quot;3&quot; align=center|
|-
{{#if:{{{aktuelni_broj|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Broj'''{{!}}{{!}}{{{aktuelni_broj}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{smeč|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Smeč'''{{!}}{{!}}{{{smeč}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{blok|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Blok'''{{!}}{{!}}{{{blok}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{pozicija|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Pozicija'''{{!}}{{!}}{{{pozicija}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{reprezentacija |&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Reprezentacija'''{{!}}{{!}}{{{reprezentacija}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{karijera|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}'''Karijera'''{{!}}{{!}}{{{karijera}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{nagrade|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! colspan=3 style=&quot;text-align: center; background-color: {{{Color|#FAF0E6}}}; color: {{{fontcolor|#000}}}&quot; {{!}} Nagrade
{{!}}-
{{!}} colspan=2 align=&quot;left&quot; {{!}} {{{nagrade}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{medalje|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
{{!}}-
{{!}}colspan=2{{!}}
{{{!}} class=&quot;collapsible {{#ifeq:{{lc:{{{show-medals}}}}} | yes | uncollapsed | collapsed}}&quot; style=&quot;width: 25em; text-align: left;&quot;
{{!}}-
!colspan=3 style=&quot;text-align:center; background-color:#FAF0E6&quot;{{!}} &lt;div style=&quot;float:left;width:6em;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/div&gt;Uspesi i medalje
{{!}}-
{{#if:{{{1| }}}|{{!}}colspan=3 style=&quot;text-align:center; background-color:#FAF0E6'&quot; {{!}} [[Slika:{{{1}}}|{{{2|100px}}}|{{{3|{{PAGENAME}}}}}]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{3|{{PAGENAME}}}}}
{{!}}- }}
{{{medalje}}}
{{!}}}
}}
|}&lt;/span&gt;
|}&lt;noinclude&gt;
== Upotreba ==

&lt;pre&gt;
{{Odbojkaš
| ime            = 
| slika          = 
| slika_širina   = 
| slika_opis     = 
| puno_ime       = 
| nadimak        = 
| datum_rođenja  = 
| mesto_rođenja  = 
| datum_smrti    = 
| mesto_smrti    = 
| državljanstvo  = 
| visina         = 
| vebsajt        = 
| godine         = 
| klubovi        = 
| aktuelni_klub  = 
| aktuelni_broj  = 
| pozicija       = 
| smeč           = 
| blok           = 
| reprezentacija = 
| karijera       = 
| nagrade        = 
| medalje        = 
}}
&lt;/pre&gt;
[[Kategorija:Odbojkaški šabloni]]
[[Kategorija:Sportske biografske infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>byezqup3r8j9lu68jyfsq68lejbu3l5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Institut radioinženjera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>236933</id>
    <revision>
      <id>42580067</id>
      <parentid>41071383</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:49:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Institut radio inženjera]] na [[Institut radioinženjera]]</comment>
      <origin>41071383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="704" sha1="k2ecsi6c2ac4j6dl26eiku96aqrq1z6" xml:space="preserve">'''Institut radio inženjera''' ({{lang-en|Institute of Radio Engineers}}, IRE) je bila [[SAD|američka]] strukovna organizacija koja je od 1912. do 1963. okupljala [[elektrotehnika|elektroinženjere]] specijalizirane za [[radio]] i telekomunikacijsku tehnologiju. Iako je dugo vremena bila zasjenjena suparničkom i mnogo brojnijom organizacijom [[Američki institut električnih inženjera]] (AIEE), imala je značajnu ulogu u razvoju radija i televizije. Godine 1963. su se obje organizacije spojile u današnji [[IEE]].

== Vanjske veze ==
* [http://www.ieee.org/ IEEE website]

[[Kategorija:Nastanci 1912.]]
[[Kategorija:Prestanci 1963.]]
[[Kategorija:Radio]]
[[Kategorija:Istraživački instituti]]</text>
      <sha1>k2ecsi6c2ac4j6dl26eiku96aqrq1z6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radioteleskop Effelsberg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>241637</id>
    <revision>
      <id>42580069</id>
      <parentid>41339937</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:50:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-teleskop Effelsberg]] na [[Radioteleskop Effelsberg]]</comment>
      <origin>41339937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3973" sha1="2dnnoldk1azv28jzag8imdualp7poui" xml:space="preserve">[[Datoteka:Effelsberg total2.jpg|mini|250px|dessno|Radio-teleskop Effelsberg]]
[[Datoteka:Radiotelescope Effelsberg 01.JPG|mini|250px|desno|Radio-teleskop Effelsberg]]
[[Datoteka:Effelsberg Rearside.jpg|mini|250px|desno|Radio-teleskop Effelsberg]]

'''Radio-teleskop Effelsberg''' je [[radio-teleskop]] u mjestu Bad Munstereifel, oblast Euskirchen, [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], [[Njemačka]].

Sa teleskopom rukuje institute Max Planck za radio-astronomiju u [[Bonn]]u. Gradio se od 1968. do 1971. godine, a započeo s radom 1972. godine. Glavni problem kod gradnje je bila promjena oblika i geometrije u različitim položajima strukture i radio prijemnik bi se pomaknuo izvan žarišta. Na kraju je iskorištena matematička metoda konačnih elemenata, da bi zbog deformacija reflektor uvijek zadržao oblik parabole. Nakon uspješne dorade promjena oblika je bila ispod 1 mm. 

Sve do 2000. godine, to je bio najveći radio-teleskop u svijetu, koji je mogao promatrati sve točke na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]].

{|class=&quot;wikitable&quot;
|+Tehnički podaci za 
radio-teleskop &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.mpifr-bonn.mpg.de/div/effelsberg/antenna/antenna_spec.html |access-date=2013-09-10 |archive-date=2011-07-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721121129/http://www.mpifr-bonn.mpg.de/div/effelsberg/antenna/antenna_spec.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|Promjer reflektora
|100 m
|--
|Objektiv
|7,854 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|--
|Broj elemenata na reflektoru (paneli)
|2,352
|--
|Točnost površine reflektora
|&amp;lt; 0,5 mm
|--
|Žarišna udaljenost u primarnom [[žarište|žarištu]]
|30 m
|--
|Promjer sekundarnog reflektora ([[Gregorian teleskop|Gregorian]] reflektor)
|6,5 m
|--
|Zaustavljanje objektiva
|
|--
| - u primarnom žarištu
|f/0,3
|--
| - u sekundarnom žarištu
|f/3,85
|--
|Kutna rezolucija
|
|--
| - kod 21 cm valne duljine (1.4 GHz)
|9,4' (kutnih minuta)
|--
| - kod 3 cm valne duljine (10 GHz)
|1,15' (kutnih minuta)
|--
| - kod 3.5 mm valne duljine (86 GHz)
|10&quot; (kutnih sekundi)
|--
|Promjer tračnica ([[azimut]])
|64 m
|--
|Točnost tračnica
|&amp;plusmn;0,25 mm
|--
|Raspon azimuta
|480&amp;deg;
|--
|Maksimalna brzina rotacije
|30&amp;deg;/min.
|--
|Točnost pronalaska točke
|
|--
| - bilo koja
|10&quot;
|--
| - s ponavljanjem
|2&quot;
|--
|Izlazna snaga 16 azimutnih  pogona
|10,2 kW svaki
|--
|Radijus elevacione staze zupčanog prijenosa
|28 m
|--
|Raspon elevacije 
|od 7&amp;deg; do 94&amp;deg;
|--
| - za vrijeme promatranja
|od 8,1&amp;deg; do 89&amp;deg;
|--
|Maksimalna brzina  naginjanja
|16&amp;deg;/min.
|--
|Izlazna snaga 4 elevaciona pogona
|17,5 kW svaki
|--
|Ukupna težina
|3 200 tone
|--
|Vrijeme gradnje
|od 1968. - 1971. godine
|--
|Nadmorska visina tračnica
|319 m
|--
|Početak rada
|1. kolovoza 1972.
|--
|Sagradio
|Arbeitsgemeinschaft KRUPP/MAN
|}

&lt;gallery&gt;
File:DS7 6911-012 Sonne.jpg|[[Sonne]]
File:DS7 6912-013 Merkur.jpg|[[Merkur (Planet)]]
File:DS7 6913-014 Venus.jpg|[[Venus (Planet)]]
File:DS7 6914-015 Erde.jpg|[[Erde]]
File:DS7 6915-016 Mars.jpg|[[Mars (Planet)]]
File:DS7 6916-017 Jupiter.jpg|[[Jupiter (Planet)]]
File:DS7 6917-018 Saturn.jpg|[[Saturn (Planet)]]
File:DS7 6918-019 Uranus.jpg|[[Uranus (Planet)]]
File:DS7 6919-020 Neptun.jpg|[[Neptun (Planet)]]
File:DS7 6920-021 Pluto.jpg|[[Pluto]]
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.mpifr-bonn.mpg.de/div/effelsberg/index_e.html Službena stranica radio-teleskopa Effelsberg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110331011230/http://www.mpifr-bonn.mpg.de/div/effelsberg/index_e.html |date=2011-03-31 }}
* [http://www.mpifr-bonn.mpg.de/english/radiotelescope/index.html Stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081021090834/http://www.mpifr-bonn.mpg.de/english/radiotelescope/index.html |date=2008-10-21 }} na Institutu Max-Planck-Gesellschaft
* [http://www.astr.ua.edu/keel/telescopes/effelsberg.html Bill Keel's &quot;Telescopes I've seen&quot;]

[[Kategorija:Radio-astronomija]]
[[Kategorija:Građevine u Njemačkoj]]</text>
      <sha1>2dnnoldk1azv28jzag8imdualp7poui</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija okrug Srbije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>244873</id>
    <revision>
      <id>42579834</id>
      <parentid>42568101</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T20:15:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Upravni okrug u Srbiji]] na [[Šablon:Infokutija okrug Srbije]]: +</comment>
      <origin>42568101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1915" sha1="r090min1msrcr6o21toh1498q3d7qi9" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;float: right; width: 290px; font-size: 90%; background-color: lightlightgrey; margin-left: 1em;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;hiddenStructure{{{name}}}&quot; style=&quot;font-size: 130%; background-color: lightsteelblue;&quot; | {{{ime}}} {{qif
  |test={{{okrug ime}}}
}}
|-  
| colspan=&quot;2&quot; valign=&quot;center&quot; align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:{{{slika}}}|250px|{{{ime}}} - položaj u Srbiji]] 
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 5px solid lightsteelblue; font-size: 1%;&quot; | &amp;nbsp;
|- 
| width=170|[[Država]] || width=150|{{flagcountry|SRB}}
|- 
| width=170|[[Statistički regioni Srbije|Regija]] || width=150|{{{pokrajina}}}
|- 
| [[Prestonica|Sedište]] || {{{grad}}}
|- 
| [[Istorijske oblasti Srbije|Istorijske oblasti]] || {{{oblast}}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 5px solid lightsteelblue; font-size: 1%;&quot; | &amp;nbsp;
|- 
| [[Načelnik upravnog okruga u Srbiji|Načelnik]] || {{{načelnik}}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 5px solid lightsteelblue; font-size: 1%;&quot; | &amp;nbsp;
|- 
| [[Površina]] || {{{površ}}} [[Kilometar kvadratni|km²]]
|- 
| [[Stanovništvo]] || {{{stan}}} {{qif
  |test={{{god}}}
  |then=&lt;small&gt;({{{god}}})&lt;/small&gt; }} 
|- 
| [[Gustina naseljenosti]] || {{{gust_nas}}}/[[Kilometar kvadratni|km²]]
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 5px solid lightsteelblue; font-size: 1%;&quot; | &amp;nbsp;
|- 
| [[Opštine u Srbiji|Broj opština]] || {{{br_opš}}}
|- 
| [[Opštine u Srbiji|Opštine]] || {{{opštine}}}
|- 
| [[Spisak naseljenih mesta u Srbiji|Broj naselja]] || {{{br_naselja}}}
|- 
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 5px solid lightsteelblue; font-size: 1%;&quot; | &amp;nbsp;
|- 
| [[Spisak pozivnih brojeva u Srbiji|Pozivni broj]] || {{{poziv_br}}}
|- 
| [[Veb stranica]] || {{{veb|''NA''}}}
|- 
|}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Infokutije za državne administrativne podjele|Srbija]]
[[Kategorija:Srpski geografski šabloni|Okrug]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>r090min1msrcr6o21toh1498q3d7qi9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Planinski venac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>246912</id>
    <redirect title="Planinski lanac" />
    <revision>
      <id>42579880</id>
      <parentid>1724143</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Planinski lanac]]</comment>
      <origin>42579880</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="rjvpi4b3ejhbi8ret20tdulferfpglt" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Planinski lanac]]</text>
      <sha1>rjvpi4b3ejhbi8ret20tdulferfpglt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija odbojkaški klub</title>
    <ns>10</ns>
    <id>249285</id>
    <revision>
      <id>42579982</id>
      <parentid>42568310</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T01:37:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Odbojkaški klub]] na [[Šablon:Infokutija odbojkaški klub]]</comment>
      <origin>42568310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6156" sha1="l7bbp193utcnnmj3oy4qt3wknaakptg" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellspacing=&quot;7&quot; border=&quot;0&quot;
| colspan=&quot;3&quot; |
{| cellpadding=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;text-align: center; border: 4px solid #{{#if: {{{Couleur bord|}}}|{{{Couleur bord}}}|{{#if: {{{Couleur 3ème cadre|}}}|{{{Couleur 3ème cadre}}}|{{#if: {{{Couleur cadre|}}}|{{{Couleur cadre}}}|efefef }} }} }};&quot; width=&quot;100%&quot;
|----- class=&quot;entete&quot; style=&quot;background:#{{#if: {{{Couleur 3ème cadre|}}}|{{{Couleur 3ème cadre}}}|{{#if: {{{Couleur cadre|}}}|{{{Couleur cadre}}}|efefef }} }};&quot;
| width=&quot;90%&quot; style=&quot;padding-left:45px; color:#{{#if: {{{Couleur écriture|}}}|{{{Couleur écriture}}}|000000 }};&quot; | {{#if:{{{Ime kluba|}}}{{{ime|}}} | {{{Ime kluba|}}}{{{ime|}}} | {{PAGENAME}} }} 
| [[Datoteka:Volleyball (indoor) pictogram.svg {{!}}43px]]
|}
|-----
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;padding:1em;&quot; | {{#if: {{{grb|}}}{{{datoteka|}}} | [[Datoteka:{{{grb|}}}{{{datoteka|}}} {{!}} {{#if: {{{veličina datoteke|}}}|{{{veličina datoteke}}}|150p}} {{!}} Grb kluba]] }}
|-----
| colspan=3 style=&quot;text-align:center; background:#{{#if: {{{Couleur 3ème cadre|}}} | {{{Couleur 3ème cadre}}} | {{#if: {{{Couleur cadre|}}} |{{{Couleur cadre}}} |efefef}} }}; color:#{{#if: {{{Couleur écriture|}}}|{{{Couleur écriture}}}|000000}};&quot;| '''Informacije'''
|-----
{{#if: {{{puno ime|}}} |
! Puno ime
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{puno ime}}}
}}
|-
{{#if: {{{nadimak|}}} |
! Nadimak
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} ''{{{nadimak}}}''
}}
|-
{{#if: {{{prethodna imena|}}} |
! {{nobr|Prethodna imena}}
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{prethodna imena}}}
}}
|-
! Osnovan
| colspan=&quot;2&quot; | {{{osnovan|}}}
|-
{{#if: {{{ugašen|}}} |
! Ugašen
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{ugašen}}}
}}
|-
{{#if: {{{boje|}}}{{{boje_kluba|}}} |
! Boje kluba
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{boje|}}}{{{boje_kluba|}}}
}}
|-
! Dvorana
| colspan=&quot;2&quot; | {{{dvorana|}}}{{{stade|}}} {{#if: {{{kapacitet|}}} |&lt;br /&gt;(kapacitet: {{{kapacitet}}}) |}}
|-
{{#if: {{{adresa|}}} |
! Adresa
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{adresa}}}
}}
|-
{{#if: {{{liga|}}} |
! Liga
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{liga}}}
}}
|-
{{#if: {{{predsednik|}}} |
! Predsednik
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{predsednik}}}
|}}
|-
{{#if: {{{trener|}}}{{{trener|}}} |
! Trener
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}}  {{{trener|}}}
|}}
|-
{{#if: {{{pomoćni trener|}}}{{{pomoćni trener|}}} |
! Pomoćni trener
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}}  {{{pomoćni trener|}}}
|}}
|-
{{#if: {{{veb sajt|}}} |
! Veb sajt
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{veb sajt}}}
}}
|-
{{#if: {{{nacionalne titule|}}} {{{međunarodne titule|}}} |
{{!}} colspan=3 style=&quot;text-align:center; background:#{{#if: {{{Couleur 3ème cadre|}}} | {{{Couleur 3ème cadre}}} | {{#if: {{{Couleur cadre|}}} |{{{Couleur cadre}}} |efefef}} }}; color:#{{{Couleur écriture|000000}}};&quot;{{!}} '''Titule'''
|}}
|-
{{#if: {{{nacionalne titule|}}} |
! Nacionalne
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{nacionalne titule|}}}
}}
|-
{{#if: {{{međunarodne titule|}}} |
! Međunarodne
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{međunarodne titule|}}}
}}
|-
{{#if: {{{body1|}}} |
{{!}} colspan=3 style=&quot;text-align:center; background:#{{#if: {{{Couleur 3ème cadre|}}} | {{{Couleur 3ème cadre}}} | {{#if: {{{Couleur cadre|}}} |{{{Couleur cadre}}} |efefef}} }}; color:#{{{Couleur écriture|000000}}};&quot;{{!}} '''Dresovi'''
|}}
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; |
{| cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;1&quot; style=&quot;width:100%;background-color:#FFFFFF; border:1px solid #999;padding:0;&quot;
|-
{{#if: {{{pattern_la1|}}} {{{pattern_b1|}}} {{{pattern_ra1|}}} {{{pattern_sh1|}}} {{{pattern_so1|}}} {{{leftarm1|}}} {{{body1|}}} {{{rightarm1|}}} {{{shorts1|}}} {{{socks1|}}} |
{{!}} {{Football kit |
  pattern_la = {{{pattern_la1|}}} |
  pattern_b  = {{{pattern_b1|_unknown}}} |
  pattern_ra = {{{pattern_ra1|}}} |
  pattern_sh = {{{pattern_sh1|}}} |
  pattern_so = {{{pattern_so1|}}} |
  leftarm    = {{{leftarm1|}}} |
  body       = {{{body1|}}} |
  rightarm   = {{{rightarm1|}}} |
  shorts     = {{{shorts1|}}} |
  socks      = {{{socks1|}}} |
  filetype   = {{{filetype1|png}}} |
  filetype_b = {{{filetype_b1|png}}} |
  title      = Domaći }}
|}}
{{#if: {{{pattern_la2|}}} {{{pattern_b2|}}} {{{pattern_ra2|}}} {{{pattern_sh2|}}} {{{pattern_so2|}}} {{{leftarm2|}}} {{{body2|}}} {{{rightarm2|}}} {{{shorts2|}}} {{{socks2|}}} |
{{!}} {{Football kit |
  pattern_la = {{{pattern_la2|}}} |
  pattern_b  = {{{pattern_b2|_unknown}}} |
  pattern_ra = {{{pattern_ra2|}}} |
  pattern_sh = {{{pattern_sh2|}}} |
  pattern_so = {{{pattern_so2|}}} |
  leftarm    = {{{leftarm2|}}} |
  body       = {{{body2|}}} |
  rightarm   = {{{rightarm2|}}} |
  shorts     = {{{shorts2|}}} |
  socks      = {{{socks2|}}} |
  filetype   = {{{filetype2|png}}} |
  filetype_b = {{{filetype_b2|png}}} |
  title      = Gostujući }}
|}}
{{#if: {{{pattern_la3|}}} {{{pattern_b3|}}} {{{pattern_ra3|}}} {{{pattern_sh3|}}} {{{pattern_so3|}}} {{{leftarm3|}}} {{{body3|}}} {{{rightarm3|}}} {{{shorts3|}}} {{{socks3|}}} |
{{!}} {{Football kit |
  pattern_la = {{{pattern_la3|}}} |
  pattern_b  = {{{pattern_b3|_unknown}}} |
  pattern_ra = {{{pattern_ra3|}}} |
  pattern_sh = {{{pattern_sh3|}}} |
  pattern_so = {{{pattern_so3|}}} |
  leftarm    = {{{leftarm3|}}} |
  body       = {{{body3|}}} |
  rightarm   = {{{rightarm3|}}} |
  shorts     = {{{shorts3|}}} |
  socks      = {{{socks3|}}} |
  filetype   = {{{filetype3|png}}} |
  filetype_b = {{{filetype_b3|png}}} |
  title      = {{{titre3|Treći}}} }}
|}}
|}
|-
{{#if: {{{News|}}} |
{{!}} colspan=3 style=&quot;text-align:center; background:#{{#if: {{{Couleur 3ème cadre|}}} | {{{Couleur 3ème cadre}}} | {{#if: {{{Couleur cadre|}}} |{{{Couleur cadre}}} |efefef}} }}; color:#{{{Couleur écriture|000000}}};&quot;{{!}} '''Actualités'''
|}}
|-
{{#if: {{{News|}}} |
{{!}} colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot; {{!}} [[Datoteka:Sports current event.svg{{!}}30px{{!}}left]] Pour la saison en cours, voir :&lt;br /&gt; '''''[[{{{News}}}]]'''''
}}
|-
{{#if: {{{ažurirano|}}}|
{{!}}-
{{!}}colspan=&quot;3&quot; {{!}} &lt;small&gt;''Poslednje ažuriranje : {{{ažurirano}}}.''&lt;/small&gt;  }}
|-
{{infodoc|colspan=3|couleur={{#if: {{{Couleur 3ème cadre|}}} | {{{Couleur 3ème cadre}}} | {{#if: {{{Couleur cadre|}}} |{{{Couleur cadre}}} |efefef}} }}|lien=Odbojkaški klub}}
|}&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Infokutije]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>l7bbp193utcnnmj3oy4qt3wknaakptg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija odbojkaška reprezentacija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>249575</id>
    <revision>
      <id>42579986</id>
      <parentid>40788852</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T01:41:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Odbojkaška reprezentacija]] na [[Šablon:Infokutija odbojkaška reprezentacija]]</comment>
      <origin>40788852</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4568" sha1="87ojfbftgt5xve4ab4vrz7vlj4licv5" xml:space="preserve">{{infobox
| bodyclass  = vcard
| title      = {{{ime|&lt;includeonly&gt;{{PAGENAME}}&lt;/includeonly&gt;}}}
| above      = {{#if:{{{date|}}}|to {{{date}}}}}
| aboveclass = fn org
| image      = {{#if:{{{datoteka|}}}|[[Datoteka:{{{datoteka|Volleyball (indoor) pictogram.svg}}}|{{{veličina_datoteke|100px}}}|{{{opis_datoteke|Grb saveza}}}]]}}

| label1     = Nadimak
| data1      = {{{nadimak|}}}
| label2     = Savez
| data2      = {{{savez|}}}
| label3     = Konfederacija
| data3      = {{{konfederacija|}}}
| label4     = Selektor
| data4      = {{{selektor|}}}
| label5     = Pomoćni trener
| data5      = {{{pomoćni_trener|}}}
| label6     = Kapiten
| data6      = {{{kapiten|}}}
| label7     = Najviše nastupa
| data7      = {{{najviše_nastupa|}}}
| label8     = Najbolji poenter
| data8      = {{{najbolji_poenter|}}}
| label9    = Domaći teren
| data9     = {{{domaći_teren|}}}
| label10    = [[FIVB]] šifra
| data10     = {{{FIVB_šifra|}}}

| header11   = {{#if:{{{prva_međunarodna_utakmica|}}}|Prva međunarodna utakmica}}
| data12     = {{{prva_međunarodna_utakmica|}}}
| header13   = {{#if:{{{najveća_pobeda|}}}|Najveća pobeda}}
| data14     = {{{najveća_pobeda|}}}
| header15   = {{#if:{{{najveći_poraz|}}}|Najveći poraz}}
| data16     = {{{najveći_poraz|}}}

| header17   = {{#if:{{{broj_učešća(OI)|}}}|[[Odbojka na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
| label18    = Učešća
| data18     = {{{broj_učešća(OI)|}}} {{#if:{{{OI_prvi_put|}}}|(''Prvi put [[Odbojka za muškarce na Letnjim olimpijskim igrama {{{OI_prvi_put|}}}|{{{OI_prvi_put}}}]]'')}}
| label19    = Najbolji rezultat
| data19     = {{{najbolji_rezultat(OI)|}}}

| header20   = {{#if:{{{broj_učešća(SP)|}}}|[[Svetsko prvenstvo u odbojci|Svetsko prvenstvo]]}}
| label21    = Učešća
| data21     = {{{broj_učešća(SP)|}}} {{#if:{{{SP_prvi_put|}}}|(''Prvi put [[Svetsko prvenstvo u odbojci {{{SP_prvi_put|}}}|{{{SP_prvi_put}}}]]'')}}
| label22    = Najbolji rezultat
| data22     = {{{najbolji_rezultat(SP)|}}}

| header23   = {{#if: {{{broj_učešća(regionalno)|}}}|{{{regionalno_prvenstvo}}}}}
| label24    = Učešća
| data24     = {{{broj_učešća(regionalno)|}}} {{#if:{{{regionalno_prvi_put|}}}|(''Prvi put {{{regionalno_prvi_put}}}'')}}
| label25    = Najbolji rezultat
| data25     = {{{najbolji_rezultat(regionalno)|}}}

| header26   = {{#if:{{{broj_učešća(EP)|}}}|[[Evropsko prvenstvo u odbojci|Evropsko prvenstvo]]}}
| label27    = Učešća
| data27     = {{{broj_učešća(EP)|}}} {{#if:{{{EP_prvi_put|}}}|(''Prvi put [[Evropsko prvenstvo u odbojci {{{EP_prvi_put|}}}|{{{EP_prvi_put}}}]]'')}}
| label28    = Najbolji rezultat
| data28     = {{{najbolji_rezultat(EP)|}}}

| header29   = {{#if:{{{broj_učešća(Svetska_liga)|}}}|[[Svetska liga u odbojci|Svetska liga]]}}
| label30    = Učešća
| data30     = {{{broj_učešća(Svetska_liga)|}}} {{#if:{{{Svetska_liga_prvi_put|}}}|(''Prvi put [[Svetska liga u odbojci {{{Svetska_liga_prvi_put|}}}|{{{Svetska_liga_prvi_put}}}]]'')}}
| label31    = Najbolji rezultat
| data31     = {{{najbolji_rezultat(Svetska_liga)|}}}

| header32   = {{#if:{{{broj_učešća(Svetski_kup)|}}}|[[Svetski kup u odbojci|Svetski kup]]}}
| label33    = Učešća 
| data33     = {{{broj_učešća(Svetski_kup)|}}} {{#if:{{{Svetski_kup_prvi_put|}}}|(''Prvi put [[Svetski kup u odbojci {{{Svetski_kup_prvi_put|}}}|{{{Svetski_kup_prvi_put}}}]]'')}}
| label34    = Najbolji rezultat
| data34     = {{{najbolji_rezultat(Svetski_kup)|}}}

}}
&lt;noinclude&gt;
&lt;pre&gt;
{{ Odbojkaška reprezentacija
| ime               = 
| nadimak           = 
| slika              = 
| veličina_slike         = 
| opis_slike        = 
| savez        = 
| konfederacija      = 
| selektor              = 
| pomoćni_trener        = 
| kapiten            = 
| najviše_nastupa          = 
| najbolji_poenter         = 
| domaći_teren       = 
| FIVB_šifra    = 

| prva_međunarodna_utakmica         = 
| najveća_pobeda        = 
| najveći_poraz       = 
| broj_učešća(OI)      =
| OI_prvi_put     = 
| najbolji_rezultat(OI)      = 
| broj_učešća(SP)   = 
| SP_prvi_put  = 
| najbolji_rezultat(SP)   = 
| broj_učešća(regionalno) =
| regionalno_prvenstvo =
| regionalno_prvi_put =
| najbolji_rezultat(regionalno) =
| broj_učešća(EP)   = 
| EP_prvi_put  = 
| najbolji_rezultat(EP)   =
| broj_učešća(Svetska_liga)  = 
| Svetska_liga_prvi_put = 
| najbolji_rezultat(Svetska_liga)  = 
| broj_učešća(Svetski_kup)  = 
| Svetski_kup_prvi_put = 
| najbolji_rezultat(Svetski_kup)  = 
}}

[[Kategorija:Odbojkaški šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>87ojfbftgt5xve4ab4vrz7vlj4licv5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579988</id>
      <parentid>42579986</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T01:42:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42579988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4600" sha1="2vs0v896jddqo6azevrd3cycoqmkxcn" xml:space="preserve">{{infobox
| bodyclass  = vcard
| title      = {{{ime|&lt;includeonly&gt;{{PAGENAME}}&lt;/includeonly&gt;}}}
| above      = {{#if:{{{date|}}}|to {{{date}}}}}
| aboveclass = fn org
| image      = {{#if:{{{datoteka|}}}|[[Datoteka:{{{datoteka|Volleyball (indoor) pictogram.svg}}}|{{{veličina_datoteke|100px}}}|{{{opis_datoteke|Grb saveza}}}]]}}

| label1     = Nadimak
| data1      = {{{nadimak|}}}
| label2     = Savez
| data2      = {{{savez|}}}
| label3     = Konfederacija
| data3      = {{{konfederacija|}}}
| label4     = Selektor
| data4      = {{{selektor|}}}
| label5     = Pomoćni trener
| data5      = {{{pomoćni_trener|}}}
| label6     = Kapiten
| data6      = {{{kapiten|}}}
| label7     = Najviše nastupa
| data7      = {{{najviše_nastupa|}}}
| label8     = Najbolji poenter
| data8      = {{{najbolji_poenter|}}}
| label9    = Domaći teren
| data9     = {{{domaći_teren|}}}
| label10    = [[FIVB]] šifra
| data10     = {{{FIVB_šifra|}}}

| header11   = {{#if:{{{prva_međunarodna_utakmica|}}}|Prva međunarodna utakmica}}
| data12     = {{{prva_međunarodna_utakmica|}}}
| header13   = {{#if:{{{najveća_pobeda|}}}|Najveća pobeda}}
| data14     = {{{najveća_pobeda|}}}
| header15   = {{#if:{{{najveći_poraz|}}}|Najveći poraz}}
| data16     = {{{najveći_poraz|}}}

| header17   = {{#if:{{{broj_učešća(OI)|}}}|[[Odbojka na Letnjim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
| label18    = Učešća
| data18     = {{{broj_učešća(OI)|}}} {{#if:{{{OI_prvi_put|}}}|(''Prvi put [[Odbojka za muškarce na Letnjim olimpijskim igrama {{{OI_prvi_put|}}}|{{{OI_prvi_put}}}]]'')}}
| label19    = Najbolji rezultat
| data19     = {{{najbolji_rezultat(OI)|}}}

| header20   = {{#if:{{{broj_učešća(SP)|}}}|[[Svetsko prvenstvo u odbojci|Svetsko prvenstvo]]}}
| label21    = Učešća
| data21     = {{{broj_učešća(SP)|}}} {{#if:{{{SP_prvi_put|}}}|(''Prvi put [[Svetsko prvenstvo u odbojci {{{SP_prvi_put|}}}|{{{SP_prvi_put}}}]]'')}}
| label22    = Najbolji rezultat
| data22     = {{{najbolji_rezultat(SP)|}}}

| header23   = {{#if: {{{broj_učešća(regionalno)|}}}|{{{regionalno_prvenstvo}}}}}
| label24    = Učešća
| data24     = {{{broj_učešća(regionalno)|}}} {{#if:{{{regionalno_prvi_put|}}}|(''Prvi put {{{regionalno_prvi_put}}}'')}}
| label25    = Najbolji rezultat
| data25     = {{{najbolji_rezultat(regionalno)|}}}

| header26   = {{#if:{{{broj_učešća(EP)|}}}|[[Evropsko prvenstvo u odbojci|Evropsko prvenstvo]]}}
| label27    = Učešća
| data27     = {{{broj_učešća(EP)|}}} {{#if:{{{EP_prvi_put|}}}|(''Prvi put [[Evropsko prvenstvo u odbojci {{{EP_prvi_put|}}}|{{{EP_prvi_put}}}]]'')}}
| label28    = Najbolji rezultat
| data28     = {{{najbolji_rezultat(EP)|}}}

| header29   = {{#if:{{{broj_učešća(Svetska_liga)|}}}|[[Svetska liga u odbojci|Svetska liga]]}}
| label30    = Učešća
| data30     = {{{broj_učešća(Svetska_liga)|}}} {{#if:{{{Svetska_liga_prvi_put|}}}|(''Prvi put [[Svetska liga u odbojci {{{Svetska_liga_prvi_put|}}}|{{{Svetska_liga_prvi_put}}}]]'')}}
| label31    = Najbolji rezultat
| data31     = {{{najbolji_rezultat(Svetska_liga)|}}}

| header32   = {{#if:{{{broj_učešća(Svetski_kup)|}}}|[[Svetski kup u odbojci|Svetski kup]]}}
| label33    = Učešća 
| data33     = {{{broj_učešća(Svetski_kup)|}}} {{#if:{{{Svetski_kup_prvi_put|}}}|(''Prvi put [[Svetski kup u odbojci {{{Svetski_kup_prvi_put|}}}|{{{Svetski_kup_prvi_put}}}]]'')}}
| label34    = Najbolji rezultat
| data34     = {{{najbolji_rezultat(Svetski_kup)|}}}

}}
&lt;noinclude&gt;
&lt;pre&gt;
{{ Odbojkaška reprezentacija
| ime               = 
| nadimak           = 
| slika              = 
| veličina_slike         = 
| opis_slike        = 
| savez        = 
| konfederacija      = 
| selektor              = 
| pomoćni_trener        = 
| kapiten            = 
| najviše_nastupa          = 
| najbolji_poenter         = 
| domaći_teren       = 
| FIVB_šifra    = 

| prva_međunarodna_utakmica         = 
| najveća_pobeda        = 
| najveći_poraz       = 
| broj_učešća(OI)      =
| OI_prvi_put     = 
| najbolji_rezultat(OI)      = 
| broj_učešća(SP)   = 
| SP_prvi_put  = 
| najbolji_rezultat(SP)   = 
| broj_učešća(regionalno) =
| regionalno_prvenstvo =
| regionalno_prvi_put =
| najbolji_rezultat(regionalno) =
| broj_učešća(EP)   = 
| EP_prvi_put  = 
| najbolji_rezultat(EP)   =
| broj_učešća(Svetska_liga)  = 
| Svetska_liga_prvi_put = 
| najbolji_rezultat(Svetska_liga)  = 
| broj_učešća(Svetski_kup)  = 
| Svetski_kup_prvi_put = 
| najbolji_rezultat(Svetski_kup)  = 
}}
&lt;/pre&gt;
[[Kategorija:Odbojkaški šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>2vs0v896jddqo6azevrd3cycoqmkxcn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42579792</id>
      <parentid>42579663</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:06:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */</comment>
      <origin>42579792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2850" sha1="6z39j6tdbw2oz56yzyhploe2rxwzbye" xml:space="preserve">[[File:Scarturus euphraticus 438215013.jpg|alt=A close-up photo of a Jerboa standing on two legs in a desert in Saudi Arabia|thumb|[[Dipodidae|Skočimiševi]] su dobro prilagođeni životu u pjeskovitim područjima.]]
A '''psammophile'''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Definition of PSAMMOPHILE |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/psammophile |access-date=2023-07-12 |website=www.merriam-webster.com |language=en}}&lt;/ref&gt; is a [[plant]] or [[animal]] that prefers or thrives in [[sand]]y areas. Plant psammophiles are also known as [[psammophyte|psammophytes]]. They thrive in places such as the [[Arabian Peninsula]], the [[Sahara]]&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Mo'atsah|title=Israel Journal of Zoology|date=1992|page=182}}&lt;/ref&gt; and the dunes of coastal regions.

Because of the unique ecological selective pressures of sand, animals on opposite sides of the planet can [[Convergent evolution|convergently evolve]] similar features, a phenomenon sometimes referred to as ecomorphological convergence.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Fet |first=Victor |last2=Polis |first2=Gary A. |last3=Sissom |first3=W. David |date=1998-08-01 |title=Life in sandy deserts: the scorpion model |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0140196397903864 |journal=Journal of Arid Environments |volume=39 |issue=4 |pages=609–622 |doi=10.1006/jare.1997.0386 |issn=0140-1963|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;  The ''[[Crotalus cerastes]]'' native to American deserts and the ''[[Bitis peringueyi]]'' native to Namibian deserts have independently evolved sidewinding behavior to traverse across sand.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Elbein |first=Asher |date=2021-02-01 |title=The Skin-Deep Physics of Sidewinder Snakes |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2021/02/01/science/sidewinders-snakes-physics.html |access-date=2023-08-31 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;  Similarly, the African [[jerboa]] and the American [[kangaroo rat]] have separately evolved a bipedal form with large hind legs that allow them to hop.

== Etimologija ==
''Psammo'' is from Ancient Greek ψάμμος (psámmos, “sand”); ''-philo'' is from Ancient Greek φίλος (phílos, “dear, beloved”) via Latin ''-phila''.&lt;ref&gt;Information from Wiktionary&lt;/ref&gt;

== Popularna kultura ==
With the correct spelling of the word ''psammophile'', Florida eighth-grader Dev Shah, one of 231 contestants, won the 95th [[Scripps National Spelling Bee]] in June 2023 and was awarded $50,000 in prize money.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-06-02 |title=Chthonic, psammophile: The best spelling bee words to add to your vocab |url=https://www.washingtonpost.com/nation/2023/06/02/scripps-spelling-bee-words-list-psammophile/ |access-date=2023-07-28 |website=Washington Post |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Ekstremofil]]
* [[Psamofita]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{Ekstremofili}}</text>
      <sha1>6z39j6tdbw2oz56yzyhploe2rxwzbye</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580015</id>
      <parentid>42579792</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T06:25:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42580015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2998" sha1="k07agwy6iu5s91tgalazv1t09vbiget" xml:space="preserve">[[File:Scarturus euphraticus 438215013.jpg|alt=A close-up photo of a Jerboa standing on two legs in a desert in Saudi Arabia|thumb|[[Dipodidae|Skočimiševi]] su dobro prilagođeni životu u pjeskovitim područjima.]]
'''Psamofil'''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Definition of PSAMMOPHILE |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/psammophile |access-date=2023-07-12 |website=www.merriam-webster.com |language=en}}&lt;/ref&gt; je [[biljka]] ili [[životinja]] koja preferira ili uspijeva u [[pijesak|pjeskovitim]] područjima. Biljni psamofili su također poznati kao [[psamofita|psamofite]]. Uspijevaju na mjestima kao što su [[Arapsko poluostrvo]], [[Sahara]]&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Mo'atsah|title=Israel Journal of Zoology|date=1992|page=182}}&lt;/ref&gt; i dine obalnih regija.

Zbog jedinstvenih ekoloških selektivnih pritisaka pijeska, životinje na suprotnim stranama planete mogu [[konvergentna evolucija|konvergentno razviti]] slične karakteristike, fenomen koji se ponekad naziva ekomorfološka konvergencija.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Fet |first=Victor |last2=Polis |first2=Gary A. |last3=Sissom |first3=W. David |date=1998-08-01 |title=Life in sandy deserts: the scorpion model |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0140196397903864 |journal=Journal of Arid Environments |volume=39 |issue=4 |pages=609–622 |doi=10.1006/jare.1997.0386 |issn=0140-1963|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; ''[[Crotalus cerastes]]'', porijeklom iz američkih pustinja, i ''[[Bitis peringueyi]]'', porijeklom iz namibijskih pustinja, nezavisno su razvile ponašanje bočnog kretanja po pijesku.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Elbein |first=Asher |date=2021-02-01 |title=The Skin-Deep Physics of Sidewinder Snakes |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2021/02/01/science/sidewinders-snakes-physics.html |access-date=2023-08-31 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; Slično tome, afrički [[Dipodidae|skočimiš]] i američki [[Dipodomys|kengurski pacov]] odvojeno su razvili dvonožni oblik kretanja s velikim zadnjim nogama koje im omogućavaju skakanje.

== Etimologija ==
''Psammo'' potiče od starogrčke riječi ψάμμος (psámmos, &quot;pijesak“); ''-philo'' potiče od starogrčke riječi φίλος (phílos, &quot;dragi, voljeni“) preko latinske riječi ''-phila''.&lt;ref&gt;Informacije sa Wiktionaryja&lt;/ref&gt;

== Popularna kultura ==
Ispravno napisavši engleski riječ ''psammophile'', učenik osmog razreda iz Floride, Dev Shah, jedan od 231 takmičara, pobijedio je na 95. [[Scripps National Spelling Bee|nacionalnom takmičenju u sricanju Scripps]] u junu 2023. godine i osvojio novčanu nagradu od 50.000 dolara.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-06-02 |title=Chthonic, psammophile: The best spelling bee words to add to your vocab |url=https://www.washingtonpost.com/nation/2023/06/02/scripps-spelling-bee-words-list-psammophile/ |access-date=2023-07-28 |website=Washington Post |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Ekstremofil]]
* [[Psamofita]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{Ekstremofili}}</text>
      <sha1>k07agwy6iu5s91tgalazv1t09vbiget</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580019</id>
      <parentid>42580015</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T07:14:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42580019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13354" sha1="crew0xj96vm686iwa5ikpm6wt6ls1w4" xml:space="preserve">[[File:Urban raccoon and skunk.JPG|thumb|right|250px|[[Raccoon]]s (''Procyon lotor'') and [[skunk]]s (''Mephitis mephitis'') are mesopredators. Here they share cat food in a [[suburb]]an backyard.]]
The '''mesopredator release hypothesis''' is an [[ecology|ecological]] theory used to describe the interrelated [[population dynamics]] between [[apex predator]]s and [[mesopredator]]s within an [[ecosystem]], such that a collapsing population of the former results in dramatically increased populations of the latter.  This hypothesis describes the phenomenon of [[trophic cascade]] in specific terrestrial [[ecological community|communities]].

A mesopredator is a medium-sized, middle [[trophic level]] predator, which both preys and is preyed upon. Examples are [[raccoon]]s, [[skunk]]s,&lt;ref&gt;{{cite iucn |author=Helgen, K. |author2=Reid, F. |date=2016 |title=''Mephitis mephitis'' |volume=2016 |article-number=e.T41635A45211301 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-1.RLTS.T41635A45211301.en |access-date=12 November 2021}}&lt;/ref&gt; [[snake]]s, [[cownose ray]]s, and small sharks.

== Hipoteza ==
The term &quot;mesopredator release&quot; was first used by Soulé and colleagues in 1988 to describe a process whereby mid-sized [[carnivorous]] mammals became far more abundant after being &quot;released&quot; from the control of a larger carnivore.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Soulé |first1=Michael E. |last2=Bolger |first2=Douglas T. |last3=Alberts |first3=Allison C. |last4=Wright |first4=John |last5=Sorice |first5=Marina |last6=Hill |first6=Scott |title=Reconstructed Dynamics of Rapid Extinctions of Chaparral-Requiring Birds in Urban Habitat Islands |journal=Conservation Biology |date=March 1988 |volume=2 |issue=1 |pages=75–92 |url=https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/74761/j.1523-1739.1988.tb00337.x.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y|doi=10.1111/j.1523-1739.1988.tb00337.x |bibcode=1988ConBi...2...75S |hdl=2027.42/74761 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; This, in turn, resulted in decreased populations of still smaller [[prey]] species, such as birds.&lt;ref name=&quot;Mesopredator&quot;&gt;{{cite journal |first1=L.R. |last1=Prugh |first2=C.J. |last2=Stoner |first3=C.W. |last3=Epps |first4=W.T. |last4=Bean |first5=W.J. |last5=Ripple |first6=A.S. |last6=LaLiberte |first7=J.S. |last7=Brashares |title=The Rise of the Mesopredator |url=http://www.cof.orst.edu/leopold/papers/mesopredators.pdf |journal=BioScience |access-date=22 September 2015 |volume=59 |issue=9 |pages=779–791 |date=October 2009 |issn=0006-3568 |doi=10.1525/bio.2009.59.9.9 |bibcode=2009BiSci..59..779P |s2cid=40484905 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Sanicola 2007&quot;&gt;{{cite web |last1=Sanicola |first1=S. |date=2007 |title=Mesopredator Release |url= http://www38.homepage.villanova.edu/jameson.chace/Urban%20Ecology/sanicole_files/v3_document.htm |access-date=23 May 2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Courchamp et al. 1999&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Courchamp | first1 = F. | last2 = Langlais | first2 = M. | last3 = Sugihara | first3 = G. | year = 1999 | title = Cats protecting birds: modelling the mesopredator release effect | journal = Journal of Animal Ecology | volume = 68 | issue = 2| pages = 282–292 | doi=10.1046/j.1365-2656.1999.00285.x| doi-access = free | bibcode = 1999JAnEc..68..282C }}&lt;/ref&gt; This may lead to dramatic prey population decline, or even [[extinction]], especially on islands. This process arises when mammalian top predators are considered to be the most influential factor on [[trophic level|trophic]] structure and [[biodiversity]] in terrestrial ecosystems.&lt;ref name=&quot;Hebblewhite et al. 2005&quot;&gt;{{Cite journal |last1=Hebblewhite |first1=M |last2=White |first2=CA |last3=Nietvelt |first3=CG |last4=McKenzie |first4=JA |last5=Hurd |first5=TE |last6=Fryxell |first6=JM |year=2005 |title=Human activity mediates a trophic cascade caused by wolves |journal=Ecology |volume=86 |issue=8 |pages=2135–2144 |url=http://scholarworks.umt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1291&amp;context=biosci_pubs |access-date=22 September 2015 |format=PDF |doi=10.1890/04-1269|bibcode=2005Ecol...86.2135H |s2cid=11581675 |url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;  Top predators may feed on herbivores and kill predators in lower [[trophic level]]s as well.&lt;ref name=&quot;Palomares and Caro, 1999&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Palomares | first1 = E. | last2 = Caro | first2 = T.M. |author2-link=Tim Caro | year = 1999 | title = Interspecific killing among mammalian carnivores | url = https://digital.csic.es/bitstream/10261/51387/1/Palomares%20%26%20Caro_1999_Am%20Nat.pdf| journal = Am. Nat. | volume = 153 | issue = 5| pages = 492–508 | doi=10.1086/303189| pmid = 29578790 | bibcode = 1999ANat..153..492P | hdl = 10261/51387 | s2cid = 4343007 | hdl-access = free }}&lt;/ref&gt;  Thus, reduction in the abundance of top predators may cause the medium-sized predator population to increase, therefore having a negative effect on the underlying prey community.&lt;ref name=&quot;Crooks and Soule, 1999&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Crooks | first1 = K.R. | last2 = Soulé | first2 = M.E. | year = 1999 | title = Mesopredator release and avifaunal extinctions in a fragmented system | journal = Nature | volume = 400 | issue = 6744| pages = 563–566 | doi=10.1038/23028| bibcode = 1999Natur.400..563C | s2cid = 4417607 }}&lt;/ref&gt;  The mesopredator release hypothesis offers an explanation for the abnormally high numbers of mesopredators and the decline in prey abundance and diversity.&lt;ref name=&quot;Terborgh et al. 1999&quot;&gt;Terborgh, J., Estes, J.A., Paquet, P., Ralls, K., Boyd-Heger, D., Miller, B.J. 1999. The role of top carnivores in regulating terrestrial ecosystems. In: Continental conservation: design and management principles for long-term, regional conservation networks. (eds Soulé, M. &amp; Terborgh, J.). Island Press, Covelo, CA; Washington DC. pp. 39–64&lt;/ref&gt;  The hypothesis supports the argument for conservation of top predators because they protect smaller prey species that are in danger of extinction.&lt;ref name = &quot;Sanicola 2007&quot;/&gt;  This argument has been a subject of interest within [[conservation biology]] for years, but few studies have adequately documented the phenomenon.&lt;ref name=&quot;Elmhagen and Rushton, 2007&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Elmhagen | first1 = B. | last2 = Rushton | first2 = S. | year = 2007 | title = Trophic control of mesopredators in terrestrial ecosystems: top-down or bottom-up? | journal = Ecology Letters | volume = 10 | issue = 3| pages = 197–206 | doi=10.1111/j.1461-0248.2006.01010.x| pmid = 17305803 | bibcode = 2007EcolL..10..197E }}&lt;/ref&gt;

== Kritika ==
One of the main criticisms of the mesopredator release hypothesis is that it argues in favor of the [[wikt:top-down|top-down control]] concept and excludes the possible impacts that bottom-up control could have on higher [[trophic level]]s.&lt;ref name = &quot;Elmhagen and Rushton, 2007&quot;/&gt;  This means that it supports the argument that top predators control the structure and [[population dynamics]] of an ecosystem, but it does not take into account that prey species and primary producers also have an effect on the ecosystem's structure.  Furthermore, populations of smaller predators do not ''always'' increase after the removal of top predators; in fact, they sometimes decline sharply.&lt;ref name=&quot;Mesopredator&quot; /&gt; Another problem is that the hypothesis is offered as an explanation after large predators have already become rare or [[extinct]] in an ecosystem.  Consequently, there is no data on the past ecosystem structure and the hypothesis cannot be tested.&lt;ref name=&quot;Saether, 1999&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Sæther | first1 = B.E. | year = 1999 | title = Top dogs maintain diversity | journal = Nature | volume = 400 | issue = 6744| pages = 510–511 | doi=10.1038/22889| bibcode = 1999Natur.400..510S | s2cid = 5125870 }}&lt;/ref&gt;  As a result, information on the past conditions has been inferred from studies of the present conditions. However, contemporary examples of mesopredator release exist, such as the culling of cats on [[Macquarie Island]].&lt;ref name=&quot;Bergstrom et al, 2009&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Bergstrom | first1 = D.M. | last2 = Lucieer | first2 = A. | last3 = Kiefer | first3 = K. | last4 = Wasely | first4 = J. | last5 = Belbin | first5 = L. | last6 = Pedersen | first6 = T.K. | last7 = Chown | first7 = S.L. | year = 2009 | title = Indirect effects of invasive species removal devastate world heritage island | url = https://eprints.utas.edu.au/8384/4/JAppEcol_Bergstrom_etal_journal.pdf| journal = Journal of Applied Ecology | volume = 46 | issue = 1 | pages = 73–81 | doi=10.1111/j.1365-2664.2008.01601.x| doi-access = free | bibcode = 2009JApEc..46...73B }}&lt;/ref&gt;

The hypothesis is sometimes also applied to humans as apex predators that produce top-down effects on lower trophic levels.  However, it fails to recognize bottom-up effects that anthropogenic land transformations can have on landscapes on which primary producers, prey species, and mesopredators dwell.&lt;ref name=&quot;Lariviere, 2004&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Larivière | first1 = S | year = 2004 | title = Range expansion of raccoons in the Canadian prairies: review of hypotheses | journal = Wildl. Soc. Bull. | volume = 32 | issue = 3| pages = 955–963 | doi=10.2193/0091-7648(2004)032[0955:reorit]2.0.co;2| s2cid = 86325289 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=COVE|first1=MICHAEL V.|last2=JONES|first2=BRANDON M.|last3=BOSSERT|first3=AARON J.|last4=CLEVER|first4=DONALD R.|last5=DUNWOODY|first5=RYAN K.|last6=WHITE|first6=BRYAN C.|last7=JACKSON|first7=VICTORIA L.|date=2012|title=Use of Camera Traps to Examine the Mesopredator Release Hypothesis in a Fragmented Midwestern Landscape|journal=The American Midland Naturalist|volume=168|issue=2|pages=456–465|issn=0003-0031|jstor=23269832|doi=10.1674/0003-0031-168.2.456|bibcode=2012AMNat.168..456C |s2cid=84331827}}&lt;/ref&gt;  Possible bottom-up effects on an ecosystem can be from [[bioclimatic]] impacts on ecosystem productivity and from anthropogenic habitat alterations.&lt;ref name = &quot;Elmhagen and Rushton, 2007&quot;/&gt;  Examples of anthropogenic habitat change include agriculture, grazing land, and urbanization.  More importantly, the hypothesis does not take into account that higher trophic levels are affected by [[primary productivity]].  It also does not mention that trophic interactions operate at different strengths according to the ecosystem.&lt;ref name=&quot;Oksanen and Oksanen, 2000&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Oksanen | first1 = L. | last2 = Oksanen | first2 = T. | year = 2000 | title = The logic and realism of the hypothesis of exploitation ecosystems | journal = Am. Nat. | volume = 155 | issue = 6| pages = 703–723 | doi=10.1086/303354| pmid = 10805639 | bibcode = 2000ANat..155..703O | s2cid = 4440865 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Pardo Vargas|first1=Lain E.|last2=Cove|first2=Michael V.|last3=Spinola|first3=R. Manuel|last4=de la Cruz|first4=Juan Camilo|last5=Saenz|first5=Joel C.|date=2016-04-01|title=Assessing species traits and landscape relationships of the mammalian carnivore community in a neotropical biological corridor|journal=Biodiversity and Conservation|language=en|volume=25|issue=4|pages=739–752|doi=10.1007/s10531-016-1089-7|bibcode=2016BiCon..25..739P |issn=1572-9710|hdl=11056/17406|s2cid=16607291|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt;  Therefore, the roles of predation and food/nutrient processes in influencing ecosystem structures remain open to controversy and further testing.&lt;ref name=&quot;Pace et al. 1999&quot;&gt;{{cite journal | last1 = Pace | first1 = M.L. | last2 = Cole | first2 = J.J. | last3 = Carpenter | first3 = S.R. | last4 = Kitchell | first4 = J.F. | year = 1999 | title = Trophic cascades revealed in diverse ecosystems | journal = Trends Ecol. Evol. | volume = 14 | issue = 12| pages = 483–488 | doi=10.1016/s0169-5347(99)01723-1 | pmid=10542455 | url = https://figshare.com/articles/journal_contribution/24862581 }}&lt;/ref&gt;

== Druge hipoteze o oslobađanju ==
The mesopredator release hypothesis has also inspired other &quot;release hypotheses&quot;. For example, the &quot;mesoscavenger release hypothesis&quot;, which proposes that when large, efficient, scavenger populations decline (such as vultures), small, less efficient, mesoscavenger populations increase (such as rats).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=O'Bryan|first1=Christopher J.|last2=Holden|first2=Matthew H.|last3=Watson|first3=James E. M.|title=The mesoscavenger release hypothesis and implications for ecosystem and human well-being|journal=Ecology Letters|language=en|issue=9|pages=1340–1348|doi=10.1111/ele.13288|pmid=31131976|issn=1461-0248|year=2019|volume=22|bibcode=2019EcolL..22.1340O |s2cid=167209009 }}&lt;/ref&gt; However, this type of release is different. In the mesoscavenger release hypothesis, mesoscavengers are being released from competition for food, whereas, in the mesopredator release hypothesis, mesopredators are being released from direct predation from the apex predators.

== Povezano ==
* [[Biodiverzitet]]
* [[Hipoteza o oslobađanju neprijatelja]]
* [[Trofička kaskada]]
* [[Trofički nivo]]
* [[Ekološko oslobađanje]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.pnas.org/content/104/52/20862.full Spatial heterogeneity of mesopredator release within an oceanic island system]
* [http://www.pnas.org/cgi/content/full/96/9/5072 Trophic cascades in a complex terrestrial community]
* [http://www.cyberwest.com/cw24/wolf-ecology.shtml Wolves drive trophic cascade in Banff National Park]</text>
      <sha1>crew0xj96vm686iwa5ikpm6wt6ls1w4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257502</id>
    <revision>
      <id>42579823</id>
      <parentid>42579557</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T19:14:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrti */</comment>
      <origin>42579823</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18618" sha1="h1s6l5xi173dtl4536jl8yka5tmu802" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: ♞ [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen, oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]](. Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je pronađen eksploziv kod gasovoda blizu [[Kanjiža|Kanjiže]].
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.

== Predviđeni događaji ==

* [[12. 4.]] - Parlamentarni izbori u Mađarskoj.
* 12 - 16. 5. - Pesma Evrovizije u Beču.
* 11. 6. - 19. 7. - FIFA Svetski kup u Severnoj Americi.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]], u sh. krajevima prekriveno preko 90% diska&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===
* jesen? - Vanredni izbori u Srbiji?

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>h1s6l5xi173dtl4536jl8yka5tmu802</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carski pingvin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257698</id>
    <revision>
      <id>42579961</id>
      <parentid>19509659</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:27:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42579961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3178" sha1="e7yat6o80om7wriuwe1v70szydujmrj" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = #C2B280
| naziv = Carski pingvin
| status = {{StatusUgroženi}}
| slika = Aptenodytes forsteri -Snow Hill Island, Antarctica -adults and juvenile-8.jpg
| slika_širina = 250px
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Ptice|Aves]]
| ordo = [[Pingvinke|Sphenisciformes]]
| familia = [[Pingvinke|Spheniscidae]]
| genus = ''[[Aptenodytes]]''
| species = '''''A. forsteri'''''
| dvoimeno = ''Aptenodytes forsteri''
| dvoimeno_autorstvo = [[George Robert Gray|Gray]], [[1844.]]
| karta_raspon = Manchot empereur carte reparition.png
}}
'''Carski pingvin''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Aptenodytes forsteri'') je najveća i najteža od svih živućih vrsta [[Pingvini|pingvina]], [[endem]]ska vrsta koja živi na [[Antarktika|Antarktici]]. Carskog pingvina ne bi trebalo miješati s njihovom bliskom vrstom, [[kraljevski pingvin|kraljevskim pingvinom]].

== Opis ==
[[Datoteka:Aptenodytes forsteri MHNT.jpg|mini|lijevo|200px|''Aptenodytes forsteri'']]
Mužjak i ženka jednake su visine i težine. Visoki su 122 centimetra, a teži između 27 i 37 kilograma. [[Krila]] i glava crne, trbuh bijele, leđa plavkasto-siva, a područje grla žutonarančaste boje. Kao i svi pingvini, neletač je, krupnog tijela i malih krila. 

Hrani se [[riba]]ma i [[rakovi|račićima]], ali i [[kril]]om i [[hobotnica]]ma. U lovu, ispod vode može se sadržati više od 18 minuta i spustiti se na dubinu od 535 metara. [[Hemoglobin]] im je neobično strukturiran i dopušta čak i nisku razinu [[kisik]]a. [[Ženka]] polaže jedino jaje, koje grije [[mužjak]] dok ženka ide premo moru i lovi ribe; oba roditelja brinu se oko mladunca u svojoj koloniji. Roditelji mlado hrane na svaka tri ili četiri dana. Carski pingvin obično živi 20 godina u divljini, ali neke jedinke dožive i do 50 godina.

Da se ne bi smrzli u ledenoj vodi, carski pingvini imaju nekoliko slojeva gustog [[perje|perja]] i debeo sloj potkožnog sala. Kada stoje na ledu, poseban krvotok održava unutrašnju toplinu [[krvne žile|krvnih žila]] i na taj način sprječava gubitak topline preko kože. Mladunci carskog pingvina su prekriveni debelim slojem paperja svjetlosive boje. Njihovo [[paperje]] održava toplinu tijela, jer mladunci nisu sposobni sami održavati temperaturu svog tijela.

== Ponašanje ==

Carski pingvini su veoma društvene životinje. Jedan od načina na koji ovi pingvini održavaju toplinu kada temperatura padne je da se zbiju u veliku grupu. Temperatura unutar te grupe može dostići 25°С.

Ovi pingvini su aktivni i danju i noću. Odrasle jedinke prave gnijezda i potrazi su za hranom tijekom cijele godine. Od siječnja do ožujka se razilaze odlazeći i putujući u [[ocean]]e u grupama. Odlični su lovci i primjenjuju razne taktike kako bi došli do plijena. 

Na kopnu se kreću naizmjenično nesigurnim koracima i klizanjem po ledu na njihovim trbusima kretajući se odgurivanjem nogama i krilima nalik na peraja. Jedina je vrsta koja tijekom zime u [[Antarktika|Anktartici]] preko leda prohoda 50 do 120 kilometara u kolonijama koje mogu uključivati i do 1 000 jedinki. 

== Izvori ==

{{izvori}}

[[Kategorija:Pingvini]]</text>
      <sha1>e7yat6o80om7wriuwe1v70szydujmrj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija helikopter</title>
    <ns>10</ns>
    <id>274375</id>
    <revision>
      <id>42579912</id>
      <parentid>42568333</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Helikopter]] na [[Šablon:Infokutija helikopter]]</comment>
      <origin>42568333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1833" sha1="39vqdcgdx336pemjazms3nfrng1507y" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellspacing=&quot;7&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;entete helicoptere&quot; style=&quot;background-color:#996&quot; | {{{ime|{{PAGENAME}}}}}
|-
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|
{{ #if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|290px|{{{opis_slike}}}]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{opis_slike|}}}&lt;/small&gt;}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:#996&quot; | Glavne karakteristike
|- 
{{#if:{{{namena|}}} | 
! Namena
{{!}} {{{namena}}}
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{dužina|}}} | 
! Dužina
{{!}} {{{dužina}}} m
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{prečnik_rotora|}}} | 
! Prečnik rotora
{{!}} {{{prečnik_rotora}}} m
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{masa_prazan|}}} | 
! Masa
{{!}} {{{masa_prazan}}} kg
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{masa_pun|}}} | 
! Maksimalna masa
{{!}} {{{masa_pun}}} kg
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{maksimalna_brzina|}}} | 
! Maksimalna brzina
{{!}} {{{maksimalna_brzina}}} km/h
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{krstareća_brzina|}}} | 
! Krstareća brzina
{{!}} {{{krstareća_brzina}}} km/h
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{brzina_uspona|}}} | 
! Brzina uspona
{{!}} {{{brzina_uspona}}} m/min
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{vrhunac_leta|}}} | 
! Vrhunac leta
{{!}} {{{vrhunac_leta}}} m
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{posada|}}} | 
! Posada
{{!}} {{{posada}}}
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{naoružanje|}}} | 
! Naoružanje
{{!}} {{{naoružanje}}}
{{!-}}
}}
|- 
{{#if:{{{zemlja_porekla|}}} | 
! Zemlja porekla
{{!}} {{{zemlja_porekla}}}
{{!-}}
}}
|}&lt;noinclude&gt;
== Upotreba ==
&lt;pre&gt;{{Helikopter
| ime               = 
| slika             = 
| opis_slike        = 
| namena            = 
| dužina            = 
| prečnik_rotora    = 
| masa              = 
| maksimalna_brzina = 
| brzina_uspona     = 
| vrhunac_leta      = 
| posada            = 
| naoružanje        = 
| zemlja_porekla    = 
}}
&lt;/pre&gt;

[[Kategorija:Vojne infokutije]]
[[Kategorija:Transportni šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>39vqdcgdx336pemjazms3nfrng1507y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>VP</title>
    <ns>0</ns>
    <id>333485</id>
    <revision>
      <id>42579828</id>
      <parentid>2498298</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T19:46:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-22250-89</username>
        <id>342687</id>
      </contributor>
      <comment>No shortest disambiguation</comment>
      <origin>42579828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="201" sha1="1nh6l1ijvve94xxn9nrs7t59m469k0x" xml:space="preserve">Termin '''VP''' ima više značenja.
* [[Versatil peroksidaza]], enzim
* [[Zamenik predsednika]] ({{jez-eng-lat|Vice president}})
* [[Vladimir Putin]], ruski političar i državnik.

{{Disambiguation}}</text>
      <sha1>1nh6l1ijvve94xxn9nrs7t59m469k0x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Radioastronomija</title>
    <ns>1</ns>
    <id>494148</id>
    <revision>
      <id>42580055</id>
      <parentid>2330061</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:46:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Radio-astronomija]] na [[Razgovor:Radioastronomija]]: fix</comment>
      <origin>2330061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Radioteleskop</title>
    <ns>1</ns>
    <id>494154</id>
    <revision>
      <id>42580059</id>
      <parentid>2330067</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:47:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Radio-teleskop]] na [[Razgovor:Radioteleskop]]</comment>
      <origin>2330067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Radioteleskop Effelsberg</title>
    <ns>1</ns>
    <id>494161</id>
    <revision>
      <id>42580071</id>
      <parentid>2330074</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:50:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Radio-teleskop Effelsberg]] na [[Razgovor:Radioteleskop Effelsberg]]</comment>
      <origin>2330074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Lista radiostanica u Rusiji</title>
    <ns>1</ns>
    <id>512170</id>
    <revision>
      <id>42580077</id>
      <parentid>9035279</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:51:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Lista radio-stanica u Rusiji]] na [[Razgovor:Lista radiostanica u Rusiji]]</comment>
      <origin>9035279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lights Out (radioserija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1227825</id>
    <revision>
      <id>42580093</id>
      <parentid>42449561</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:56:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Lights Out (radio serija)]] na [[Lights Out (radioserija)]]</comment>
      <origin>42449561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2638" sha1="47qfx008t0vfy470w8vorbtkw8bkked" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
|naziv_emisije=Lights Out
|žanr= [[kriminalistički žanr|kriminalistički]]&lt;br /&gt;[[triler]]&lt;br /&gt;[[horor]]&lt;br /&gt;[[fantasy|fantastika]]&lt;br /&gt;[[SF]]
|format = [[televizijska antologija]]
|zemlja= {{flag|Sjedinjene Države}}
|br_sezona=4
|br_epizoda=160
|trajanje= 30 min.
|kreator = [[Wyllis Cooper]] (originalna radio-verzija)
|jezik= [[engleski jezik|engleski]]
|slika_format= [[crno-bijela]]&lt;br /&gt;1,33 : 1
|audio_format= mono
|producent= Herbert Swope Jr&lt;br /&gt;Ernie Walling
|kompanija = [[Admiral Corporation]]&lt;br /&gt;[[Erwin, Wasey &amp; Co. Inc.]]&lt;br /&gt;[[National Broadcasting Company]]
|početak=30. jun 1946
|kraj =29. septembar 1952
|mreža=[[NBC]]
}}

'''Lights Out''' ({{jez-sh|Gasite svjetla}}) je [[SAD|američka]] [[radio drama|dramska]] [[radio-serija]] koja se emitirala na različitim stanicama i mrežama od 1935. do 1939. godine, odnosno 1942. do 1947. godine, na radio-mreži NBC kao [[televizijska antologija]] od 1946. do 1952. na programu mreže [[NBC]]. Osmislio ju je [[Wyllis Cooper]], pisac u službi NBC-jeve radio-mreže kao &quot;ponoćni program&quot;, odnosno kao radio-drame koje bi svojim &quot;jezovitim&quot; sadržajem (koji su žanrovski pripadali [[horor]]u, [[fantasy|fantastici]] i [[triler]]u) trebale biti &quot;primjerene vještičjem terminu&quot; oko ponoći. Serija je, iako je zbog morbidnosti i (za tadašnje stanarde) eksplicitnog nasilja bila predmetom kritika, brzo stekla popularnost, te se nastavila emitirati čak i nakon što ga je Cooper 1936. napustio i prepustio mjesto glavnog pisca i producenta [[Arch Oboler|Archu Oboleru]]. Radio-serija je i pod njegovim vodstvom postala jedna od najpopularnijih, te se smatra klasikom [[Old-time radio|američkog starog radija]]. Godine 1946. ju je NBC adaptirao za televiziju; iako nije dosegla popularnost svog uzora, neke od njenih epizoda su kasnije poslužile kao inspiracija za kultne filmove kao što su [[Steven Spielberg|Spielbergov]] ''[[Duel (film, 1971)|Dvoboj]]'' i ''[[They Live]]''.

== Vanjske veze ==
* [http://www.richsamuels.com/nbcmm/ltsout.html Lights Out, Everybody!]
* [http://www.quietlyyours.webs.com/cooper.htm Wyllis Cooper Chronology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140830040412/http://www.quietlyyours.webs.com/cooper.htm |date=2014-08-30 }}
* [http://www.archive.org/search.php?query=%22lights%20out%22%20%22classic%20tv%22%20horror&amp;sort=-avg_rating%3B-num_reviews 25 Television episodes available for streaming or download] ''Internet archive'' retrieved 2010 October 23

{{TVSvijek|1946|1952|Lights Out (radio emisija)}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američke radio-serije]]
[[Kategorija:TV-antologije]]</text>
      <sha1>47qfx008t0vfy470w8vorbtkw8bkked</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boceprevir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1234141</id>
    <revision>
      <id>42579671</id>
      <parentid>42302066</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T12:40:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Marbletan</username>
        <id>159118</id>
      </contributor>
      <comment>Boceprevir.svg</comment>
      <origin>42579671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4643" sha1="617tvt2m8zqtbzthanvhwtxh4m20t4i" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Boceprevir.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = 
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Boceprevir
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Boceprevir}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 3,4 h
| excretion         = Fekalno (79%), renalno (9%)

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 394730-60-0
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = J05
| ATC_suffix        = AE12
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 10324367
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08873
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 8499830
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 68621
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 218394
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=27 |H=45 |N=5 |O=5
| molecular_weight  = 519,677
| smiles            = [H][C@]12CN([C@H](C(=O)NC(CC3CCC3)C(=O)C(N)=O)[C@@]1([H])C2(C)C)C(=O)[C@@H](NC(=O)NC(C)(C)C)C(C)(C)C
| StdInChI          = 1S/C27H45N5O5/c1-25(2,3)20(30-24(37)31-26(4,5)6)23(36)32-13-15-17(27(15,7)8)18(32)22(35)29-16(19(33)21(28)34)12-14-10-9-11-14/h14-18,20H,9-13H2,1-8H3,(H2,28,34)(H,29,35)(H2,30,31,37)/t15-,16?,17-,18-,20+/m0/s1
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = LHHCSNFAOIFYRV-DOVBMPENSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Boceprevir''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 27 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 519,677 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;Kiser JJ, Flexner C: Direct-acting antiviral agents for hepatitis C virus infection. Annu Rev Pharmacol Toxicol. 2013;53:427-49. doi: 10.1146/annurev-pharmtox-011112-140254. Epub 2012 Nov 5. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23140245 23140245]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Treitel M, Marbury T, Preston RA, Triantafyllou I, Feely W, O'Mara E, Kasserra C, Gupta S, Hughes EA: Single-dose pharmacokinetics of boceprevir in subjects with impaired hepatic or renal function. Clin Pharmacokinet. 2012 Sep 1;51(9):619-28. doi: 10.2165/11633440-000000000-00000. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22799589 22799589]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Wilby KJ, Partovi N, Ford JA, Greanya E, Yoshida EM: Review of boceprevir and telaprevir for the treatment of chronic hepatitis C. Can J Gastroenterol. 2012 Apr;26(4):205-10. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22506260 22506260]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682|noedit}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412|noedit}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 5
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 4
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 10
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o|noedit}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 1,6
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573|noedit}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286|noedit}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 150,7 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Boceprevir}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08873 Boceprevir]

[[Kategorija:Antivirotici]]
[[Kategorija:Inhibitori proteaza]]
[[Kategorija:Acetamidi]]
[[Kategorija:Ketoni]]
[[Kategorija:Lekovi protiv RNK virusa]]</text>
      <sha1>617tvt2m8zqtbzthanvhwtxh4m20t4i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brünn/Thür.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1361362</id>
    <revision>
      <id>42580006</id>
      <parentid>42528556</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T04:36:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Bruenn.png]] → [[File:DEU Brünn (Thüringen) COA.svg]] PNG → SVG</comment>
      <origin>42580006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3633" sha1="kytek67r9rnhqa92n8ox6yxmarm8xhj" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Brin}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Brin
 | izvorni_naziv       = ''Brünn/Thür.''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Brin
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Brünn (Thüringen) COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Tiringija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 457&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 75
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 6,1
 | gšir                = 50.44944
 | gduž                = 10.85639
 | nadmorska_visina    = 420
 | registarska_oznaka  = HBN
 | pozivni_broj        = 036878
 | poštanski_kod       = 98673
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.gemeinde-bruenn.de/ www.gemeinde-bruenn.de]
 | gradonačelnik       = ''Albrecht Oesterlein''
 | stranka             = FwV
 | ije                 = da
 }}

'''Brin''' ({{jez-nem|Brünn/Thür.}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 43 opštinska središta okruga [[Okrug Hildburghauzen|Hildburghauzen]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 457 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16069006.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Brünn-Thür in HBN.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Hildburghauzen]]
Brin se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Hildburghauzen. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 420 metara. Površina opštine iznosi 6,1&amp;nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 457 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 75 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Ham de la Picadi]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1995]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Brünn/Thür.&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Brünn/Thür.}}

* [http://www.gemeinde-bruenn.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Hildburghauzen}}

[[Kategorija:Gradovi u Tiringiji|Brin]]</text>
      <sha1>kytek67r9rnhqa92n8ox6yxmarm8xhj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infobox International Football Competition</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1404536</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje" />
    <revision>
      <id>42579884</id>
      <parentid>4486627</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje]]</comment>
      <origin>42579884</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="3gfheefdz0ixy8k0uf7m73p3q7aeqqv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje]]</text>
      <sha1>3gfheefdz0ixy8k0uf7m73p3q7aeqqv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekstremofil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1411601</id>
    <revision>
      <id>42579803</id>
      <parentid>42307672</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:45:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3657" sha1="a6rmvqj5dvxihvijile36x0sqljbp7q" xml:space="preserve">[[Datoteka:Aerial image of Grand Prismatic Spring (view from the south).jpg|right|thumb|300px|[[Termofil]]i, tip ekstremofila koji proizvodi svetle boje]]
'''Ekstremofil''' je [[organizam]] koji uspeva u fizički ili [[Geohemija|geohemijski]] [[ekstremno okruženje|ekstremnim uslovima]] koji su štetni za većinu [[organizam|životnih formi na Zemlji]].&lt;ref&gt;Rampelotto, P. H. (2010). Resistance of microorganisms to extreme environmental conditions and its contribution to Astrobiology. Sustainability, 2, 1602-1623.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Rothschild, L.J.; Mancinelli, R.L. Life in extreme environments. Nature 2001, 409, 1092-1101&lt;/ref&gt; Organizmi koji žive u umerenijem okruženju se nazivaju mezofilima ili neutrofilima. Ime ove kategorije je u izvesnoj meri nepodesno jer poziva na subjektivno zauzimanje stavova u pogledu dva pitanja. Prvo, stepena devijacije od normalnog, i drugo, da li organizam preferira životnu sredinu ili je samo toleriše.

Tokom [[1980e|1980-tih]] i [[1990e|1990-tih]] je nađeno da [[mikrob]]ni život ima neverovatnu fleksibilnost u pogledu preživljavanja u ekstremnim uslovima, u sredinama koje su izuzetno vruće ili kisele, i koje bi bile kompletno nepodesne za složenije organizame. Neki naučnici čak tvrde da je život na Zemlji započeo u [[Hidrotermalni izvori|hidrotermalnim izvorima]] duboko ispod površine okeana.&lt;ref&gt;{{cite web |url = http://marsrovers.jpl.nasa.gov/newsroom/merlaunch.pdf |title=Mars Exploration - Press kit |accessdate = 14. 07. 2009. |date=June 2003 |format=PDF |publisher=NASA }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=BBC Staff |title=Impacts 'more likely' to have spread life from Earth |url=http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-14637109 |date = 23. 8. 2011. |publisher=BBC |accessdate = 24. 08. 2011.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite journal
|author=Wilson, Z. E. and Brimble, M. A.
|title=Molecules derived from the extremes of life
|journal=Nat. Prod. Rep. 
|year=2009 
|month=January
|volume=26
|issue=1
|pages=44–71
| doi = 10.1039/b800164m
|pmid=19374122
}}
* {{cite journal
|author=Rossi M et al.
|title=Extremophiles 2002
|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-bacteriology_2003-07_185_13/page/3683
|journal=J Bacteriol. 
|year=2003 
|month=July
|volume=185
|issue=13
|pages=3683–9
|pmid=12813059
 | doi = 10.1128/JB.185.13.3683-3689.2003
|pmc=161588
}}
* {{cite journal
|title=Extremophilic microbes: Diversity and perspectives
|author=Satyanarayana, T.
|coauthors=Raghukumar, C.; Shivaji, S.
|journal=Current Science
|volume=89
|issue=1
|pages=78–90
|year=2005
|month=July
|url=http://hdl.handle.net/2264/330
|access-date=2014-06-20
|archive-date=2014-04-22
|archive-url=https://web.archive.org/web/20140422074950/http://hdl.handle.net/2264/330
|dead-url=yes
}}
* {{cite journal
|title=Extremophile
|author=C.Michael Hogan
|coauthors=
|journal=Encyclopedia of Earth, National Council of Science &amp; the Environment, eds. E,Monosson &amp; C.Cleveland
|volume=
|issue=
|pages=
|year=2010
|month=
|url=http://www.eoearth.org/article/Extremophile?topic=49540
}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://serc.carleton.edu/microbelife/extreme/environments.html Ekstremna okruženja]
* [https://inlportal.inl.gov/portal/server.pt?open=514&amp;objID=2660&amp;parentname=CommunityPage&amp;parentid=0&amp;mode=2&amp;in_hi_userid=200&amp;cached=true Istraživanja ekstremofila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018040848/https://inlportal.inl.gov/portal/server.pt?open=514&amp;objID=2660&amp;parentname=CommunityPage&amp;parentid=0&amp;mode=2&amp;in_hi_userid=200&amp;cached=true |date=2014-10-18 }}

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Bakterije]]
[[Kategorija:Ekstremofili]]</text>
      <sha1>a6rmvqj5dvxihvijile36x0sqljbp7q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GFAJ-1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1413567</id>
    <revision>
      <id>42579804</id>
      <parentid>42402069</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:45:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2296" sha1="r9xe9ww8v8m6onuaidv1hscyec44ls3" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| name = GFAJ-1
| slika = GFAJ-1 (grown on arsenic).jpg
| širina_slike = 220px
| opis_slike = elektron-mikrografija soja&lt;br /&gt; uzgojenog na arsenu
| domain = [[Bacteria]]
| regnum = Bacteria
| phylum = [[Proteobacteria]]
| classis = [[γ Proteobacteria]]
| ordo = [[Oceanospirillales]]
| familia = [[Halomonadaceae]]
| genus = cf. ''[[Halomonas]]''
| binomial = ''Halomonas'' sp. GFAJ-1
| zivotna_forma = [[halofil]]
}}
'''GFAJ-1''' je soj štapićastih [[ekstremofil]]nih [[bakterija]] iz porodice [[Halomonadaceae]], koja je, u odsustvu [[fosfor]]a, sposobna da ugradi obično otrovni element [[arsen]] u svoje organske makromolekule, čak i u [[DNK]].&lt;ref name='arsenic extremophile'&gt;{{cite news | first = Jason Palmer | title = Arsenic-loving bacteria may help in hunt for alien life | date =  2. 12. 2010. | url = http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-11886943 | work = BBC News | accessdate = 02. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt; NJeno otkriće daje na težini teoriji da vanzemaljski život može imati drugačiji hemijski sastav od [[zemlja|zemaljskih]] organizama.&lt;ref name='arsenic extremophile'/&gt;&lt;ref name=Space&gt;{{cite news | last = Bortman | first = Henry | title = Arsenic-Eating Bacteria Opens New Possibilities for Alien Life | date = 02. 12. 2010. | publisher = Space.com | url = http://www.space.com/scienceastronomy/arsenic-bacteria-alien-life-101202.html | work = [http://www.space.com/ Space.Com web site] | accessdate = 02. 12. 2010.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Mono Lake 1.JPG|mini|centar|[[Jezero Mono]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] gde je otkriven ovaj soj]]

== Kritika ==
[[Mikrobiolog]] [[Johan Hajder]]&lt;ref&gt;[http://www.uni-marburg.de/fb17/fachgebiete/mikrobio/heider Johan Hajder]&lt;/ref&gt; ({{jez-nem|Johann Heider}}) je kritikovao prezentovane rezultate studije. On je uputio na moguće greške u merenju kao i na pogrešnu interpretaciju rezultata studije. Po njemu je, u originalnoj publikaciji autora pomenuto zagađenje proba ostacima fosfata, dovoljno za osnovno snabdevanje bakterija.&lt;ref&gt;[http://www.dradio.de/dlf/sendungen/forschak/1334265/ Dojčlandfunk, &quot;Forschung aktuell&quot; od 3.12.2010]&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|GFAJ-1}}
{{klica-biologija}}

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Bakterije]]
[[Kategorija:Geomikrobiologija]]</text>
      <sha1>r9xe9ww8v8m6onuaidv1hscyec44ls3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija oblast</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1451566</id>
    <revision>
      <id>42579978</id>
      <parentid>42568122</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T01:36:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Oblast]] na [[Šablon:Infokutija oblast]]</comment>
      <origin>42568122</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2486" sha1="889juc7ru8ljfesd0yqr8h4mykm3coj" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellspacing=&quot;7&quot; border=&quot;0&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; class=&quot;entete map&quot;  &quot; style=&quot;background-color:#ffd500;&quot; |'''{{{Ime}}}'''
|-
{{#if: {{{Slika|}}}|
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;line-height: 1.2; border-bottom: 1px solid #CEDEFF;&quot; {{!}} &lt;div style=&quot;border: 1px solid #CEDEFF;&quot;&gt;[[Image:{{{Slika}}}|288px|{{{Opis_slike|{{STRANICA}}}}}]]&lt;/div&gt; &lt;center&gt;{{{Opis_slike|{{PAGENAME}}}}}&lt;/center&gt;|{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;line-height: 1.2; border-bottom: 1px solid #CEDEFF;&quot; {{!}} &lt;div style=&quot;border: 1px solid #CEDEFF;&quot;&gt;&lt;center&gt;[[Image:No geography photo.svg|180px|Pošalji fotografiju|link=Wikipedia:Vodič za slanje slika]][[Kategorija:Geografski članci bez slika]]&lt;/center&gt;&lt;/div&gt;}}
|-
{{#if: {{{Mapa|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; {{!}} 
}}
|-
{{#if: {{{Sedište_oblasti|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}}'''Sedište oblasti'''
{{!}} {{{Sedište_oblasti}}} 
{{!}}-
}}
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
{{#if: {{{Najveći_gradovi|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}}'''Najveći gradovi'''
{{!}} {{{Najveći_gradovi}}} 
{{!}}-
}}  
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
{{#if: {{{država|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}}'''Država'''
{{!}} {{{država}}} 
{{!}}-
}}
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
{{#if: {{{region|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}}'''Region'''
{{!}} {{{region}}} 
{{!}}-
}}
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
{{#if: {{{administrativna_jedinica|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}}'''Administrativna jedinica'''
{{!}} {{{administrativna_jedinica}}} 
{{!}}-
}}
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
{{#if: {{{jezik|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}}'''Zvanični jezik'''
{{!}} {{{jezik}}} 
{{!}}-
}}
|- style=&quot;vertical-align:top;&quot;
{{#if: {{{Površina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}}'''Površina'''
{{!}} {{{Površina}}} [[kvadratni kilometar|km&amp;sup2;]]
{{!}}-
}}
|-
{{#if: {{{Broj_stanovnika|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}}&amp;nbsp;'''Broj stanovnika''' 
{{!}} {{{Broj_stanovnika}}}
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;
{{-}}
==Upotreba==
&lt;pre&gt;
{{Oblast
| Ime                           = Zaporožje
| Slika                         = Zaporizhia oblast administration front view.jpg
| Opis_slike                    = Zaporožje
| Sedište_oblasti               = Zaporožje
| Najveći gradovi               = Zaporožje
| jezik                         = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]]
| Površina                      = 10.900
| Broj_stanovnika                = 1.000.340
}}
&lt;/pre&gt;
[[Kategorija:Geografske infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>889juc7ru8ljfesd0yqr8h4mykm3coj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okruzi Slovačke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1459262</id>
    <revision>
      <id>42579781</id>
      <parentid>42560836</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:54:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8736" sha1="mzvwrulux4mva1k5w3hdvd7ngec0j9p" xml:space="preserve">[[Datoteka:Okresy97 Slovakia.svg|desno|mini|400p|Podjela Slovačke na okruge]]
[[Datoteka:Okresy96.jpg|desno|mini|400p|Slovački okruzi do 1996. godine]]

'''Okrug''' ({{jez-svk|okres}}) je administrativna jedinica u [[Slovačka|Slovačkoj]]. Okruzi predstavljaju drugi stepen podjele nakon [[Slovački krajevi|krajeva]], kojih ima 79. Glavni grad [[Bratislava]] je podjeljena na 5 okruga, a grad Košice na 4 okruga.

Nekoliko okruga čini jedan kraj, a jedan okrug se sastoji od više gradova i naseljenih mjesta. Okruzi nose nazive po gradovima koji su administrativni centri tih okruga.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://portal.statistics.sk/showdoc.do?docid=46873 |title=Stanovništvo slovačkih okruga |author= |authorlink= |coauthors= |date=2011. |format= |work= |publisher=Statistički zavod Republike Slovačke |pages= |language=sk |archiveurl=https://archive.today/20130706124553/http://portal.statistics.sk/showdoc.do?docid=46873 |archivedate=2013-07-06 |quote= |accessdate=5. 5. 2013 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Okruzi u Slovačkoj ==
U narednoj tabeli daje se pregled okruga, zajedno sa površinom, krajem i brojem gradova i naselja u Slovačkoj.

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;text-align:center;&quot; || 
|- 
!'''Okruzi''' || Površina&lt;br /&gt;u km² || Krajevi || Gradovi || Gradska&lt;br /&gt;naselja || Naselja
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Bánovce nad Bebravou]] || 462 || [[Trenčinski kraj]] || 1 ||  || 42
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Banska Bistrica]] || 809 || [[Banskobistrički kraj]] || 1 ||  || 41
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Banska Štjavnjica]] || 292 || [[Banskobistrički kraj]] || 1 ||  || 14
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Bardjejov]] || 937 || [[Prešovski kraj]] || 1 ||  || 85
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Bytča]] || 282 || [[Žilinski kraj]] || 1 ||  || 11
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Bratislava I]] || 9,59 || [[Bratislavski kraj]] ||  || 1 ||
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Bratislava II]] || 92 || [[Bratislavski kraj]] ||  || 3 ||
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Bratislava III]] || 75 || [[Bratislavski kraj]] ||  || 3 ||
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Bratislava IV]] || 97 || [[Bratislavski kraj]] ||  || 6 ||
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Bratislava V]] || 94 || [[Bratislavski kraj]] ||  || 4 ||
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Brezno]] || 1.265 || [[Banskobistrički kraj]] || 1 ||  || 29
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Veljki Krtiš]] || 849 || [[Banskobistrički kraj]] || 2 ||  || 69
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Vranov na Toploj]] || 769 || [[Prešovski kraj]] || 2 ||  || 66
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Galanta]] || 641 || [[Trnavski kraj]] || 3 ||  || 33
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Gelnjica]] || 584 || [[Košički kraj]] || 1 ||  || 19
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Djetva]] || 449 || [[Banskobistrički kraj]] || 2 ||  || 13
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Dolný Kubín]] || 491 || [[Žilinski kraj]] || 1 ||  || 23
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Dunajska Streda]] || 1.075 || [[Trnavski kraj]] || 3 ||  || 64
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Žarnovica]] || 426 || [[Banskobistrički kraj]] || 2 ||  || 16
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Žilina]] || 815 || [[Žilinski kraj]] || 3 ||  || 50
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Žjar na Hronu]] || 518 || [[Banskobistrički kraj]] || 2 ||  || 33
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Zvoljen]] || 759 || [[Banskobistrički kraj]] || 2 ||  || 24
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Zlaté Moravce]] || 521 || [[Njitranski kraj]] || 1 ||  || 32
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Ilava]] || 359 || [[Trenčinski kraj]] || 3 ||  || 18
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Kežmarok]] || 840 || [[Prešovski kraj]] || 3 ||  || 39
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Kysucké Nové Mesto]] || 174 || [[Žilinski kraj]] || 1 ||  || 13
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Komoran]] || 1.100 || [[Njitranski kraj]] || 3 ||  || 38
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Košice I]] || 85 || [[Košički kraj]] ||  || 6 ||
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Košice II]] || 74 || [[Košički kraj]] ||  || 8 ||
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Košice III]] || 17 || [[Košički kraj]] ||  || 2 ||
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Košice IV]] || 60 || [[Košički kraj]] ||  || 6 ||
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Košice-okolina (okrug)|Okrug Košice-okolina]] || 1.541 || [[Košički kraj]] || 2 ||  || 112
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Krupina]] || 585 || [[Banskobistrički kraj]] || 2 ||  || 34
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Liptovski Mikulaš]] || 1.341 || [[Žilinski kraj]] || 2 ||  || 54
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Lučenjec]] || 825 || [[Banskobistrički kraj]] || 2 ||  || 55
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Ljevice]] || 1.551 || [[Njitranski kraj]] || 4 ||  || 85
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Ljevoča]] || 357 || [[Prešovski kraj]] || 2 ||  || 31
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Malacky (okrug)|Okrug Malacky]] || 950 || [[Bratislavski kraj]] || 2 ||  || 24
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Martin]] || 736 || [[Žilinski kraj]] || 2 ||  || 41
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Medzilaborce]] || 427 || [[Prešovski kraj]] || 1 ||  || 22
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Myjava]] || 326 || [[Trenčinski kraj]] || 2 ||  || 15
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Mihalovce]] || 1.019 || [[Košički kraj]] || 3 ||  || 75
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Námestovo]] || 691 || [[Žilinski kraj]] || 1 ||  || 23
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Nove Zamki]] || 1.347 || [[Njitranski kraj]] || 3 ||  || 59
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Nové Mesto nad Váhom]] || 580 || [[Trenčinski kraj]] || 2 ||  || 32
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Njitra]] || 871 || [[Njitranski kraj]] || 2 ||  || 60
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Partizánske]] || 301 || [[Trenčinski kraj]] || 1 ||  || 22
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Pezinok]] || 376 || [[Bratislavski kraj]] || 3 ||  || 14
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Piešťany]] || 381 || [[Trnavski kraj]] || 2 ||  || 25
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Považská Bystrica]] || 463 || [[Trenčinski kraj]] || 1 ||  || 27
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Poltar]] || 476 || [[Banskobistrički kraj]] || 1 ||  || 21
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Poprad]] || 1.105 || [[Prešovski kraj]] || 3 ||  || 26
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Prešov]] || 934 || [[Prešovski kraj]] || 2 ||  || 89
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Prievidza]] || 960 || [[Trenčinski kraj]] || 4 ||  || 48
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Púchov]] || 375 || [[Trenčinski kraj]] || 1 ||  || 20
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Revuca]] || 730 || [[Banskobistrički kraj]] || 3 ||  || 39
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Rimavska Sobota]] || 1.471 || [[Banskobistrički kraj]] || 3 ||  || 104
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Rožňava]] || 1.173 || [[Košički kraj]] || 2 ||  || 60
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Ružomberok]] || 647 || [[Žilinski kraj]] || 1 ||  || 24
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Sabinov]] || 484 || [[Prešovski kraj]] || 2 ||  || 41
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Svidnjik]] || 550 || [[Prešovski kraj]] || 2 ||  || 66
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Senjec]] || 360 || [[Bratislavski kraj]] || 1 ||  || 28
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Senica]] || 684 || [[Trnavski kraj]] || 2 ||  || 29
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Skalica]] || 357 || [[Trnavski kraj]] || 3 ||  || 18
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Snjina]] || 805 || [[Prešovski kraj]] || 1 ||  || 33
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Sobrance (okrug)|Okrug Sobrance]] || 538 || [[Košički kraj]] || 1 ||  || 46
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Spiška Nova Ves]] || 587 || [[Košički kraj]] || 3 ||  || 33
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Stara Ljubovnja]] || 708 || [[Prešovski kraj]] || 2 ||  || 42
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Stropkov]] || 389 || [[Prešovski kraj]] || 1 ||  || 42
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Tvrdošín]] || 479 || [[Žilinski kraj]] || 2 ||  || 13
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Topoljčani]] || 597 || [[Njitranski kraj]] || 1 ||  || 53
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Trebišov]] || 1.074 || [[Košički kraj]] || 4 ||  || 78
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Trenčín]] || 675 || [[Trenčinski kraj]] || 3 ||  || 34
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Trnava]] || 741 || [[Trnavski kraj]] || 1 ||  || 44
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Turčianske Teplice]] || 393 || [[Žilinski kraj]] || 1 ||  || 25
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Hlohovec]] || 267 || [[Trnavski kraj]] || 2 ||  || 22
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Humenje]] || 754 || [[Prešovski kraj]] || 1 ||  || 61
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Čadca]] || 761 || [[Žilinski kraj]] || 3 ||  || 20
|-
| align=&quot;left&quot; | [[Okrug Šalja]] || 356 || [[Njitranski kraj]] || 1 ||  || 12
|}

== Povezano ==
* [[Administrativna podjela Slovačke|Krajevi Slovačke]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Districts of Slovakia}}
* [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okruzi Slovačke| ]]
[[Kategorija:Administrativna podjela Slovačke]]
[[Kategorija:Drugi nivo državnih administrativnih podjela|Slovačka]]</text>
      <sha1>mzvwrulux4mva1k5w3hdvd7ngec0j9p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Košice-okolina (okrug)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1459304</id>
    <revision>
      <id>42579782</id>
      <parentid>42534904</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:54:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1489" sha1="h58fuo1uxkz0138gr0pjo0sih91lwrv" xml:space="preserve">{{Okrug u Slovačkoj
| ime       = Košice-okolina
| svk_ime   = &lt;small&gt;Okres Košice-okolie&lt;/small&gt;
| slika     = Slovakia kosice kosiceokolie.png
| kraj      = [[Košički kraj]]
| grad      = [[Košice]]
| naselja    = 2+112
| reg_auto  = KS
| veb       =
|}}
[[Datoteka:Okres kosice-okolie.png|mini|250p|Položaj okruga u Košičkom kraju]]
'''Okrug Košice-okolina''' ({{jez-svk|Okres Košice-okolie}}) je okrug u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], u [[Slovačka|Republici Slovačkoj]]. Administrativno središte okruga je grad [[Košice]].

== Geografija ==
Nalazi se u centralnom dijelu Košičkog kraja. Okrug Košice-okolina čini prsten oko grada Košica u kojem se nalazi četiri okruga, [[okrug Košice I]], [[Okrug Košice II|II]], [[Okrug Košice III|III]] i [[Okrug Košice IV|IV]].

Graniči:
* na sjeveru je [[Prešovski kraj]],
* istočno [[Okrug Trebišov]],
* zapadno [[Okrug Geljnica]] i [[Okrug Rožňava]],
* južno [[Mađarska]].

Klima je umjereno kontinentalna.

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}

Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.{{SK|P}}

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Naselja ==
U okrugu se nalazi dva grada i 112 naseljenih mjesta. Gradovi su [[Medzev]] i [[Moldava nad Bodvu]].

== Povezano ==
* [[Okruzi Slovačke]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==

[[Kategorija:Okrug Košice-okolina|*]]
[[Kategorija:Okruzi Slovačke|Košice-okolina, Okrug]]</text>
      <sha1>h58fuo1uxkz0138gr0pjo0sih91lwrv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okrug Gelnjica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1459309</id>
    <revision>
      <id>42579783</id>
      <parentid>42534922</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:55:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1268" sha1="s2n5i8d4vcrh0fayx0jxksq44fzvla2" xml:space="preserve">{{Okrug u Slovačkoj
| ime       = Gelnjica
| svk_ime   = &lt;small&gt;Okres Gelnica&lt;/small&gt;
| slika     = Slovakia kosice gelnica.png
| kraj      = [[Košički kraj]]
| grad      = [[Gelnjica]]
| naselja    = 1+19
| reg_auto  = GL
| veb       =
|}}
[[Datoteka:Okres gelnica.png|mini|250p|Položaj okruga u Košičkom kraju]]
'''Okrug Gelnjica''' ({{jez-svk|Okres Gelnica}}) je okrug u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], u [[Slovačka|Republici Slovačkoj]]. Administrativno središte okruga je grad [[Gelnjica]].

== Geografija ==
Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Košičkog kraja.

Graniči:
* na sjeveru je [[Prešovski kraj]],
* sjeverozapadno [[Okrug Spiška Nova Ves]],
* istočno [[Košice-okolina (okrug)|Okrug Košice-okolina]],
* južno i zapadno [[Okrug Rožňava]].

Klima je umjereno kontinentalna.

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}

Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.{{SK|P}}

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Naselja ==
U okrugu se nalazi jedan grad i 19 naseljenih mjesta.

== Povezano ==
* [[Okruzi Slovačke]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==

{{Okrug Gelnjica}}

[[Kategorija:Okrug Gelnjica|*]]
[[Kategorija:Okruzi Slovačke|Gelnjica, Okrug]]</text>
      <sha1>s2n5i8d4vcrh0fayx0jxksq44fzvla2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okrug Rožňava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1459316</id>
    <revision>
      <id>42579739</id>
      <parentid>42534957</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:09:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Okrug Rožnjava]] na [[Okrug Rožňava]]</comment>
      <origin>42534957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1317" sha1="p9n28nridtcfye2d4gbzuld7nwkvujx" xml:space="preserve">{{Okrug u Slovačkoj
| ime       = Rožnjava
| svk_ime   = &lt;small&gt;Okres Rožňava&lt;/small&gt;
| slika     = Slovakia kosice roznava.png
| kraj      = [[Košički kraj]]
| grad      = [[Rožnjava]]
| naselja    = 2+60
| reg_auto  = RV
| veb       =
|}}
[[Datoteka:Okres roznava.png|mini|250p|Položaj okruga u Košičkom kraju]]
'''Okrug Rožnjava''' ({{jez-svk|Okres Rožňava}}) je okrug u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], u [[Slovačka|Republici Slovačkoj]]. Administrativno središte okruga je grad [[Rožnjava]].

== Geografija ==
Nalazi se u zapadnom dijelu Košičkog kraja.

Graniči:
* na sjeveru je [[Okrug Spiška Nova Ves]] i [[Prešovski kraj]],
* istočno [[Okrug Geljnica]] i [[Košice-okolina (okrug)|Okrug Košice-okolina]],
* zapadno [[Banskobistrički kraj]],
* južno [[Mađarska]].

Klima je umjereno kontinentalna.

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}

Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.{{SK|P}}

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Naselja ==
U okrugu se nalazi dva grada i 60 naseljenih mjesta. Gradovi su [[Dobšina]] i [[Rožnjava]].

== Povezano ==
* [[Okruzi Slovačke]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==

[[Kategorija:Okrug Rožnjava|*]]
[[Kategorija:Okruzi Slovačke|Rožnjava, Okrug]]</text>
      <sha1>p9n28nridtcfye2d4gbzuld7nwkvujx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579765</id>
      <parentid>42579739</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:31:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>links</comment>
      <origin>42579765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1318" sha1="rv3tryoso1oi5po1s4dj82i9gkaga3w" xml:space="preserve">{{Okrug u Slovačkoj
| ime       = Rožňava
| svk_ime   = &lt;small&gt;Okres Rožňava&lt;/small&gt;
| slika     = Slovakia kosice roznava.png
| kraj      = [[Košički kraj]]
| grad      = [[Rožňava]]
| naselja    = 2+60
| reg_auto  = RV
| veb       =
|}}
[[Datoteka:Okres roznava.png|mini|250p|Položaj okruga u Košičkom kraju]]
'''Okrug Rožňava''' ({{jez-svk|Okres Rožňava}}) je okrug u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], u [[Slovačka|Republici Slovačkoj]]. Administrativno središte okruga je grad [[Rožňava]].

== Geografija ==
Nalazi se u zapadnom dijelu Košičkog kraja.

Graniči:
* na sjeveru je [[Okrug Spiška Nova Ves]] i [[Prešovski kraj]],
* istočno [[Okrug Geljnica]] i [[Košice-okolina (okrug)|Okrug Košice-okolina]],
* zapadno [[Banskobistrički kraj]],
* južno [[Mađarska]].

Klima je umjereno kontinentalna.

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}

Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.{{SK|P}}

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Naselja ==
U okrugu se nalazi dva grada i 60 naseljenih mjesta. Gradovi su [[Dobšiná]] i [[Rožňava]].

== Povezano ==
* [[Okruzi Slovačke]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==

[[Kategorija:Okrug Rožňava|*]]
[[Kategorija:Okruzi Slovačke|Rožňava, Okrug]]</text>
      <sha1>rv3tryoso1oi5po1s4dj82i9gkaga3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okrug Spiška Nova Ves</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1459318</id>
    <revision>
      <id>42579784</id>
      <parentid>42534964</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:56:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1446" sha1="ntid1vz0mmyq7w2whvpo2now3idsdqc" xml:space="preserve">{{Okrug u Slovačkoj
| ime       = Spiška Nova Ves
| svk_ime   = &lt;small&gt;Okres Spišská Nová Ves&lt;/small&gt;
| slika     = Slovakia kosice spisskanovaves.png
| kraj      = [[Košički kraj]]
| grad      = [[Spiška Nova Ves]]
| naselja    = 3+33
| reg_auto  = SN
| veb       =
|}}
[[Datoteka:Okres spisska.png|mini|250p|Položaj okruga u Košičkom kraju]]
'''Okrug Spiška Nova Ves''' ({{jez-svk|Okres Spišská Nová Ves}}) je okrug u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], u [[Slovačka|Republici Slovačkoj]]. Administrativno središte okruga je grad [[Spiška Nova Ves]].

== Geografija ==
Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Košičkog kraja.

Graniči:
* na sjeveru je [[Prešovski kraj]],
* istočno i južno [[Okrug Geljnica]],
* zapadno [[Okrug Rožňava]].

Klima je umjereno kontinentalna.

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}

Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.{{SK|P}}

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Naselja ==
U okrugu se nalazi tri grada i 33 naseljena mjesta. Gradovi su [[Krompahi]], [[Spiška Nova Ves]] i [[Spiške Vlahi]].

== Povezano ==
* [[Okruzi Slovačke]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.slovakregion.sk/okres-spisska-nova-ves Slovačke regije: Okrug Spiška Nova Ves] {{sk}}

{{Okrug Spiška Nova Ves}}

[[Kategorija:Okrug Spiška Nova Ves|*]]
[[Kategorija:Okruzi Slovačke|Spiška Nova Ves, Okrug]]</text>
      <sha1>ntid1vz0mmyq7w2whvpo2now3idsdqc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Okrug Rožňava</title>
    <ns>14</ns>
    <id>1459485</id>
    <revision>
      <id>42579734</id>
      <parentid>5610132</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:06:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Kategorija:Okrug Rožnjava]] na [[Kategorija:Okrug Rožňava]]</comment>
      <origin>5610132</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="90" sha1="1bjwzlz2dxpnj4nurzdtt39jr2efckx" xml:space="preserve">{{kat}}

[[Kategorija:Okruzi Slovačke|Rožnjava]]
[[Kategorija:Košički kraj|Rožnjava]]</text>
      <sha1>1bjwzlz2dxpnj4nurzdtt39jr2efckx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Okrug Rožňava</title>
    <ns>1</ns>
    <id>1459562</id>
    <revision>
      <id>42579741</id>
      <parentid>5610209</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:09:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Okrug Rožnjava]] na [[Razgovor:Okrug Rožňava]]</comment>
      <origin>5610209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Округ Рожњава</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1459642</id>
    <redirect title="Okrug Rožňava" />
    <revision>
      <id>42579786</id>
      <parentid>5610289</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:57:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="n0cezuzba1w7ve5qtfznte1havshcv3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Okrug Rožňava]]</text>
      <sha1>n0cezuzba1w7ve5qtfznte1havshcv3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o kategoriji:Okrug Rožňava</title>
    <ns>15</ns>
    <id>1459846</id>
    <revision>
      <id>42579736</id>
      <parentid>5610493</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:06:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Razgovor o kategoriji:Okrug Rožnjava]] na [[Razgovor o kategoriji:Okrug Rožňava]]</comment>
      <origin>5610493</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="7p2nn14xwdkkd2nttc94n8nd6pvd5yu" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje/kategorija}}</text>
      <sha1>7p2nn14xwdkkd2nttc94n8nd6pvd5yu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dobšiná</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461697</id>
    <revision>
      <id>42579747</id>
      <parentid>42534986</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:18:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>links</comment>
      <origin>42579747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2896" sha1="7igx9v1b1yffjux0ttna8fkcvoistpu" xml:space="preserve">{{Grad u Slovačkoj | 
Obrázok              = Dobsina - Radnica - 2023.jpg |
Názov                = Dobšiná |
URL znaku            = Coa Slovakia Town Dobsina.svg |
URL polohy           = |
Kraj                 = [[Košički kraj|Košički]]|
Okres                = [[Okrug Rožňava|Rožňava]]|
Región               = [[Gemer (oblast)|Gemer]] |
Nadmorská výška      = 468 |
PSČ                  = 049 25 |
Predvoľba            = +421-58 |
Kód                  = 525634 |
EČV                  = GL |
Adresa               = |
Website              = www.dobsina.sk |
E-mail               = |
Telefón              = |
Fax                  = |
Starosta             = |
Politická strana     = |
BM                   = |
gšir                 = 48.820556|
gduž                 = 20.365833|
}}
'''Dobšiná''' ({{jez-svk|Dobšiná}}, {{jez-mađ|Dobsina}}, {{jez-nem|Dobschau}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], koji se nalazi u okviru [[Košički kraj|Košičkog kraja]], gde je u sastavu [[Okrug Rožňava|okruga Rožňava]].

== Prirodni uslovi ==
Dobšinaá je smeštena u istočnom delu države. Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 330 kilometara istočno od grada.

'''Reljef''': Dobšiná se razvila u jugoistočnom delu planinskog venca [[Tatre|Tatri]]. Naselje se u uskoj dolini rečice [[Hnjiljec (reka)|Hnjiljec]], iznad koje se izdižu planine [[Revucka vrhovina]] i [[Volovski vrhovi]]. Grad je položen na približno 470 metara nadmorske visine.

'''Klima''': Klima u Dobšini je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]].

'''Vode''': Dobšiná se razvila na omanjoj reci [[Hnjiljec (reka)|Hnjiljec]], u gornjem delu njenog toka.

== Historija ==
Ljudska naselja na ovom prostoru vezuju se još za vreme [[praistorija|praistorije]]. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje [[1326]]. godine, da bi gradska prava steklo već [[1417]]. godine. Naselje je isprva bilo naseljeno [[Nemci|nemačkim]] [[rudar]]ima [[Sasi]]ma. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu [[Ugarska|Ugarske]].

Krajem [[1918.]] Dobšina je postala deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno opštinsko središte, ali je došlo do privrednih teškoća u vreme tranzicije.

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}
Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.{{SK|P}}

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Dobšiná}}
* [http://www.dobsina.sk/ www.dobsina.sk Zvanična stranica grada Dobšine]

{{Gradovi u Slovačkoj}}
{{GradoviuKošičkomkraju}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Košički kraj]]
[[Kategorija:Okrug Rožňava]]</text>
      <sha1>7igx9v1b1yffjux0ttna8fkcvoistpu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579748</id>
      <parentid>42579747</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:18:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Dobšina]] na [[Dobšiná]]</comment>
      <origin>42579747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2896" sha1="7igx9v1b1yffjux0ttna8fkcvoistpu" xml:space="preserve">{{Grad u Slovačkoj | 
Obrázok              = Dobsina - Radnica - 2023.jpg |
Názov                = Dobšiná |
URL znaku            = Coa Slovakia Town Dobsina.svg |
URL polohy           = |
Kraj                 = [[Košički kraj|Košički]]|
Okres                = [[Okrug Rožňava|Rožňava]]|
Región               = [[Gemer (oblast)|Gemer]] |
Nadmorská výška      = 468 |
PSČ                  = 049 25 |
Predvoľba            = +421-58 |
Kód                  = 525634 |
EČV                  = GL |
Adresa               = |
Website              = www.dobsina.sk |
E-mail               = |
Telefón              = |
Fax                  = |
Starosta             = |
Politická strana     = |
BM                   = |
gšir                 = 48.820556|
gduž                 = 20.365833|
}}
'''Dobšiná''' ({{jez-svk|Dobšiná}}, {{jez-mađ|Dobsina}}, {{jez-nem|Dobschau}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], koji se nalazi u okviru [[Košički kraj|Košičkog kraja]], gde je u sastavu [[Okrug Rožňava|okruga Rožňava]].

== Prirodni uslovi ==
Dobšinaá je smeštena u istočnom delu države. Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 330 kilometara istočno od grada.

'''Reljef''': Dobšiná se razvila u jugoistočnom delu planinskog venca [[Tatre|Tatri]]. Naselje se u uskoj dolini rečice [[Hnjiljec (reka)|Hnjiljec]], iznad koje se izdižu planine [[Revucka vrhovina]] i [[Volovski vrhovi]]. Grad je položen na približno 470 metara nadmorske visine.

'''Klima''': Klima u Dobšini je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]].

'''Vode''': Dobšiná se razvila na omanjoj reci [[Hnjiljec (reka)|Hnjiljec]], u gornjem delu njenog toka.

== Historija ==
Ljudska naselja na ovom prostoru vezuju se još za vreme [[praistorija|praistorije]]. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje [[1326]]. godine, da bi gradska prava steklo već [[1417]]. godine. Naselje je isprva bilo naseljeno [[Nemci|nemačkim]] [[rudar]]ima [[Sasi]]ma. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu [[Ugarska|Ugarske]].

Krajem [[1918.]] Dobšina je postala deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno opštinsko središte, ali je došlo do privrednih teškoća u vreme tranzicije.

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}
Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.{{SK|P}}

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Dobšiná}}
* [http://www.dobsina.sk/ www.dobsina.sk Zvanična stranica grada Dobšine]

{{Gradovi u Slovačkoj}}
{{GradoviuKošičkomkraju}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Košički kraj]]
[[Kategorija:Okrug Rožňava]]</text>
      <sha1>7igx9v1b1yffjux0ttna8fkcvoistpu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rožňava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461719</id>
    <revision>
      <id>42579755</id>
      <parentid>42535038</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:22:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Rožnjava]] na [[Rožňava]]</comment>
      <origin>42535038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2930" sha1="gjkuo4grufb3myhv5sdin7nsgdgvmrf" xml:space="preserve">{{Grad u Slovačkoj |
Obrázok = Roznava12.jpg |
Názov = Rožňava |
URL znaku = Coa Slovakia Town Rožňava.svg |
URL polohy = Map slovakia roznava.png |
Kraj = [[Košički kraj|Košički]]|
Okres = [[Okrug Rožnjava|Rožnjava]]|
Región = [[Gemer (oblast)|Gemer]]|
PSČ = 048 01 |
Predvoľba = +421-58 |
Kód = 525529 |
EČV = RV |
Adresa = |
Website = www.roznava.sk |
E-mail = |
Telefón = |
Fax = |
Starosta = |
Politická strana = |
BM = |
 gšir                 = 48.658333|
 gduž                 = 20.530833|
}}
'''Rožnjava''' ({{jez-svk|Rožňava}}, {{jez-mađ|Rozsnyó}}, {{jez-nem|Rosenau}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], u okviru [[Košički kraj|Košičkog kraja]].

== Prirodni uslovi ==
Rožnjava je smeštena u južnom delu države, blizu granice sa [[Mađarska|Mađarskom]] (12 kilometara južno od grada). Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 340&amp;nbsp;km zapadno od grada.

'''Reljef''': Rožnjava se razvila u jugoistočnom podgorju [[Tatre|Tatri]]. Grad se razvio u oblasti gornjeg slika reke [[Slana (reka)|Slane]] na preko 300 metara nadmorske visine. Južno od grada izdiže se planina [[Slovački Kras]], dok se severno izdižu [[Volovski vrhi]].

'''Klima''': Klima u Rožnjavi je [[umerenokontinentalna klima|umereno kontinentalna]].

'''Vode''': Kroz Rožnavu protiče reka [[Slana (reka)|Slana]].

== Historija ==
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz [[praistorija|praistorije]]. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje u [[1291]]. g., a [[1410]]. g. naselje je dobilo gradska prava. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarske]] kao oblasno trgovište.

Krajem [[1918]]. g. Rožnjava je postala deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vremenu [[1938]]-[[1944|44.]] godine grad je bio vraćen [[Mikloš Horti|Hortijevoj]] [[Mađarska|Mađarskoj]], ali je ponovo vraćen [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] posle rata. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}

Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.{{SK|P}}

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Image:Bskaly 6.jpg|Pogled na Rožnjavu
Image:Rožňava Cathedral Church.jpg|Glavna rimokatolička crkva
Image:Roznava1.jpg|Gradski toranj
Image:Rožňava market Square.jpg|Središnji trg u Rožnjavi
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Rožňava}}
* [http://www.roznava.sk/ www.roznava.sk Zvanična stranica grada Rožnjave]

{{Gradovi u Slovačkoj}}
{{GradoviuKošičkomkraju}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Košički kraj]]
[[Kategorija:Okrug Rožnjava]]</text>
      <sha1>gjkuo4grufb3myhv5sdin7nsgdgvmrf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579763</id>
      <parentid>42579755</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:28:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>links</comment>
      <origin>42579763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2930" sha1="nvmwzidldkdb8xroq81otvee5kydz8w" xml:space="preserve">{{Grad u Slovačkoj |
Obrázok = Roznava12.jpg |
Názov = Rožňava |
URL znaku = Coa Slovakia Town Rožňava.svg |
URL polohy = Map slovakia roznava.png |
Kraj = [[Košički kraj|Košički]]|
Okres = [[Okrug Rožňava|Rožňava]]|
Región = [[Gemer (oblast)|Gemer]]|
PSČ = 048 01 |
Predvoľba = +421-58 |
Kód = 525529 |
EČV = RV |
Adresa = |
Website = www.roznava.sk |
E-mail = |
Telefón = |
Fax = |
Starosta = |
Politická strana = |
BM = |
 gšir                 = 48.658333|
 gduž                 = 20.530833|
}}
'''Rožňava''' ({{jez-svk|Rožňava}}, {{jez-nem|Rosenau}}, {{jez-mađ|Rozsnyó}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], u okviru [[Košički kraj|Košičkog kraja]].

== Prirodni uslovi ==
Rožňava je smeštena u južnom delu države, blizu granice sa [[Mađarska|Mađarskom]] (12 kilometara južno od grada). Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 340&amp;nbsp;km zapadno od grada.

'''Reljef''': Rožňava se razvila u jugoistočnom podgorju [[Tatre|Tatri]]. Grad se razvio u oblasti gornjeg slika reke [[Slana (reka)|Slane]] na preko 300 metara nadmorske visine. Južno od grada izdiže se planina [[Slovački Kras]], dok se severno izdižu [[Volovski vrhi]].

'''Klima''': Klima u Rožňavi je [[umerenokontinentalna klima|umereno kontinentalna]].

'''Vode''': Kroz Rožňavu protiče reka [[Slana (reka)|Slana]].

== Historija ==
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz [[praistorija|praistorije]]. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje u [[1291]]. g., a [[1410]]. g. naselje je dobilo gradska prava. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu [[Kraljevina Ugarska (1000—1918)|Ugarske]] kao oblasno trgovište.

Krajem [[1918]]. g. Rožňava je postala deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vremenu [[1938]]-[[1944|44.]] godine grad je bio vraćen [[Mikloš Horti|Hortijevoj]] [[Mađarska|Mađarskoj]], ali je ponovo vraćen [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] posle rata. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.

== Stanovništvo ==
{{SK|pop}}
Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.{{SK|P}}

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Galerija slika ==
&lt;gallery&gt;
Image:Bskaly 6.jpg|Pogled na Rožňavu
Image:Rožňava Cathedral Church.jpg|Glavna rimokatolička crkva
Image:Roznava1.jpg|Gradski toranj
Image:Rožňava market Square.jpg|Središnji trg u Rožňavi
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Rožňava}}
* [http://www.roznava.sk/ www.roznava.sk Zvanična stranica grada Rožňave]

{{Gradovi u Slovačkoj}}
{{GradoviuKošičkomkraju}}

[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Košički kraj]]
[[Kategorija:Okrug Rožňava]]</text>
      <sha1>nvmwzidldkdb8xroq81otvee5kydz8w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Dobšiná</title>
    <ns>1</ns>
    <id>1461874</id>
    <revision>
      <id>42579750</id>
      <parentid>5612536</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:18:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Dobšina]] na [[Razgovor:Dobšiná]]</comment>
      <origin>5612536</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Rožňava</title>
    <ns>1</ns>
    <id>1461896</id>
    <revision>
      <id>42579757</id>
      <parentid>5612558</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:22:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Rožnjava]] na [[Razgovor:Rožňava]]</comment>
      <origin>5612558</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Добшина</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1462053</id>
    <redirect title="Dobšiná" />
    <revision>
      <id>42579789</id>
      <parentid>5612715</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:00:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="7l1hzk43t18ygs2xwajmow9luvi621y" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Dobšiná]]</text>
      <sha1>7l1hzk43t18ygs2xwajmow9luvi621y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Рожњава</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1462075</id>
    <redirect title="Rožňava" />
    <revision>
      <id>42579772</id>
      <parentid>5612737</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:37:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="ru6h06nq8bulh0yup4zqr6ew98ryep8" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rožňava]]</text>
      <sha1>ru6h06nq8bulh0yup4zqr6ew98ryep8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija historijska županija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1469235</id>
    <revision>
      <id>42579810</id>
      <parentid>42568042</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T18:57:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Povijesna županija]] na [[Šablon:Infokutija historijska županija]]: +</comment>
      <origin>42568042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1227" sha1="mdn5b1vq35ugnqse3y3lub1d212vai1" xml:space="preserve">{| border=1 width=255 cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; align=&quot;right&quot; style=&quot;margin-left:1em; margin-bottom:1em; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|-
| style=&quot;background:#ccf;&quot; align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | '''{{{ime}}}''' 
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; |
{| cellpadding=&quot;1&quot; style=&quot;text-align: center; width:250px&quot;
|- style=&quot;vertical-align: middle;&quot;
| style=&quot;border: 0;&quot; | [[Image:{{{grb}}}|150px|Grb {{{ime_genitiv}}}]]
|- style=&quot;font-size: smaller;&quot;
| style=&quot;border: 0;&quot; | ([[Grb {{{ime_genitiv}}} županije|Grb]])
|}
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | [[Image:{{{karta}}}|{{{ime}}}|254px]]
|-
|Sjedište županije || {{{sjedište}}}
|-
|Broj stanovnika || {{{broj stanovnika}}}
|-
|Površina || {{{površina}}}
|-
| align=center colspan=2  style=background:#ffffff;  | [[Image:{{{stara karta}}}|{{{ime}}}|250px]] 
|}
&lt;noinclude&gt;
===Kod za upisivanje===
'''&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Povijesna županija&lt;br/&gt;|ime=? &lt;br/&gt;|ime_genitiv=? &lt;br/&gt;|grb=? &lt;br/&gt;|karta=? &lt;br/&gt;|sjedište=? &lt;br/&gt;|broj stanovnika=? &lt;br/&gt;|površina=? &lt;br/&gt;|stara karta=? &lt;br/&gt;&lt;nowiki&gt;}}&lt;/nowiki&gt;'''

{{tl-sort}}
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Historijske infokutije‎]]
[[Kategorija:Geografske infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mdn5b1vq35ugnqse3y3lub1d212vai1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Damir Martin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1470734</id>
    <revision>
      <id>42579683</id>
      <parentid>42409719</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:06:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>samo u ovom članku</comment>
      <origin>42579683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2987" sha1="29df2ux6vu6l8xsi7anecb4sfr9q2n3" xml:space="preserve">{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[veslanje]]}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje srebro| [[OI 2012.|London 2012.]]|[[Velika Britanija]]}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje zlato|  Karapiro| 2010.}}
{{Medalje zlato| Chungjiu| 2013.}}
{{Medalje bronca | Bled| 2011.}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}}
{{Medalje zlato| Varese| 2012.}}
{{Medalje srebro| Montemor-o-Velho| 2010.}}
{{Medalje dno}}
'''Damir Martin''' ([[Vukovar]], [[14. srpnja]], [[1988.]]), je hrvatski [[Veslanje|veslač]] koji je osvojio zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u veslanju - Novi Zeland 2010.|svjetskom prvenstvu 2010. godine na Novom Zelandu]].

== Veslačka karijera ==
Damir Martin došao je u [[Zagreb]] iz Vukovara kao [[bitka za Vukovar|prognanik]] u studenom [[1991.]] godine nakon pada grada. Kada mu je bilo jedanaest godina počeo je trenirati veslanje u VK Zagrebu, a sada vesla za VK Trešnjevku.&lt;ref&gt;[http://www.panorama-vukovar.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1407%3Aintervju-damir-martin-aktualni-svjetski-prvak-u-veslanju&amp;catid=64%3Atop-teme&amp;Itemid=206 INTERVJU: Damir Martin, aktualni svjetski prvak u veslanju]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Panorama-vukovar.hr Preuzeto 21. studenog 2010.&lt;/ref&gt;

== Ostvareni rezultati ==
* olimpijske medalje: 1 srebro
* medalje na svjetskim prvenstvima: 1 zlato
* medalje na europskim prvenstvima: 1 srebro
* medalje na svjetskim prvenstvima za juniore: 1 zlato, 1 srebro
=== Olimpijske igre ===

=== Svjetska prvenstva ===
* svjetsko prvenstvo u veslanju - Novi Zeland 2010. - zlato, četverac na pariće (sa Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom)

=== Europska prvenstva ===
* europsko prvenstvo u veslanju - Portugal 2010. - srebro, četverac na pariće (sa Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom)

=== Svjetska prvenstva za juniore ===
* svjetsko prvenstvo u veslanju za veslače mlađe od 23 godine - Hrvatska 2010. - zlato
* svjetsko prvenstvo u veslanju - Nizozemska 2006. - srebro

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.hrt.hr/index.php?id=37&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=93071&amp;cHash=f5dd4f82c2 Zlato za hrvatski četverac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100627143116/http://www.hrt.hr/index.php?id=37 |date=2010-06-27 }} HRT.hr
* [http://89.201.174.3/~vkthr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=531&amp;Itemid=45 Doček svjetskih prvaka!!!]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} vkt.hr Službene stranice VK Trešnjevka   
* {{eng oznaka}} [http://www.worldrowing.com/display/modules/news/dspNews.php?newid=324990 A quad for the future and the present] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101106223608/http://www.worldrowing.com/display/modules/news/dspNews.php?newid=324990 |date=2010-11-06 }} Worldroving.org

{{DEFAULTSORT:Martin, Damir}}
[[Kategorija:Hrvatski veslači]]
[[Kategorija:Biografije, Vukovar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]</text>
      <sha1>29df2ux6vu6l8xsi7anecb4sfr9q2n3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579684</id>
      <parentid>42579683</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:09:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>supstitucija</comment>
      <origin>42579684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3778" sha1="p5wqh5ecedz6vtcpogfdpi1yy4mr75z" xml:space="preserve">
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;font-size: 85%;&quot;
|+ style=&quot;font-size: larger;&quot; | '''Damir Martin'''
|-class=&quot;hiddenStructure&quot;
|colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;|
|-
! style=&quot;background: #b0c4de;&quot; colspan=&quot;3&quot; | Osobne informacije
|-classDamir Martin=&quot;hiddenStructure&quot;
|'''Puno&amp;nbsp;ime'''||colspan=&quot;2&quot;|Damir Martin
|-
|'''Datum&amp;nbsp;rođenja'''||colspan=&quot;2&quot;|[[14. srpnja]] [[1988.]]
|-
|'''Mjesto&amp;nbsp;rođenja'''||colspan=&quot;2&quot;|[[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|-class=&quot;hiddenStructure&quot;
|'''Datum&amp;nbsp;smrti'''||colspan=&quot;2&quot;|
|-class=&quot;hiddenStructure&quot;
|'''Mjesto&amp;nbsp;smrti'''||colspan=&quot;2&quot;|, 
|-
|-class[[veslački klub Trešnjevka|VK Trešnjevka]]=&quot;hiddenStructure&quot;
|'''Trenutni&amp;nbsp;klub'''||colspan=&quot;2&quot;|[[veslački klub Trešnjevka|VK Trešnjevka]]
|-class=&quot;hiddenStructure&quot;
||'''Potpis'''||colspan=&quot;3&quot;|
|}


{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[veslanje]]}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje srebro| [[OI 2012.|London 2012.]]|[[Velika Britanija]]}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje zlato|  Karapiro| 2010.}}
{{Medalje zlato| Chungjiu| 2013.}}
{{Medalje bronca | Bled| 2011.}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}}
{{Medalje zlato| Varese| 2012.}}
{{Medalje srebro| Montemor-o-Velho| 2010.}}
{{Medalje dno}}
'''Damir Martin''' ([[Vukovar]], [[14. srpnja]], [[1988.]]), je hrvatski [[Veslanje|veslač]] koji je osvojio zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u veslanju - Novi Zeland 2010.|svjetskom prvenstvu 2010. godine na Novom Zelandu]].

== Veslačka karijera ==
Damir Martin došao je u [[Zagreb]] iz Vukovara kao [[bitka za Vukovar|prognanik]] u studenom [[1991.]] godine nakon pada grada. Kada mu je bilo jedanaest godina počeo je trenirati veslanje u VK Zagrebu, a sada vesla za VK Trešnjevku.&lt;ref&gt;[http://www.panorama-vukovar.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1407%3Aintervju-damir-martin-aktualni-svjetski-prvak-u-veslanju&amp;catid=64%3Atop-teme&amp;Itemid=206 INTERVJU: Damir Martin, aktualni svjetski prvak u veslanju]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Panorama-vukovar.hr Preuzeto 21. studenog 2010.&lt;/ref&gt;

== Ostvareni rezultati ==
* olimpijske medalje: 1 srebro
* medalje na svjetskim prvenstvima: 1 zlato
* medalje na europskim prvenstvima: 1 srebro
* medalje na svjetskim prvenstvima za juniore: 1 zlato, 1 srebro
=== Olimpijske igre ===

=== Svjetska prvenstva ===
* svjetsko prvenstvo u veslanju - Novi Zeland 2010. - zlato, četverac na pariće (sa Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom)

=== Europska prvenstva ===
* europsko prvenstvo u veslanju - Portugal 2010. - srebro, četverac na pariće (sa Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom)

=== Svjetska prvenstva za juniore ===
* svjetsko prvenstvo u veslanju za veslače mlađe od 23 godine - Hrvatska 2010. - zlato
* svjetsko prvenstvo u veslanju - Nizozemska 2006. - srebro

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.hrt.hr/index.php?id=37&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=93071&amp;cHash=f5dd4f82c2 Zlato za hrvatski četverac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100627143116/http://www.hrt.hr/index.php?id=37 |date=2010-06-27 }} HRT.hr
* [http://89.201.174.3/~vkthr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=531&amp;Itemid=45 Doček svjetskih prvaka!!!]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} vkt.hr Službene stranice VK Trešnjevka   
* {{eng oznaka}} [http://www.worldrowing.com/display/modules/news/dspNews.php?newid=324990 A quad for the future and the present] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101106223608/http://www.worldrowing.com/display/modules/news/dspNews.php?newid=324990 |date=2010-11-06 }} Worldroving.org

{{DEFAULTSORT:Martin, Damir}}
[[Kategorija:Hrvatski veslači]]
[[Kategorija:Biografije, Vukovar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]</text>
      <sha1>p5wqh5ecedz6vtcpogfdpi1yy4mr75z</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579685</id>
      <parentid>42579684</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:09:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42579685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3616" sha1="ojazgc2bcozwviy8je5hr39569hzmk5" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;font-size: 85%;&quot;
|+ style=&quot;font-size: larger;&quot; | '''Damir Martin'''
|-class=&quot;hiddenStructure&quot;
|colspan=&quot;3&quot; align=&quot;center&quot;|
|-
! style=&quot;background: #b0c4de;&quot; colspan=&quot;3&quot; | Osobne informacije
|-classDamir Martin=&quot;hiddenStructure&quot;
|'''Puno&amp;nbsp;ime'''||colspan=&quot;2&quot;|Damir Martin
|-
|'''Datum&amp;nbsp;rođenja'''||colspan=&quot;2&quot;|[[14. srpnja]] [[1988.]]
|-
|'''Mjesto&amp;nbsp;rođenja'''||colspan=&quot;2&quot;|[[Vukovar]], [[Hrvatska]]
|-class=&quot;hiddenStructure&quot;
|-
|-class[[veslački klub Trešnjevka|VK Trešnjevka]]=&quot;hiddenStructure&quot;
|'''Trenutni&amp;nbsp;klub'''||colspan=&quot;2&quot;|[[veslački klub Trešnjevka|VK Trešnjevka]]
|}


{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[veslanje]]}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje srebro| [[OI 2012.|London 2012.]]|[[Velika Britanija]]}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje zlato|  Karapiro| 2010.}}
{{Medalje zlato| Chungjiu| 2013.}}
{{Medalje bronca | Bled| 2011.}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}}
{{Medalje zlato| Varese| 2012.}}
{{Medalje srebro| Montemor-o-Velho| 2010.}}
{{Medalje dno}}
'''Damir Martin''' ([[Vukovar]], [[14. srpnja]], [[1988.]]), je hrvatski [[Veslanje|veslač]] koji je osvojio zlatnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u veslanju - Novi Zeland 2010.|svjetskom prvenstvu 2010. godine na Novom Zelandu]].

== Veslačka karijera ==
Damir Martin došao je u [[Zagreb]] iz Vukovara kao [[bitka za Vukovar|prognanik]] u studenom [[1991.]] godine nakon pada grada. Kada mu je bilo jedanaest godina počeo je trenirati veslanje u VK Zagrebu, a sada vesla za VK Trešnjevku.&lt;ref&gt;[http://www.panorama-vukovar.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1407%3Aintervju-damir-martin-aktualni-svjetski-prvak-u-veslanju&amp;catid=64%3Atop-teme&amp;Itemid=206 INTERVJU: Damir Martin, aktualni svjetski prvak u veslanju]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Panorama-vukovar.hr Preuzeto 21. studenog 2010.&lt;/ref&gt;

== Ostvareni rezultati ==
* olimpijske medalje: 1 srebro
* medalje na svjetskim prvenstvima: 1 zlato
* medalje na europskim prvenstvima: 1 srebro
* medalje na svjetskim prvenstvima za juniore: 1 zlato, 1 srebro
=== Olimpijske igre ===

=== Svjetska prvenstva ===
* svjetsko prvenstvo u veslanju - Novi Zeland 2010. - zlato, četverac na pariće (sa Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom)

=== Europska prvenstva ===
* europsko prvenstvo u veslanju - Portugal 2010. - srebro, četverac na pariće (sa Martinom i Valentom Sinkovićem, Davidom Šainom)

=== Svjetska prvenstva za juniore ===
* svjetsko prvenstvo u veslanju za veslače mlađe od 23 godine - Hrvatska 2010. - zlato
* svjetsko prvenstvo u veslanju - Nizozemska 2006. - srebro

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.hrt.hr/index.php?id=37&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=93071&amp;cHash=f5dd4f82c2 Zlato za hrvatski četverac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100627143116/http://www.hrt.hr/index.php?id=37 |date=2010-06-27 }} HRT.hr
* [http://89.201.174.3/~vkthr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=531&amp;Itemid=45 Doček svjetskih prvaka!!!]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} vkt.hr Službene stranice VK Trešnjevka   
* {{eng oznaka}} [http://www.worldrowing.com/display/modules/news/dspNews.php?newid=324990 A quad for the future and the present] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101106223608/http://www.worldrowing.com/display/modules/news/dspNews.php?newid=324990 |date=2010-11-06 }} Worldroving.org

{{DEFAULTSORT:Martin, Damir}}
[[Kategorija:Hrvatski veslači]]
[[Kategorija:Biografije, Vukovar]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]</text>
      <sha1>ojazgc2bcozwviy8je5hr39569hzmk5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EuroBasket 1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1471463</id>
    <revision>
      <id>42579695</id>
      <parentid>42376959</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:59:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[FIBA EuroBasket 1989.]] na [[EuroBasket 1989.]]</comment>
      <origin>42376959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1165" sha1="rbad7n23niexzbqfqooq70mq8k7d5g6" xml:space="preserve">{{medalje vrh}}
{{medalje sport | [[Europska prvenstva u košarci|Eurobasket 1989.]]}}
{{medalje zlato | {{flagicon|JUG}} [[Jugoslavenska košarkaška reprezentacija|Jugoslavija]]|}}
{{medalje srebro| {{flagicon|GRČ}} [[Grčka košarkaška reprezentacija|Grčka]]|}}
{{medalje bronca| {{flagicon|SSSR}} [[Sovjetska košarkaška reprezentacija|SSSR]]|}}
{{medalje dno}}
'''Europsko prvenstvo u košarci 1989.''' godine održalo se u [[Zagreb]]u od 20. do 25. lipnja [[1989]]. godine.

Hrvatski igrači koji su igrali za reprezentaciju Jugoslavije: [[Dražen Petrović]], [[Toni Kukoč]], [[Dino Rađa]], [[Stojan Vranković]] i [[Zoran Čutura]]. Ovoj skupini se može pridodati i crnogorskog igrača [[Zdravko Radulović|Zdravka Radulovića]] koji je ratnih 1990-ih trebao zaigrati za hrvatsku reprezentaciju, no koji zbog prijetnji njegovoj obitelji u njegovom rodnom kraju nije zaigrao za Hrvatsku. Bosanskohercegovački Hrvat [[Mario Primorac]] također je igrao za reprezentaciju.

{{Mrva-koš}}
{{Evropsko prvenstvo u košarci}}

[[Kategorija:1989.]]
[[Kategorija:FIBA EuroBasket|1989.]]
[[Kategorija:Košarka u Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Košarka u Zagrebu]]</text>
      <sha1>rbad7n23niexzbqfqooq70mq8k7d5g6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:EuroBasket 1989.</title>
    <ns>1</ns>
    <id>1476672</id>
    <revision>
      <id>42579697</id>
      <parentid>41440228</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:59:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:FIBA EuroBasket 1989.]] na [[Razgovor:EuroBasket 1989.]]</comment>
      <origin>11342950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}</text>
      <sha1>hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Vaterpolski klub</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1478812</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija vaterpolo klub" />
    <revision>
      <id>42579952</id>
      <parentid>5675291</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:12:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Infokutija vaterpolo klub]]</comment>
      <origin>42579952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" sha1="8koq2unc1nhcasz70ul8fbsdjm97yrd" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija vaterpolo klub]]</text>
      <sha1>8koq2unc1nhcasz70ul8fbsdjm97yrd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infookvir splitski gradski kotar</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1479288</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija gradski kotar Splita" />
    <revision>
      <id>42579956</id>
      <parentid>5679634</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:12:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Infokutija gradski kotar Splita]]</comment>
      <origin>42579956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55" sha1="ngl0odrb8xvnqs39vq56bz3xsrxufxf" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija gradski kotar Splita]]</text>
      <sha1>ngl0odrb8xvnqs39vq56bz3xsrxufxf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija luka</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1479462</id>
    <revision>
      <id>42579766</id>
      <parentid>42568194</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:32:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pomorska luka]] na [[Šablon:Infokutija luka]]: +</comment>
      <origin>42568194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2721" sha1="cmoy1nahnyqg438bxsh5xmy9fewpodv" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:25em; text-align:left; font-size: 90%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 130%; background-color: #3399ff;&quot; | &lt;center&gt;{{{naziv}}}{{#if:{{{izvorni naziv|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|&lt;br /&gt; ''{{{izvorni naziv}}}''}}&lt;/center&gt;
|- 
{{#if:{{{slika|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}} &lt;center&gt;{{{slika}}}&lt;/center&gt;&lt;center&gt;{{{slika_opis|{{{naziv}}}}}}&lt;/center&gt;
{{!}}-
}}
{{#if:{{{širina-stupnjevi|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: smaller; padding-bottom: 0.7em;&quot; {{!}} [[Zemljopisne koordinate|Koordinate]]: {{#if:{{{širina-stupnjevi|}}}|{{coord|{{{širina-stupnjevi|}}}|{{{širina-minute|}}}|{{{širina-sekunde|}}}|{{{širina-oznaka|}}}|{{{dužina-stupnjevi|}}}|{{{dužina-minute|}}}|{{{dužina-sekunde|}}}|{{{dužina-oznaka|}}}|region:EU_type:city({{{stanovništvo|}}})|display=title,inline}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{grad|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Grad'''
{{!}} {{{grad}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{država|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Država'''
{{!}} {{{država}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{more/rijeka|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''More/rijeka'''
{{!}} {{{more/rijeka}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{površina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Površina'''
{{!}} {{{površina}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{gaz - dubina|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Gaz - dubina'''
{{!}} {{{gaz - dubina}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{brzina plovidbe|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Brzina plovidbe'''
{{!}} {{{brzina plovidbe}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{broj putnika|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Broj putnika'''
{{!}} {{{broj putnika}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{broj vozila|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Broj vozila'''
{{!}} {{{broj vozila}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{količina tereta|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Količina tereta'''
{{!}} {{{količina tereta}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{službena stranica|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Službena stranica'''
{{!}} {{{službena stranica}}}
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;

== Korištenje ==
&lt;pre&gt;{{Pomorska luka
| naziv             = 
| izvorni naziv     = 
| slika             = 
| slika_opis        = 
| širina-stupnjevi  = 
| širina-minute     = 
| širina-sekunde    = 
| širina-oznaka     = 
| dužina-stupnjevi  = 
| dužina-minute     = 
| dužina-sekunde    = 
| dužina-oznaka     = 
| grad              = 
| država            = 
| more/rijeka       = 
| površina          = 
| gaz - dubina      = 
| brzina plovidbe   = 
| broj putnika      = 
| broj vozila       = 
| količina tereta   = 
| službena stranica = 
}}&lt;/pre&gt;

[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Transportne infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>cmoy1nahnyqg438bxsh5xmy9fewpodv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija fudbalski savez</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1479536</id>
    <revision>
      <id>42579976</id>
      <parentid>42568306</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T01:32:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Nogometni savez]] na [[Šablon:Infokutija fudbalski savez]]: +</comment>
      <origin>42568306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1829" sha1="1tzkjrojgclr0a5853pd38f8d8sn23l" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;float: right; width: 25em; font-size: 90%; background-color: #ffffff; margin-left: 1em;&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; |
{| style=&quot;width: 25em;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;font-size: 130%; background-color: #e8e8ff;&quot; | &lt;center&gt;{{{ime}}}&lt;/center&gt;
|-
{{#if:{{{logo|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; width=&quot;100%&quot; {{!}} &lt;center&gt;[[Image:{{{logo}}}|100px]]&lt;/center&gt;
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{izvorno_ime|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Izvorno ime''' 
{{!}} {{{izvorno_ime}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{osnovan|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Osnovan''' 
{{!}} {{{osnovan}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{primljen_FIFA|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Primljen u [[FIFA]]-u''' 
{{!}} {{{primljen_FIFA}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{regija|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Regija''' 
{{!}} {{{regija}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{regionalni_savez|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Regionalni savez''' 
{{!}} {{{regionalni_savez}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{predsjednik|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} '''Predsjednik''' 
{{!}} {{{predsjednik}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{web_stranica|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-top: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; {{!}} [{{{web_stranica}}} Službena stranica]
{{!}}-
}}
|}
|}&lt;noinclude&gt;
{{infookvir za predložak
| kat = Nogometne reprezentacije
| podkat = NE
| upute = vidi dolje
}}

== Korištenje ==
&lt;pre&gt;
{{Infookvir nogometni savez
| ime                = 
| izvorno_ime        = 
| logo               = 
| osnovan            = 
| primljen_FIFA      = 
| regija             = 
| regionalni_savez   = 
| predsjednik        = 
| web_stranica       = 
}}
&lt;/pre&gt;

{{tl-sort}}
[[Kategorija:Sportski šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>1tzkjrojgclr0a5853pd38f8d8sn23l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija rimska građevina</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1479599</id>
    <revision>
      <id>42580046</id>
      <parentid>42568029</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:38:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Rimska građevina]] na [[Šablon:Infokutija rimska građevina]]: +</comment>
      <origin>42568029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1325" sha1="m7484bg06f6r5p1xuap05v1j1dqcuus" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:25em; text-align:left; font-size: 90%;&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background-color: #e8e8ff; font-size: 130%;&quot; | &lt;center&gt;[[image:SPQRomani.svg|30px]]&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;br /&gt;&lt;span style=&quot;text-transform: uppercase; letter-spacing: 1pt&quot;&gt;'''{{{ime}}}'''&lt;/center&gt;
|-
{{#if: {{{slika|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|270px|{{{opis_slike}}}]]{{#if:{{{opis_slike}}}|&lt;/br&gt;{{{opis_slike}}}}}
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{lokacija|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! Lokacija
{{!}} {{{lokacija}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{godina_gradnje|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! Godina gradnje
{{!}} {{{godina_gradnje}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{graditelj|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! Graditelj
{{!}} {{{graditelj}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{tip_građevine|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! Tip građevine
{{!}} {{{tip_građevine}}}
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;

== Korištenje ==
&lt;pre&gt;
{{Rimska građevina
| ime            = 
| slika          = 
| opis_slike     = 
| lokacija       = 
| godina_gradnje = 
| graditelj      = 
| tip_građevine  = 
}}

&lt;/pre&gt;

&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije za građevine]]
[[Kategorija:Historijske infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>m7484bg06f6r5p1xuap05v1j1dqcuus</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Еуропско првенство у кошарци - Југославија 1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1483916</id>
    <redirect title="EuroBasket 1989." />
    <revision>
      <id>42579918</id>
      <parentid>41440310</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 1989.]]</comment>
      <origin>42579918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="56j0268g3t0hz57v3j64nmov2utyui2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 1989.]]</text>
      <sha1>56j0268g3t0hz57v3j64nmov2utyui2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurobasket</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1553936</id>
    <redirect title="EuroBasket" />
    <revision>
      <id>42579905</id>
      <parentid>5869168</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket]]</comment>
      <origin>42579905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket]]</text>
      <sha1>fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Samarinovac (Negotin)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1774146</id>
    <revision>
      <id>42580024</id>
      <parentid>42579648</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T09:39:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Manxeves</username>
        <id>313281</id>
      </contributor>
      <comment>/* Demografija */</comment>
      <origin>42580024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22952" sha1="curwdbrbnq1ldyy5geh82puxc5bozrc" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Samarinovac (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Samarinovac
|slika=
|opis_slike=
|okrug=Borski
|opština=Negotin
|nadm visina=49
|populacija=464
|poštanski kod=
|pozivni broj=019
|registarska oznaka=NG
|gšir=44.267666
|gduž=22.553
}}
'''Samarinovac''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Negotin|opštini Negotin]] u [[Borski okrug|Borskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 464 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 1021 stanovnika).

== Naziv ==
''Sumarin'', docnije takođe ''Sumarinovac/Sumarinovce'', dan. ''Samarinovac'' kod Negotina, toponim se čini svodljiv na ''Sanctus Marinus'' ili ''Sancta Marina''.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ивић |first=Милка |date=1993-01-01 |title=Јужнословенски филолог 49 |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%88%D1%83%D0%B6%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%84%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%BB/4547DwAAQBAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=Samarinovac&amp;pg=PA209&amp;printsec=frontcover |publisher=Институт за српски језик САНУ |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Najstariji pomeni Samarinovca potiču iz 1530. godine, kada je zabeležen kao naselje od 56 kuća, podeljeno na Gornji i Donji Sumarin(ovac). Selo se pominje i 1560. godine&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Бојанић-Лукаћ |first=Душанка |date=1975 |title=Видин и Видинският санджак през 15-16 век: док. от архивите на Царинград и Анкара |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%92%D0%B8%D0%B4%D0%B8%D0%BD_%D0%B8_%D0%92%D0%B8%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%8F%D1%82_%D1%81%D0%B0/5DMBAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=%D1%81%D1%83%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%84%D1%87%D0%B5&amp;dq=%D1%81%D1%83%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%84%D1%87%D0%B5&amp;printsec=frontcover |publisher=Наука и изкуство |language=bg}}&lt;/ref&gt;, dok je 1586. godine imalo ukupno 40 kuća — 15 u Gornjem i 25 u Donjem Samarinovcu. Bilo je to jedno od 399 sela u Vidinskom sandžaku naseljenih Vlasima (filurdžijama) koji su uživali povlašćeni vojnički status.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Soyudoğan |first=Muhsin |year=2012 |title=Reassessing the tımar system : the case study of Vidin (1455-1693). |url=https://repository.bilkent.edu.tr/bitstreams/414e2cb0-72fc-4434-a359-3beea1c04f62/download}}&lt;/ref&gt;

Na austrijskoj karti &quot;Temišvarski Banat&quot; pod nazivom ''Marinovaz''.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Digitální knihovna Kramerius |url=https://www.difmoe.eu/uuid/uuid:c02897bf-c484-4d50-9c73-0612e08ef78e |access-date=2026-03-29 |website=www.difmoe.eu}}&lt;/ref&gt; Najpregov popis iz 1718. godine pominje Sumarinovac (''Sumarinovatz'') kao naseljeno mesto sa 4 podanika.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=umetnosti |first=Srpska akademija nauka i |date=1948 |title=Spomenik |url=https://www.google.rs/books/edition/Spomenik/XakSAAAAIAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=sumarinovatz&amp;dq=sumarinovatz&amp;printsec=frontcover |language=sr}}&lt;/ref&gt; Iz crkvenog popisa 1723. godine vidimo da samarinovačka nurija (u krajini, pripada sebiškoj eparhiji) ima 35 kuća (hlѣbova)&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1900 |title=Spomenik (Srpska kraljevska akademija) |url=https://www.google.rs/books/edition/Spomenik_Srpska_kraljevska_akademija/s0YLAAAAIAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D1%81%D0%B0%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0%20%D0%BD%D1%83%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0&amp;pg=PA165&amp;printsec=frontcover |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Spomenik Bände 41 42 |url=https://archive.org/details/SpomenikBande4142/page/n509/mode/1up}}&lt;/ref&gt; a 1736 godine takođe u vremenu austrijske okupacije 50 kuća.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1910 |title=Споменик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA/puYVAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;pg=RA3-PA185&amp;printsec=frontcover |publisher=У Државној штампарији Краљевне Србије |language=ru}}&lt;/ref&gt; U popisu harača 1740/41. (77 žitelja), katastarskom popisu 1741. (25 žitelja).&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1973-09-01 |title=Мешовита грађа=Miscellanea 2 (1973) |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%9C%D0%B5%D1%88%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%82%D0%B0_%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%92%D0%B0_Miscellanea/nQGhCgAAQBAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D1%81%D0%B0%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 |publisher=Istorijski institut |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu hatihumajuna od 24. avgusta 1741. godine, popisana mesta Vidinskog sandžaka [Krajine i Ključa] priključena su vakufima biblioteke sultana Mahmuda І (1730-1754) kod Velike Aja Sofije u Carigradu.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1973-09-01 |title=Мешовита грађа=Miscellanea 2 (1973) |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%9C%D0%B5%D1%88%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%82%D0%B0_%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%92%D0%B0_Miscellanea/nQGhCgAAQBAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D1%85%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%85%D1%83%D0%BC%D0%B0%D1%98%D1%83%D0%BD&amp;pg=PA271&amp;printsec=frontcover |publisher=Istorijski institut |language=sr}}&lt;/ref&gt;Od 1741. do 1814. ovi delovi sandžaka bili su izuzeti iz nadležnosti vidinskog sandžakbega i u njima je vladao razvijeni oblik knežinske samouprave.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Српска енциклопедија |url=https://srpskaenciklopedija.rs/books/slovo-v/page/vidinski-sandzak |access-date=2026-03-29 |website=srpskaenciklopedija.rs |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;
U izveštaju Franca Pokornog iz 1784. godine stoji:&lt;blockquote&gt;„Selo Samarinovac (''Somarinovacz'') sastoji se od 40 hrišćanskih kuća. Most preko potoka koji teče sredinom sela dug je 17 koraka i širok 6 koraka, prilično snažno izgrađen od drveta. Sam potok ima peskovito dno, dubok je jednu stopu i ima obale visoke mestimično jedan hvat; u selu se na mnogim mestima može prejahati konjem.“&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1935 |title=Споменик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA/D88VAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;pg=RA4-PA46&amp;printsec=frontcover |publisher=У Државној штампарији Краљевне Србије |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Major Stefan Milenković opisuje put od Tekije u Srbiji do Vidina u Bugarskoj 4. januara 1837. godine:&lt;blockquote&gt;„Samarinovac. (''Samarinovaz'') Ovo mesto poseduje 50 kuća od pletera i oko 160 hrišćanskih duša, koje žive od poljoprivrede i vinogradarstva i stoje pod jednim knezom; kroz ovo selo teče bujični potok Bolboroš, koji ima čvrsto dno i nema visoke obale, a isti se prelazi preko drvenog mosta dužine 6 hvati i širine 3 hvata; zatim, nedaleko odatle, u samom selu, mora se preći preko jednog mlinskog kanala preko malog drvenog mosta; nakon toga put vodi pravo ka jedan sat udaljenom trgovištu (varošici).“&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1931 |title=Споменик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA/Ic4VAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;pg=RA2-PA101&amp;printsec=frontcover |publisher=У Државној штампарији Краљевне Србије |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;U jesen 1836. godine izvršen je popis svih crkava i manastira u Knjaževini Srbiji. Iz popisa vidimo da je crkvena služba u Samarinovcu kao i svim ostalim vlaškim selima bila na vlaškom jeziku&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Đokić |first=Nebojša |title=Небојша Ђокић, Списак цркви неходећи се у окружју крајинском и описаније сваке цркве по наособ у цјелом њеном состојанију, у: &quot;800 ГОДИНА АУТОКЕФАЛНОСТИ СРПСКЕ ПРАВОСЛАВНЕ ЦРКВЕ У ЕПАРХИЈИ ТИМОЧКОЈ&quot;, Зајечар 2020, 137 - 200. |url=https://www.academia.edu/45624906/%D0%9D%D0%B5%D0%B1%D0%BE%D1%98%D1%88%D0%B0_%D0%82%D0%BE%D0%BA%D0%B8%D1%9B_%D0%A1%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D0%BA_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B8_%D0%BD%D0%B5%D1%85%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D1%9B%D0%B8_%D1%81%D0%B5_%D1%83_%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B6%D1%98%D1%83_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC_%D0%B8_%D0%BE%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%81%D0%B2%D0%B0%D0%BA%D0%B5_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B5_%D0%BF%D0%BE_%D0%BD%D0%B0%D0%BE%D1%81%D0%BE%D0%B1_%D1%83_%D1%86%D1%98%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%BC_%D1%9A%D0%B5%D0%BD%D0%BE%D0%BC_%D1%81%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%98%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D1%83_%D1%83_800_%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%9D%D0%90_%D0%90%D0%A3%D0%A2%D0%9E%D0%9A%D0%95%D0%A4%D0%90%D0%9B%D0%9D%D0%9E%D0%A1%D0%A2%D0%98_%D0%A1%D0%A0%D0%9F%D0%A1%D0%9A%D0%95_%D0%9F%D0%A0%D0%90%D0%92%D0%9E%D0%A1%D0%9B%D0%90%D0%92%D0%9D%D0%95_%D0%A6%D0%A0%D0%9A%D0%92%D0%95_%D0%A3_%D0%95%D0%9F%D0%90%D0%A0%D0%A5%D0%98%D0%88%D0%98_%D0%A2%D0%98%D0%9C%D0%9E%D0%A7%D0%9A%D0%9E%D0%88_%D0%97%D0%B0%D1%98%D0%B5%D1%87%D0%B0%D1%80_2020_137_200}}&lt;/ref&gt;, kao što je uostalom bilo i ranije u 18 veku.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1910 |title=Споменик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA/puYVAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;pg=RA3-PA183&amp;printsec=frontcover |publisher=У Државној штампарији Краљевне Србије |language=ru}}&lt;/ref&gt; Popis [[Vlasi (Srbija)|Vlaha]] u Kneževini Srbiji sproveden je 1850. godine&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Slovesnosti |first=Društvo Srbske |date=1852 |title=Glasnik Društva Srbske Slovesnosti |url=https://www.google.rs/books/edition/Glasnik_Dru%C5%A1tva_Srbske_Slovesnosti/p6BJAAAAcAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D0%B0&amp;pg=PA230&amp;printsec=frontcover |language=sr}}&lt;/ref&gt;, kada je u Samarinovacu bilo 68 kuća ili 329 žitelja, koji vlaški govore.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Slovesnosti |first=Društvo Srbske |date=1852 |title=Glasnik Društva Srbske Slovesnosti |url=https://www.google.rs/books/edition/Glasnik_Dru%C5%A1tva_Srbske_Slovesnosti/p6BJAAAAcAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D0%B0&amp;pg=PA236&amp;printsec=frontcover |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Žrtve u ratovima Srbije XIX i XX veka ==
POGINULI U OSLOBODILAČKOM RATU SRBIJE (1877-1878)

# Đorđević Jon, umro u Velikoj vojnoj bolnici u Nišu, (prostrelna rana), 29. I 1878. ratujući kao redov pešak.
# Jovanović Dimitrije, umro (upala pluća) kao pripadnik roda pionirske jedinice 30. I 1877. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book |last=Plavšić |first=Nikola |year=2014 |title=Krajinska spomenica žrtava u ratovima Srbije XIX i XX veka. |publisher=Istorijski arhiv Negotin |isbn=978-86-84187-36-1 |location=Negotin |language=}}&lt;/ref&gt;

POGINULI I UMRLI RATNICI U OSLOBODILAČKIM RATOVIMA (1912-1918)

# Aleksandrović D. Aleksandar
# Anđelović S. Aleksandar
# Balanesković I. Jovan
# Đorđević B. Toma
# Ilić J. Đorđe
# Ilić Mihajlo
# Ilić Petar
# Jovanović Đorđe
# Jovanović S. Jovan
# Jorgić Stanko
# Jorgić Đ. Petar
# Maksimović F. Petar
# Marinović N. Jovan
# Marković J. Ljuba
# Marković Jon
# Nikolić Mita
# Prvulović Ljubomir
# Prvulović S. Stan
# Radulović Krsta
# Radulović J. Živojin
# Radulović Pera
# Savić Ž. Krsta
# Stanojević L. Đorđe
# Stanojević Petar
# Stanojević Milan&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

POGINULI BORCI (1941-1945)

# Vojinović Krste Svetozar (1923–1944), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, 1944. godine kod Zvornika. (21)
# Ilić Mihajla Vladimir (1910–1945), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, 27.06.1945. godine kod Vlasenice. (35)
# Jovanović Stanka Dragutin (1921–1944), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, 1.03.1945. godine kod Vlasenice. (24)
# Popović Stanka Svetozar (1923–1945), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, marta 1945. godine kod Vlasenice. (22)
# Stanojević Dragutina Aleksandar (1922–1945), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, februara 1945. godine umro je u niškoj bolnici. (23)
# Stanojević Đorđa Svetozar (1913–1945), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, februara 1945. godine kod Vlasenice. (32)&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

ŽRTVE RATA (1941–1945)

# Đorđević J. Đorđe (1915–1944), rođen u Samarinovcu 04.01.1915. umro 17.11.1944. u Samarinovcu od puščane rane dobijene od Nemaca.
# Nikolić Stanoja Ljubomir (1932–1944), rođen u Samarinovcu, poginuo 26. 11. 1944. godine od nemačke mine kod železničke pruge atara Samarinovac.
# Radulović Nikole Anđel (1906–1941), rođen 20. 03. 1906. godine u Samarinovcu, poginuo 14. 04. 1941. godine.
# Stanojević Ilije Dragutin (1935–1945), rođen u Samarinovcu, poginuo od mine (18.02.1945) pored sela Samarinovca.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
RATNI ZAROBLjENICI ODVOJENI I ODVEDENI U RUMUNSKE LOGORE (1941)
# Blagojević Živojin – Balanoja
# Bugarinović Ljubomir – Logor Odaje
# Bugarinović Voin – Logor Odaje
# Dobrić Branko – Balanoja
# Dobrić Ljubomir – Logor Bukovac
# Janković Svetozar – Logor Mošnica
# Jovanović Vojslav – Logor Odaje
# Lukić Ratomir – Balanoja
# Marinović Ljubomir – Logor Odaje
# Nikolić Dušan – Logor Odaje
# Pavlović Marin – Logor Bukovac
# Prvanović Jovan – Logor Odaje
# Savić Jovan – Logor Odaje
# Stefanović Petar – Logor Odaje
# Stojanović Živojin – Logor Odaje&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Durlić |first=Paun |year=2026 |title=Iredenta reviva : Kad je znanje vlaškog jezika spašavalo glavu. (neobjavljena građa) |publisher=UG &quot;Pekus&quot; Majdanpek - Pančevo.|url=https://www.paundurlic.com/pdf/iredenta-reviva-akvizicija.pdf}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
'''Etnički sastav pre II svteskog rata''' &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Durlić |first=Paun |last2=Petković |first2=Olgica |title=Vorbar - Leksikon vlaške kulture. |url=https://www.paundurlic.com/vlaski.recnik/sela_pogled.php?id=33 |website=Paun es Durlić - zvanični sajt}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=&quot;2&quot; |1850. (Vlasi)
| colspan=&quot;4&quot; |1866. (Vlasi)
| colspan=&quot;4&quot; |1921. (Rumuni)
|-
|Kuća
|Duša
|Svega
|Srba
|Vlaha
|% Vl.
|Svega
|Srba
|Rumuna
|% Rum.
|-
|68
|329
|403
|0
|391
|97.02
|721
|88
|638
|88.49
|}
U naselju Samarinovac živi 414 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,9 godina (47,9 kod muškaraca i 51,8 kod žena). U naselju ima 163 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85.

Ovo naselje je u uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika, koji je posebno izražen po početku raspada SFRJ.
Mora da se doda i podatak da su u ovom naselju stanovnici, i pored zvaničnog popisnog podatka da su Srbi, ipak ''Vlasi'' na srpskom ili ''Rumâni'' (na maternjem, rumunskom jeziku). Politički lomovi u Državi su doveli i do nacionalne renesanse kod krajinskih Vlaha. Za očekivati je da će na sledećem popisu nacionalna strktura stanovništva izgledati drugačije

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:1225 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:816 color:gray1
  from:start till:end
  bar:408 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,145)(77,149) color:blue  width:2 
  points:(77,149)(100,146) color:blue  width:2
  points:(100,146)(128,157) color:blue  width:2
  points:(128,157)(157,160) color:blue  width:2
  points:(157,160)(185,161) color:blue  width:2
  points:(185,161)(217,84) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=906
|p1953=935
|p1961=908
|p1971=990
|p1981=1011
|p1991=1021
|p1991n=703
|p2002s=803
|p2002=464
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|368|79.31}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Vlasi (Srbija)|Vlasi]]|blue|68|14.65}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|red|7|1.50}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|1|0.21}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|orange|1|0.21}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|cyan|1|0.21}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|7|1.50}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|12|28.57|42.85|18}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|5|11.90|26.19|11}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|15|35.71|52.38|22}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|22|52.38|83.33|35}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|20|47.61|47.61|20}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|18|42.85|38.09|16}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|10|23.80|45.23|19}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|23|54.76|19.04|8}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|13|30.95|33.33|14}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|7|16.66|23.80|10}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|8|19.04|11.90|5}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|12|28.57|21.42|9}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|18|42.85|38.09|16}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|13|30.95|19.04|8}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|5|11.90|14.28|6}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|7|16.66|26.19|11}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|5|11.90|16.66|7}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|9|21.42|16.66|7}}
|prosekm=47.9
|prosekž=51.8
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|197|194|203|209|221|233|163|43|53|24|13|11|8|5|2|3|1|2.85}}

{{BrakNaseljaSrbija|201|43|133|18|7|-|217|20|130|58|9|-}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|77|34|1|-|11|4|1|7|-|8|41|28|-|-|3|-|-|5|-|2|118|62|1|-|14|4|1|12|-|10|-|-|3|1|1|-|-|-|6|-|-|-|1|1|-|-|-|1|-|-|3|2|2|-|-|-|7}}

== Podaci iz Istorijskog arhiva ==
Samarinovac je ratarsko seosko naselje zbijenog tipa udaljeno 5&amp;nbsp;km severno od Negotina. Smešteno je na prosečno 50 metara nadmorske visine, na obalama Dupljanske reke, leve pritoke Kanala Jaseničke reke, sa obe strane puta Negotin-Prahovo. Severna geografska širina naselja je od 44o 16’ 06”, istočna geografska dužina 22o 33’ 18”, a površina atara 1.324 hektara. Od Negotina se do ovog naselja može stići direktnim asfaltnim putem.
Ubraja se u stara naselja. Tokom istorije tri puta je menjalo svoj mesni položaj (Konopljište, Selište, pa današnje mesto). Prvi put se pominje u turskim popisima (1530. godine) kao naselje sa 56 kuća. Godine 1586. je imalo 42 kuće, 1723-1725. (pod nazivom Marinovatz) - 35 kuća, 1736 - 50 kuća, (1784. je zabeleženo kao Sumarinovacz, a 1811. godine kao Samarinovac), 1846. je imalo 75 kuća, a 1866. godine 89 kuća. Današnje naselje nije podeljeno na „krajeve“ i „male“. U njemu su između dva svetska rata živele sledeće familije: Ilići (Zečevići - Japurani) (slava Đurđevdan), Stefanovići, Đorđevići i Miškovići (slava sv. Nikola), Žugravešti (slave sv. Stevan i Petkovica), Florići (slave sv. Nikola i Petkovica), Rajcići (slava sv. Arhanđeo), Markulići (slava Mitrovdan), Stojkovići i Stojimirovići (slava sv. Alimpije), Gimišešti i Savići (slava Petkovica), Barčuešti (slava Đurđic), Molcarešti i Čoklanešti (slava Petkovica), Stanojevići i Stanojlovići (slava Petkovica), Čumperikići ili Jonovići (slave sv. Nikola, sv. Jovan i sv. Arhanđeo), Bugarčići (slava sv. Nikola), Iliškići ili Jankovići (slava sv. Nikola), Carani (slave Mitrovdan i Petkovica), Ungurjani ili Perići (slava sv. Đorđe), Vuješti (slava Petkovica), Prvulovići (slava Petkovica), Ulješti ili Petrovići (slava Petkovica), Vladići ili Nikolići (slava sv. Arhanđeo), Adamovići (slava Mala Gospojina), Brnaševi ili Lungalešti (slava Petkovica), Kebin (slava Đurđevdan), Conići (slava sv. Vasilije), Ragušinov (slava Petkovica), Dobrići (slava Petkovica), Dančike (slava Velika Gospojina), Japulešti (slava sv. Đorđe i Petkovica), Kurtu (slava sv. Nikola), Božika (slava sv. Đorđe), Dimovići (slava sv. Arhanđeo), Jankovići (slava sv. Arhanđeo), Šiško (slava Petkovica), Barbulovići (slava Petkovica), Jankovići (slava Petkovica), Avramovići (slava sv. Nikola), Tomići (slava Petkovica) i Ibrain (slava sv. Arhanđeo). 
Zavetine u naselju su Uskrs i Spasovdan.
Pravoslavni hram posvećen Svetoj Trojici u Samarinovcu osvećen je 1936. godine. 
Stanovništvo Samarinovca je pravoslavno i nacionalno se izjašnjava kao srpsko i vlaško. Antropogeografskim i etnološkim ispitivanjima svrstano je u vlaška naselja.
Godine 1921. naselje je imalo 141 kuću i 742 stanovnika, 1948. godine 197 kuća i 906 stanovnika, a 2002. godine 226 kuća i 474 stanovnika. Godine 2007. u inostranstvu je iz ovog naselja radio 301 stanovnik (uglavnom u Austriji i Nemačkoj). 
Osnovna škola je (počela sa radom 1892. godine) školske 2006/2007. godine imala 11 učenika.
Zemljoradnička zadruga u Samarinovcu je osnovana 1920. godine (obnovljena 1947. godine kao Zemljoradničko nabavno-prodajna zadruga). Jula 1960. godine pripojena je Zemljoradničkoj zadruzi u Negotinu, zajedno sa zadrugama iz Dušanovca i Prahova. Seljačka radna zadruga „Krajina“ u Samarinovcu je radila od 1949. do 1953. godine (prestala je sa radom odlukom skupštine zadrugara). Električnu rasvetu naselje dobija 1953. godine, zadružni Dom 1957. godine, asfaltni put i seoski vodovod 1970, a telefonske veze sa svetom 1980. godine.

----
Podatke o naseljima sakupio MIODRAG VELOJIĆ, dipl. geograf
radnik Istorijskog arhiva Negotin

----

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Samarinovac.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=44.267666,22.553&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/samarinovac-44-16-6-n-22-33-18-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.267666&amp;longitude=22.553&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Opština Negotin}}

[[Kategorija:Opština Negotin]]
[[Kategorija:Naselja u Borskom upravnom okrugu]]</text>
      <sha1>curwdbrbnq1ldyy5geh82puxc5bozrc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580025</id>
      <parentid>42580024</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T09:45:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Manxeves</username>
        <id>313281</id>
      </contributor>
      <comment>/* Demografija */</comment>
      <origin>42580025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22959" sha1="gq50n0kreg7rkovzweakz13dgh1y9k9" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Samarinovac (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Samarinovac
|slika=
|opis_slike=
|okrug=Borski
|opština=Negotin
|nadm visina=49
|populacija=464
|poštanski kod=
|pozivni broj=019
|registarska oznaka=NG
|gšir=44.267666
|gduž=22.553
}}
'''Samarinovac''' je naselje u [[Srbija|Srbiji]] u [[opština Negotin|opštini Negotin]] u [[Borski okrug|Borskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 464 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 1021 stanovnika).

== Naziv ==
''Sumarin'', docnije takođe ''Sumarinovac/Sumarinovce'', dan. ''Samarinovac'' kod Negotina, toponim se čini svodljiv na ''Sanctus Marinus'' ili ''Sancta Marina''.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Ивић |first=Милка |date=1993-01-01 |title=Јужнословенски филолог 49 |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%88%D1%83%D0%B6%D0%BD%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%84%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%BB/4547DwAAQBAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=Samarinovac&amp;pg=PA209&amp;printsec=frontcover |publisher=Институт за српски језик САНУ |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Najstariji pomeni Samarinovca potiču iz 1530. godine, kada je zabeležen kao naselje od 56 kuća, podeljeno na Gornji i Donji Sumarin(ovac). Selo se pominje i 1560. godine&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Бојанић-Лукаћ |first=Душанка |date=1975 |title=Видин и Видинският санджак през 15-16 век: док. от архивите на Царинград и Анкара |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%92%D0%B8%D0%B4%D0%B8%D0%BD_%D0%B8_%D0%92%D0%B8%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D1%8F%D1%82_%D1%81%D0%B0/5DMBAAAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=%D1%81%D1%83%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%84%D1%87%D0%B5&amp;dq=%D1%81%D1%83%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D1%84%D1%87%D0%B5&amp;printsec=frontcover |publisher=Наука и изкуство |language=bg}}&lt;/ref&gt;, dok je 1586. godine imalo ukupno 40 kuća — 15 u Gornjem i 25 u Donjem Samarinovcu. Bilo je to jedno od 399 sela u Vidinskom sandžaku naseljenih Vlasima (filurdžijama) koji su uživali povlašćeni vojnički status.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Soyudoğan |first=Muhsin |year=2012 |title=Reassessing the tımar system : the case study of Vidin (1455-1693). |url=https://repository.bilkent.edu.tr/bitstreams/414e2cb0-72fc-4434-a359-3beea1c04f62/download}}&lt;/ref&gt;

Na austrijskoj karti &quot;Temišvarski Banat&quot; pod nazivom ''Marinovaz''.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Digitální knihovna Kramerius |url=https://www.difmoe.eu/uuid/uuid:c02897bf-c484-4d50-9c73-0612e08ef78e |access-date=2026-03-29 |website=www.difmoe.eu}}&lt;/ref&gt; Najpregov popis iz 1718. godine pominje Sumarinovac (''Sumarinovatz'') kao naseljeno mesto sa 4 podanika.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=umetnosti |first=Srpska akademija nauka i |date=1948 |title=Spomenik |url=https://www.google.rs/books/edition/Spomenik/XakSAAAAIAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;bsq=sumarinovatz&amp;dq=sumarinovatz&amp;printsec=frontcover |language=sr}}&lt;/ref&gt; Iz crkvenog popisa 1723. godine vidimo da samarinovačka nurija (u krajini, pripada sebiškoj eparhiji) ima 35 kuća (hlѣbova)&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1900 |title=Spomenik (Srpska kraljevska akademija) |url=https://www.google.rs/books/edition/Spomenik_Srpska_kraljevska_akademija/s0YLAAAAIAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D1%81%D0%B0%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0%20%D0%BD%D1%83%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0&amp;pg=PA165&amp;printsec=frontcover |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Spomenik Bände 41 42 |url=https://archive.org/details/SpomenikBande4142/page/n509/mode/1up}}&lt;/ref&gt; a 1736 godine takođe u vremenu austrijske okupacije 50 kuća.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1910 |title=Споменик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA/puYVAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;pg=RA3-PA185&amp;printsec=frontcover |publisher=У Државној штампарији Краљевне Србије |language=ru}}&lt;/ref&gt; U popisu harača 1740/41. (77 žitelja), katastarskom popisu 1741. (25 žitelja).&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1973-09-01 |title=Мешовита грађа=Miscellanea 2 (1973) |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%9C%D0%B5%D1%88%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%82%D0%B0_%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%92%D0%B0_Miscellanea/nQGhCgAAQBAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;printsec=frontcover&amp;bsq=%D1%81%D0%B0%D0%BC%D0%B0%D1%80%D0%B8%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 |publisher=Istorijski institut |language=sr}}&lt;/ref&gt;

Na osnovu hatihumajuna od 24. avgusta 1741. godine, popisana mesta Vidinskog sandžaka [Krajine i Ključa] priključena su vakufima biblioteke sultana Mahmuda І (1730-1754) kod Velike Aja Sofije u Carigradu.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1973-09-01 |title=Мешовита грађа=Miscellanea 2 (1973) |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%9C%D0%B5%D1%88%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%82%D0%B0_%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%92%D0%B0_Miscellanea/nQGhCgAAQBAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D1%85%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%85%D1%83%D0%BC%D0%B0%D1%98%D1%83%D0%BD&amp;pg=PA271&amp;printsec=frontcover |publisher=Istorijski institut |language=sr}}&lt;/ref&gt;Od 1741. do 1814. ovi delovi sandžaka bili su izuzeti iz nadležnosti vidinskog sandžakbega i u njima je vladao razvijeni oblik knežinske samouprave.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Српска енциклопедија |url=https://srpskaenciklopedija.rs/books/slovo-v/page/vidinski-sandzak |access-date=2026-03-29 |website=srpskaenciklopedija.rs |language=sr-RS}}&lt;/ref&gt;
U izveštaju Franca Pokornog iz 1784. godine stoji:&lt;blockquote&gt;„Selo Samarinovac (''Somarinovacz'') sastoji se od 40 hrišćanskih kuća. Most preko potoka koji teče sredinom sela dug je 17 koraka i širok 6 koraka, prilično snažno izgrađen od drveta. Sam potok ima peskovito dno, dubok je jednu stopu i ima obale visoke mestimično jedan hvat; u selu se na mnogim mestima može prejahati konjem.“&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1935 |title=Споменик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA/D88VAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;pg=RA4-PA46&amp;printsec=frontcover |publisher=У Државној штампарији Краљевне Србије |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;Major Stefan Milenković opisuje put od Tekije u Srbiji do Vidina u Bugarskoj 4. januara 1837. godine:&lt;blockquote&gt;„Samarinovac. (''Samarinovaz'') Ovo mesto poseduje 50 kuća od pletera i oko 160 hrišćanskih duša, koje žive od poljoprivrede i vinogradarstva i stoje pod jednim knezom; kroz ovo selo teče bujični potok Bolboroš, koji ima čvrsto dno i nema visoke obale, a isti se prelazi preko drvenog mosta dužine 6 hvati i širine 3 hvata; zatim, nedaleko odatle, u samom selu, mora se preći preko jednog mlinskog kanala preko malog drvenog mosta; nakon toga put vodi pravo ka jedan sat udaljenom trgovištu (varošici).“&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1931 |title=Споменик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA/Ic4VAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;pg=RA2-PA101&amp;printsec=frontcover |publisher=У Државној штампарији Краљевне Србије |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;U jesen 1836. godine izvršen je popis svih crkava i manastira u Knjaževini Srbiji. Iz popisa vidimo da je crkvena služba u Samarinovcu kao i svim ostalim vlaškim selima bila na vlaškom jeziku&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Đokić |first=Nebojša |title=Небојша Ђокић, Списак цркви неходећи се у окружју крајинском и описаније сваке цркве по наособ у цјелом њеном состојанију, у: &quot;800 ГОДИНА АУТОКЕФАЛНОСТИ СРПСКЕ ПРАВОСЛАВНЕ ЦРКВЕ У ЕПАРХИЈИ ТИМОЧКОЈ&quot;, Зајечар 2020, 137 - 200. |url=https://www.academia.edu/45624906/%D0%9D%D0%B5%D0%B1%D0%BE%D1%98%D1%88%D0%B0_%D0%82%D0%BE%D0%BA%D0%B8%D1%9B_%D0%A1%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D0%BA_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B8_%D0%BD%D0%B5%D1%85%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D1%9B%D0%B8_%D1%81%D0%B5_%D1%83_%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B6%D1%98%D1%83_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%98%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC_%D0%B8_%D0%BE%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%81%D0%B2%D0%B0%D0%BA%D0%B5_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B5_%D0%BF%D0%BE_%D0%BD%D0%B0%D0%BE%D1%81%D0%BE%D0%B1_%D1%83_%D1%86%D1%98%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%BC_%D1%9A%D0%B5%D0%BD%D0%BE%D0%BC_%D1%81%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%98%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%98%D1%83_%D1%83_800_%D0%93%D0%9E%D0%94%D0%98%D0%9D%D0%90_%D0%90%D0%A3%D0%A2%D0%9E%D0%9A%D0%95%D0%A4%D0%90%D0%9B%D0%9D%D0%9E%D0%A1%D0%A2%D0%98_%D0%A1%D0%A0%D0%9F%D0%A1%D0%9A%D0%95_%D0%9F%D0%A0%D0%90%D0%92%D0%9E%D0%A1%D0%9B%D0%90%D0%92%D0%9D%D0%95_%D0%A6%D0%A0%D0%9A%D0%92%D0%95_%D0%A3_%D0%95%D0%9F%D0%90%D0%A0%D0%A5%D0%98%D0%88%D0%98_%D0%A2%D0%98%D0%9C%D0%9E%D0%A7%D0%9A%D0%9E%D0%88_%D0%97%D0%B0%D1%98%D0%B5%D1%87%D0%B0%D1%80_2020_137_200}}&lt;/ref&gt;, kao što je uostalom bilo i ranije u 18 veku.&lt;ref&gt;{{Cite book |date=1910 |title=Споменик |url=https://www.google.rs/books/edition/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BA/puYVAQAAMAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;pg=RA3-PA183&amp;printsec=frontcover |publisher=У Државној штампарији Краљевне Србије |language=ru}}&lt;/ref&gt; Popis [[Vlasi (Srbija)|Vlaha]] u Kneževini Srbiji sproveden je 1850. godine&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Slovesnosti |first=Društvo Srbske |date=1852 |title=Glasnik Društva Srbske Slovesnosti |url=https://www.google.rs/books/edition/Glasnik_Dru%C5%A1tva_Srbske_Slovesnosti/p6BJAAAAcAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D0%B0&amp;pg=PA230&amp;printsec=frontcover |language=sr}}&lt;/ref&gt;, kada je u Samarinovacu bilo 68 kuća ili 329 žitelja, koji vlaški govore.&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Slovesnosti |first=Društvo Srbske |date=1852 |title=Glasnik Društva Srbske Slovesnosti |url=https://www.google.rs/books/edition/Glasnik_Dru%C5%A1tva_Srbske_Slovesnosti/p6BJAAAAcAAJ?hl=de&amp;gbpv=1&amp;dq=%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D0%B0&amp;pg=PA236&amp;printsec=frontcover |language=sr}}&lt;/ref&gt;

== Žrtve u ratovima Srbije XIX i XX veka ==
POGINULI U OSLOBODILAČKOM RATU SRBIJE (1877-1878)

# Đorđević Jon, umro u Velikoj vojnoj bolnici u Nišu, (prostrelna rana), 29. I 1878. ratujući kao redov pešak.
# Jovanović Dimitrije, umro (upala pluća) kao pripadnik roda pionirske jedinice 30. I 1877. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book |last=Plavšić |first=Nikola |year=2014 |title=Krajinska spomenica žrtava u ratovima Srbije XIX i XX veka. |publisher=Istorijski arhiv Negotin |isbn=978-86-84187-36-1 |location=Negotin |language=}}&lt;/ref&gt;

POGINULI I UMRLI RATNICI U OSLOBODILAČKIM RATOVIMA (1912-1918)

# Aleksandrović D. Aleksandar
# Anđelović S. Aleksandar
# Balanesković I. Jovan
# Đorđević B. Toma
# Ilić J. Đorđe
# Ilić Mihajlo
# Ilić Petar
# Jovanović Đorđe
# Jovanović S. Jovan
# Jorgić Stanko
# Jorgić Đ. Petar
# Maksimović F. Petar
# Marinović N. Jovan
# Marković J. Ljuba
# Marković Jon
# Nikolić Mita
# Prvulović Ljubomir
# Prvulović S. Stan
# Radulović Krsta
# Radulović J. Živojin
# Radulović Pera
# Savić Ž. Krsta
# Stanojević L. Đorđe
# Stanojević Petar
# Stanojević Milan&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

POGINULI BORCI (1941-1945)

# Vojinović Krste Svetozar (1923–1944), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, 1944. godine kod Zvornika. (21)
# Ilić Mihajla Vladimir (1910–1945), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, 27.06.1945. godine kod Vlasenice. (35)
# Jovanović Stanka Dragutin (1921–1944), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, 1.03.1945. godine kod Vlasenice. (24)
# Popović Stanka Svetozar (1923–1945), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, marta 1945. godine kod Vlasenice. (22)
# Stanojević Dragutina Aleksandar (1922–1945), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, februara 1945. godine umro je u niškoj bolnici. (23)
# Stanojević Đorđa Svetozar (1913–1945), rođen u Samarinovcu. Poginuo kao borac XVI brigade 25. divizije NOVJ, februara 1945. godine kod Vlasenice. (32)&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

ŽRTVE RATA (1941–1945)

# Đorđević J. Đorđe (1915–1944), rođen u Samarinovcu 04.01.1915. umro 17.11.1944. u Samarinovcu od puščane rane dobijene od Nemaca.
# Nikolić Stanoja Ljubomir (1932–1944), rođen u Samarinovcu, poginuo 26. 11. 1944. godine od nemačke mine kod železničke pruge atara Samarinovac.
# Radulović Nikole Anđel (1906–1941), rođen 20. 03. 1906. godine u Samarinovcu, poginuo 14. 04. 1941. godine.
# Stanojević Ilije Dragutin (1935–1945), rođen u Samarinovcu, poginuo od mine (18.02.1945) pored sela Samarinovca.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
RATNI ZAROBLjENICI ODVOJENI I ODVEDENI U RUMUNSKE LOGORE (1941)
# Blagojević Živojin – Balanoja
# Bugarinović Ljubomir – Logor Odaje
# Bugarinović Voin – Logor Odaje
# Dobrić Branko – Balanoja
# Dobrić Ljubomir – Logor Bukovac
# Janković Svetozar – Logor Mošnica
# Jovanović Vojslav – Logor Odaje
# Lukić Ratomir – Balanoja
# Marinović Ljubomir – Logor Odaje
# Nikolić Dušan – Logor Odaje
# Pavlović Marin – Logor Bukovac
# Prvanović Jovan – Logor Odaje
# Savić Jovan – Logor Odaje
# Stefanović Petar – Logor Odaje
# Stojanović Živojin – Logor Odaje&lt;ref&gt;{{Cite book |last=Durlić |first=Paun |year=2026 |title=Iredenta reviva : Kad je znanje vlaškog jezika spašavalo glavu. (neobjavljena građa) |publisher=UG &quot;Pekus&quot; Majdanpek - Pančevo.|url=https://www.paundurlic.com/pdf/iredenta-reviva-akvizicija.pdf}}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
'''Etnički sastav pre II svteskog rata''' &lt;ref&gt;{{Cite web |last=Durlić |first=Paun |last2=Petković |first2=Olgica |title=Vorbar - Leksikon vlaške kulture. |url=https://www.paundurlic.com/vlaski.recnik/sela_pogled.php?id=33 |website=Paun es Durlić (zvanični sajt autora)}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan=&quot;2&quot; |1850. (Vlasi)
| colspan=&quot;4&quot; |1866. (Vlasi)
| colspan=&quot;4&quot; |1921. (Rumuni)
|-
|Kuća
|Duša
|Svega
|Srba
|Vlaha
|% Vl.
|Svega
|Srba
|Rumuna
|% Rum.
|-
|68
|329
|403
|0
|391
|97.02
|721
|88
|638
|88.49
|}
U naselju Samarinovac živi 414 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,9 godina (47,9 kod muškaraca i 51,8 kod žena). U naselju ima 163 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85.

Ovo naselje je u uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika, koji je posebno izražen po početku raspada SFRJ.
Mora da se doda i podatak da su u ovom naselju stanovnici, i pored zvaničnog popisnog podatka da su Srbi, ipak ''Vlasi'' na srpskom ili ''Rumâni'' (na maternjem, rumunskom jeziku). Politički lomovi u Državi su doveli i do nacionalne renesanse kod krajinskih Vlaha. Za očekivati je da će na sledećem popisu nacionalna strktura stanovništva izgledati drugačije

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:1225 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:816 color:gray1
  from:start till:end
  bar:408 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,145)(77,149) color:blue  width:2 
  points:(77,149)(100,146) color:blue  width:2
  points:(100,146)(128,157) color:blue  width:2
  points:(128,157)(157,160) color:blue  width:2
  points:(157,160)(185,161) color:blue  width:2
  points:(185,161)(217,84) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=906
|p1953=935
|p1961=908
|p1971=990
|p1981=1011
|p1991=1021
|p1991n=703
|p2002s=803
|p2002=464
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|368|79.31}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Vlasi (Srbija)|Vlasi]]|blue|68|14.65}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|red|7|1.50}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|green|1|0.21}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|orange|1|0.21}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|cyan|1|0.21}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|7|1.50}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|12|28.57|42.85|18}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|5|11.90|26.19|11}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|15|35.71|52.38|22}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|22|52.38|83.33|35}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|20|47.61|47.61|20}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|18|42.85|38.09|16}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|10|23.80|45.23|19}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|23|54.76|19.04|8}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|13|30.95|33.33|14}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|7|16.66|23.80|10}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|8|19.04|11.90|5}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|12|28.57|21.42|9}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|18|42.85|38.09|16}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|13|30.95|19.04|8}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|5|11.90|14.28|6}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|7|16.66|26.19|11}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|5|11.90|16.66|7}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|9|21.42|16.66|7}}
|prosekm=47.9
|prosekž=51.8
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|197|194|203|209|221|233|163|43|53|24|13|11|8|5|2|3|1|2.85}}

{{BrakNaseljaSrbija|201|43|133|18|7|-|217|20|130|58|9|-}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|77|34|1|-|11|4|1|7|-|8|41|28|-|-|3|-|-|5|-|2|118|62|1|-|14|4|1|12|-|10|-|-|3|1|1|-|-|-|6|-|-|-|1|1|-|-|-|1|-|-|3|2|2|-|-|-|7}}

== Podaci iz Istorijskog arhiva ==
Samarinovac je ratarsko seosko naselje zbijenog tipa udaljeno 5&amp;nbsp;km severno od Negotina. Smešteno je na prosečno 50 metara nadmorske visine, na obalama Dupljanske reke, leve pritoke Kanala Jaseničke reke, sa obe strane puta Negotin-Prahovo. Severna geografska širina naselja je od 44o 16’ 06”, istočna geografska dužina 22o 33’ 18”, a površina atara 1.324 hektara. Od Negotina se do ovog naselja može stići direktnim asfaltnim putem.
Ubraja se u stara naselja. Tokom istorije tri puta je menjalo svoj mesni položaj (Konopljište, Selište, pa današnje mesto). Prvi put se pominje u turskim popisima (1530. godine) kao naselje sa 56 kuća. Godine 1586. je imalo 42 kuće, 1723-1725. (pod nazivom Marinovatz) - 35 kuća, 1736 - 50 kuća, (1784. je zabeleženo kao Sumarinovacz, a 1811. godine kao Samarinovac), 1846. je imalo 75 kuća, a 1866. godine 89 kuća. Današnje naselje nije podeljeno na „krajeve“ i „male“. U njemu su između dva svetska rata živele sledeće familije: Ilići (Zečevići - Japurani) (slava Đurđevdan), Stefanovići, Đorđevići i Miškovići (slava sv. Nikola), Žugravešti (slave sv. Stevan i Petkovica), Florići (slave sv. Nikola i Petkovica), Rajcići (slava sv. Arhanđeo), Markulići (slava Mitrovdan), Stojkovići i Stojimirovići (slava sv. Alimpije), Gimišešti i Savići (slava Petkovica), Barčuešti (slava Đurđic), Molcarešti i Čoklanešti (slava Petkovica), Stanojevići i Stanojlovići (slava Petkovica), Čumperikići ili Jonovići (slave sv. Nikola, sv. Jovan i sv. Arhanđeo), Bugarčići (slava sv. Nikola), Iliškići ili Jankovići (slava sv. Nikola), Carani (slave Mitrovdan i Petkovica), Ungurjani ili Perići (slava sv. Đorđe), Vuješti (slava Petkovica), Prvulovići (slava Petkovica), Ulješti ili Petrovići (slava Petkovica), Vladići ili Nikolići (slava sv. Arhanđeo), Adamovići (slava Mala Gospojina), Brnaševi ili Lungalešti (slava Petkovica), Kebin (slava Đurđevdan), Conići (slava sv. Vasilije), Ragušinov (slava Petkovica), Dobrići (slava Petkovica), Dančike (slava Velika Gospojina), Japulešti (slava sv. Đorđe i Petkovica), Kurtu (slava sv. Nikola), Božika (slava sv. Đorđe), Dimovići (slava sv. Arhanđeo), Jankovići (slava sv. Arhanđeo), Šiško (slava Petkovica), Barbulovići (slava Petkovica), Jankovići (slava Petkovica), Avramovići (slava sv. Nikola), Tomići (slava Petkovica) i Ibrain (slava sv. Arhanđeo). 
Zavetine u naselju su Uskrs i Spasovdan.
Pravoslavni hram posvećen Svetoj Trojici u Samarinovcu osvećen je 1936. godine. 
Stanovništvo Samarinovca je pravoslavno i nacionalno se izjašnjava kao srpsko i vlaško. Antropogeografskim i etnološkim ispitivanjima svrstano je u vlaška naselja.
Godine 1921. naselje je imalo 141 kuću i 742 stanovnika, 1948. godine 197 kuća i 906 stanovnika, a 2002. godine 226 kuća i 474 stanovnika. Godine 2007. u inostranstvu je iz ovog naselja radio 301 stanovnik (uglavnom u Austriji i Nemačkoj). 
Osnovna škola je (počela sa radom 1892. godine) školske 2006/2007. godine imala 11 učenika.
Zemljoradnička zadruga u Samarinovcu je osnovana 1920. godine (obnovljena 1947. godine kao Zemljoradničko nabavno-prodajna zadruga). Jula 1960. godine pripojena je Zemljoradničkoj zadruzi u Negotinu, zajedno sa zadrugama iz Dušanovca i Prahova. Seljačka radna zadruga „Krajina“ u Samarinovcu je radila od 1949. do 1953. godine (prestala je sa radom odlukom skupštine zadrugara). Električnu rasvetu naselje dobija 1953. godine, zadružni Dom 1957. godine, asfaltni put i seoski vodovod 1970, a telefonske veze sa svetom 1980. godine.

----
Podatke o naseljima sakupio MIODRAG VELOJIĆ, dipl. geograf
radnik Istorijskog arhiva Negotin

----

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Samarinovac.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=44.267666,22.553&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/samarinovac-44-16-6-n-22-33-18-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.267666&amp;longitude=22.553&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Opština Negotin}}

[[Kategorija:Opština Negotin]]
[[Kategorija:Naselja u Borskom upravnom okrugu]]</text>
      <sha1>gq50n0kreg7rkovzweakz13dgh1y9k9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Casalnuovo di Napoli, Napoli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2290167</id>
    <revision>
      <id>42580020</id>
      <parentid>42051450</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T07:36:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MrKeefeJohn</username>
        <id>122587</id>
      </contributor>
      <comment>Madonna_di_Via_Roma_Casalnuovo.jpg</comment>
      <origin>42580020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2564" sha1="cg165eoen0rc4m3z6z5m18mwqtqsgr2" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Casalnuovo di Napoli
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Campania]]
| okrug               = [[Napoli (provincija)|Napoli]]
| slika               = Madonna_di_Via_Roma_Casalnuovo.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 45796
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 40.90834
| gduž                = 14.34993
| nadmorska_visina    = 31
| geonameid           = 3180172
}}

'''Casalnuovo di Napoli''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Napoli (provincija)|Napoli]], u regiji [[Campania]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 45796 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 31 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Casalnuovo di Napoli}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Napoli}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Napoli]]</text>
      <sha1>cg165eoen0rc4m3z6z5m18mwqtqsgr2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gaggiolo, Varese</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2313375</id>
    <revision>
      <id>42579790</id>
      <parentid>42221419</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:01:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Cantello_(VA)_-_frazione_Gaggiolo_-_chiesa_di_San_Bernardino_da_Siena.jpg|Cantello_(VA)_-_frazione_Gaggiolo_-_chiesa_di_San_Bernardino_da_Siena.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Ziv|Ziv]]; razlog: [[:c:COM:L|Copyrig</comment>
      <origin>42579790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2494" sha1="tebvk98us35g5ql4qmbmh8691byvstn" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Gaggiolo
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Lombardija]]
| okrug               = [[Varese (provincija)|Varese]]
| slika               =
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 789
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 45.83773
| gduž                = 8.91031
| nadmorska_visina    = 375
| geonameid           = 8949680
}}

'''Gaggiolo''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Varese (provincija)|Varese]], u regiji [[Lombardija]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 789 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 375 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Gaggiolo}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Varese}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Varese]]</text>
      <sha1>tebvk98us35g5ql4qmbmh8691byvstn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Teleskop Green Bank</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3556336</id>
    <revision>
      <id>42580088</id>
      <parentid>42517582</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:55:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Green Bank radio teleskop]] na [[Teleskop Green Bank]]</comment>
      <origin>42517582</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3345" sha1="odxxjqicxrq0yavrsr4ypwc8rdbzn6k" xml:space="preserve">[[Datoteka:Green Bank Telescope, 2008.png|250px|250px|mini|Green Bank radio teleskop]]

'''Green Bank radio teleskop''' je najveći svjetski potpuno zakretljivi [[radio teleskop]], koji se nalazi u [[Zapadna Virginia|Zapadnoj Virginiji]], u SAD. 

Prije gradnje Green Bank radio teleskopa srušio se stari radio teleskop 1988., zbog iznenadnog gubitka čvrstoće u konstrukciji [[Zavarivanje|zavarenih]] ploča koja skuplja stupove, grede i dijagonale. &lt;ref&gt;[http://www.gb.nrao.edu/fgdocs/300ft/300ft.html '''NRAO 300 foot Telescope Home Page'''&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;

Objektiv ima dimenzije 100 m sa 110 m, i prekriven je sistemom '''aktivne površine''', što znači da 2004 površinskih panela na reflektoru, može vrlo precizno podesiti 2209 malih motornih pokretača (engl. ''actuator''), tako da se [[kvadrike|paraboloid]] može podesiti u točnosti manjoj od 0,077 mm. Deformacije reflektora mogu nastati zbog težine (promjena položaja), vjetra ili dnevnih temperaturnih razlika i upijanja Sunčevih zraka.

Interesantno je da radio teleskop ima bočnu konstrukciju primarnog žarišta, da se manje ometa ulaz signala na reflektoru. Osim toga, dodatno ima [[Gregorian teleskop|Gregorian]] [[žarište]], da bi se povećao prijem [[radio valovi|radio valova]] od 290 MHz do 90 GHz. &lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gb.nrao.edu/gbtprops/man/GBTpg.pdf |title=The Proposer’s Guide for the Green Bank Telescope |author=Toney Minter |year=2007 |month=May |accessdate=2007-07-14 |publisher=NRAO |format=PDF |archivedate=2015-09-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924020953/http://www.gb.nrao.edu/gbtprops/man/GBTpg.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Važnija otkrića ==
*[[2002]]. godine Green Bank radio teleskop je otkrio 3 nova [[pulsar]]a u globularnom jatu [[Messier 62]] &lt;ref&gt;[http://www.nrao.edu/pr/2002/gbtpulsars/ Newly Commissioned Green Bank Telescope Bags New Pulsars], NRAO, 2002-01-04&lt;/ref&gt;.
*[[2006]]. godine otkriveno je veliko zavojito magnetsko polje u [[Orion (zviježđe)|Orion]] molekularnom oblaku &lt;ref&gt;[http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-12363238_ITM Green Bank Telescope scores big finds in space: Fastest pulsar Slinky magnetics superbubble of hydrogen ID], The Charleston Gazette, 2006-01-17&lt;/ref&gt; i veliki vodikov superbalon, dalek 23 000 [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. &lt;ref&gt;[http://arxiv.org/abs/astro-ph/0610894v1 The Ophiuchus Superbubble: A Gigantic Eruption from the Inner Disk of the Milky Way], ArXiv&lt;/ref&gt;&lt;ref name='huge superbubble'&gt;{{cite news | title=Huge 'Superbubble' of Gas Blowing Out of Milky Way | date=2006-01-13 | publisher= | url =http://www.physorg.com/news9882.html | work =PhysOrg.com | accessdate = 2008-07-04 }}&lt;/ref&gt;

{{commonscat|Green Bank Telescope|Green Bank radio teleskop}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.gb.nrao.edu/GBT/GBT.shtml Official site]
* [http://terraserver-usa.com/usgsentry.aspx?T=1&amp;S=10&amp;Z=17&amp;X=3006&amp;Y=21272&amp;W=3&amp;qs=%7cgreen+bank%7cwv%7c Aerial photo that happened to catch telescope while it was under construction]
*[http://www.davidmetraux.com/westva.html Collection of West Virginia photos including Green Bank] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060902201327/http://www.davidmetraux.com/westva.html |date=2006-09-02 }} from davidmetraux.com

[[Kategorija:Radio-astronomija]]</text>
      <sha1>odxxjqicxrq0yavrsr4ypwc8rdbzn6k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Opservatorij Parkes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3556930</id>
    <revision>
      <id>42580086</id>
      <parentid>41290169</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:54:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio teleskop Parkes]] na [[Opservatorij Parkes]]</comment>
      <origin>41290169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2308" sha1="i87mboim873c84mfb5qvdgnwxbahhy7" xml:space="preserve">[[Datoteka:parkes.arp.750pix.jpg|mini|350px|desno|Radio teleskop Parkes]]
'''Radio teleskop Parkes''' je smješten 20 km od mjesta Parkes, u [[Novi Južni Wales|Novom Južnom Walesu]], u [[Australija|Australiji]]. Bio je jedan od nekoliko antena koje su pratile i primale signal za vrijeme legendarnog spuštanja svemirske letjelice [[Apollo 11]] na Mjesec [[20. srpnja]] [[1969]]. i uspješno je prenosio signal 2 i pol sata. &lt;ref&gt;{{Cite web |title=On Eagle's Wings: The Story of the Parkes Apollo 11 Support&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.parkes.atnf.csiro.au/apollo11/ |access-date=2015-02-28 |archive-date=2007-07-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070707175937/http://www.parkes.atnf.csiro.au/apollo11/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Završen je s gradnjom 1961. &lt;ref&gt;[http://www.abc.net.au/science/slab/parkes/default.htm 40 years of The Dish - ABC Science Online&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; 

Reflektor ima promjer 64 m i podešen je za milimetarske i centimetarske [[radio valovi|radio valove]]. Osim za Apollo 11, Parkes radio teleskop je bio uključen i u slijedeće misije:
* Mariner 2
* Mariner 4
* Program [[Voyager]]
* Giotto
* Galileo
* [[Cassini-Huygens]]

Poznat je i po tome što je više od pola otkrivenih [[pulsar]]a do danas, obavljeno preko Parkes radio teleskopa.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.csiro.au/multimedia/The-dish-and-the-great-beyond.html The dish and the great beyond] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100826045805/http://www.csiro.au/multimedia/The-dish-and-the-great-beyond.html |date=2010-08-26 }}
* [http://www.abc.net.au/science/slab/parkes/default.htm ABC Science, 2001: 40 years of the Dish]
* [http://www.outreach.atnf.csiro.au/visiting/parkes/parkeswebcam.html View the dish in action] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110410072139/http://outreach.atnf.csiro.au/visiting/parkes/parkeswebcam.html |date=2011-04-10 }}
* [http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/19660020278_1966020278.pdf Observation of Mariner IV with the Parkes 210-ft Radio Telescope]
* [http://www.abc.net.au/rn/360/stories/2009/2558833.htm ''The sound of the Universe singing''] - ABC Radio National radio documentary on the story of 'the dish' since its construction

[[Kategorija:Radio-astronomija]]</text>
      <sha1>i87mboim873c84mfb5qvdgnwxbahhy7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radioteleskop Sardinija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3557401</id>
    <revision>
      <id>42580084</id>
      <parentid>42452775</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:52:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Sardinija radio teleskop]] na [[Radioteleskop Sardinija]]: popravak</comment>
      <origin>42452775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2058" sha1="dtkxt6y0mtobvcixtekgdd6bulpk0be" xml:space="preserve">[[Datoteka:Innaugurazione SRT.JPG|mini|400 px|right|Sardinija radio teleskop na dan puštanja u funkciju.]]
'''Sardinija radio teleskop''' je veliki potpuno okretljivi u svim smjerovima radio teleskop, pušten u pogon [[2011]]. godine, i smješten je u mjestu San Basilio, pokrajina [[Cagliari]], na otoku [[Sardinija|Sardiniji]], u [[Italija|Italiji]]. 

Glavne tehničke karakteristike su:
* Promjer primarnog [[Parabolična antena|reflektora]] je 64 m, a sekundarnog 7,9 m
* [[Gregorian teleskop|Gregorian]] raspored sa glatkom površinom
* Aktivna površina reflektora sa 1116 prilagodljivih aktuatora
* Područje rada je [[radio valovi]] 0,3 – 115 GHz 
* Tri [[žarište|žarišta]]: primarno, Gregorian i navođeno
* Točnost primarnog reflektora: 0,15 mm RMS
* Stupanj efikasnosti reflektora: ≈ 60 %
* Točnost navođenja u točci: 2 – 5 kutne sekunde

== Literatura ==
* {{cite journal |url=http://link.aip.org/link/?PSISDG/5489/773/1 |title=Sardinia Radio Telescope: the new Italian project |author=Gavril Grueff, Giovanni Alvito, Roberto Ambrosini, Pietro Bolli, Andrea Maccaferri, Giuseppe Maccaferri, and Marco Morsiani |journal=Proceedings of the SPIE |volume=5489 |issue=773 |date=2004-10-11 |publisher=SPIE |doi=10.1117/12.550332 |pages=773 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

== Vanjske veze ==
* {{cite web |url=http://www.srt.inaf.it/ |title=Sardinia Radio Telescope |access-date=2015-03-04 |archive-date=2010-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130085244/http://www.srt.inaf.it/ }} Home page of the telescope.
* {{cite web |url=http://www.astro.caltech.edu/USNC-URSI-J/Ottawa_presentations/New_Telescopes_and_Observations/URSI641_Navarrini.pdf |title=Sardinia Radio Telescope: Project Status |date=July 2007 |accessdate=2008-10-23 |archivedate=2011-06-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110613194259/http://www.astro.caltech.edu/USNC-URSI-J/Ottawa_presentations/New_Telescopes_and_Observations/URSI641_Navarrini.pdf |deadurl=yes }}

[[Kategorija:Radio-astronomija]]</text>
      <sha1>dtkxt6y0mtobvcixtekgdd6bulpk0be</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Europsko prvenstvo u košarci - Jugoslavija 1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4029061</id>
    <redirect title="EuroBasket 1989." />
    <revision>
      <id>42579919</id>
      <parentid>41440311</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:10:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 1989.]]</comment>
      <origin>42579919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="56j0268g3t0hz57v3j64nmov2utyui2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 1989.]]</text>
      <sha1>56j0268g3t0hz57v3j64nmov2utyui2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurobasket 2005</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4029063</id>
    <redirect title="EuroBasket 2005." />
    <revision>
      <id>42579899</id>
      <parentid>41440315</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:08:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2005.]]</comment>
      <origin>42579899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2005.]]</text>
      <sha1>s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u košarci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4029067</id>
    <redirect title="EuroBasket" />
    <revision>
      <id>42579906</id>
      <parentid>11344008</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket]]</comment>
      <origin>42579906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket]]</text>
      <sha1>fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:EuroBasket 2007.</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4029068</id>
    <revision>
      <id>42579701</id>
      <parentid>41440232</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:59:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:FIBA EuroBasket 2007.]] na [[Razgovor:EuroBasket 2007.]]</comment>
      <origin>20211395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="268" sha1="97r2ux6ibmqnywx9o2iembcbcdiqv4f" xml:space="preserve">[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], prebaci na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2007]] (bez točke) da bude usklađeno s drugima. Ja ne mogu. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 06:31, 15 april-травањ 2015 (CEST)</text>
      <sha1>97r2ux6ibmqnywx9o2iembcbcdiqv4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Europska prvenstva u košarci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4029069</id>
    <redirect title="EuroBasket" />
    <revision>
      <id>42579907</id>
      <parentid>11345634</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket]]</comment>
      <origin>42579907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket]]</text>
      <sha1>fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Europsko prvenstvo u košarci - Litva 2011.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4029072</id>
    <redirect title="EuroBasket 2011." />
    <revision>
      <id>42579888</id>
      <parentid>40936889</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2011.]]</comment>
      <origin>42579888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="tv2a36wznlxjuhinkyfxad6kabx0btd" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2011.]]</text>
      <sha1>tv2a36wznlxjuhinkyfxad6kabx0btd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Europsko prvenstvo u košarci - Španjolska 2007.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4029073</id>
    <redirect title="EuroBasket 2007." />
    <revision>
      <id>42579911</id>
      <parentid>41440304</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2007.]]</comment>
      <origin>42579911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2007.]]</text>
      <sha1>6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u košarci 2007.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4029104</id>
    <redirect title="EuroBasket 2007." />
    <revision>
      <id>42579914</id>
      <parentid>41440305</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2007.]]</comment>
      <origin>42579914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2007.]]</text>
      <sha1>6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Europska košarkaška prvenstva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4029127</id>
    <redirect title="EuroBasket" />
    <revision>
      <id>42579908</id>
      <parentid>11371480</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket]]</comment>
      <origin>42579908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket]]</text>
      <sha1>fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija bivša administracija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4433737</id>
    <revision>
      <id>42579861</id>
      <parentid>41350732</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T22:46:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Bivša administracija]] na [[Šablon:Infokutija bivša administracija]]</comment>
      <origin>41350732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2106" sha1="bt1jrjo1sehpmwmms8gwos44iwzei2e" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; cellspacing=&quot;7&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; class=&quot;fn org&quot; style=&quot;font-size: 125%; text-align: center&quot; | {{{naziv|}}}&lt;/br&gt;{{{izvorni_naziv|}}}
|- 
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|
{{ #if:{{{Simbol|}}}|[[Slika:{{{Slika}}}|240px|{{{opis_simbola}}}]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;{{{opis_simbola|}}}&lt;/small&gt;}}
|-
{{#if:{{{Drugi_nazivi|}}} | 
! Drugi nazivi
{{!}} {{{Drugi_nazivi}}}
{{!-}}
}}
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:{{{boja|#EEDD82}}}&quot; |Geografija i politika
|-
{{#if:{{{Država_ili_teritorija|}}} | 
! Država ili teritorija
{{!}} {{{Država_ili_teritorija}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{Upravno_sedište|}}} | 
! Upravno sedište
{{!}} {{{Upravno_sedište}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{Vrsta_uprave|}}} | 
! Vrsta uprave
{{!}} {{{Vrsta_uprave}}}
{{!-}}
}}
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:{{{boja|#EEDD82}}}&quot; |Vremenski period
|-
{{#if:{{{Početak_rada|}}} | 
! Početak rada
{{!}} {{{Početak_rada}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{Kraj_rada|}}} | 
! Kraj rada
{{!}} {{{Kraj_rada}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{Prethodna_administracija|}}} | 
! Prethodna administracija
{{!}} {{{Prethodna_administracija|}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{Naredna_administracija|}}} | 
! Naredna administracija
{{!}} {{{Naredna_administracija|}}}
{{!-}}
}}
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center;background-color:{{{boja|#EEDD82}}}&quot; |Ličnosti
|-
{{#if:{{{Titula_zvaničnika|}}} | 
! Titula zvaničnika
{{!}} {{{Titula_zvaničnika|}}}
{{!-}}
}}
|-
{{#if:{{{Ime_zvaničnika|}}} | 
! Ime zvaničnika
{{!}} {{{Ime_zvaničnika|}}}
{{!-}}
}}
|-
|-
{{#if:{{{Period_uprave_zvaničnika|}}} | 
! Period uprave zvaničnika
{{!}} {{{Period_uprave_zvaničnika|}}}
{{!-}}
}}
|-
|}&lt;noinclude&gt;
&lt;pre&gt;{{Bivša administracija
| naziv = 
| izvorni_naziv = 
| Simbol =
| opis_simbola =
| Širina_slike= (trenutno nema efekta)
| Drugi_nazivi = 
| Država_ili_teritorija=
| Upravno_sedište = 
| Vrsta_uprave = 
| Početak_rada = 
| Kraj_rada=
| Prethodna_administracija = 
| Naredna_administracija = 
| Titula_zvaničnika = 
| Ime_zvaničnika=
| Period_uprave_zvaničnika = 
| Napomene = 
}}&lt;/pre&gt;

[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>bt1jrjo1sehpmwmms8gwos44iwzei2e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija narodna priča</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4497151</id>
    <revision>
      <id>42579716</id>
      <parentid>42569069</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:26:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Kutijica za bajke]] na [[Šablon:Infokutija narodna priča]]: +</comment>
      <origin>42569069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1497" sha1="cm40c3h7q4ypzh7746eww0rykz8aecw" xml:space="preserve">{{Infobox
| italic title   = {{{italic title|no}}}
| abovestyle     = color: #000000; background-color: #cef2e0;
| above          = {{{Folk_Tale_Name}}}
|   image        = {{#if:{{{Image_Name|{{{image_border|}}}}}}|[[Image:{{{Image_Name|{{{image_border}}}}}}|{{#if:{{{size|}}}|{{{size}}}|250px}}|alt={{{alt|}}}]]}}
| caption        = {{{caption|{{{Image_Caption|}}} }}}

| header1  = {{#if: {{{Folk_Tale_Name|}}}{{{AKA|}}} | Bajka }}
|  label2  = Ime:
|   data2  = {{{Folk_Tale_Name|}}}
|  label3  = Druga imena:
|   data3  = {{{AKA|}}}
| header4  = Podaci
|  label5  = Arn-Tomson svrstavanje:
|   data5  = {{{Aarne-Thompson Grouping|}}}
|  label6  = Mitologija:
|   data6  = {{{Mythology|}}}
|  label7  = Država:
|   data7  = {{{Country|}}}
|  label8  = Region:
|   data8  = {{{Region|}}}
|  label9  = Objavljeno u:
|   data9  = {{{Published_In|}}}
|  label10 = Vezano za:
|   data10 = {{{Related|}}}
}}&lt;noinclude&gt;
&lt;/noinclude&gt;
&lt;noinclude&gt;
{{clear}}

== Upotreba ==
Kopirati sledeći kôd u članak u kome želite da se kutijica pojavi.
&lt;pre width=&quot;100%&quot;&gt;
{{Kutijica za bajke
|Folk_Tale_Name = (Name)
|Image_Name     = (Image_Name)
|Image_Caption  = (Image_Caption)
|Aarne-Thompson Grouping       = (Grouping)
|AKA            = (AKA)
|Mythology      = (Mythology)
|Country        = (Country)
|Region         = (Region)
|Origin_Date    = (Origin_Date)
|Published_In   = (Published_In)
|Related        = (Related)
}}
&lt;/pre&gt;
[[Kategorija:Književni šabloni]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>cm40c3h7q4ypzh7746eww0rykz8aecw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aviokompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4497802</id>
    <revision>
      <id>42579857</id>
      <parentid>42509134</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T22:44:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Avio-kompanija]] na [[Aviokompanija]] preko preusmjerenja: +</comment>
      <origin>42509134</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10194" sha1="1x7ohm1d05ydsgarpx1ufhnnfn6d2sh" xml:space="preserve">{{multiple image
| align     = right
| direction = vertical
| header    = Avio-kompanije
| width     = 200
| image1    = 2010-07-15 B767 Delta N1611B EDDF 02.jpg
| alt1      = 
| caption1  = [[Boeing 767|Boeing 767-300ER]] preduzeća [[Delta Air Lines]] na aerodrumu u Frankfurtu
| image2    = Fedex-md11-N525FE-051109-21-16.jpg
| alt2      = 
| caption2  = [[FedEx Express]] [[McDonnell Douglas MD-11]]
| image3    = Ryanair.b737-800.aftertakeoff.arp.jpg
| alt3      = 
| caption3  = [[Ryanair]] [[Boeing 737 Next Generation|Boeing 737-800]] neposredno nakon poletanja
| image4    = Boeing 747-830, Lufthansa AN2119979.jpg
| alt4      = 
| caption4  = Putnička kabina prve klase ([[Boeing 747]]-830, [[Lufthansa]] u aerodromu [[LAX]])
| image5    = Iran Air Cargo Boeing 747-200 KvW.jpg
| alt5      = 
| caption5  = [[Iran Air Cargo]] [[Boeing 747-200]] poleće sa Dubajskog međunarodnog aerodroma
}}

'''Aviokompanija''' je preduzeće koji pruža [[civilna avijacija|avio transportne usluge]] za prenos [[putnik]]a i [[teret]]a. Aviokompanije [[lizing|iznajmljuju]] ili poseduju [[avion]]e kojima pružaju usluge. One imaju tendenciju formiranja [[partnerstvo|partnerstva]] ili [[Alijansa aviokaompanija|alijansi]] sa drugim aviokompanijama radi ostvarivanja uzajamne koristi. Generalno se aviokompanije su formalno priznaju putem operatorskih certifikata ili licenci koji izdaju vladina avijaciona tela.

Aviokompanije variraju u širokom opsegu, od onih sa jednim avionom koje prenose [[pošta|poštu]] ili [[teret]], do međunarodnih kompanija koje pružaju kompletne usluge koristeći stotine aviona. Usluge aviokompanija se mogu kategorisati kao interkontinentalne, domaće, regionalne, ili internacionalne. One mogu da operišu po redu vožnje ili da vrše čarter usluge.

== Historija ==

[[DELAG]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/delag-passenger-zeppelins|website=airships.net  |title= DELAG: The World’s First Airline|accessdate=17 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/lz127-graf-zeppelin/history |title=Graf Zeppelin History|website=airships.net|accessdate=17 March 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/hindenburg/disaster|website= Airships.net|title= The Hindenburg Disaster|accessdate=7 March 2014}}&lt;/ref&gt; ''Deutsche Luftschiffahrts-Aktiengesellschaft'' je bila [[Spisak aviokompanija po datumu formiranja|prva svetska aviokompanija]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.airships.net/delag-passenger-zeppelins |title=DELAG: The World's First Airline |publisher=Airships.net |date= |accessdate=2010-08-22}}&lt;/ref&gt; Ona je osnovana 16 novembra, [[1909]]. uz pomoć vlade, i koristila je avione prozvedene u [[Zeppelin|Zepelin korporaciji]].&lt;ref&gt;Castle, Ian. ''London 1914–17: The Zeppelin Menace.'' Oxford, UK: Osprey, 2008. {{ISBN|978-1-84603-245-5}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Zeppelins. The Development of the Airship, with the Story of the Zepplins Air Raids in the World War|publisher=  J. H. Sears|location= New York|year=1927|author=Lehmann, Ernst A.|authorlink= |others=trans. Mingos, Howard|url=http://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=uc1.$b743906;view=1up;seq=11}}&lt;/ref&gt; Njeno sedište je bilo u [[Frankfurt]]u. Prvi fiksni servis po redosledu vožnje je počeo 1. januara 1914. od [[St. Petersburg, Florida]] do [[Tampa, Florida]]. Četiri najstarije aviokompnanije, koje još uvek postoje su: holandska [[KLM]]&lt;ref name=KLMHistoryFU&gt;{{cite journal|journal=International Directory of Company Histories|year=1999|volume=28|title=Koninklijke Luchtvaart Maatschappij, N.V. History| url=http://www.fundinguniverse.com/company-histories/koninklijke-luchtvaart-maatschappij-n-v-history/|accessdate=30 July 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Air France: Strikers against reality|url=http://www.economist.com/news/business/21618884-pilots-stop-work-french-flag-carrier-struggles-reinvent-itself-strikers-against|accessdate=14 April 2015|work=The Economist|date=September 20, 2014|location=Paris}}&lt;/ref&gt;, kolumbijska [[Avianca]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/decretoslinea/2005/marzo/07/DEC604070305.pdf|title=Decreto número 604 de 2005 por el cual se concede la Orden del Mérito Comercial en la Categoría de Gran Oficial a Avianca|author=Álvaro Uribe Vélez|author2=Jorge Humberto Botero Angulo|date=March 7, 2005|publisher=Ministerio de Comercio, Industria y Turismo de la República de Colombia|location=Bogotá, D.C. (Colombia)|language=Spanish|trans_title=Decree number 604 of 2005 which grants to Avianca the Order of Commercial Merit in the Category of Great Officer|format=PDF|access-date=2015-06-27|archive-date=2012-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310003545/http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/decretoslinea/2005/marzo/07/DEC604070305.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web 
| url = http://www.presidencia.gov.co/prensa_new/discursos/discursos2005/junio/avianca.htm | title = Discurso de entrega de la Orden del Mérito Comercial en la Categoría de Gran Oficial a Avianca  
| author = Álvaro Uribe Vélez  
| date = March 7, 2005 
|  publisher = Presidencia de la República de Colombia | location = Bogotá, D.C. (Colombia) |language = Spanish | trans_title = Presidential address on the Order of Commercial Merit in the Category of Great Officer to Avianca | format = .htm  | quote = Nosotros no podemos perder la oportunidad de tener en Bogotá ese gran centro de conexiones. Y por supuesto, que lo haga la compañía bandera de Colombia, que es Avianca. Eso lo tiene que explicar el Gobierno a la opinión pública clara y paladinamente, sin malicias, sin cartas escondidas, y salir a defenderlo y decir por qué hay que hacerlo. }}&lt;/ref&gt;, Australijski [[Qantas]]&lt;ref&gt;{{cite web | title =Small Beginnings | work =Our Company | publisher =Qantas | url =http://www.qantas.com.au/info/about/history/details2 | accessdate =16 December 2006 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20061009061143/http://www.qantas.com.au/info/about/history/details2 | archivedate =2006-10-09 | deadurl =no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BG77&quot;&gt;{{Cite book | last=Wilson | first =Stewart | title =Boeing 707 Douglas DC-8 &amp; Vickers VC10 | publisher=Aerospace Publications | year =1998| location =ACT, Australia | page =185 | isbn =1-875671-36-6}}&lt;/ref&gt;, i češki [[Czech Airlines]].&lt;ref&gt;[http://www.csa.cz/en/portal/company/about_us/history.htm CSA Portal/History Section in English] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120527222845/http://www.csa.cz/en/portal/company/about_us/history.htm |date=2012-05-27 }}; [http://www.csa.cz/cs/portal/company/about_us/history.htm CSA Portal/History Section in Czech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120508083147/http://www.csa.cz/cs/portal/company/about_us/history.htm |date=2012-05-08 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,934879,00.html | work=Time | title=CZECHOSLOVAKIA: Mutiny in the Air Lanes | date=3 April 1950 | access-date=2015-06-27 | archivedate=2011-01-31 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110131084209/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,934879,00.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ovde se ne računaju kompanije koje su koristile dirižable. KLM je imao prvi let maja 1920, dok je Qantas (čije ime je izvedeno iz ''Queensland and Northern Territory Aerial Services Limited'') osnovana u [[Queensland|Kvinslandu]], Australija, krajem 1920.

== Povezano ==
* [[Niskotarifna avio-kompanija]]
* {{ill|Regionalna avio-kompanija|sr|Regionalna avio-kompanija}}
* {{ill|Čarter avio-kompanija|sr|Čarter avio-kompanija}}

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* &quot;A history of the world's airlines&quot;, R. E. G. Davies, Oxford U.P, 1964
* &quot;The airline encyclopedia, 1909–2000.” Myron J. Smith, Scarecrow Press, 2002
* &quot;Flying Off Course: The Economics of International Airlines,&quot; 3rd edition. Rigas Doganis, Routledge, New York, 2002.
* &quot;The Airline Business in the 21st Century.&quot; Rigas Doganis, Routledge, New York, 2001.
* Andreas Fecker: ''Airlines. Bemalung, Flugzeuge, Fakten. Alle wichtigen Linien auf Flughäfen in Deutschland, Österreich und der Schweiz''. GeraMond, München 2004, {{ISBN|3-7654-7214-X}}.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/ Chasing the Sun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130809141040/http://www.pbs.org/kcet/chasingthesun/ |date=2013-08-09 }} - History of commercial aviation, from PBS
* [http://www.zinnov.com/presentation/Global_Aviation-Markets-An_Ananlysis.pdf Global Aviation Markets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070616175821/http://www.zinnov.com/presentation/Global_Aviation-Markets-An_Ananlysis.pdf |date=2007-06-16 }} Whitepaper on global markets for airlines
* [http://www.fly.hm Список авиакомпаний мира] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191202060559/https://www.fly.hm/ |date=2019-12-02 }} (1500 компаний из более чем 200 стран)
* [http://www.aviapages.ru/airlines/ Каталог авиакомпаний России]
* [http://www.lba.de Luftfahrt-Bundesamt] (Германия)
* [https://aviata.kz/almaty-moscow/ Партнеры компании Аэрофлот]
* [https://www.chocotravel.com/ru/city/fly-from-ala-to-mow Рейсы Аэрофлот]
* [http://www.europe-on-line.eu/Airlines.html Авиакомпании Евросоюза] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071113090033/http://www.europe-on-line.eu/Airlines.html |date=2007-11-13 }}
* [http://www.faa.gov Federal Aviation Authority] (США)
* [http://www.dft.gov.uk Department of Transportation] (Великобритания)
* [http://www.dgac.fr Direction Générale de l’Aviation] (Франция)
* [http://ec.europa.eu/transport/air-ban/list_de.htm авиакомпаний ЕС]
* [http://italy-lowcost.blogspot.com/ Blog dei viaggi low cost] (Informazioni su viaggi e voli low cost)
* [http://www.ato.ru/airlines/ Канал &quot;Авиакомпании&quot; в журнале Авиатранспортное Обозрение | информационно-аналитический ресурс по воздушному транспорту]

[[Kategorija:Aviokompanije]]</text>
      <sha1>1x7ohm1d05ydsgarpx1ufhnnfn6d2sh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija Pokémon/Boja1</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4537778</id>
    <revision>
      <id>42579995</id>
      <parentid>19165004</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T03:07:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pokémon/Boja1]] na [[Šablon:Infokutija Pokémon/Boja1]]</comment>
      <origin>19165004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="491" sha1="f0b00tfq5um0sp2p8u392e09cgjgbk8" xml:space="preserve">{{#switch:{{{1|}}}
|#default   = B0C4DE

|normalni   = A8A878 
|vatreni    = F08030
|borbeni    = C03028
|vodeni     = 6890F0
|leteći     = A890F0
|travnati   = 78C850
|otrovni    = A040A0
|električni = F8D030
|zemljani   = E0C068
|psihički   = F85888
|kameni     = B8A038
|ledeni     = 98D8D8
|buba       = A8B820
|zmaj       = 7038F8
|duh        = 705898
|mračni     = 705848
|metalni    = B8B8D0
|vila       = EE99AC
|???        = 68A090

}}&lt;noinclude&gt;

{{Documentation}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>f0b00tfq5um0sp2p8u392e09cgjgbk8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija Pokémon/Boja2</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4537783</id>
    <revision>
      <id>42579997</id>
      <parentid>19165594</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T03:07:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pokémon/Boja2]] na [[Šablon:Infokutija Pokémon/Boja2]]</comment>
      <origin>19165594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="490" sha1="crxp6fws6bo59ilv0ppnv7dkke3kux3" xml:space="preserve">{{#switch:{{{1|}}}
|#default   = B0C4DE

|normalni   = C6C6A7
|vatreni    = F5AC78
|borbeni    = D67873
|vodeni     = 9DB7F5
|leteći     = C6B7F5
|travnati   = A7DB8D
|otrovni    = C183C1
|električni = FAE078
|zemljani   = EBD69D
|psihički   = FA92B2
|kameni     = D1C17D
|ledeni     = BCE6E6
|buba       = C6D16E
|zmaj       = A27DFA
|duh        = A292BC
|mračni     = A29288
|metalni    = D1D1E0
|vila       = F4BDC9
|???        = 9DC1B7

}}&lt;noinclude&gt;

{{Documentation}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>crxp6fws6bo59ilv0ppnv7dkke3kux3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija Pokémon/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4537863</id>
    <revision>
      <id>42579999</id>
      <parentid>41350083</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T03:07:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pokémon/dok]] na [[Šablon:Infokutija Pokémon/dok]]</comment>
      <origin>19276023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3322" sha1="d11woilh8eevvt587bjgem8lxz9qz0o" xml:space="preserve">==Kod==
&lt;pre&gt;
{{Pokémon
| ime            =
| tip            =
| slika          =
| japansko ime   =
| japansko pismo =
| redni broj     =
| generacija     =
| vrsta          =
| visina         =
| težina         =
| sposobnost     =

| elementarni    =
| prvi stupanj   =
| drugi stupanj  =
| mega           =
| prvi uvjet     =
| drugi uvjet    =
| mega uvjet     =
}}
&lt;/pre&gt;

==Odabir boje (tipa)==

Parametar {{{tip}}} izrađen je tako se pomoću njega, a sukladno dominantnom tipu Pokémona, određuje boja šablona. Boja se manifestira kroz dva oblika - tamniji za glavne dijelove šablona (naslove), a svjetliji za pojedine parametre. Popunjavanje parametra {{{tip}}} jedinstveno određuje obje boje, što je uređeno u kodu šablona. U ovaj parametar unosi se samo primarni tip Pokémona, što nije problem kad pojedini Pokémon ima samo jedan tip, a kada ima dva, onda se uvijek gleda onaj dominantni tip (za provjeru, može se konzultirati [http://bulbapedia.bulbagarden.net/wiki/Main_Page Bulbapedia]). 

Parametar je namješten da reagira na kodove, odnosno određeni tip automatski generira boju. Kodovi su sljedeći:

{| class=&quot;wikitable&quot; width =&quot;30%&quot;
|-
|bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Kod'''&lt;/div&gt;||bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Osnovna boja'''&lt;/div&gt;||bgcolor=&quot;#f2f2f2&quot;|&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;'''Svjetlija boja'''&lt;/div&gt;
|-
| ''default''||bgcolor=&quot;#B0C4DE&quot;| ||bgcolor=&quot;#B0C4DE&quot;| 
|-
| normalni   ||bgcolor=&quot;#A8A878&quot;| ||bgcolor=&quot;#C6C6A7&quot;|  
|- 
| vatreni    ||bgcolor=&quot;#F08030&quot;| ||bgcolor=&quot;#F5AC78&quot;|  
|-
| borbeni    ||bgcolor=&quot;#C03028&quot;| ||bgcolor=&quot;#D67873&quot;|  
|-
| vodeni     ||bgcolor=&quot;#6890F0&quot;| ||bgcolor=&quot;#9DB7F5&quot;|  
|-
| leteći     ||bgcolor=&quot;#A890F0&quot;| ||bgcolor=&quot;#C6B7F5&quot;|  
|-
| travnati   ||bgcolor=&quot;#78C850&quot;| ||bgcolor=&quot;#A7DB8D&quot;|  
|-
| otrovni    ||bgcolor=&quot;#A040A0&quot;| ||bgcolor=&quot;#C183C1&quot;|  
|-
| električni ||bgcolor=&quot;#F8D030&quot;| ||bgcolor=&quot;#FAE078&quot;|  
|-
| zemljani   ||bgcolor=&quot;#E0C068&quot;| ||bgcolor=&quot;#EBD69D&quot;|  
|-
| psihički   ||bgcolor=&quot;#F85888&quot;| ||bgcolor=&quot;#FA92B2&quot;|  
|-
| kameni     ||bgcolor=&quot;#B8A038&quot;| ||bgcolor=&quot;#D1C17D&quot;|  
|-
| ledeni     ||bgcolor=&quot;#98D8D8&quot;| ||bgcolor=&quot;#BCE6E6&quot;|  
|-
| buba       ||bgcolor=&quot;#A8B820&quot;| ||bgcolor=&quot;#C6D16E&quot;|  
|-
| zmaj       ||bgcolor=&quot;#7038F8&quot;| ||bgcolor=&quot;#A27DFA&quot;|  
|-
| duh        ||bgcolor=&quot;#705898&quot;| ||bgcolor=&quot;#A292BC&quot;|  
|-
| mračni     ||bgcolor=&quot;#705848&quot;| ||bgcolor=&quot;#A29288&quot;|  
|-
| metalni    ||bgcolor=&quot;#B8B8D0&quot;| ||bgcolor=&quot;#D1D1E0&quot;|  
|-
| vila       ||bgcolor=&quot;#EE99AC&quot;| ||bgcolor=&quot;#F4BDC9&quot;|  
|-
| ???        ||bgcolor=&quot;#68A090&quot;| ||bgcolor=&quot;#9DC1B7&quot;| 
|}

===Vidi i===
*{{tl|Pokémon/Boja1}}
*{{tl|Pokémon/Boja2}}

==Evolucija==

Podaci o evoluciji Pokémona podešeni su da generiraju tablicu. Ukoliko jedan Pokémon nema nikakvih evolucija, dakle on sam čini elementarni stupanj, treba popuniti samo parametar {{{elementarni}}}, a ostale ostaviti praznima. Ostali parametri popunjavaju se ukoliko postoje evolucije tako da se parametri za stupnje popunjavaju nazivom Pokémon, a patametri za uvjete temeljnim uvjetom za evoluciju (primjeri: &quot;level 36&quot;, &quot;razmjena&quot;, &quot;Vatreni kamen&quot;, ...). Ukoliko članak govori o Pokémonu koji nije elementarni level, već prvi, drugi ili mega, onda se njegovi podaci unose u parametre o stupnju kojemu taj Pokémon pripada, a ostali se popunjavaju sukladno evolucijskoj liniji.</text>
      <sha1>d11woilh8eevvt587bjgem8lxz9qz0o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Europsko prvenstvo u košarci 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4541950</id>
    <redirect title="EuroBasket 2015." />
    <revision>
      <id>42579893</id>
      <parentid>40679967</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2015.]]</comment>
      <origin>42579893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6i553nopxvl9ewlqeoqav0z4voivxi2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2015.]]</text>
      <sha1>6i553nopxvl9ewlqeoqav0z4voivxi2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u košarci 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4541951</id>
    <redirect title="EuroBasket 2015." />
    <revision>
      <id>42579894</id>
      <parentid>40679968</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:08:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2015.]]</comment>
      <origin>42579894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6i553nopxvl9ewlqeoqav0z4voivxi2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2015.]]</text>
      <sha1>6i553nopxvl9ewlqeoqav0z4voivxi2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EuroBasket 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4541958</id>
    <revision>
      <id>42579707</id>
      <parentid>42376963</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:01:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[FIBA EuroBasket 2015.]] na [[EuroBasket 2015.]]</comment>
      <origin>42376963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78094" sha1="godb8c3uzlpnu6yyiahkz931zlegs1r" xml:space="preserve">{{Kutijica za EP u košarci |
| godina = 2015.
| država = {{flag|Francuska}}&lt;br /&gt;{{flag|Hrvatska}}&lt;br /&gt;{{flag|Nemačka}}&lt;br /&gt;{{flag|Letonija}}
| ime = EuroBasket 2015
| slika = 
| caption = 
| vreme = [[5. septembar]] – [[20. septembar]] [[2015]].
| ekipe  = 24
| šampioni = {{flagicon|ŠPA}} [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]
| titule = 3
| dvorana = 5
| gradova = 5 gradova iz 4 zemlje
| MVP = {{flagicon|ŠPA}} [[Pau Gasol]]
}}
'''Evropsko prvenstvo u košarci 2015.''' ('''Eurobasket 2015''') je 39. po redu [[Evropsko prvenstvo u košarci|evropsko košarkaško prvenstvo za muškarce]] koje je održano u [[Francuska|Francuskoj]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Nemačka|Nemačkoj]] i [[Letonija|Letoniji]]. Prvobitno takmičenje je trebalo da se održi u [[Ukrajina|Ukrajini]], ali je zbog nestabilne političke situacije i [[Rat na istoku Ukrajine|rata]] u toj zemlji [[FIBA Evropa]] odlučila da domaćinstvo dodjeli drugoj zemlji (zemljama).&lt;ref name=&quot;urlUkraine Will Host EuroBasket 2015 | FIBA Europe&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fibaeurope.com/coid_Y36sMuwSIDM-uunDIT-,h2.articleMode_on.html |title=Ukraine Will Host EuroBasket 2015 &amp;#124; FIBA Europe |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |language= |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120818172536/http://www.fibaeurope.com/coid_Y36sMuwSIDM-uunDIT-,h2.articleMode_on.html |archivedate=2012-08-18 |quote= |accessdate=19. 12. 2011. |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; 
Na osnovu rezultata sa Evropskog prvenstva 2015 poznati su prvi učesnici košarkaškog turnira na [[Letnje olimpijske igre 2016.|Ljetnjim olimpijskim igrama 2016.]] u [[Rio de Žaneiro|Rio de Žaneiru]]. Branilac titule je [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]].

Novi evropski prvak je Španija poslje pobjede 80:63 protiv Francuske.

== Gradovi domaćini ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!colspan=4|Prvi krug
!Drugi krug i završnica
|-
|width=20%|{{flagicon|Francuska}} '''[[Monpelje]]'''
|width=20%|{{flagicon|Nemačka}} '''[[Berlin]]'''
|width=20%|{{flagicon|Hrvatska}} '''[[Zagreb]]'''
|width=20%|{{flagicon|Letonija}} '''[[Riga]]'''
|width=20%|{{flagicon|Francuska}} '''[[Lil]]'''
|-
| [[Park arena]]&lt;br /&gt;Kapacitet: 10.700
| [[Mercedes Benz Arena]]&lt;br /&gt;Kapacitet: 14.500
| [[Arena Zagreb]]&lt;br /&gt;Kapacitet: 16.500
| [[Arena Riga]]&lt;br /&gt;Kapacitet: 12.500
| [[Pjer Morua]]&lt;br /&gt;Kapacitet: 27.500
|-
|[[Datoteka:Arena montpellier.jpg|150px|center]]
| [[Datoteka:Mercedes-Benz Arena Berlin August 2015.JPG|120px]]
| [[Datoteka:Arena Zagreb 2009.jpg|120px]]
| [[Datoteka:Arena Riga Eurobasket Women 2009.jpg|120px]]
|[[Datoteka:Grand Stade Lille Métropole LOSC first match.JPG|150px|center]]
|}

== Učesnici ==
{{main|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u košarci 2015.}}
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:750px;&quot;
|-
! Takmičenje !! Datum !! Broj timova !! Kvalifikovani
|-
| Zemlja domaćin || style=&quot;text-align:center;&quot;| || style=&quot;text-align:center;&quot;|4 || {{flagcountry|Letonija}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Nemačka}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Francuska}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Hrvatska}}
|-
| Reprezentacije kvalifikovane učešćem na [[Svetsko prvenstvo u košarci 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] (prvih 7 plasiranih na [[Evropsko prvenstvo u košarci 2013.|Evropskom prvenstvu 2013.]]) || style=&quot;text-align:center;&quot;| || style=&quot;text-align:center;&quot;|7 || {{flagcountry|Litvanija}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Slovenija}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Srbija}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Francuska}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Hrvatska}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Ukrajina}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Španija}}
|-
| Pozivnica || style=&quot;text-align:center;&quot;| || style=&quot;text-align:center;&quot;|3 || {{flagcountry|Grčka}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Turska}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Finska}}
|-
| Pobjednik prvog kruga u kvalifikaciji || style=&quot;text-align:center;&quot;| || style=&quot;text-align:center;&quot;|1 || {{flagcountry|Estonija}}
|-
| Reprezentacije kvalifikovane preko kvalifikacija || style=&quot;text-align:center;&quot;| || style=&quot;text-align:center;&quot;|13 || {{flagcountry|Bosna i Hercegovina}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Belgija}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Gruzija}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Izrael}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Island}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Italija}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Letonija}}  &lt;br /&gt; {{flagcountry|Makedonija}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Nemačka}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Poljska}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Rusija}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Holandija}} &lt;br /&gt; {{flagcountry|Češka}} &lt;br /&gt;
|}

== Sastavi reprezentacija ==
{{main|Sastavi reprezentacija na Evropskom prvenstvu u košarci 2015.}}

== Žrjeb ==
Žrjeb je održan 8. decembra 2014. u [[Diznilend]]u, [[Francuska]].&lt;ref name=&quot;url Draw | FIBA Europe&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.fibaeurope.com/coid_BwtutDNiHHcHToZt,UXZ60.articleMode_on.html |title=Draw completed &amp;#124; FIBA Europe |author= |authorlink= |coauthors= |date= |format= |work= |publisher= |language= |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 8. 12. 2014.}}&lt;/ref&gt; 
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:80%;&quot;
|-
!width=15%| '''Šešir 1'''
!width=15%| '''Šešir 2'''
!width=15%| '''Šešir 3'''
!width=15%| '''Šešir 4'''
!width=15%| '''Šešir 5'''
!width=15%| '''Šešir 6'''
|-
|
{{flagcountry|FRA}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|LIT}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|ŠPA}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|HRV}}
|
{{flagcountry|SLO}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|UKR}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|SRB}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|FIN}}
|
{{flagcountry|GRČ}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|TUR}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|LET}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|BIH}}
|
{{flagcountry|POLJ}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|BEL}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|MKD}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|ITA}}
|
{{flagcountry|NEM}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|IZR}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|ČEŠ}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|GRU}}
|
{{flagcountry|HOL}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|RUS}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|ISL}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|EST}}
|}

== Prvi krug ==
* Sva vremena su po srednjeevropskom vremenu.

{{legenda|#ccffcc|Ekipe koje su prošle prvi krug}}
{{legenda|#ffcccc|Ispali}}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin:auto; width:83%;&quot;
|-
!width=15%| '''Grupa A'''
!width=15%| '''Grupa B'''
!width=15%| '''Grupa C'''
!width=15%| '''Grupa D'''
|-
|
{{flagcountry|Rusija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Bosna i Hercegovina}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Francuska}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Finska}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Poljska}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Izrael}}
|
{{flagcountry|Island}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Turska}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Španija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Srbija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Italija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Nemačka}}
|
{{flagcountry|Holandija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Grčka}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Hrvatska}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Slovenija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Makedonija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Gruzija}}
|
{{flagcountry|Estonija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Letonija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Litvanija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Ukrajina}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Belgija}}&lt;br /&gt;
{{flagcountry|Češka}}
|}

=== Grupa A ([[Monpelje]], [[Francuska]]) ===
{{Glavni članak|Evropsko prvenstvo u košarci 2015 — Grupa A}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=5. septembar|time=15:00 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-2-1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|POLJ}}''' |scoreA='''68'''
|teamB={{flagcountry|BIH}} |scoreB=64
|Q1=16:'''18'''|Q2='''24''':12|Q3=18:'''23'''|Q4=10:'''11'''
|points1= [[Adam Vačinski|Vačinski]] 15
|rebounds1= [[Damjan Kulig|Kulig]] 8
|assist1= [[Mateuš Ponitka|Ponitka]] 6
|points2= [[Andrija Stipanović|Stipanović]] 20
|rebounds2= [[Milan Milošević (košarkaš)|Milošević]] 7
|assist2= [[Aleks Renfro|Renfro]] 5
|attendance=
|referee= Fernando Roha {{zas|POR}}, Renaud Geler {{zas|BEL}}, Jurgis Laurinavicius {{zas|LIT}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee
|date=5. septembar
|time=17:30 
|place=[[Park arena]], [[Monpelje]] 
|teamA='''{{flagcountry|IZR}}''' |scoreA='''76'''
|teamB={{flagcountry|RUS}} |scoreB=73
|Q1=18:'''21'''|Q2=11:'''18'''|Q3='''21''':10|Q4='''26''':24
|report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-1-1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|points1= [[Omri Kaspi|Kaspi]] 21
|rebounds1= [[Omri Kaspi|Kaspi]] 9
|assist1= [[Jogev Ohajon|Ohajon]] 5
|points2= [[Dmitrij Hvostov|Hvostov]], [[Andrej Voroncevič|Voroncevič]] 15
|rebounds2= [[Andrej Voroncevič|Voroncevič]] 13
|assist2= [[Dmitrij Hvostov|Hvostov]], [[Andrej Voroncevič|Voroncevič]] 5
|attendance=
|referee= Matej Baltauzer {{zas|SLO}}, Siniša Herceg {{zas|HRV}}, Apostolos Kalpakes {{zas|ŠVE}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=5. septembar|time=21:00 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-3-1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|FRA}}''' |scoreA='''97'''
|teamB={{flagcountry|FIN}} |scoreB=87
|Q1='''24''':22|Q2='''21''':15|Q3=23:23|Q4=13:'''21'''
|points1=[[Toni Parker|Parker]] 23
|rebounds1=[[Žofre Lovernj|Lovernj]], [[Nando de Kolo|de Kolo]] 7
|assist1=[[Nando de Kolo|de Kolo]] 6
|points2=[[Džamar Vilson|Vilson]] 21
|rebounds2=[[Erik Marfi|Marfi]] 11
|assist2=[[Peteri Koponen|Koponen]] 7
|attendance= 10.407
|referee=Olegs Latisevs {{zas|LET}}, Spiridon Gontas {{zas|GRČ}}, Igor Dragojević {{zas|CG}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=6. septembar|time=15:00 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-4-2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|RUS}} |scoreA=79
|teamB='''{{flagcountry|POLJ}}''' |scoreB='''82'''
|Q1='''22''':19|Q2=18:'''23'''|Q3=16:'''18'''|Q4='''23''':22
|points1=[[Andrej Zubkov|Zubkov]] 21
|rebounds1=[[Andrej Zubkov|Zubkov]] 7
|assist1=[[Dimitri Hvostov|Hvostov]] 5
|points2=[[Adam Vačinjski|Vačinjski]] 23
|rebounds2=[[Marćin Gortat|Gortat]] 6
|assist2=[[Ej Džej Sloter|Sloter]] 5
|attendance=
|referee=Olegs Latisevs {{zas|LET}}, Siniša Herceg {{zas|HRV}}, Antoni Sinterniklas {{zas|HOL}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=6. septembar|time=17:30 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-5-2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|FIN}} |scoreA=66
|teamB='''{{flagcountry|IZR}}''' |scoreB='''79'''
|Q1=13:'''25'''|Q2=18:'''21'''|Q3='''23''':16|Q4=12:'''17'''
|points1=[[Erik Marfi|Marfi]] 24
|rebounds1=[[Erik Marfi|Marfi]] 9
|assist1=[[Peteri Koponen|Koponen]] 5
|points2=[[Lior Elijahu|Elijahu]] 22
|rebounds2=[[Dior Fišer|Fišer]] 11
|assist2=[[Lior Elijahu|Elijahu]] 6
|attendance=
|referee=Fernando Roka {{zas|POR}}, Spiridon Gontas {{zas|GRČ}}, Renod Geler {{zas|BEL}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=6. septembar|time=21:00 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-6-2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|BIH}} |scoreA=54
|teamB='''{{flagcountry|FRA}}''' |scoreB='''81'''
|Q1=15:'''17'''|Q2=11:'''20'''|Q3=10:'''30'''|Q4='''18''':14
|points1= [[Andrija Stipanović|Stipanović]], [[Elmedin Kikanović|Kikanović]] 10
|rebounds1= [[Draško Albijanić|Albijanić]] 6
|assist1= [[Marko Šutalo|Šutalo]] 4
|points2= [[Žofre Lovernj|Lovernj]], [[Nando de Kolo|de Kolo]] 12
|rebounds2= [[Žofre Lovernj|Lovernj]], [[Nando de Kolo|de Kolo]] 7
|assist2= [[Boris Dijao|Dijao]] 6
|attendance=10.212
|referee=Matej Boltauzer {{zas|SLO}}, Apostolos Kalpakas {{zas|ŠVE}}, Jurgis Laurinavičijus {{zas|LIT}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=7. septembar|time=15:00 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-7-3.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|FIN}}''' |scoreA='''81'''
|teamB={{flagcountry|RUS}} |scoreB=79
|Q1=16:'''20'''|Q2='''20''':18|Q3='''27''':26|Q4='''18''':15
|points1=[[Erik Marfi|Marfi]] 19
|rebounds1=[[Tuka Koti|Koti]], [[Erik Marfi|Marfi]] 7
|assist1=[[Peteri Koponen|Koponen]] 6
|points2=[[Vitalij Fridzon|Fridzon]] 22
|rebounds2=[[Andrej Voroncevič|Voroncevič]] 11
|assist2=[[Dimitri Hvostov|Hvostov]], [[Andrej Voroncevič|Voroncevič]] 5
|attendance=
|referee=Matej Boltauzer {{zas|SLO}}, Igor Dragojević {{zas|CG}}, Jurgis Laurinavičijus {{zas|LIT}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=7. septembar|time=17:30 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-9-3.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|IZR}} |scoreA=84
|teamB='''{{flagcountry|BIH}}''' |scoreB='''86'''
|Q1='''29''':16|Q2=16:'''19'''|Q3=15:'''25'''|Q4='''15''':15
|points1= [[Omri Kaspi|Kaspi]] 29
|rebounds1= [[Dior Fišer|Fišer]] 8
|assist1= [[Gal Mekel|Mekel]] 7
|points2= [[Nemanja Gordić|Gordić]] 22
|rebounds2= [[Andrija Stipanović|Stipanović]] 18
|assist2= [[Aleks Renfro|Renfro]] 8
|attendance= 6.288
|referee= Fernando Roha {{zas|POR}}, Olegs Latisevs {{zas|LET}}, Antoni Sinterniklas {{zas|HOL}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=7. septembar|time=21:00 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-8-3.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|FRA}}''' |scoreA='''69'''
|teamB={{flagcountry|POLJ}} |scoreB=66
|Q1=14:14|Q2='''16''':12|Q3='''22''':21|Q4=17:'''19'''
|points1=[[Toni Parker|Parker]] 16
|rebounds1=[[Nando de Kolo|de Kolo]] 8
|assist1=[[Boris Dijao|Dijao]] 5
|points2=[[Adam Vačinjski|Vačinjski]] 18
|rebounds2=[[Marćin Gortat|Gortat]] 11
|assist2=[[Lukaš Kožarek|Kožarek]], [[Ej Džej Sloter|Sloter]] 3
|attendance= 10.016
|referee= Spiridon Gontas {{zas|GRČ}}, Siniša Herceg {{zas|HRV}}, Renaud Geler {{zas|BEL}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=9. septembar|time=15:00 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-11-4.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|BIH}} |scoreA=59
|teamB='''{{flagcountry|FIN}}''' |scoreB='''88'''
|Q1=12:'''19'''|Q2=15:'''22'''|Q3=15:'''31'''|Q4='''17''':16
|points1=[[Draško Albijanić|Albijanić]] 14
|rebounds1=[[Elmedin Kikanović|Kikanović]], [[Andrija Stipanović|Stipanović]] 5
|assist1=[[Aleks Renfro|Renfro]] 6
|points2=[[Jamar Vilson|Vilson]] 16
|rebounds2=[[Mati Nutinen|Nutinen]] 8
|assist2=[[Peteri Koponen|Koponen]] 6
|attendance=
|referee=Olegs Latisevs {{zas|LET}}, Siniša Herceg {{zas|HRV}}, Antoni Sinterniklas {{zas|HOL}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=9. septembar|time=17:30 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-12-4.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|POLJ}} |scoreA=73
|teamB='''{{flagcountry|IZR}}''' |scoreB='''75'''
|Q1='''24''':22|Q2=8:'''13'''|Q3='''18''':16|Q4=23:'''24'''
|points1= [[Damjan Kulig|Kulig]], [[Adam Vačinski|Vačinski]] 13
|rebounds1= [[Marćin Gortat|Gortat]] 8
|assist1= [[Mateuš Ponitka|Ponitka]] 6
|points2=[[Omri Kaspi|Kaspi]] 35
|rebounds2=[[Dior Fišer|Fišer]] 8
|assist2=[[Raviv Limonad|Limonad]], [[Gal Mekel|Mekel]] 5
|attendance=
|referee=Matej Boltauzer {{zas|SLO}}, Spiridon Gortas {{zas|GRČ}}, Igor Dragojević {{zas|CG}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=9. septembar|time=21:00 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-10-4.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|RUS}} |scoreA=67
|teamB='''{{flagcountry|FRA}}''' |scoreB='''74'''
|Q1='''24''':16|Q2=12:'''18'''|Q3=16:'''19'''|Q4=15:'''21'''
|points1= [[Vitalij Fridzon|Fridzon]] 20
|rebounds1= [[Andrej Voroncevič|Voroncevič]] 9
|assist1= [[Dimitri Hvostov|Hvostov]] 10
|points2= [[Nando de Kolo|de Kolo]] 13
|rebounds2= [[Rudi Gober|Gober]] 10
|assist2= [[Toni Parker|Parker]] 4
|attendance=10.564
|referee= Fernando Roha {{zas|POR}}, Jurgis Laurinavičijus {{zas|LIT}}, Apostolos Kalpakas {{zas|ŠVE}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=10. septembar|time=15:00 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-15-5.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|FIN}} |scoreA=65
|teamB='''{{flagcountry|POLJ}}''' |scoreB='''78'''
|Q1=20:'''23'''|Q2='''21''':19|Q3=11:'''16'''|Q4=13:'''20'''
|points1=[[Šon Haf|Haf]] 17
|rebounds1=[[Mati Nutinen|Nutinen]] 8
|assist1=[[Peteri Koponen|Koponen]] 8
|points2=[[Adam Vačinjski|Vačinjski]] 17
|rebounds2=[[Mateuš Ponitka|Ponitka]] 6
|assist2=[[Ej Džej Sloter|Sloter]] 8
|attendance=
|referee=Fernando Roha {{zas|POR}}, Jurgis Laurinavičijus {{zas|LIT}}, Renaud Geler {{zas|BEL}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=10. septembar|time=17:30 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-13-5.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|BIH}} |scoreA=61
|teamB='''{{flagcountry|RUS}}''' |scoreB='''81'''
|Q1='''22''':12|Q2=9:'''19'''|Q3=19:'''24'''|Q4=11:'''26'''
|points1=[[Andrija Stipanović|Stipanović]] 22
|rebounds1=''tri igrača'' 6
|assist1=[[Nedim Buza|Buza]], [[Nemanja Gordić|Gordić]] 5
|points2=[[Andrej Zubkov|Zubkov]] 17
|rebounds2=[[Andrej Voroncevič|Voroncevič]], [[Andrej Zubkov|Zubkov]] 7
|assist2=[[Dimitri Hvostov|Hvostov]] 5
|attendance=6.519
|referee=Matej Boltauzer {{zas|SLO}}, Spiridon Gontas {{zas|GRČ}}, Apostolos Kalpakas {{zas|ŠVE}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=10. septembar|time=21:00 |place=[[Park arena]], [[Monpelje]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-A-14-5.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|IZR}} |scoreA=61
|teamB='''{{flagcountry|FRA}}''' |scoreB='''86'''
|Q1=10:'''22'''|Q2='''17''':16|Q3=21:'''24'''|Q4=13:'''24'''
|points1=[[Raviv Limonad|Limonad]] 13
|rebounds1=[[Elišaj Kadir|Kadir]] 9
|assist1=''tri igrača'' 4
|points2=[[Rudi Gober|Gobert]] 15
|rebounds2=[[Rudi Gober|Gobert]] 10
|assist2=[[Nando de Kolo|De Kolo]], [[Toni Parker|Parker]] 4
|attendance=9.755
|referee=Olegs Latisevs {{zas|LET}}, Siniša Herceg {{zas|HRV}}, Igor Dragojević {{zas|CG}}
}}

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!width=180|Tabela grupe A
!width=20|{{Tooltip| OU | Odigranih utakmica}}
!width=20|{{Tooltip| P | Pobeda}}
!width=20|{{Tooltip| PO | Poraz}}
!width=30|{{Tooltip| KD | Koševa dali}}
!width=30|{{Tooltip| KP | Koševa primili }}
!width=30|{{Tooltip| KR | Koš razlika }}
!width=20|{{Tooltip| Bod | Bodovi}}
|-style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|FRA}}
| 5 || 5 || 0 || 407 || 335 || +72 || '''10'''
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|IZR}}
| 5 || 3 || 2 || 375 || 384 || -9 || '''8'''
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|POLJ}}
| 5 || 3 || 2 || 367 || 352 || +15 || '''8'''
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|FIN}}
| 5 || 2 || 3 || 387 || 392 || -5 || '''7'''
|- 
|align=left|{{flagcountry|RUS}}
| 5 || 1 || 4 || 379 || 374 || +5 || '''6'''
|- 
|align=left|{{flagcountry|BIH}}
| 5 || 1 || 4 || 324 || 402 || -78 || '''6'''
|}

=== Grupa B ([[Berlin]], [[Nemačka]]) ===
{{Glavni članak|Evropsko prvenstvo u košarci 2015 — Grupa B}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=5. septembar|time=15:00 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-1-1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|NEM}}''' |scoreA='''71'''
|teamB={{flagcountry|ISL}} |scoreB=65
|Q1='''20''':14|Q2='''21''':12|Q3='''18''':17|Q4=12:'''22'''
|points1= [[Dirk Novicki|Novicki]], [[Denis Šreder|Šreder]] 15
|rebounds1= [[Dirk Novicki|Novicki]], [[Paul Cipser|Cipser]] 7
|assist1= [[Denis Šreder|Šreder]] 4
|points2= [[Džon Stefanson|Stefanson]] 23
|rebounds2= [[Hnjur Beringson|Beringson]] 8
|assist2= [[Džon Stefanson|Stefanson]] 5
|attendance= 12.500
|referee= Sreten Radović {{zas|HRV}}, Are Haliko {{zas|EST}}, Miloš Koljensić {{zas|CG}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=5. septembar|time=18:00 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-3-1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|ŠPA}} |scoreA=70
|teamB='''{{flagcountry|SRB}}''' |scoreB='''80'''
|Q1='''21''':11|Q2=15:'''23'''|Q3=16:'''28'''|Q4=18:18
|points1= [[Pau Gasol|P. Gasol]] 16
|rebounds1= [[Nikola Mirotić|Mirotić]] 10
|assist1= [[Serhio Ljulj|Ljulj]] 6
|points2= [[Nemanja Bjelica|Bjelica]] 23
|rebounds2= [[Nemanja Bjelica|Bjelica]] 10
|assist2= [[Bogdan Bogdanović (košarkaš)|Bogdanović]] 5
|attendance= 9.750
|referee= Kristof Kristodolou {{zas|GRČ}}, Sergij Začuk {{zas|UKR}}, Robert Viklički {{zas|ČEŠ}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=5. septembar|time=21:00 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-2-1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|ITA}} |scoreA=87
|teamB='''{{flagcountry|TUR}}''' |scoreB='''89'''
|Q1=13:'''26'''|Q2='''29''':25|Q3='''19''':15|Q4='''26''':23
|points1=[[Danilo Galinari|Galinari]] 33
|rebounds1=''tri igrača'' 5
|assist1=[[Alesandro Đentile|Đentile]] 5
|points2=[[Semih Erden|Erden]] 22
|rebounds2=[[Semih Erden|Erden]] 8
|assist2=[[Sinan Guler|Guler]], [[Bobi Dikson|Muhamed]] 9
|attendance= 10.760
|referee= Boris Rižnjik {{zas|UKR}}, Sašo Petek {{zas|SLO}}, Tomaš Jaševičijus {{zas|LIT}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=6. septembar|time=15:00 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-5-2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|SRB}}''' |scoreA='''68'''
|teamB={{flagcountry|NEM}} |scoreB=66
|Q1='''19''':18|Q2=20:20|Q3='''11''':10|Q4=18:18
|points1=[[Nemanja Bjelica|Bjelica]] 12
|rebounds1=[[Ognjen Kuzmić|Kuzmić]], [[Nemanja Nedović|Nedović]] 7
|assist1=[[Bogdan Bogdanović (košarkaš)|Bogdanović]], [[Miloš Teodosić|Teodosić]] 4
|points2=[[Dirk Novicki|Novicki]], [[Tibor Plajs|Plajs]] 15
|rebounds2=[[Dirk Novicki|Novicki]] 10
|assist2=[[Denis Šreder|Šreder]] 6
|attendance=13.050
|referee= Boris Rižnjik {{zas|UKR}}, Are Haliko {{zas|EST}}, Tomaš Jaševičijus {{zas|LIT}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=6. septembar|time=18:00 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-4-2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|ISL}} |scoreA=64
|teamB='''{{flagcountry|ITA}}''' |scoreB='''71'''
|Q1=21:'''22'''|Q2=16:'''19'''|Q3=11:11|Q4=16:'''19'''
|points1=[[Haukur Palson|Palson]] 17
|rebounds1=[[Hlnjur Beringson|Beringson]] 7
|assist1=[[Jon Arnor Stefanson|Stefanson]] 6
|points2=[[Alesandro Đentile|Đentile]] 21
|rebounds2=[[Danilo Galinari|Galinari]] 10
|assist2=[[Alesandro Đentile|Đentile]] 4
|attendance=4.100
|referee=Kristos Kristodulu {{zas|GRČ}}, Sergi Zašuk {{zas|UKR}}, Igor Mitrovski {{zas|MKD}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=6. septembar|time=21:00 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-6-2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|TUR}} |scoreA=77
|teamB='''{{flagcountry|ŠPA}}''' |scoreB='''104'''
|Q1=18:'''24'''|Q2=20:'''30'''|Q3=18:'''27'''|Q4=21:'''23'''
|points1= [[Ersan Iljasova|Iljasova]] 15
|rebounds1= [[Čedi Osman|Osman]], [[Oguz Savaš|Savaš]] 4
|assist1= ''tri igrača'' 2
|points2= [[Pau Gasol|Gasol]] 21
|rebounds2= [[Pau Gasol|Gasol]] 7
|assist2= [[Serhio Rodrigez|Rodrigez]], [[Serhio Ljulj|Ljulj]] 5
|attendance=6.750
|referee=Sreten Radović {{zas|HRV}}, Sašo Petek {{zas|SLO}}, Miloš Koljensić {{zas|CG}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=8. septembar|time=14:30 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-7-3.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvjetšaj]
|teamA='''{{flagcountry|SRB}}''' |scoreA='''93'''
|teamB={{flagcountry|ISL}} |scoreB=64
|Q1='''24''':16|Q2='''18''':16|Q3='''25''':16|Q4='''26''':16
|points1= [[Nemanja Nedović|Nedović]] 15
|rebounds1= [[Bogdan Bogdanović (košarkaš)|Bogdanović]] 7
|assist1= [[Bogdan Bogdanović (košarkaš)|Bogdanović]], [[Miloš Teodosić|Teodosić]] 6
|points2= [[Luidži Gunarson|Gunarson]] 18
|rebounds2= [[Jakob Sigurdarson|Sigurdarson]] 6
|assist2= [[Džon Stefanson|Stefanson]], [[Haukur Palson|Palson]] 4
|attendance= 2.800
|referee= Sreten Radović {{zas|HRV}}, Robert Viklički {{zas|ČEŠ}}, Igor Mitrovski {{zas|MAK}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=8. septembar|time=17:45 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-9-3.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|NEM}} |scoreA=75
|teamB='''{{flagcountry|TUR}}''' |scoreB='''80'''
|Q1=11:'''31'''|Q2='''13''':10|Q3=19:19|Q4='''32''':20
|points1= [[Denis Šreder|Šreder]] 24
|rebounds1= [[Dirk Novicki|Novicki]], [[Denis Šreder|Šreder]] 5
|assist1= [[Denis Šreder|Šreder]] 6
|points2= [[Čedi Osman|Osman]] 17
|rebounds2= [[Semih Erden|Erden]] 9
|assist2= [[Bobi Dikson|Muhamed]] 5
|attendance= 13.050
|referee= Kristos Kristodulu {{zas|GRČ}}, Sergi Zašuk {{zas|UKR}}, Miloš Koljensić {{zas|CG}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=8. septembar|time=21:00 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-8-3.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|ŠPA}} |scoreA=98
|teamB='''{{flagcountry|ITA}}''' |scoreB='''105'''
|Q1='''20''':19|Q2='''25''':23|Q3=18:'''31'''|Q4='''35''':32
|points1= [[Pau Gasol|Gasol]] 34
|rebounds1= [[Pau Gasol|Gasol]] 10
|assist1= [[Serhio Ljulj|Ljulj]] 9
|points2= [[Danilo Galinari|Galinari]] 27
|rebounds2= [[Danilo Galinari|Galinari]] 8
|assist2= [[Marko Belineli|Belineli]] 7
|attendance=4.400
|referee= Boris Rižnjik {{zas|UKR}}, Sašo Petek {{zas|SLO}}, Are Haliko {{zas|EST}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=9. septembar|time=14:30 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-11-4.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|TUR}} |scoreA=72
|teamB='''{{flagcountry|SRB}}''' |scoreB='''91'''
|Q1=14:'''30'''|Q2=21:'''23'''|Q3='''24''':18|Q4=13:'''20'''
|points1=[[Bobi Dikson|Muhamed]] 16
|rebounds1=[[Čedi Osman|Osman]] 9
|assist1=[[Sinan Guler|Guler]] 6
|points2=[[Miroslav Raduljica|Raduljica]] 20
|rebounds2=[[Ognjen Kuzmić|Kuzmić]], [[Miroslav Raduljica|Raduljica]] 6
|assist2=[[Miloš Teodosić|Teodosić]] 13
|attendance=4.400
|referee=Boris Rižnjik {{zas|UKR}}, Sergi Zašuk {{zas|UKR}}, Tomaš Jaševičijus {{zas|LIT}}
}}
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=9. septembar|time=17:45 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-12-4.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|ITA}}''' |scoreA='''89'''
|teamB={{flagcountry|NEM}} |scoreB=82
|Q1=17:'''22'''|Q2='''25''':20|Q3=12:'''18'''|Q4='''22''':17 |OT='''13''':6
|points1=[[Danilo Galinari|Galinari]] 25
|rebounds1=[[Danilo Galinari|Galinari]], [[Pjetro Aradori|Aradori]] 9
|assist1=[[Alesandro Đentile|Đentile]], [[Danijel Haket|Haket]] 4
|points2=[[Denis Šreder|Šreder]] 29
|rebounds2=[[Dirk Novicki|Novicki]] 10
|assist2=[[Denis Šreder|Šreder]] 7
|attendance=13.050
|referee=Kristos Kristodulu {{zas|GRČ}}, Sreten Radović {{zas|HRV}}, Miloš Koljensić {{zas|CG}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=9. septembar|time=21:00 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-10-4.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|ISL}} |scoreA=73
|teamB='''{{flagcountry|ŠPA}}''' |scoreB='''99'''
|Q1=16:'''20'''|Q2=20:'''21'''|Q3=19:'''33'''|Q4=18:'''25'''
|points1= [[Jon Stefanson|Stefanson]] 17
|rebounds1= [[Hlnjur Beringson|Beringson]] 8
|assist1= [[Jon Stefanson|Stefanson]] 6
|points2= [[Nikola Mirotić|Mirotić]] 22
|rebounds2= [[Pau Gasol|Gasol]] 7
|assist2= [[Serhio Rodrigez|Rodrigez]], [[Fernando San Emeterio|San Emeterio]] 6
|attendance=4.000
|referee= Sašo Petek {{zas|SLO}},Robert Vuklicki {{zas|ČEŠ}}, Igor Mitrovski {{zas|MAK}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=10. septembar|time=14:30 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-15-5.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|SRB}}''' |scoreA='''101'''
|teamB={{flagcountry|ITA}} |scoreB=82
|Q1='''25''':19|Q2='''23''':21|Q3='''26''':19|Q4='''27''':23
|points1=[[Miloš Teodosić|Teodosić]] 26
|rebounds1=[[Nemanja Bjelica|Bjelica]] 8
|assist1=[[Miloš Teodosić|Teodosić]] 8
|points2=[[Alesandro Đentile|Đentile]] 19
|rebounds2=[[Pjetro Aradori|Aradori]] 6
|assist2=[[Alesandro Đentile|Đentile]] 6
|attendance=4.185
|referee=Kristos Kristodulu {{zas|GRČ}}, Sergi Zašuk {{zas|UKR}}, Sašo Petek {{zas|SLO}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=10. septembar|time=17:45 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-14-5.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izveštaj]
|teamA={{flagcountry|NEM}} |scoreA=76
|teamB='''{{flagcountry|ŠPA}}''' |scoreB='''77'''
|Q1='''20''':18|Q2=18:'''23'''|Q3=10:'''19'''|Q4='''28''':17
|points1=[[Denis Šreder|Šreder]] 26
|rebounds1=[[Tibor Plajs|Plajs]] 10
|assist1=[[Denis Šreder|Šreder]] 7
|points2=[[Serhio Rodrigez|Rodrigez]] 19
|rebounds2=[[Pau Gasol|Gasol]] 11
|assist2=[[Pau Gasol|Gasol]] 6
|attendance=13.050
|referee=Sreten Radović {{zas|HRV}}, Boris Rižnjik {{zas|UKR}}, Miloš Koljensić {{zas|CG}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=10. septembar|time=21:00 |place=[[Mercedes Benz Arena]], [[Berlin]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-B-13-5.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|TUR}}''' |scoreA='''111'''
|teamB={{flagcountry|ISL}} |scoreB=102
|Q1='''29''':22|Q2=18:'''25'''|Q3='''27''':20|Q4=17:'''24'''|OT='''20''':11
|points1=[[Bobi Dikson|Muhamed]] 28
|rebounds1=[[Bobi Dikson|Muhamed]] 12
|assist1=[[Ersan Iljasova|Iljasova]], [[Čedi Osman|Osman]] 6
|points2=[[Jakob Sigurdarson|Sigurdarson]] 22
|rebounds2=[[Hlnjur Beringson|Beringson]] 8
|assist2=[[Jon Arnor Stefanson|Stefanson]] 8
|attendance=3.850
|referee=Robert Vuklicki {{zas|ČEŠ}}, Tomaš Jaševičijus {{zas|LIT}}, Are Haliko {{zas|EST}}
}}

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!width=180|Tabela grupe B
!width=20|{{Tooltip| OU | Odigranih utakmica}}
!width=20|{{Tooltip| P | Pobeda}}
!width=20|{{Tooltip| PO | Poraz}}
!width=30|{{Tooltip| KD | Koševa dali}}
!width=30|{{Tooltip| KP | Koševa primili }}
!width=30|{{Tooltip| KR | Koš razlika }}
!width=20|{{Tooltip| Bod | Bodovi}}
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|SRB}}
| 5 || 5 || 0 || 433 || 354 || +79 || '''10'''
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|ŠPA}}
| 5 || 3 || 2 || 448 || 411 || +37 || '''8'''
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|ITA}}
| 5 || 3 || 2 || 434 || 434 || 0 || '''8'''
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|TUR}}
| 5 || 3 || 2 || 429 || 459 || -30 || '''8'''
|- 
|align=left|{{flagcountry|NEM}}
| 5 || 1 || 4 || 370 || 379 || -9 || '''6'''
|- 
|align=left|{{flagcountry|ISL}}
| 5 || 0 || 5 || 368 || 445 || -77 || '''5'''
|}

=== Grupa C ([[Zagreb]], [[Hrvatska]]) ===
{{Glavni članak|Evropsko prvenstvo u košarci 2015 — Grupa C}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=5. septembar|time=15:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-1-1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|GRU}} |scoreA=72
|teamB='''{{flagcountry|HOL}}''' |scoreB='''73'''
|Q1=17:17|Q2=9:'''19'''|Q3=22:22|Q4='''24''':15
|points1= [[Zaza Pačulija|Pačulija]], [[Tornike Šengelija|Šengelija]] 16
|rebounds1= [[Viktor Sanikidže|Sanikidže]] 9
|assist1= [[Tornike Šengelija|Šengelija]] 5
|points2= [[Karlon Klof|Klof]] 22
|rebounds2= [[Vorti de Jong|de Jong]] 6
|assist2= [[Roeland Šaftenar|Šaftenar]] 4
|attendance= 2.391
|referee= Benhamin Himenez Truhiljo {{zas|ŠPA}}, Gentian Cici {{zas|ALB}}, Zafer Jilmaz {{zas|TUR}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=5. septembar|time=18:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-2-1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|MKD}} |scoreA=65
|teamB='''{{flagcountry|GRČ}}''' |scoreB='''85'''
|Q1=16:'''23'''|Q2=15:15|Q3=19:'''21'''|Q4=15:'''26'''
|points1= [[Aleksandar Kostoski|Kostoski]] 20
|rebounds1= [[Predrag Samardžiski|Samardžiski]] 6
|assist1= [[Predrag Samardžiski|Samardžiski]], [[Marko Simonovski|Simonovski]] 3
|points2= [[Jorgos Printezis|Printezis]] 18
|rebounds2= [[Kostas Kufos|Kufos]] 11
|assist2= [[Nikos Kalates|Kalates]] 8
|attendance= 2.500
|referee= Robert Lotermozer {{zas|NEM}}, Sergio Silva {{zas|POR}}, Ilja Putenko {{zas|RUS}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=5. septembar|time=21:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-3-1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|HRV}}''' |scoreA='''80'''
|teamB={{flagcountry|SLO}} |scoreB=73
|Q1=17:'''23'''|Q2='''27''':15|Q3='''21''':16|Q4=15:'''19'''
|points1=[[Krunoslav Simon|Simon]] 20
|rebounds1=[[Dario Šarić|Šarić]] 7
|assist1=[[Roko Ukić|Ukić]] 4
|points2=[[Zoran Dragić|Dragić]] 14
|rebounds2=[[Jaka Blažič|Blašič]] 6
|assist2=[[Klemen Prepelič|Šrepelič]], [[Jaka Klobučar|Klobučar]] 4
|attendance= 11.730
|referee= Luiđi Lamonika {{zas|ITA}}, Jakub Zamojski {{zas|POLJ}}, Žan-Čarls Kolin {{zas|FRA}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=6. septembar|time=15:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-4-2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|HOL}} |scoreA=71
|teamB='''{{flagcountry|MKD}}''' |scoreB='''78'''
|Q1='''20''':19|Q2=11:'''24'''|Q3='''18''':13|Q4=22:22
|points1=[[Nikolas de Jong|N. de Jong]] 19
|rebounds1=[[Henk Norel|Norel]] 9
|assist1=[[Šarlon Klof|Klof]], [[Leon Vilijams|Vilijams]] 3
|points2=[[Vlado Ilijevski|Ilijevski]] 14
|rebounds2=[[Ričard Hendriks|Hendriks]] 7
|assist2=[[Vlado Ilijevski|Ilijevski]] 7
|attendance=1.170
|referee= Luiđi Lamonika {{zas|ITA}}, Zafer Jilmaz {{zas|TUR}}, Žan-Čarls Kolin {{zas|FRA}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=6. septembar|time=18:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-5-2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|SLO}}''' |scoreA='''79'''
|teamB={{flagcountry|GRU}} |scoreB=68
|Q1='''17''':13|Q2='''24''':13|Q3='''24''':22|Q4=14:'''20'''
|points1=[[Klemen Prepelič|Prepelič]] 21
|rebounds1=[[Klemen Prepelič|Prepelič]], [[Uroš Slokar|Slokar]] 5
|assist1=[[Alen Omić|Omić]], [[Klemen Prepelič|Prepelič]] 4
|points2=[[Tornike Šengelija|Šengelija]] 21
|rebounds2=[[Giorgi Šermadini|Šermadini]] 4
|assist2=[[Giorgi Cincadže|Cincadže]] 7
|attendance=3.892
|referee=Serhio Silva {{zas|POR}}, Gentian Cici {{zas|ALB}}, Petri Mantila {{zas|FRA}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=6. septembar|time=21:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-6-2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|GRČ}}''' |scoreA='''72'''
|teamB={{flagcountry|HRV}} |scoreB=70
|Q1=13:'''18'''|Q2=15:15|Q3=23:'''24'''|Q4='''21''':13
|points1=[[Vasilis Spanulis|Spanulis]] 16
|rebounds1=[[Kostas Kufos|Kufos]] 9
|assist1=[[Vasilis Spanulis|Spanulis]] 6
|points2=[[Krunoslav Simon|Simon]] 18
|rebounds2=[[Dario Šarić|Šarić]] 6
|assist2=[[Roko Ukić|Ukić]] 4
|attendance=12.000
|referee=Robert Lotermoser {{zas|NEM}}, Benhamin Himenez Trujiljo {{zas|ŠPA}}, Jakub Zamojski {{zas|POLJ}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=8. septembar|time=15:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-7-3.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|SLO}}''' |scoreA='''81'''
|teamB={{flagcountry|HOL}} |scoreB=74
|Q1='''23''':15|Q2='''18''':14|Q3=16:'''23'''|Q4='''24''':22
|points1= [[Klemen Prepelič|Prepelič]] 16
|rebounds1= [[Alen Omić|Omić]] 7
|assist1= [[Klemen Prepelič|Prepelič]] 6
|points2= [[Šarlon Klof|Klof]] 25
|rebounds2= [[Šarlon Klof|Klof]], [[Vorti de Jong|de Jong]] 6
|assist2= [[Šarlon Klof|Klof]] 4
|attendance= 1.841
|referee= Robert Lotermoser {{zas|NEM}}, Jakub Zamojski {{zas|POLJ}},  Ilja Putenko {{zas|RUS}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=8. septembar|time=18:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-9-3.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|GRU}} |scoreA=68
|teamB='''{{flagcountry|GRČ}}''' |scoreB='''79'''
|Q1=15:'''25'''|Q2=7:'''25'''|Q3='''26''':11|Q4='''20''':18
|points1= [[Tornike Šengelija|Šengelija]] 20
|rebounds1= [[Tornike Šengelija|Šengelija]] 8
|assist1= [[Zaza Pačulija|Pačulija]] 5
|points2= [[Nikos Kalates|Kalates]] 19
|rebounds2= [[Janis Burusis|Burusis]] 5
|assist2= [[Nikos Kalates|Kalates]] 8
|attendance=588
|referee=Benhamin Himenez Truhiljo {{zas|ŠPA}}, Serhio Silva {{zas|POR}}, Zafer Jilmaz {{zas|TUR}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=8. septembar|time=21:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-8-3.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|HRV}}''' |scoreA='''73'''
|teamB={{flagcountry|MKD}} |scoreB=55
|Q1=15:'''18'''|Q2='''15''':14|Q3='''22''':10|Q4='''21''':13
|points1= [[Dario Šarić|Šarić]] 15
|rebounds1= [[Ante Tomić (košarkaš)|Tomić]] 9
|assist1= [[Krunoslav Simon|Simon]] 5
|points2= [[Predrag Samardžiski|Samardžiski]] 10
|rebounds2= [[Ričard Hendriks|Hendriks]] 6
|assist2= ''tri igrača'' 3
|attendance=9.828
|referee=Luiđi Lamonika {{zas|ITA}}, Gentian Cici {{zas|ALB}}, Petri Mantila {{zas|FIN}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=9. septembar|time=15:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-11-4.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|GRČ}}''' |scoreA='''83'''
|teamB={{flagcountry|SLO}} |scoreB=72
|Q1='''23''':17|Q2='''23''':14|Q3=16:'''22'''|Q4='''21''':19
|points1=[[Vasilis Spanulis|Spanulis]] 19
|rebounds1=[[Joanis Burusis|Burusis]] 8
|assist1=[[Vasilis Spanulis|Spanulis]] 6
|points2=[[Jaka Blažič|Blažič]] 27
|rebounds2=[[Jaka Blažič|Blažič]] 5
|assist2=[[Klemen Prepelič|Prepelič]] 4
|attendance=5.578
|referee=Luiđi Lamonika {{zas|ITA}}, Benhamin Himenez Truhiljo {{zas|ŠPA}}, Gentian Cici {{zas|ALB}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=9. septembar|time=18:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-12-4.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|MKD}} |scoreA=75
|teamB='''{{flagcountry|GRU}}''' |scoreB='''90'''
|Q1=18:'''21'''|Q2=19:'''27'''|Q3=18:'''23'''|Q4='''20''':19
|points1= [[Damjan Stojanovski|D. Stojanovski]], [[Ričard Hendriks|Hendriks]] 14
|rebounds1= [[Ričard Hendriks|Hendriks]] 7
|assist1= [[Vojdan Stojanovski|V. Stojanovski]] 3
|points2= [[Zaza Pačulija|Pačulija]] 23
|rebounds2= [[Zaza Pačulija|Pačulija]] 14
|assist2= [[Giorgi Cincadže|Cincadže]] 6
|attendance=680
|referee=Robert Lotermozer {{zas|NEM}}, Jakub Zamojski {{zas|POLJ}}, Petri Mantila {{zas|FIN}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=9. septembar|time=21:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-10-4.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|HOL}} |scoreA=72
|teamB='''{{flagcountry|HRV}}''' |scoreB='''78'''
|Q1='''18''':14|Q2=17:'''25'''|Q3=18:'''23'''|Q4='''19''':16
|points1= [[Roland Šaftenar|Šaftenar]] 19
|rebounds1= [[Nikolas De Jong|De Jong]] [[Robin Smolders|Smolders]] 6
|assist1= [[Leon Vilijams|Vilijams]] 5
|points2= [[Krunoslav Simon|Simon]] 18
|rebounds2= [[Ante Tomić (košarkaš)|Tomić]] 8
|assist2= [[Krunoslav Simon|Simon]] 8
|attendance=6.200
|referee=Serhio Silva {{zas|POR}}, Ilja Putenko {{zas|RUS}}, Žan-Čarl Kolin {{zas|FRA}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=10. septembar|time=15:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-15-5.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|SLO}}''' |scoreA='''62'''
|teamB={{flagcountry|MKD}} |scoreB=51
|Q1='''24''':10|Q2=7:'''14'''|Q3='''21''':17|Q4=10:10
|points1=[[Zoran Dragić|Dragić]] 20
|rebounds1=[[Alen Omić|Omić]] 11
|assist1=[[Jaka Klobučar|Klobučar]] 6
|points2=[[Vlado Ilievski|Ilievski]] 15
|rebounds2=[[Bojan Trajkovski|Trajkovski]] 9
|assist2=[[Marko Simonovski|Simonovski]] 3
|attendance=4.438
|referee=Robert Lotermozer {{zas|NEM}}, Serhio Silva {{zas|POR}}, Ilja Putenko {{zas|RUS}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=10. septembar|time=18:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-14-5.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|GRU}}''' |scoreA='''71'''
|teamB={{flagcountry|HRV}} |scoreB=58
|Q1='''14'''–13|Q2=11:'''15'''|Q3='''22''':16|Q4='''24''':14
|points1=''tri igrača'' 12
|rebounds1=[[Zaza Pačulija|Pačulija]] 7
|assist1=[[Tornike Šengelija|Šengelija]] 5
|points2=[[Luka Žorić|Žorić]] 16
|rebounds2=''Tri igrača'' 5
|assist2=[[Rok Stipčević|Stipčević]] 5
|attendance=6.600
|referee=Luiđi Lamonika {{zas|ITA}}, Benhamin Himenez {{zas|ŠPA}}, Žan-Čarls Kolin {{zas|FRA}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=10. septembar|time=21:00 |place=[[Arena Zagreb]], [[Zagreb]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-C-13-5.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|GRČ}}''' |scoreA='''68'''
|teamB={{flagcountry|HOL}} |scoreB=65
|Q1=17:'''19'''|Q2='''17''':12|Q3='''18''':15|Q4=16:'''19'''
|points1=[[Đanis Antetokumbo|Antetokumbo]] 11
|rebounds1=[[Đanis Antetokumbo|Antetokumbo]] 11
|assist1=[[Nik Kalates|Kalates]] 5
|points2=[[Šarlon Klof|Klof]] 15
|rebounds2=[[Robin Smeulders|Smeulders]] 8
|assist2=[[Šarlon Klof|Klof]], [[Arvin Slagter|Slagter]] 4
|attendance=368
|referee=Jakub Zamojski {{zas|POLJ}}, Zafer Jilmaz {{zas|TUR}}, Petri Mantila {{zas|FIN}}
}}

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!width=180|Tabela grupe C
!width=20|{{Tooltip| OU | Odigranih utakmica}}
!width=20|{{Tooltip| P | Pobeda}}
!width=20|{{Tooltip| PO | Poraz}}
!width=30|{{Tooltip| KD | Koševa dali}}
!width=30|{{Tooltip| KP | Koševa primili }}
!width=30|{{Tooltip| KR | Koš razlika }}
!width=20|{{Tooltip| Bod | Bodovi}}
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|GRČ}}
| 5 || 5 || 0 || 387 || 340 || +47 || '''10'''
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|HRV}}
| 5 || 3 || 2 || 359 || 343 || +16 || '''8'''
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|SLO}}
| 5 || 3 || 2 || 367 || 356 || +11 || '''8'''
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|GRU}}
| 5 || 2 || 3 || 369 || 364 || +5 || '''7'''
|- 
|align=left|{{flagcountry|MAK}}
| 5 || 1 || 4 || 324 || 381 || -57 || '''6'''
|- 
|align=left|{{flagcountry|HOL}}
| 5 || 1 || 4 || 355 || 377 || -22 || '''6'''
|}

=== Grupa D ([[Riga]], [[Letonija]]) ===
{{Glavni članak|Evropsko prvenstvo u košarci 2015 — Grupa D}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=5. septembar|time=14:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-1-1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|ČEŠ}}''' |scoreA='''80'''
|teamB={{flagcountry|EST}} |scoreB=57
|Q1='''18''':9|Q2='''25''':15|Q3='''21''':11|Q4=16:'''22'''
|points1= [[Jan Veseli|Veseli]] 16
|rebounds1= [[Jan Veseli|Veseli]] 8
|assist1= ''četiri igrača'' 3
|points2= [[Sim-Sander Vene|Vene]] 18
|rebounds2= [[Sim-Sander Vene|Vene]] 13
|assist2= ''tri igrača'' 2
|attendance= 5.142
|referee= Ilija Belošević {{zas|SRB}}, Amit Balak {{zas|IZR}}, Saverio Lancarini {{zas|ITA}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=5. septembar|time=17:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-2-1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|BEL}} |scoreA=67
|teamB='''{{flagcountry|LET}}''' |scoreB='''78'''
|Q1=19:'''25'''|Q2='''19''':15|Q3='''14''':11|Q4=15:'''27'''
|points1= [[Aksel Hervele|Hervele]] 13
|rebounds1= [[Aksel Hervele|Hervele]], [[Maksim de Zeuv|de Zeuv]] 6
|assist1= [[Aksel Hervele|Hervele]] 7
|points2= [[Martinjš Meiers|Meiers]] 15
|rebounds2= [[Rolands Frejmanis|Frejmanis]], [[Janis Tima|Tima]] 5
|assist2= [[Janis Strelnijeks|Strelnijeks]] 7
|attendance= 8.217
|referee= Emilio Perez {{zas|ŠPA}}, Emin Mogulkoč {{zas|TUR}}, Marcin Kovalski {{zas|POLJ}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=5. septembar|time=20:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-3-1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|LIT}}''' |scoreA='''69'''
|teamB={{flagcountry|UKR}} |scoreB=68
|Q1='''19''':12|Q2=14:14|Q3=17:'''19'''|Q4=19:'''23'''
|points1= [[Paulijus Jankunas|Jankunas]] 22
|rebounds1= [[Jonas Valančijunas|Valančijunas]] 11
|assist1= [[Mantas Kalnijetis|Kalnijetis]] 7
|points2= [[Kirilo Fesenko|Fesenko]] 19
|rebounds2= [[Kirilo Fesenko|Fesenko]] 11
|assist2=[[Džerom Rendl|Rendl]] 6
|attendance= 8.846
|referee= Milivoje Jovičić {{zas|SRB}}, Edi Vijator {{zas|FRA}}, Sigmundur Herbetson {{zas|ISL}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=6. septembar|time=14:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-4-2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|EST}} |scoreA=55
|teamB='''{{flagcountry|BEL}}''' |scoreB='''84'''
|Q1=9:'''27'''|Q2=9:'''19'''|Q3='''26''':23|Q4=
|points1=[[Sim-Sander Vene|Vene]] 12
|rebounds1=[[Rain Veideman|Veideman]] 8
|assist1=[[Sten Sok|Sok]] 4
|points2=[[Met Lodžeski|Lodžeski]] 16
|rebounds2=[[Aksel Hervel|Hervel]], [[Met Ložeski|Ložeski]] 6
|assist2=[[Džonatan Tabu|Tabu]] 4
|attendance=5.142
|referee= Milivoje Jovičić {{zas|SRB}}, Edi Vijator {{zas|FRA}}, Marćin Kovalski {{zas|POLJ}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=6. septembar|time=17:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-6-2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|LET}} |scoreA=49
|teamB='''{{flagcountry|LIT}}''' |scoreB='''68'''
|Q1='''19''':13|Q2=9:'''16'''|Q3=11:'''20'''|Q4=10:'''19'''
|points1=[[Kaspars Berzinš|Berzinš]], [[Rolands Frejmanis|Frejmanis]] 8
|rebounds1=[[Rolands Frejmanis|Frejmanis]] 9
|assist1=[[Kristaps Janičenoks|Janičenoks]] 4
|points2=[[Jonas Valančijunas|Valančijunas]] 15
|rebounds2=[[Jonas Mačijulis|Mačijulis]] 10
|assist2=[[Mantas Kalnijetis|Kalnijetis]] 6
|attendance=10.492
|referee= Ilija Belošević {{zas|SRB}}, Petar Obradović {{zas|BIH}}, Saverio Lancarini {{zas|ITA}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=6. septembar|time=20:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-5-2.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|UKR}} |scoreA=64
|teamB='''{{flagcountry|ČEŠ}}''' |scoreB='''78'''
|Q1=14:'''20'''|Q2=16:'''26'''|Q3=15:'''19'''|Q4='''19''':13
|points1= [[Kirilo Fesenko|Fesenko]] 14
|rebounds1= [[Kirilo Fesenko|Fesenko]] 8
|assist1= [[Denis Lukašov|Lukašov]] 4
|points2= [[Jan Veseli|Veseli]] 19
|rebounds2= [[Jan Veseli|Veseli]] 9
|assist2= [[Tomaš Satoranski|Satoranski]] 6
|attendance=614
|referee= Emilio Perez {{zas|ŠPA}}, Emin Mogulkoč {{zas|TUR}}, Amit Balak {{zas|IZR}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=7. septembar|time=14:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-8-3.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|LIT}} |scoreA=74
|teamB='''{{flagcountry|BEL}}''' |scoreB='''76'''
|Q1='''20''':12|Q2=15:'''23'''|Q3=19:'''22'''|Q4='''20''':19
|points1= [[Jonas Valančijunas|Valančijunas]] 25
|rebounds1= [[Jonas Valančijunas|Valančijunas]] 12
|assist1= [[Mantas Kalnijetis|Kalnijetis]] 13
|points2= [[Met Lodžeski|Lodžeski]] 20
|rebounds2= [[Pjer-Antoan Žile|Žile]] 4
|assist2= [[Met Lodžeski|Lodžeski]], [[Sem Van Rosom|Van Rosom]] 5
|attendance= 3.570
|referee=Emilio Perez {{zas|ŠPA}}, Petar Obradović {{zas|BIH}}, Sigmundur Herbetson {{zas|ISL}} 
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=7. septembar|time=17:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-9-3.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|ČEŠ}} |scoreA=65
|teamB='''{{flagcountry|LET}}''' |scoreB='''72'''
|Q1='''22''':17|Q2=11:'''23'''|Q3=9:'''11'''|Q4='''23''':21
|points1= [[Tomaš Satoranski|Satoranski]] 22
|rebounds1= [[Jan Veseli|Veseli]] 11
|assist1= [[Tomaš Satoranski|Satoranski]] 9
|points2= [[Janis Blums|Blums]] 14
|rebounds2= [[Rolands Frejmanis|Frejmanis]], [[Janis Tima|Tima]] 8
|assist2= [[Janis Strelnijeks|Strelnijeks]] 7
|attendance=5.710
|referee= Milivoje Jovičić {{zas|SRB}}, Emin Mogulkoč {{zas|TUR}}, Marćin Kovalski {{zas|POLJ}} 
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=7. septembar|time=20:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report=[http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-7-3.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|UKR}} |scoreA=71
|teamB='''{{flagcountry|EST}}''' |scoreB='''78'''
|Q1='''15''':14|Q2='''23''':14|Q3=6:'''22'''|Q4=27:'''28'''
|points1= [[Džerom Rendl|Rendl]] 22
|rebounds1= [[Maksim Pustozvonov|Pustozvonov]] 7
|assist1= [[Džerom Rendl|Rendl]] 4
|points2= [[Gregor Arbet|Arbet]] 26
|rebounds2= [[Sim-Sander Vene|Vene]] 8
|assist2= [[Sten Sok|Sok]], [[Rain Veideman|Veideman]] 6
|attendance= 2.795
|referee=Ilija Belošević {{zas|SRB}}, Edi Vjator {{zas|FRA}}, Amit Balak {{zas|IZR}}
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=9. septembar|time=14:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-12-4.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|BEL}} |scoreA=64
|teamB='''{{flagcountry|ČEŠ}}''' |scoreB='''66'''
|Q1=17:'''21'''|Q2=11:'''12'''|Q3=16:'''18'''|Q4='''20''':15
|points1=[[Džonatan Tabu|Tabu]] 12
|rebounds1=[[Aksel Hervel|Hervel]] 9
|assist1=[[Sem Van Rosom|Van Rosom]] 7
|points2=[[Jan Veseli|Veseli]] 21
|rebounds2=[[Jan Veseli|Veseli]] 12
|assist2=[[Tomaš Satoranski|Satoranski]] 9
|attendance=477
|referee=Ilija Belošević {{zas|SRB}}, Saverio Lancarini {{zas|ITA}}, Petar Obradović {{zas|BIH}}
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=9. septembar|time=17:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-11-4.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|LET}} |scoreA=74
|teamB='''{{flagcountry|UKR}}''' |scoreB='''75'''
|Q1='''21''':14|Q2=18:'''24'''|Q3='''23''':22|Q4=12:'''15'''
|points1= [[Dairis Bertans|Bertans]] 17
|rebounds1= [[Kaspars Berzins|Berzins]] 6
|assist1= [[Dairis Bertans|Bertans]], [[Janis Strelnijeks|Strelnijeks]] 5
|points2= [[Kirilo Fesenko|Fesenko]] 21
|rebounds2= [[Kirilo Fesenko|Fesenko]] 10
|assist2= [[Džerom Rendl|Rendl]] 5
|attendance=5.998
|referee= Emilio Perez {{zas|ŠPA}},Milivoje Jovičić {{zas|SRB}}, Sigmundru Herbetson {{zas|ISL}} 
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=9. septembar|time=20:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-10-4.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|EST}} |scoreA=62
|teamB='''{{flagcountry|LIT}}''' |scoreB='''64'''
|Q1=15:'''20'''|Q2=16:'''18'''|Q3='''20''':11|Q4=11:'''15'''
|points1= [[Janar Talts|Talts]] 20
|rebounds1= [[Sim-Sander Vene|Vene]] 7
|assist1= [[Sten Sok|Sok]] 5
|points2= [[Jonas Mačijulis|Mačijulis]] 15
|rebounds2= [[Jonas Mačijulis|Mačijulis]] 10
|assist2= [[Mantas Kalnijetis|Kalnijetis]] 7
|attendance=6.985
|referee=Emin Mogulkoč {{zas|TUR}},Marćin Kovalski {{zas|POLJ}}, Amit Balak {{zas|IZR}} 
}}

----
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=10. septembar|time=14:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-15-5.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|UKR}} |scoreA=71
|teamB='''{{flagcountry|BEL}}''' |scoreB='''79'''
|Q1='''19''':14|Q2=20:'''21'''|Q3=15:'''24'''|Q4=17:'''20'''
|points1=[[Kirilo Fesenko|Fesenko]] 20
|rebounds1=[[Kirilo Fesenko|Fesenko]] 11
|assist1=[[Džerom Rendl|Rendl]] 4
|points2=[[Pjer-Antoan Žile|Žile]] 15
|rebounds2=[[Džonatan Tabu|Tabu]] 8
|assist2=[[Sem Van Rosom|Van Rosom]] 6
|attendance=387
|referee=Milivoje Jovičić {{zas|SRB}}, Marćin Kovalski {{zas|POLJ}}, Sigmundur Herbetson {{zas|TUR}} 
}}

{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=10. septembar|time=17:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-13-5.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA='''{{flagcountry|LET}}''' |scoreA='''75'''
|teamB={{flagcountry|EST}} |scoreB=64
|Q1=15:'''29'''|Q2='''18''':15|Q3='''22''':5|Q4='''20''':15
|points1=[[Janis Strelnijeks|Strelnijeks]] 21
|rebounds1=[[Janis Tima|Tima]] 6
|assist1=[[Dairis Bertans|Bertans]], [[Janis Strelnieks|Strelnieks]] 3
|points2=[[Gregor Arbet|Arbet]] 16
|rebounds2=[[Kristijan Kangur|Kangur]] 8
|assist2=[[Rain Veideman|Veideman]] 8
|attendance=9.073
|referee=Ilija Belošević {{zas|SRB}}, Edi Vijator{{zas|FRA}}, Saverio Lancarini {{zas|ITA}}
}}
 
{{Basketballbox-ćir|bg=#eee|date=10. septembar|time=20:30 |place=[[Arena Riga]], [[Riga]] |report= [http://www.eurobasket2015.org/en/cid_FaTi64YyIbQDnvc3JDbil1.gameID_9323-D-14-5.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.teamID_.html Izvještaj]
|teamA={{flagcountry|ČEŠ}} |scoreA=81
|teamB='''{{flagcountry|LIT}}''' |scoreB='''85'''
|Q1='''18''':12|Q2='''19''':15|Q3=14:'''28'''|Q4='''18''':14 |OT=12:'''16'''
|points1=[[Blejk Šilb|Šilb]] 18
|rebounds1=[[Tomaš Satoranski|Satoranski]] 9
|assist1=[[Tomaš Satoranski|Satoranski]] 15
|points2=[[Mindaugas Kuzminskas|Kuzminskas]] 18
|rebounds2=[[Jonas Valančijunas|Valančijunas]] 10
|assist2=[[Mantas Kalnijetis|Kalnijetis]] 4
|attendance=4.669
|referee=Emilio Perez {{zas|ŠPA}},Emin Mogulkoč {{zas|TUR}}, Petar Obradović {{zas|BIH}} 
}}
{| class=wikitable style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!width=180|Tabela grupe D
!width=20|{{Tooltip| OU | Odigranih utakmica}}
!width=20|{{Tooltip| P | Pobeda}}
!width=20|{{Tooltip| PO | Poraz}}
!width=30|{{Tooltip| KD | Koševa dali}}
!width=30|{{Tooltip| KP | Koševa primili }}
!width=30|{{Tooltip| KR | Koš razlika }}
!width=20|{{Tooltip| Bod | Bodovi}}
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|LIT}}
| 5 || 4 || 1 || 360 || 336 || +24 || '''9'''
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|LET}}
| 5 || 3 || 2 || 348 || 339 || +9 || '''8'''
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|ČEŠ}}
| 5 || 3 || 2 || 370 || 342 || +28 || '''8'''
|- style=&quot;background:#afa;&quot;
|align=left|{{flagcountry|BEL}}
| 5 || 3 || 2 || 370 || 344 || +26 || '''8'''
|- 
|align=left|{{flagcountry|EST}}
| 5 || 1 || 4 || 316 || 374 || -58 || '''6'''
|- 
|align=left|{{flagcountry|UKR}}
| 5 || 1 || 4 || 349 || 378 || -29 || '''6'''
|}

== Eliminaciona faza ==
{{Glavni članak|Evropsko prvenstvo u košarci 2015 — Završnica}}

:Sve utakmice će se igrati u [[Pjer Morua|Areni Pjer Morua]] u [[Lil]]u, [[Francuska]].
* Sva vremena su po srednjeevropskom vremenu.

{{Round16
&lt;!--Date-Time|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2 --&gt;
&lt;!--Round of 16  --&gt;
| 12. septembar 2015.|'''{{flagcountry|FRA}}'''|'''76''' |{{flagcountry|TUR}}|53
| 12. septembar 2015.|'''{{flagcountry|LET}}'''|'''73''' |{{flagcountry|SLO}}|66
| 12. septembar 2015.|'''{{flagcountry|ŠPA}}'''|'''80''' |{{flagcountry|POLJ}}|66
| 12. septembar 2015.|'''{{flagcountry|GRČ}}'''|'''75''' |{{flagcountry|BEL}}|54 
| 13. septembar 2015.|'''{{flagcountry|SRB}}'''|'''94''' |{{flagcountry|FIN}}|81 
| 13. septembar 2015.|{{flagcountry|HRV}}|59|'''{{flagcountry|ČEŠ}}'''|'''80'''
| 13. septembar 2015.|{{flagcountry|IZR}}|52|'''{{flagcountry|ITA}}'''|'''82'''
| 13. septembar 2015.|'''{{flagcountry|LIT}}'''|'''85''' |{{flagcountry|GRU}}|81 
&lt;!--quarter finals  --&gt;
| 15. septembar 2015.|'''{{flagcountry|FRA}}'''|'''84''' |{{flagcountry|LET}}|70 
| 15. septembar 2015.|'''{{flagcountry|ŠPA}}'''|'''73''' |{{flagcountry|GRČ}}|71 
| 16. septembar 2015.|'''{{flagcountry|SRB}}'''|'''89''' |{{flagcountry|ČEŠ}}|75 
| 16. septembar 2015.|{{flagcountry|ITA}}|85 |'''{{flagcountry|LIT}}'''|'''95'''
&lt;!--semi finals  --&gt;
| 17. septembar 2015.|{{flagcountry|FRA}}|75 |'''{{flagcountry|ŠPA}}'''|'''80'''
| 18. septembar 2015.|{{flagcountry|SRB}}|64 |'''{{flagcountry|LIT}}'''|'''67''' 
&lt;!--final  --&gt;
| 20. septembar 2015.|'''{{flagcountry|ŠPA}}'''|'''80''' |{{flagcountry|LIT}}|63 
&lt;!--third place  --&gt;
| 20. septembar 2015.|'''{{flagcountry|FRA}}'''|'''81''' |{{flagcountry|SRB}}|68
}}

=== Osmina finala ===
{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=12. septembar 2015.|time=12:00|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|LET}}''' |scoreA='''73'''
|teamB={{flagcountry|SLO}} |scoreB=66
|Q1=20:20|Q2='''22''':20|Q3='''13''':12|Q4='''18''':14
|report= [http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11661-64-A-1.html Izvještaj]
|points1= [[Janis Strelnijeks|Strelnijeks]] 17
|rebounds1= [[Janis Strelnijeks|Strelnijeks]], [[Kaspars Berzinš|Berzinš]] 6
|assist1= [[Janis Strelnijeks|Strelnijeks]] 8
|points2= [[Zoran Dragić|Dragić]] 17
|rebounds2= [[Klemen Prepelič|Prepelič]] 7
|assist2= [[Klemen Prepelič|Prepelič]] 5
|attendance= 10.023
|referee=Emilio Perez {{zas|ŠPA}}, Robert Lotermozer {{zas|NEM}}, Emin Mogulkoč {{zas|TUR}}
}}

{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=12. septembar 2015.|time=14:30|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|GRČ}}''' |scoreA='''75'''
|teamB={{flagcountry|BEL}} |scoreB=54
|Q1='''16''':15|Q2='''18''':16|Q3='''23''':11|Q4='''18''':12
|report= [http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11661-62-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Joanis Burusis|Burusis]] 14
|rebounds1=[[Đanis Antetokumbo|Antetokumbo]] 10
|assist1=[[Vasilis Spanulis|Spanulis]] 6
|points2=[[Pjer-Antoan Žile|Žile]] 14
|rebounds2=[[Aksel Hervel|Hervel]] 6
|assist2=[[Sem Van Rosom|Van Rosom]] 3
|attendance= 13.672
|referee=Ilija Belošević {{zas|SRB}}, Benhamin Himenez Truhiljo {{zas|ŠPA}}, Sergi Zašuk {{zas|UKR}}
}}

{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=12. septembar 2015.|time=18:30|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|ŠPA}}''' |scoreA='''80'''
|teamB={{flagcountry|POLJ}} |scoreB=66
|Q1='''25''':20|Q2=16:'''19'''|Q3=14:'''16'''|Q4='''25''':11
|report= [http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11661-61-A-1.html Izvještaj]
|points1= [[Pau Gasol|Gasol]] 30
|rebounds1= [[Nikola Mirotić|Mirotić]] 8
|assist1= [[Serhio Rodrigez|Rodrigez]] 5
|points2= [[Damjan Kulig|Kulig]] 10
|rebounds2= [[Damjan Kulig|Kulig]] 6
|assist2= [[Ej Džej Sloter|Sloter]] 6
|attendance= 21.302
|referee= Boris Rižnjik {{zas|UKR}}, Siniša Herceg {{zas|HRV}}, Miloš Koljensić {{zas|CG}}
}}

{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=12. septembar 2015.|time=21:00|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|FRA}}''' |scoreA='''76'''
|teamB={{flagcountry|TUR}} |scoreB=53
|Q1=17:'''18'''|Q2='''19''':8|Q3='''23''':14|Q4='''17''':13
|report= [http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11661-63-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Nando de Kolo|de Kolo]] 15
|rebounds1=[[Žofre Lovernj|Lovernj]] 9
|assist1=[[Nando de Kolo|de Kolo]] 7
|points2=[[Ersan Iljasova|Iljasova]] 14
|rebounds2=[[Ersan Iljasova|Iljasova]] 10
|assist2=[[Bobi Dikson|Muhamed]] 5
|attendance= 26.135
|referee= Kristos Kristodulu {{zas|GRČ}}, Matej Boltauzer {{zas|SLO}}, Olegs Latisevs {{zas|LET}}
}}

----
{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=13. septembar 2015.|time=12:00|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA={{flagcountry|HRV}} |scoreA=59
|teamB='''{{flagcountry|ČEŠ}}''' |scoreB='''80'''
|Q1=13:'''20'''|Q2=18:'''28'''|Q3=12:'''17'''|Q4='''16''':15
|report= [http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11661-66-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Bojan Bogdanović (košarkaš)|Bogdanović]] 12
|rebounds1=[[Mario Hezonja|Hezonja]] 9
|assist1=[[Roko Ukić|Ukić]] 5
|points2=[[Jan Veseli|Veseli]] 20
|rebounds2=[[Jan Veseli|Veseli]] 13
|assist2=[[Tomaš Satoranski|Satoranski]] 11
|attendance=12.070
|referee= Fernando Roha {{zas|POR}}, Edi Vijator {{zas|FRA}}, Benhamin Himenez Truhiljo {{zas|ŠPA}}
}}

{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=13. septembar 2015.|time=14:30|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|SRB}}''' |scoreA='''94'''
|teamB={{flagcountry|FIN}} |scoreB=81
|Q1=23:'''24'''|Q2='''25''':19|Q3='''23''':21|Q4='''23''':17
|report= [http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11661-65-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Miroslav Raduljica|Raduljica]] 27
|rebounds1=[[Nemanja Bjelica|Bjelica]] 14
|assist1=[[Miloš Teodosić|Teodosić]] 9
|points2=[[Sasu Salin|Salin]] 26
|rebounds2=[[Erik Marfi|Marfi]] 8
|assist2=[[Peteri Koponen|Koponen]], [[Džamar Vilson|Vilson]] 4
|attendance=12.128
|referee=Robert Lotermozer {{zas|NEM}}, Boris Rižnjik {{zas|UKR}}, Serhio Silva {{zas|POR}}
}}

{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=13. septembar 2015.|time=18:30|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA={{flagcountry|IZR}} |scoreA=52
|teamB='''{{flagcountry|ITA}}''' |scoreB='''82'''
|Q1=13:'''22'''|Q2=17:'''18'''|Q3=9:'''28'''|Q4=13:'''14'''
|report= [http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11661-67-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Gal Mekel|Mekel]] 20
|rebounds1=[[Omri Kaspi|Kaspi]] 6
|assist1=[[Gal Mekel|Mekel]] 3
|points2=[[Alesandro Đentile|Đentile]] 27
|rebounds2=[[Nikolo Meli|Meli]] 7
|assist2=[[Andrea Činčiarini|Činčiarini]] 5
|attendance=14.742
|referee=Matej Boltauzer {{zas|SLO}}, Sreten Radović {{zas|HRV}}, Jurgis Laurinavičijus {{zas|LIT}}
}}

{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=13. septembar 2015.|time=21:00|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|LIT}}''' |scoreA='''85'''
|teamB={{flagcountry|GRU}} |scoreB=81
|Q1=17:'''20'''|Q2='''22''':20|Q3=22:22|Q4='''23'''':19
|report= [http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11661-68-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Jonas Mačijulis|Mačijulis]] 34
|rebounds1=[[Jonas Mačijulis|Mačijulis]] 6
|assist1=[[Mantas Kalnijetis|Kalnijetis]] 7
|points2=[[Zaza Pačulija|Pačulija]] 23
|rebounds2=[[Zaza Pačulija|Pačulija]], [[Viktor Sanikidze|Sanikidze]] 7
|assist2=[[Giorgi Cincadze|Cincadze]] 5
|attendance= 16.953
|referee= Luiđi Lamonika {{zas|ITA}}, Milivoje Jovičić {{zas|SRB}}, Jakub Zamojski {{zas|POLJ}}
}}

=== Četvrtfinale ===
{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=15. septembar 2015.|time=18:30|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|ŠPA}}''' |scoreA='''73'''
|teamB={{flagcountry|GRČ}} |scoreB=71
|Q1=14:14|Q2='''25''':18|Q3=16:'''25'''|Q4='''18''':14
|report=[http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11662-69-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Pau Gasol|Gasol]] 27
|rebounds1=[[Pau Gasol|Gasol]] 9
|assist1=[[Serhio Rodrigez|Rodrigez]] 5
|points2=[[Nik Kalates|Kalates]] 14
|rebounds2=[[Đanis Antetokumbo|Antetokumbo]] 17
|assist2=[[Nik Kalates|Kalates]] 7
|attendance=17.864
|referee=Luiđi Lamonika {{zas|ITA}}, Ilija Belošević {{zas|SRB}}, Fernando Roha {{zas|POR}}
}}

{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=15. septembar 2015.|time=21:00|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|FRA}}''' |scoreA='''84'''
|teamB={{flagcountry|LET}} |scoreB=70
|Q1=21:'''25'''|Q2='''19''':13|Q3='''16''':7|Q4='''28''':25
|report=[http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11662-70-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Toni Parker|Parker]] 18
|rebounds1=[[Čarls Lombah-Kahudi|Lombah-Kahudi]] 8
|assist1=[[Toni Parker|Parker]] 6
|points2=[[Kristaps Janičenoks|Janičenoks]] 16
|rebounds2=[[Rolands Frejmanis|Frejmanis]] 8
|assist2=[[Janis Strelnijeks|Strelnijeks]] 7
|attendance=22.076
|referee=Robert Lotermozer {{zas|NEM}}, Milivoje Jovičić {{zas|SRB}}, Siniša Herceg {{zas|HRV}}
}}

----
{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=16. septembar 2015.|time=18:30|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|SRB}}''' |scoreA='''89'''
|teamB={{flagcountry|ČEŠ}} |scoreB=75
|Q1=21:21|Q2='''24''':21|Q3='''22''':21|Q4='''22''':12
|report=[http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11662-71-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Zoran Erceg|Erceg]] 20
|rebounds1=[[Nemanja Bjelica|Bjelica]] 10
|assist1=[[Miloš Teodosić|Teodosić]] 14
|points2=[[Jan Veseli|Veseli]] 23
|rebounds2=[[Jan Veseli|Veseli]] 10
|assist2=[[Pavel Pumprla|Pumprla]], [[Tomaš Satoranski|Satoranski]] 4
|attendance=8.726
|referee=Kristos Kristodulu {{zas|GRČ}}, Olegs Latisevs {{zas|LET}}, Emin Mogulkoč {{zas|TUR}}
}}

{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=16. septembar 2015.|time=21:00|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA={{flagcountry|ITA}} |scoreA=85
|teamB='''{{flagcountry|LIT}}''' |scoreB='''95'''
|Q1=20:'''21'''|Q2=16:16|Q3=23:23|Q4='''20''':19|OT=6:'''16'''
|report=[http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11662-72-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Andrea Barnjani|Barnjani]] 21
|rebounds1=[[Danilo Galinari|Galinari]] 6
|assist1=[[Andrea Činčiarini|Činčiarini]] 5
|points2=[[Jonas Valančijunas|Valančijunas]] 26
|rebounds2=[[Jonas Valančijunas|Valančijunas]] 15
|assist2=[[Mantas Kalnijetis|Kalnijetis]] 11
|attendance=13.173
|referee=Emilio Perez {{zas|ŠPA}}, Sreten Radović {{zas|HRV}}, Miloš Koljensić {{zas|CG}}
}}

=== Baraž kvalifikacije za olimpijske igre ===
{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=17. septembar 2015.|time=16:00|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|GRČ}}''' |scoreA='''97'''
|teamB={{flagcountry|LET}} |scoreB=90
|Q1=17:'''24'''|Q2=20:20|Q3='''23''':17|Q4='''37''':29
|report=[http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11663-73-A-1.html Izvještaj]
|points1= [[Joanis Burusis|Burusis]] 20
|rebounds1= [[Kostas Kufos|Kufos]], [[Đanis Antetokumbo|Antetokumbo]] 7
|assist1= [[Vasilis Spanulis|Spanulis]] 4
|points2= [[Kristaps Janičenoks|Janičenoks]] 22
|rebounds2= [[Mareks Mejeris|Mejeris]] 6
|assist2= [[Janis Strelnieks|Strelnieks]] 7
|attendance=
|referee=Sreten Radović {{zas|HRV}}, Matej Boltauzer {{zas|SLO}}, Benhamin Himenez Truhiljo {{zas|ŠPA}}
}}

{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=17. septembar 2015.|time=18:30|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA={{flagcountry|ČEŠ}} |scoreA=70
|teamB='''{{flagcountry|ITA}}''' |scoreB='''85'''
|Q1=21:21|Q2=16:'''21'''|Q3=17:'''32'''|Q4='''16''':11
|report=[http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11663-74-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Jan Veseli|Veseli]] 26
|rebounds1=[[Jan Veseli|Veseli]] 12
|assist1=[[Tomaš Satoranski|Satoranski]] 6
|points2=[[Andrea Barnjani|Barnjani]] 21
|rebounds2=[[Danilo Galinari|Galinari]] 8
|assist2=[[Marko Belineli|Belineli]] 4
|attendance= 15.004
|referee=Robert Lotermozer {{zas|NEM}}, Milivoje Jovičić {{zas|SRB}}, Edi Vijator {{zas|FRA}}
}}

=== Utakmica za sedmo mjesto ===
{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=18. septembar 2015.|time=18:30|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA={{flagcountry|LET}} |scoreA=70
|teamB='''{{flagcountry|ČEŠ}}''' |scoreB='''97'''
|Q1=23:'''28'''|Q2=13:'''29'''|Q3=9:'''23'''|Q4='''25''':17
|report=[http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11926-79-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Janis Tima|Tima]] 11
|rebounds1=[[Kaspars Berzinš|Berzinš]] 8
|assist1=[[Žanis Peiners|Peiners]]
|points2=[[Jan Veseli|Veseli]] 24
|rebounds2=[[Jan Veseli|Veseli]] 6
|assist2=[[Blejk Šilb|Šilb]] 7
|attendance=11.362
|referee=Ilija Belošević {{zas|SRB}}, Matej Boltauzer {{zas|SLO}}, Miloš Koljensić {{zas|CG}}
}}

=== Polufinale ===
{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=17. septembar 2015.|time=21:00|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|ŠPA}}''' |scoreA='''80'''
|teamB={{flagcountry|FRA}} |scoreB=75
|Q1=17:'''20'''|Q2='''15''':13|Q3=16:'''23'''|Q4='''18''':10|OT='''14''':9
|report=[http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11664-75-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Pau Gasol|P. Gasol]] 40
|rebounds1=[[Pau Gasol|P. Gasol]], [[Viktor Klaver|Klaver]] 6
|assist1=[[Pau Ribas|Ribas]], [[Serhio Ljulj|Ljulj]], [[Nikola Mirotić|Mirotić]] 3
|points2=[[Nando de Kolo|de Kolo]] 14
|rebounds2=[[Rudi Gober|Gober]] 13
|assist2=[[Toni Parker|Parker]] 5
|attendance=26.922
|referee=Kristof Kristodolou {{zas|GRČ}}, Boris Rižnjik {{zas|UKR}}, Fernando Roha {{zas|POR}}
}}

----
{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=18. septembar 2015.|time=21:00|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA={{flagcountry|SRB}} |scoreA=64
|teamB='''{{flagcountry|LIT}}''' |scoreB='''67'''
|Q1=17–'''22'''|Q2='''17''':13|Q3=9:'''13'''|Q4='''21''':19
|report=[http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11664-76-A-1.html Izvještaj]
|points1= [[Miloš Teodosić|Teodosić]] 16
|rebounds1= ''tri igrača'' 4
|assist1= [[Miloš Teodosić|Teodosić]], [[Bogdan Bogdanović (košarkaš)|Bogdanović]] 3
|points2= [[Jonas Valančijunas|Valančijunas]] 15
|rebounds2= [[Mindaugas Kuzminskas|Kuzminskas]] 9
|assist2= [[Mantas Kalnijetis|Kalnijetis]] 9
|attendance=20.042
|referee=Emilio Perez {{zas|ŠPA}}, Olegs Latisevs {{zas|LET}}, Emin Mogulkoč {{zas|TUR}}
}}

=== Utakmica za treće mjesto ===
{{basketballbox-ćir|bg=#eee|date=20. septembar 2015.|time=14:00|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|FRA}}''' |scoreA='''81'''
|teamB={{flagcountry|SRB}} |scoreB=68
|Q1=16:16|Q2='''21''':16|Q3='''21''':12|Q4=23:'''24'''
|report=[http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11665-77-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Nando de Kolo|de Kolo]] 20
|rebounds1=[[Rudi Gober|Gober]] 14 
|assist1=[[Boris Dijao|Dijao]] 6
|points2=[[Bogdan Bogdanović (košarkaš)|Bogdanović]] 14
|rebounds2=[[Miroslav Raduljica|Raduljica]] 8
|assist2=[[Miroslav Raduljica|Raduljica]] 4
|attendance=24.092
|referee=Kristof Kristodolou {{zas|GRČ}}, Robert Lotermozer {{zas|NEM}}, Fernando Roha {{zas|POR}}
}}

=== Finale ===
{{basketballbox-ćir|bg=#ffffd0|date=20. septembar 2015.|time=19:00|place=[[Pjer Morua]], [[Lil]]
|teamA='''{{flagcountry|ŠPA}}''' |scoreA='''80'''
|teamB={{flagcountry|LIT}} |scoreB=63
|Q1='''19''':8|Q2=22:'''25'''|Q3='''19''':10|Q4=20:20
|report=[http://www.eurobasket2015.org/en/compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.season_2015.roundID_9322.gameID_11666-78-A-1.html Izvještaj]
|points1=[[Pau Gasol|P. Gasol]] 25
|rebounds1=[[Pau Gasol|P. Gasol]] 12
|assist1=[[Serhio Rodrigez|Rodrigez]] 6
|points2=[[Mantas Kalnijetis|Kalnijetis]], [[Renaldas Sejbutis|Sejbutis]] 13
|rebounds2=[[Jonas Valančjunas|Valančjunas]] 9
|assist2=[[Mantas Kalnijetis|Kalnijetis]] 5
|attendance=27.372
|referee=Luiđi Lamonika {{zas|ITA}}, Ilija Belošević {{zas|SRB}}, Boris Rižnjik {{zas|UKR}}
}}

== Nagrade ==
{| style=&quot;width:95%;&quot;
|- align=center
| [[Datoteka:silver medal icon.svg|35px]]&lt;br /&gt; '''2° mesto'''&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;{{flagicon|Litva}} &lt;br /&gt; [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litvanija]]
| [[Datoteka:gold medal icon.svg|35px]]&lt;br /&gt;'''Pobjednik 39. Evropskog prvenstva u košarci 2015.'''&lt;br /&gt; &lt;br /&gt;[[Datoteka:Flag of Spain.svg|150px]]&lt;br /&gt;'''[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španija]]'''&lt;br /&gt;'''3° titula'''
| [[Datoteka:bronze medal icon.svg|35px]]&lt;br /&gt;'''3° mesto'''&lt;br /&gt;&lt;br /&gt;{{zas|Francuska}} &lt;br /&gt; [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|}
&lt;br /&gt;
{| class=wikitable style=&quot;margin:auto; text-align:center&quot;
|-
!Najkorisniji igrač (MVP)
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Pau Gasol]]
|}

== Najbolja petorka prvenstva  ==

* {{flagicon|ŠPA}} [[Serhio Rodrigez]]
* {{flagicon|SLO}} [[Goran Dragić]]
* {{flagicon|LIT}} [[Jonas Mačijulis]]
* {{flagicon|LIT}} [[Jonas Valančjunas]]
* {{flagicon|ŠPA}} [[Pau Gasol]]

== Konačan plasman ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!Pozicija
!width=200|Reprezentacija
|- style=&quot;background:#cfc;&quot;
|[[Datoteka:Gold medal icon.svg|20px]]||align=left| {{flagcountry|ŠPA}}
|- style=&quot;width:10px; background:#cfc;&quot;
|[[Datoteka:Silver medal icon.svg|20px]]||align=left| {{flagcountry|LIT}}
|- style=&quot;width:10px; background:#ccf;&quot;
|[[Datoteka:Bronze medal icon.svg|20px]]||align=left| {{flagcountry|FRA}}
|- style=&quot;width:10px; background:#ccf;&quot;
| 4.||align=left| {{flagcountry|SRB}}
|- style=&quot;width:10px; background:#ccf;&quot;
| 5.||align=left| {{flagcountry|GRČ}}
|- style=&quot;width:10px; background:#ccf;&quot;
| 6.||align=left| {{flagcountry|ITA}}
|- style=&quot;width:10px; background:#ccf;&quot;
| 7.||align=left| {{flagcountry|ČEŠ}}
|-
| 8.||align=left| {{flagcountry|LET}}
|-
| 9.||align=left| {{flagcountry|HRV}}
|-
| 10.||align=left| {{flagcountry|IZR}}
|-
| 11.||align=left| {{flagcountry|POLJ}}
|-
| 12.||align=left| {{flagcountry|SLO}}
|-
| 13.||align=left| {{flagcountry|BEL}}
|-
| 14.||align=left| {{flagcountry|TUR}}
|-
| 15.||align=left| {{flagcountry|GRU}}
|-
| 16.||align=left| {{flagcountry|FIN}}
|-
| 17.||align=left|{{flagcountry|RUS}}
|-
| 18.||align=left|{{flagcountry|NEM}}
|-
| 19.||align=left|{{flagcountry|MKD}}
|-
| 20.||align=left|{{flagcountry|EST}}
|-
| 21.||align=left|{{flagcountry|HOL}}
|-
| 22.||align=left|{{flagcountry|UKR}}
|-
| 23.||align=left|{{flagcountry|BIH}}
|-
| 24.||align=left|{{flagcountry|ISL}}
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;
|-
|  style=&quot;width:10px; background:#cfc;&quot;| ||Direktan plasman na [[Letnje olimpijske igre 2016.|Ljetnje olimpijske igre 2016.]] 
|-
|  style=&quot;width:10px; background:#ccf;&quot;| ||Učestvovaće na kvalifikacijama za Ljetnje olimpijske igre 2016. 
|}

==Reference==
{{reflist}}

{{Commonscat|Eurobasket 2015}}
{{Evropsko prvenstvo u košarci}}

[[Kategorija:2015.]]
[[Kategorija:FIBA EuroBasket|2015.]]
[[Kategorija:Sport u Zagrebu]]
[[Kategorija:Sport u Berlinu]]
[[Kategorija:Riga]]
[[Kategorija:Košarka u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Košarka u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Košarka u Francuskoj]]
[[Kategorija:Sport u Latviji]]</text>
      <sha1>godb8c3uzlpnu6yyiahkz931zlegs1r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA Eurobasket 2015</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4542033</id>
    <redirect title="EuroBasket 2015." />
    <revision>
      <id>42579895</id>
      <parentid>40679969</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:08:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2015.]]</comment>
      <origin>42579895</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6i553nopxvl9ewlqeoqav0z4voivxi2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2015.]]</text>
      <sha1>6i553nopxvl9ewlqeoqav0z4voivxi2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u košarci 2005</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4542037</id>
    <redirect title="EuroBasket 2005." />
    <revision>
      <id>42579900</id>
      <parentid>41440316</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:08:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2005.]]</comment>
      <origin>42579900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2005.]]</text>
      <sha1>s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u košarci 2007</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4542038</id>
    <redirect title="EuroBasket 2007." />
    <revision>
      <id>42579915</id>
      <parentid>41440306</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2007.]]</comment>
      <origin>42579915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2007.]]</text>
      <sha1>6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u košarci 2011</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4542040</id>
    <redirect title="EuroBasket 2011." />
    <revision>
      <id>42579891</id>
      <parentid>40936874</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2011.]]</comment>
      <origin>42579891</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="tv2a36wznlxjuhinkyfxad6kabx0btd" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2011.]]</text>
      <sha1>tv2a36wznlxjuhinkyfxad6kabx0btd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropska košarkaška prvenstva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4543936</id>
    <redirect title="EuroBasket" />
    <revision>
      <id>42579909</id>
      <parentid>20255006</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket]]</comment>
      <origin>42579909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket]]</text>
      <sha1>fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sajó</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4561482</id>
    <revision>
      <id>42579775</id>
      <parentid>42404515</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:42:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2845" sha1="8pqlzdb64vffi06v7ga3h2ououoqnqg" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=Sajó
| drugo_ime    =Slana
| slika = A Sajó Putnok előtt.JPG
| slika_širina = 260px
| slika_opis   =
| kontinenti   = 
| regije       = [[Panonska nizija|Panonija]]
| države  = {{flag|Slovačka}}, {{flag|Mađarska}}
| pokrajine =
| gradovi =[[Rožňava]], [[Kazincbarcika]], [[Miskolc]]
| izvor = [[Stolica (planina)|Planina Stolica]] ([[Niske Tatre]]) 
| izvor_visina =oko 1200
| izvor_koord  =48° 47′ 17″ N, 20° 12′ 28″ E
| ušće = Tiszaújváros 
| ušće_visina  =
| ušće_koord   =47° 56′ 36″ N, 21° 6′ 52″ E
| ušće_vrsta   =
| dužina =229&lt;ref name=rus/&gt;
| pritoke=Bódva, Hernád, Rimava
| prot_jezera  =
| vodopadi     =
| ade          = 
| protok_sred  = 70&lt;ref name=rus/&gt;
| protok_min   = 
| protok_maks  =
| sliv = [[Crno more|crnomorski]]
| površina =12.700&lt;ref name=rus/&gt;
| ulijeva_se_u = [[Tisa|Tisu]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi      = 
| brane  = 
| akumulacije  =
| plovnost     = 
| luke         = 
| kol_robe     = 
| karta        =Slaná_River_-_location_and_watershed_map.svg
| karta_širina =
| karta_opis   =
}}
'''Sajó''' čita se '''Šajo''' ili '''Slana''' kako je [[Slovaci]] zvovu, je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[jug]]u [[slovačka|Slovačke]] i [[sjever]]u [[Mađarska|Mađarske]] 
duga 229 [[km]], desna [[pritoka]] [[Tisa|Tise]].&lt;ref name=rus&gt;{{cite web
 | url =http://bse.sci-lib.com/article122996.html
 | title =''Шайо''
 | accessdate =03. 05. 2016.
 | language=ruski
 | publisher=Большойа Советскойа Энциклопедииа}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike==

Sajó izvire u [[slovačka|Slovačkoj]] na obroncima [[planina|planine]] [[Stolica (planina)|Stolica]], u [[planinski masiv|Masivu]] [[Slovačko Rudogorje]].
Od tamo teče prema [[jug]]u do mađarske [[granica|granice]], tamo mjenja smjer i zaokreće prema [[jugoistok]]u, protiče kroz [[Kazincbarcika|Kazincbarciku]] i teče do [[Miskolc]]a. Nakon njega ulazi u [[Velika mađarska nizina|Veliku mađarsku nizinu - Alföld]] i uz velike 
[[meandar|meandre]] teče do [[Tiszaújváros]]a gdje ima [[ušće]] u [[Tisa|Tisu]].

Sajó ima [[sliv]].velik 12.700 [[km²]]&lt;ref name=rus/&gt;, od toga na [[Mađarska|Mađarsku]] odpada 5.545 [[km²]], jer u Mađarskoj protiče u dužini od 125 [[km]].&lt;ref name=brit/&gt;

Sajó je Mađarskoj širok od 40 do 60 [[metar]]a, a dubok od 1 do 3 [[metar|m]], što ovisi o godišnjem dobu.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =http://users.atw.hu/viziterkep/sajo.htm
 | title =''Sajó''
 | accessdate =03. 05. 2016.
 | language=mađarski
 | publisher=Sziasztok}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Sajó}}

* [http://mek.oszk.hu/00000/00060/html/089/pc008939.html#3 ''Sajó'' na portalu Pallas Nagy Lexikona] {{hu icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Rijeke u Slovačkoj]]</text>
      <sha1>8pqlzdb64vffi06v7ga3h2ououoqnqg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Szerencs</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4561596</id>
    <revision>
      <id>42579778</id>
      <parentid>42408107</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:50:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3214" sha1="be9lfee9eoyt269x8gsecvwcg8dobub" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Szerencs
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Szerencs_-_view.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=
| slika_zastava=Flag of Szerencs.svg
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =HUN Szerencs Címer.svg
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =Mađarska
| širina-stupnjevi =48
| širina-minute =10
| širina-oznaka= N
| dužina-stupnjevi =21
| dužina-minute  =12
| dužina-oznaka= E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Mađarska}}
| lokacija1_ime  =[[Županije u Mađarskoj|Županija]]
| lokacija1_info =[[Borsod-Abaúj-Zemplén]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe=[[gradonačelnik]]
| ime_vođe  =Ferenc Koncz
| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža  = 36.68 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_šira  = 
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  = 
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2015]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća=
| stanovništvo_uže =9,013&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća = 245.7 stan./[[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =3900
| pozivni_broj=049
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.szerencs.hu/ www.szerencs.hu/]
| bilješke =
}}

'''Szerencs''' čita se ''Serenč'' ([[njemački]]: ''Serentsch'') je [[grad]] na [[sjeveroistok]]u [[Mađarska|Mađarske]] od 9,013 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/hungary-borsodabaujzemplen.php
 | title =Hungary: Borsod-Abaúj-Zemplén
 | accessdate = 04. 05. 2016.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;, koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Borsod-Abaúj-Zemplén|Županiju Borsod-Abaúj-Zemplén]].

== Geografija ==

Szerencs leži udaljen 35 [[km]] [[sjever]]no od [[Miskolc]]a, nedaleko [[Tokaj]]a.

==Historija==
Szerencs je prvi put dokumentiran [[1216]]. Od [[1247]]. se u njemu nalazi [[benediktinci|benediktinska]] [[Opatija (vjerska institucija)|opatija]], čije su zgrade [[1556]]. pretvorene u [[dvorac]] porodice [[Rákóczi]].

== Pobratimski gradovi ==

* {{flag|Njemačka}}, [[Geisenheim]]
* {{flag|Luksemburg}}, [[Hesperingen]]
* {{flag|Njemačka}}, [[Malchin]]
* {{flag|Rumunjska}}, [[Opština Miercurea Nirajului, Mureş|Miercurea Nirajului]]
* {{flag|Hrvatska}}, [[Podgora]]
* {{flag|Slovačka}}, [[Rožňava]]

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Szerencs}}
* [http://www.szerencs.hu/ ''Službene stranice Szerencsa''] {{hu icon}}

[[Kategorija:Naselja u Županiji Boršod-Abauj-Zemplen]]
[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>be9lfee9eoyt269x8gsecvwcg8dobub</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sajószentpéter</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4561597</id>
    <revision>
      <id>42579788</id>
      <parentid>42407874</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:59:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3428" sha1="r6dp154dtv5jezvkhycku7d0laai0jp" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Sajószentpéter
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Sajószentpéter_légifotó.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=
| slika_zastava=Flag of Sajószentpéter.svg
| slika_zastava_veličina=
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb =HUN Sajószentpéter Címer.svg
| slika_grb_veličina           =
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država =Mađarska
| širina-stupnjevi =48
| širina-minute =13
| širina-oznaka= N
| dužina-stupnjevi =20
| dužina-minute  =43
| dužina-oznaka= E
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Mađarska}}
| lokacija1_ime  =[[Županije u Mađarskoj|Županija]]
| lokacija1_info =[[Borsod-Abaúj-Zemplén]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =
| dijelovi =
| vrsta_dijelova =

| titula_vođe=[[gradonačelnik]]
| ime_vođe  =Péter Faragó
| površina_bilješke =
| površina_ukupna  =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža  = 34.85 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_šira  = 
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina  = 
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina =[[2015]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo  =
| stanovništvo_gustoća=
| stanovništvo_uže =11,679&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća = 335.1 stan./[[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =

| vremenska_zona=[[UTC+1]]
| utc_pomak  =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST=
| poštanski_broj =3770
| pozivni_broj=048
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica =[http://www.sajoszentpeter.hu/ www.sajószentpéter.hu/]
| bilješke =
}}

'''Sajószentpéter''' čita se ''Šajosentpeter'' ([[njemački]]: ''Sankt Peter'') je [[grad]] na [[sjeveroistok]]u [[Mađarska|Mađarske]] od 11,679 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/hungary-borsodabaujzemplen.php
 | title =Hungary: Borsod-Abaúj-Zemplén
 | accessdate = 04. 05. 2016.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;, koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Borsod-Abaúj-Zemplén|Županiju Borsod-Abaúj-Zemplén]]..

== Geografija ==

Sajószentpéter leži udaljen 10 [[km]] [[sjever]]no od regionalnog centra [[Miskolc]]a.

==Historija==

Mjesto je prvi put dokumentirano [[1281]]. pod imenom ''Szentpéter'' ([[Sveti Petar|sv. Petar]]), kasnije mu je dodan [[prefiks]] ''sajó'' po [[Rijeka (vodotok)|rijeci]] [[Sajó]].

Razoren je za [[Husitski ratovi|Husitskih ratova]]. Ponovno je izgrađen nakon [[1466]]., ali je [[gradska prava|status grada]] dobio tek [[1989]].

Od kraja [[19. vijek]]a, počeo se [[industrija]]lizirati, za [[socijalizam|socijalizma]] bio je snažan industijski grad, ali je nakon 
sloma socijalizma većina njegovih pogona [[bankrot]]irala.

== Pobratimski gradovi ==

* {{flag|Poljska}}, [[Kobiór]]
* {{flag|Slovačka}}, [[Dobšiná]]

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Sajószentpéter}}
* [http://www.sajoszentpeter.hu/ ''Službene stranice Sajószentpétera''] {{hu icon}}

[[Kategorija:Naselja u Županiji Boršod-Abauj-Zemplen]]
[[Kategorija:Gradovi u Mađarskoj]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>r6dp154dtv5jezvkhycku7d0laai0jp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljubav na seoski način</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4561760</id>
    <revision>
      <id>42579827</id>
      <parentid>42288407</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T19:29:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-22056-50</username>
        <id>342685</id>
      </contributor>
      <origin>42579827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5065" sha1="4jwti1rzwj21sbo98bgh9a8ges2ndlo" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
| naziv_emisije                      = Ljubav na seoski način
| slika                    = [[File:Ljubav na seoski nacin.jpg|200px]] 
| naslov                   = 
| ime2                     = 
| žanr                     = [[humoristička serija]]
| kompanija                  = [[Radio-televizija Srbije|RTS]]
| tvorac                   = 
| scenarista               = [[Dušan Savković]]
| režija                   = [[Dragoslav Lazić]]
| kreativni_direktor       = 
| voditelj                  = 
| uloge                    = [[Dragan Zarić]] &lt;br&gt; [[Miodrag Petrović Čkalja]] &lt;br&gt; [[Ratko Sarić]] &lt;br&gt; [[Živojin Milenković|Žika Milenković]] &lt;br&gt; [[Pavle Minčić]] 
| komisija                 =
| glasovi                  = 
| narator                  = 
| muzička_tema             = 
| početna_tema             =
| završna_tema             = 
| slogan                   =
| kompozitor               = [[Dorijan Šetina]]
| država                   = {{YUG}}
| jezik                    = [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]
| br_sezona                   = 1|
| br_epizoda                  = 8
| spisak                   = 
| izvršni_producent        = 
| ko_izvršni               = 
| producent                = 
| supervising_producer     = 
| pomoćni_producent        = 
| consulting_producer      = 
| ko-producent             = 
| story_editor             = 
| montažer                 = 
| lokacija                 = 
| kinematografija          = 
| kamera                   = 
| trajanje                  = 45 min.
| produkcija               = 
| distributer              = 
| mreža                    =  [[JRT]]
| format_slike             = 
| format_tona              = 
| početak                  = [[9. avgust]] [[1970]].   
| kraj                     = [[27. septembar]] [[1970]]. 
| status                   =
| prethodnik               = 
| naslednik                = 
| srodstvo                 = 
| sajt                     = 
| sajt2                    = 
| slijedi                  = ''[[Milorade, kam bek]]'' (1970)
}}

'''''Ljubav na seoski način''''' je [[Jugoslavija|jugoslovenska]] humorističlka [[televizijska serija]], snimljena u produkciji [[Radio-televizija Srbije|Televizije Beograd]], premijerno emitovana na programu mreže [[JRT]] od [[9. avgust]]a [[1970]]. do [[27. septembar|27. septembra]] [[1970]]. godine. Autori serije bili su režiser [[Dragoslav Lazić]] i scenarista [[Dušan Savković]].

Serija se pokazala prilično popularnom, te je nekoliko meseci nakon zadnje epizode, kao deo [[Novogodišnji televizijski program|novogodišnjeg programa]] emitovana njen nastavak u obliku kratke [[TV-drama|TV-drame]] pod naslovom ''[[Milorade, kam bek]]''.

== Kratak sadržaj ==

Serija prati doživljaje mladića Milorada, koga stric Gvozden i deda Paun, hoće na silu da ožene Radmilom, najbogatijom udavačom u selu. Bežeći od „trgovinu s živi ljudi“ on odlazi u grad, gde upoznaje drugu devojku Roziku. Na kraju on se vraća u selo, želeći da se oženi s Radmilom, ali bez miraza, što kvari planove strica Gvozdena i deda Pauna.

== Spisak epizoda ==
{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
!  style=&quot;width:200px; background:#ccf;&quot;|Epizoda
!  style=&quot;width:20px; background:#ccf;&quot;|Prvo prikazivanje
|-
| '''1. Prosidba'''
| align=center|9. avgust 1970. 
|-
| '''2. Suparnik'''
| align=center|16. avgust 1970. 
|-
| '''3. Preljuba'''
| align=center|23. avgust 1970. 
|-
| '''4. Potera'''
| align=center|30. avgust 1970. 
|-
| '''5. Rozika'''
| align=center|6. septembar 1970.
|-
| '''6. Kidnapovanje'''
| align=center|13. septembar 1970. 
|-
| '''7. Razvod'''
| align=center|20. septembar 1970. 
|-
| '''8. Miraz'''
| align=center|27. septembar 1970.
|}

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
| [[Dragan Zarić]] || Milorad Jovanović
|-
| [[Miodrag Petrović Čkalja]] || Gvozden Jovanović
|-
| [[Ratko Sarić]] || Deda Paun
|-
| [[Živojin Milenković|Žika Milenković]] || Cvetko
|-
| [[Živka Matić]] || Stamena, Cvetkova žena
|-
| [[Milka Lukić]] || Jagoda Jovanović, Gvozdenova žena
|-
| [[Prizrenka Petković]] || Radmila
|-
| [[Branka Mitić]] || Nikolija Jorgančević
|-
| [[Pavle Minčić]] || Živorad 
|-
| [[Silvana Armenulić]] || Pevačica Rada
|-
| [[Miroslav Bijelić]] || Violiniosta
|-
| [[Tomanija Đuričko]] || Baba Rajka 
|-
| [[Dragan Laković]] || Stric Laza 
|-
| [[Olga Stanisavljević]] || Strina Lazinica
|-
| [[Milan Jelić (reditelj)|Milan Jelić]] || Mladić
|-
| [[Eva Ras]] || Cimerka Rozika
|-
| [[Žarko Mitrović]] || Vita „Papa Mačor“
|-
| [[Božidar Pajkić]] || Filip
|-
| [[Petar Lupa]] || Pop Jova
|-
| [[Veljko Marinković]] || Jelenko
|-
| [[Sofija Perić Nešić]] || Ljupče
|-
| [[Marica Popović]] || Višnja
|-
| Milutin Savković || Milutin
|}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb naslov|id=0184679|title=Ljubljav na seoski način}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=80onMDvzq7I insert iz TV serije Ljubljav na seoski način (YouTube)]

[[Kategorija:Jugoslavenske TV-serije]]
[[Kategorija:Humoristične serije]]</text>
      <sha1>4jwti1rzwj21sbo98bgh9a8ges2ndlo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Belváros-Lipótváros</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4567297</id>
    <revision>
      <id>42579777</id>
      <parentid>42395904</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:49:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4139" sha1="313tr8ndw7a3i35an1ny6dizyr2v6s2" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Belváros-Lipótváros
| slika_panorama =Hungary_budapest_district_5.svg
| veličina_slike =260px
| opis_slike = &lt;small&gt;Položaj okruga Belváros-Lipótváros na karti grada [[Budimpešta|Budimpešte]]&lt;/small&gt;.

| dijelovi =&lt;small&gt;Belváros, Lipótváros&lt;/small&gt;
| vrsta_dijelova =distrikti

| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = Péter Szentgyörgyvölgyi

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =2.59 [[km²]] &lt;ref name=mam/&gt;

| stanovništvo_godina = [[2015]].
| stanovništvo_bilješke = 
| stanovništvo = 26,277&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_gustoća =10,145.6 stan./km² &lt;ref name=mam/&gt;
| web_stranica = [http://www.belvaros-lipotvaros.hu/ Belváros-Lipótváros Önkormányzata]
}}
'''Belváros-Lipótváros''' je popularno ime za  V. [[okrug]] [[Mađarska|mađarskog]] [[glavni grad|glavnog grada]] - [[Budimpešta|Budimpešte]]. On se službeno  zove '''V Okrug Budimpešte'''([[mađarski]]: ''Budapest V. kerülete''). Taj okrug je [[2015]]. imao 26,277 stanovnika, koji su živjeli na površini od 2.59 [[km²]].&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/php/hungary-budapestcity.php
 | title =Hungary: Budapest City
 | accessdate = 12. 07. 2016.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike i historija ==

Belváros-Lipótváros leži duž lijeve obale [[Dunav]]a, neposredno do [[Józsefváros|Józsefvárosa - VIII. Okruga]]. Danas je to strogi [[historija|historijski]] 
centar [[Budimpešta|Budimpešte]], tu se nalazi poznata [[pješak|pješačka]] ulica [[Váci]].

Ime okruga Belváros-Lipótváros je [[sintagma]] od imena dva [[historija|historijska]] naselja iz kojih je sastavljen, a to su bili - ''Belváros'' (Unutrašnji grad - Centar) i ''Lipótváros'' (Leopoldov grad).

Belváros je [[historija|historijski]] centar [[Pešta|Pešte]], a Lipótváros je iznikao 
početkom [[19. vijek]]a. On se polovicom [[20. vijek]]a, kada je sagrađena [[Országház|Palača mađarskog parlamenta]] premetnuo u [[politika|politički]] i [[financije|financijski]] centar Mađarske. Ta dva susjeda su u početku bili samostalni okruzi. Belváros - IV., a  Lipótváros - V. Okrug. Ujedinili su se - [[1950]]., ali je broj IV dan [[Újpest|Okrugu Újpest (Nova Pešta)]].

Razlog što ''Belváros'' nije I. Okrug, je u tom, što je do [[1873]].  [[Budim]] bio [[glavni grad]] Mađarske, pa je numeriranje od I. do III, ostalo rezervirano za 
kvartove pored [[Budimski dvorac|Budimskog dvorca]], a kvartovi na [[pešta]]nskoj strani dobili su brojeve od IV. do X.
[[datoteka:Váci utca 01.jpg|thumb|right|280px|[[Ulica]] [[Váci]]]]
[[Bulevar]] Józsefa Attile, dijeli V. okrug - popola, jer ide od [[Széchenyi lánchíd|Lančanog mosta]] do Trga Erzsébet. 
Po dobrom dijelu okruga leže brojne [[vlada|vladine]] zgrade od [[Országház|Palače parlamenta]] do [[ministarstvo|ministrarstva]] i Palače vrhovnog suda.&lt;ref name=brit/&gt;

Pored tog tu se nalaze i brojne [[banka|banke]] i Etnografski muzej.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =http://welovebudapest.com/budapest.nevezetessegei/nevezetesseg/lipotvaros
 | title =''Lipótváros''
 | accessdate =12. 07. 2016
 | language =engleski
 | publisher =We Love Budapest
 | archivedate =2016-06-30
 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20160630075109/http://welovebudapest.com/budapest.nevezetessegei/nevezetesseg/lipotvaros
 | deadurl =yes
 }}&lt;/ref&gt;

== Pobratimski gradovi ==

* {{flag|Srbija}}, [[Bačka Topola]]
* {{flag|Njemačka}}, [[Berlin|Berlinski IV Okrug (Charlottenburg-Wilmersdorf)]]
* {{flag|Rumunjska}}, [[Opština Gheorgheni, Harghita|Gheorgheni]]
* {{flag|Poljska}}, [[Krakov|Krakovski I. Orug]]
* {{flag|Italija}}, [[Mondragone, Caserta|Mondragone]]
* {{flag|Češka}}, [[Prag|Praški II. Okrug]]
* {{flag|Ukrajina}}, [[Rahiv]]
* {{flag|Slovačka}}, [[Rožňava]]
* {{flag|Rumunjska}}, [[Opština Râmetea, Alba|Râmetea]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Budapest District V}}
* [http://www.belvaros-lipotvaros.hu/ ''Belváros-Lipótváros Önkormányzata''] {{hu icon}}

{{Okruzi Budimpešte}}

[[Kategorija:Budimpešta]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>313tr8ndw7a3i35an1ny6dizyr2v6s2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>VK Bečej</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4569214</id>
    <revision>
      <id>42579754</id>
      <parentid>42356198</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:22:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42579754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5496" sha1="tjnz7lzejohkej6bgek3xy6hmvursmt" xml:space="preserve">{{Infokutija vaterpolo klub
| ime = VK Bečej
| grb = 
| osnovan= [[1947]].&lt;br /&gt;[[2002]]. (ugašen)
| plivalište = OSC Mladost
| nadimak = 
| predsjednik = 
| trener = 
| liga = 
| vebsajt = 
}}
'''Vaterpolo klub Bečej''' je bivši [[vaterpolo]] klub iz [[Bečej]]a. Klub je osnovan [[1947]]. godine,&lt;ref name=&quot;istorija&quot;&gt;[http://www.vkbecejac.org.rs/istorija.html Istorija VK Bečej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120824125347/http://www.vkbecejac.org.rs/istorija.html |date=2012-08-24 }}, www.vkbecejac.org.rs&lt;/ref&gt; a zbog loše finansijske situacije ugašen je [[2002]]. godine.

== Historija ==
Klub je osnovan [[1947]]. godine. Prvo vaterpolo igralište u Bečeju se nalazilo na kanalu između dva Šlajza, početkom šezdesetih klub prelazi na novi bazen olimpijskih dimenzija u centru grada, dok je zatvoreni bazen otvoren [[1987]]. godine.&lt;ref name=&quot;istorija&quot;/&gt;

Šezdesetih godina je ušao u Drugu saveznu ligu, gde je igrao pune dve decenije. Početkom osamdesetih je počeo uspon kluba, a prvo je dve sezone proveo u Prvoj B saveznoj ligi, pre nego što je [[1983]]. ušao u [[Prvenstvo Jugoslavije u vaterpolu|Prvu saveznu ligu Jugoslavije]]. U prvoligaškom društvu su se zadržali do raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], a Bečej je sa takmičenjem nastavio u Prvoj ligi [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]]. Polovinom devedesetih Bečej je postao dominantan u jugoslovenskom vaterpolu, pa je uspeo da od [[1996]]. do [[2001]]. osvoji šest duplih kruna (prvenstvo i kup) zaredom.

Najveći uspeh u svojoj istoriji klub je ostvario [[2000]]. godine, kada je postao prvak Evrope, a u finalu [[27. maj]]a su savladali [[zagreb]]ačku [[HAVK Mladost|Mladost]] sa 11:8. Zanimljivo je da su do tog trofeja stigli bez poraza, imali su deset pobeda i jedan nerešen rezultat, koji je ostvaren na gostovanju [[Nemačka|nemačkom]] [[VK Špandau 04|Špandau 04]].&lt;ref&gt;[http://becejski-mozaik.co.rs/sh/507/50/11492/ Proslava desetogodišnjice evropske titule,] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120707132300/http://becejski-mozaik.co.rs/sh/507/50/11492/ |date=2012-07-07 }}becejski-mozaik.co.rs&lt;/ref&gt; [[Aleksandar Šapić]] je te sezone sa 39 postignutih golova bio najbolji strelac Lige šampiona. Pored te sezone kada su postali prvaci Evrope, još tri puta su su stizali do završnog turnira. Prvi put, [[1997]]. godine su osvojili četvrto mesto u [[Napulj]]u. Već naredne sezone, takođe u [[Napulj]]u, su stigli do finala u kome su poraženi od [[VK POŠK Split|Splitske banke]]. U [[Split]]u [[2001]]. godine ponovo su bili četvrti. Zbog finansijskih problema klub je ugašen [[2002]]. godine.

Nakon gašenja VK Bečej u [[Bečej]]u osnovani su novi klubovi PVK Bečej 2005 i Vaterpolo akademija Bečej, prvi je osnovan [[2005]], a drugi [[2007]]. godine. Spajanjem ova dva kluba [[2010]]. godine osnovan je [[VK Bečejac]].&lt;ref&gt;[http://becejski-mozaik.co.rs/sh/507/50/11492/ Osnovan VK Bečejac] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120707132300/http://becejski-mozaik.co.rs/sh/507/50/11492/ |date=2012-07-07 }},becejski-mozaik.co.rs&lt;/ref&gt;

== Uspesi ==
{| class=&quot;wikitable&quot; width=55%
! width=25% colspan=2 style=&quot;background:#000080;&quot;|&lt;span style=&quot;color: white&quot;&gt;Takmičenje&lt;/span&gt;
! width=5% style=&quot;background:#000080;&quot;| &lt;span style=&quot;color: white&quot;&gt;Broj&lt;/span&gt;
! width=25% style=&quot;background:#000080;&quot;| &lt;span style=&quot;color: white&quot;&gt;Godina&lt;/span&gt;
|-
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FDE910;&quot;| '''Nacionalno prvenstvo - 6''' 
|-
|- bgcolor=#FFFFFF
|rowspan=2|'''[[Prva liga SR Jugoslavije u vaterpolu|Prvenstvo SR Jugoslavije]]''' || '''Prvak''' || align=center|'''6''' || 1995/95, 1996/97, 1997/98, 1998/99, 1999/00, 2000/01.
|-
|- bgcolor=#FFFFFF
|Drugi || align=center| 0 || /
|-
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FDE910;&quot;| '''Nacionalni kup - 6''' 
|-
|- bgcolor=#FFFFFF
|rowspan=2|'''[[Kup SR Jugoslavije u vaterpolu|Kup SR Jugoslavije]]''' || '''Pobednik''' || align=center|'''6''' || 1995/95, 1996/97, 1997/98, 1998/99, 1999/00, 2000/01.
|-
|- bgcolor=#FFFFFF
|Finalista || align=center| 0 || /
|-
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#FDE910;&quot;| '''Kontinentalna takmičenja'''
|-
|- bgcolor=#FFFFFF
|rowspan=3|[[Datoteka:Coppa dei campioni pallanuoto.svg|15p]] '''[[LEN Liga šampiona|Liga šampiona (Kup šampiona)]]''' || '''Prvak''' || align=center|'''1''' || 1999/00.
|-
|- bgcolor=#FFFFFF
|Finalista || align=center| 1 || 1998/99.
|-
|- bgcolor=#FFFFFF
|Polufinale || align=center| 2 || 1996/97., 2000/01.
|}

=== Šampionski sastav Bečeja ===
Sastav osvajača titule prvaka Evrope [[2000]]. godine.
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Aleksandar Šoštar]]
* [[Slobodan Soro]]
* [[Predrag Zimonjić]]
* [[Goran Krstonošić]]
* [[Nenad Vukanić]]
* [[Nedeljko Rodić]]
* [[Branko Peković]]
* [[Aleksandar Ćirić]]
|width=&quot;25&quot;|&amp;nbsp;
|valign=&quot;top&quot;|
* [[Veljko Uskoković]]
* [[László Tóth|Laslo Tot]]
* [[István Mészáros|Ištvan Mesaroš]]
* [[Aleksandar Šapić]]
* [[Jugoslav Vasović]]
* [[Balázs Vincze|Balaš Vince]]
* [[Nebojša Milić]]
* [[Srbislav Čiplić]]
|}

=== Poznati igrači ===  
* [[Péter Biros|Peter Biroš]]
* [[Slobodan Soro]]
* [[Goran Rađenović]]
* [[Dušan Damjanović]]
* [[Nikola Janović]] 
* [[Milan Jančić]] 
* [[Tamás Molnár|Tamaš Molnar]]

== Povezano ==
* [[VK Bečejac]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{VK Bečej-Pobjednik LEN Lige šampiona 1999/00.}}
{{VK Bečej-Prvak SR Jugoslavije 2000/01.}}

[[Kategorija:Srpski vaterpolski klubovi|Bečej]]
[[Kategorija:Bečej]]</text>
      <sha1>tjnz7lzejohkej6bgek3xy6hmvursmt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pobjednici Davis Cupa</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4574354</id>
    <revision>
      <id>42580045</id>
      <parentid>42578582</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:33:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42580045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23109" sha1="8h0li4g00lqbguzjlzv9xhtrrqw0mbq" xml:space="preserve">{{Navbox
 | name = Pobjednici Davis Cupa
 | title = Pobjednici [[Davis Cup]]a
 | state = {{{state&lt;includeonly&gt;|autocollapse&lt;/includeonly&gt;}}}
 | bodyclass = hlist
 | nowrapitems = yes
 | titlestyle = 
 | basestyle = 

 | above = '''Napomena:''' ''Popisi igrača mogu biti nepotpuni, posebno kada su u pitanju starija izdanja, zbog nedostatka detaljnih informacija. U tim su slučajevima navedeni samo oni igrači koji si igrali mečeve.''

 | group1 = Svjetski kup u&lt;br&gt;tenisu na travnjaku&lt;br&gt;{{small|(1900–1939)}}
 | list1 = 
* {{flagicon|SAD|1896}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Dwight F. Davis|Davis]], [[Holcombe Ward|Ward]], [[Malcolm Whitman|Whitman]])}} ([[1900]])
* {{color|silver|1901}}
* {{flagicon|SAD|1896}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Malcolm Whitman|Whitman]], [[William Larned|Larned]], [[Dwight F. Davis|Davis]], [[Holcombe Ward|Ward]])}} ([[1902]])
* {{flagicon|UK}} [[Davis Cup reprezentacija Velike Britanije|Britansko Otočje]] {{small|([[Reginald Doherty|R. Doherty]], [[Laurence Doherty|L. Doherty]])}} ([[1903]])
* {{flagicon|UK}} [[Davis Cup reprezentacija Velike Britanije|Britansko Otočje]] {{small|([[Frank Riseley|Riseley]], [[Laurence Doherty|L. Doherty]], [[Reginald Doherty|R. Doherty]])}} ([[1904]])
* {{flagicon|UK}} [[Davis Cup reprezentacija Velike Britanije|Britansko Otočje]] {{small|([[Laurence Doherty|L. Doherty]], [[Sydney Howard Smith|S.H. Smith]], [[Reginald Doherty|R. Doherty]])}} ([[1905]])
* {{flagicon|UK}} [[Davis Cup reprezentacija Velike Britanije|Britansko Otočje]] {{small|([[Sydney Howard Smith|S.H. Smith]], [[Laurence Doherty|L. Doherty]], [[Reginald Doherty|R. Doherty]])}} ([[1906]])
* {{flagicon image|Flag of Australasian team for Olympic games.svg}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australazija]] {{small|([[Norman Brookes|Brookes]], [[Anthony Wilding|Wilding]])}} ([[1907]])
* {{flagicon image|Flag of Australasian team for Olympic games.svg}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australazija]] {{small|([[Norman Brookes|Brookes]], [[Anthony Wilding|Wilding]])}} ([[1908]])
* {{flagicon image|Flag of Australasian team for Olympic games.svg}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australazija]] {{small|([[Norman Brookes|Brookes]], [[Anthony Wilding|Wilding]])}} ([[1909]])
* {{color|silver|1910}}
* {{flagicon image|Flag of Australasian team for Olympic games.svg}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australazija]] {{small|([[Norman Brookes|Brookes]], [[Rodney Heath|Heath]], [[Alfred Dunlop|Dunlop]])}} ([[1911]])
* {{flagicon|UK}} [[Davis Cup reprezentacija Velike Britanije|Britansko Otočje]] {{small|([[James Cecil Parke|Parke]], [[Charles P. Dixon|Dixon]], [[Alfred Beamish|Beamish]])}} ([[1912]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Maurice E. McLoughlin|McLoughlin]], [[R. Norris Williams|Williams]], [[Harold Hackett|Hackett]])}} ([[1913]])
* {{flagicon image|Flag of Australasian team for Olympic games.svg}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australazija]] {{small|([[Anthony Wilding|Wilding]], [[Norman Brookes|Brookes]])}} ([[1914]])
* {{color|silver|1915}}
* {{color|silver|1916}}
* {{color|silver|1917}}
* {{color|silver|1918}}
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[James Outram Anderson|Anderson]], [[Gerald Patterson|Patterson]], [[Norman Brookes|Brookes]])}} ([[1919]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Bill Tilden|Tilden]], [[Bill Johnston|Johnston]])}} ([[1920]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Bill Johnston|Johnston]], [[Bill Tilden|Tilden]], [[Watson Washburn|Washburn]], [[R. Norris Williams|Williams]])}} ([[1921]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Bill Tilden|Tilden]], [[Bill Johnston|Johnston]], [[Vincent Richards|Richards]])}} ([[1922]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Bill Tilden|Tilden]], [[Bill Johnston|Johnston]], [[R. Norris Williams|Williams]])}} ([[1923]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Bill Tilden|Tilden]], [[Vincent Richards|Richards]], [[Bill Johnston|Johnston]])}} ([[1924]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Bill Tilden|Tilden]], [[Bill Johnston|Johnston]], [[Vincent Richards|Richards]], [[R. Norris Williams|Williams]])}} ([[1925]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Bill Johnston|Johnston]], [[Bill Tilden|Tilden]], [[Vincent Richards|Richards]], [[R. Norris Williams|Williams]])}} ([[1926]])
* {{flagicon|FRA|1830}} [[Davis Cup reprezentacija Francuske|Francuska]] {{small|([[René Lacoste|Lacoste]], [[Henri Cochet|Cochet]], [[Jean Borotra|Borotra]], [[Jacques Brugnon|Brugnon]])}} ([[1927]])
* {{flagicon|FRA|1830}} [[Davis Cup reprezentacija Francuske|Francuska]] {{small|([[René Lacoste|Lacoste]], [[Henri Cochet|Cochet]], [[Jean Borotra|Borotra]])}} ([[1928]])
* {{flagicon|FRA|1830}} [[Davis Cup reprezentacija Francuske|Francuska]] {{small|([[Henri Cochet|Cochet]], [[Jean Borotra|Borotra]])}} ([[1929]])
* {{flagicon|FRA|1830}} [[Davis Cup reprezentacija Francuske|Francuska]] {{small|([[Jean Borotra|Borotra]], [[Henri Cochet|Cochet]], [[Jacques Brugnon|Brugnon]])}} ([[1930]])
* {{flagicon|FRA|1830}} [[Davis Cup reprezentacija Francuske|Francuska]] {{small|([[Henri Cochet|Cochet]], [[Jean Borotra|Borotra]], [[Jacques Brugnon|Brugnon]])}} ([[1931]])
* {{flagicon|FRA|1830}} [[Davis Cup reprezentacija Francuske|Francuska]] {{small|([[Jean Borotra|Borotra]], [[Henri Cochet|Cochet]], [[Jacques Brugnon|Brugnon]])}} ([[1932]])
* {{flagicon|UK}} [[Davis Cup reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]] {{small|([[Bunny Austin|Austin]], [[Fred Perry|Perry]], [[Patrick Hughes|Hughes]], [[Harry Lee|Lee]])}} ([[1933]])
* {{flagicon|UK}} [[Davis Cup reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]] {{small|([[Bunny Austin|Austin]], [[Fred Perry|Perry]], [[Patrick Hughes|Hughes]], [[Harry Lee|Lee]])}} ([[1934]])
* {{flagicon|UK}} [[Davis Cup reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]] {{small|([[Bunny Austin|Austin]], [[Fred Perry|Perry]], [[Patrick Hughes|Hughes]], [[Raymond Tuckey|Tuckey]])}} ([[1935]])
* {{flagicon|UK}} [[Davis Cup reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]] {{small|([[Bunny Austin|Austin]], [[Fred Perry|Perry]], [[Patrick Hughes|Hughes]], [[Raymond Tuckey|Tuckey]])}} ([[1936]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Frank Parker|Parker]], [[Dun Budge|Budge]], [[Gene Mako|Mako]])}} ([[1937]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Bobby Riggs|Riggs]], [[Dun Budge|Budge]], [[Gene Mako|Mako]])}} ([[1938]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[John Bromwich|Bromwich]], [[Adrian Quist|Quist]])}} ([[1939]])
* {{color|silver|1940}}
* {{color|silver|1941}}
* {{color|silver|1942}}
* {{color|silver|1943}}
* {{color|silver|1944}}
* {{color|silver|1945}}

 |group2 = Davis Cup&lt;br&gt;{{small|(1946–2018)}}
 |list2 =
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Ted Schroeder|Schroeder]], [[Jack Kramer|Kramer]], [[Gardnar Mulloy|Mulloy]])}} ([[1946]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Jack Kramer|Kramer]], [[Ted Schroeder|Schroeder]])}} ([[1947]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Frank Parker|Parker]], [[Ted Schroeder|Schroeder]], [[Gardnar Mulloy|Mulloy]], [[Bill Talbert|Talbert]])}} ([[1948]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Ted Schroeder|Schroeder]], [[Pancho Gonzales|Gonzales]], [[Gardnar Mulloy|Mulloy]], [[Bill Talbert|Talbert]])}} ([[1949]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Frank Sedgman|Sedgman]], [[Ken McGregor|McGregor]], [[John Bromwich|Bromwich]])}} ([[1950]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Mervyn Rose|Rose]], [[Frank Sedgman|Sedgman]], [[Ken McGregor|McGregor]])}} ([[1951]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Frank Sedgman|Sedgman]], [[Ken McGregor|McGregor]])}} ([[1952]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Lew Hoad|Hoad]], [[Ken Rosewall|Rosewall]], [[Rex Hartwig|Hartwig]])}} ([[1953]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Tony Trabert|Trabert]], [[Vic Seixas|Seixas]])}} ([[1954]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Ken Rosewall|Rosewall]], [[Lew Hoad|Hoad]], [[Rex Hartwig|Hartwig]])}} ([[1955]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Lew Hoad|Hoad]], [[Ken Rosewall|Rosewall]])}} ([[1956]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Mal Anderson|Anderson]], [[Ashley J. Cooper|Cooper]], [[Mervyn Rose|Rose]])}} ([[1957]])
* {{flagicon|SAD|1912}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Alex Olmedo|Olmedo]], [[Barry MacKay|MacKay]], [[Ham Richardson|Richardson]])}} ([[1958]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Neale Fraser|Fraser]], [[Rod Laver|Laver]], [[Roy Emerson|Emerson]])}} ([[1959]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Neale Fraser|Fraser]], [[Rod Laver|Laver]], [[Roy Emerson|Emerson]])}} ([[1960]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Roy Emerson|Emerson]], [[Rod Laver|Laver]], [[Neale Fraser|Fraser]])}} ([[1961]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Rod Laver|Laver]], [[Neale Fraser|Fraser]], [[Roy Emerson|Emerson]])}} ([[1962]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Dennis Ralston|Ralston]], [[Chuck McKinley|McKinley]])}} ([[1963]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Fred Stolle|Stolle]], [[Roy Emerson|Emerson]])}} ([[1964]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Fred Stolle|Stolle]], [[Roy Emerson|Emerson]], [[John Newcombe|Newcombe]], [[Tony Roche|Roche]])}} ([[1965]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Fred Stolle|Stolle]], [[Roy Emerson|Emerson]], [[John Newcombe|Newcombe]], [[Tony Roche|Roche]])}} ([[1966]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Roy Emerson|Emerson]], [[John Newcombe|Newcombe]], [[Tony Roche|Roche]])}} ([[1967]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Clark Graebner|Graebner]], [[Arthur Ashe|Ashe]], [[Bob Lutz (tenis)|Lutz]], [[Stan Smith|S.R. Smith]])}} ([[1968]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Arthur Ashe|Ashe]], [[Stan Smith|S.R. Smith]], [[Bob Lutz (tenis)|Lutz]])}} ([[1969]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Arthur Ashe|Ashe]], [[Cliff Richey|Richey]], [[Bob Lutz (tenis)|Lutz]], [[Stan Smith|S.R. Smith]])}} ([[1970]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Stan Smith|S.R. Smith]], [[Frank Froehling|Froehling]], [[Erik van Dillen|van Dillen]])}} ([[1971]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Stan Smith|S.R. Smith]], [[Tom Gorman (tenis)|Gorman]], [[Erik van Dillen|van Dillen]])}} ([[1972]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[John Newcombe|Newcombe]], [[Rod Laver|Laver]])}} ([[1973]])
* {{flagicon|JAR|1928}} [[Davis Cup reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]]{{sup|a}} ([[1974]])
* {{flagicon|ŠVE}} [[Davis Cup reprezentacija Švedske|Švedska]] {{small|([[Björn Borg|Borg]], [[Ove Bengtson|Bengston]])}} ([[1975]])
* {{flagicon|ITA|1946}} [[Davis Cup reprezentacija Italije|Italija]] {{small|([[Corrado Barazzutti|Barazzutti]], [[Adriano Panatta|Panatta]], [[Paolo Bertolucci|Bertolucci]], [[Antonio Zugarelli|Zugarelli]])}} ([[1976]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Tony Roche|Roche]], [[John Alexander (tenis)|Alexander]], [[Phil Dent|Dent]])}} ([[1977]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[John McEnroe|McEnroe]], [[Brian Gottfried|Gottfried]], [[Bob Lutz (tenis)|Lutz]], [[Stan Smith|S.R. Smith]])}} ([[1978]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Vitas Gerulaitis|Gerulaitis]], [[John McEnroe|McEnroe]], [[Bob Lutz (tenis)|Lutz]], [[Stan Smith|S.R. Smith]])}} ([[1979]])
* {{flagicon|ČSSR}} [[Davis Cup reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] {{small|([[Tomáš Šmíd|Šmíd]], [[Ivan Lendl|Lendl]])}} ([[1980]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[John McEnroe|McEnroe]], [[Roscoe Tanner|Tanner]], [[Peter Fleming (tenis)|Fleming]])}} ([[1981]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[John McEnroe|McEnroe]], [[Gene Mayer|G. Mayer]], [[Peter Fleming (tenis)|Fleming]])}} ([[1982]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Pat Cash|Cash]], [[John Fitzgerald (tenis)|Fitzgerald]], [[Mark Edmondson|Edmondson]], [[Paul McNamee|McNamee]])}} ([[1983]])
* {{flagicon|ŠVE}} [[Davis Cup reprezentacija Švedske|Švedska]] {{small|([[Mats Wilander|Wilander]], [[Henrik Sundström|Sundström]], [[Stefan Edberg|Edberg]], [[Anders Järryd|Järryd]])}} ([[1984]])
* {{flagicon|ŠVE}} [[Davis Cup reprezentacija Švedske|Švedska]] {{small|([[Mats Wilander|Wilander]], [[Stefan Edberg|Edberg]], [[Joakim Nyström|Nyström]])}} ([[1985]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Pat Cash|Cash]], [[Paul McNamee|McNamee]], [[John Fitzgerald (tenis)|Fitzgerald]])}} ([[1986]])
* {{flagicon|ŠVE}} [[Davis Cup reprezentacija Švedske|Švedska]] {{small|([[Mats Wilander|Wilander]], [[Anders Järryd|Järryd]], [[Joakim Nyström|Nyström]])}} ([[1987]])
* {{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Davis Cup reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{small|([[Carl-Uwe Steeb|Steeb]], [[Boris Becker|Becker]], [[Eric Jelen|Jelen]], [[Patrik Kühnen|Kühnen]])}} ([[1988]])
* {{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Davis Cup reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] {{small|([[Carl-Uwe Steeb|Steeb]], [[Boris Becker|Becker]], [[Eric Jelen|Jelen]])}} ([[1989]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Andre Agassi|Agassi]], [[Michael Chang|Chang]], [[Rick Leach|Leach]], [[Jim Pugh|Pugh]])}} ([[1990]])
* {{flagicon|FRA|1976}} [[Davis Cup reprezentacija Francuske|Francuska]] {{small|([[Guy Forget|Forget]], [[Henri Leconte|Leconte]])}} ([[1991]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Andre Agassi|Agassi]], [[Jim Courier|Courier]], [[John McEnroe|McEnroe]], [[Pete Sampras|Sampras]])}} ([[1992]])
* {{flagicon|NJE}} [[Davis Cup reprezentacija Njemačke|Njemačka]] {{small|([[Michael Stich|Stich]], [[Marc-Kevin Goellner|Goellner]], [[Patrik Kühnen|Kühnen]])}} ([[1993]])
* {{flagicon|ŠVE}} [[Davis Cup reprezentacija Švedske|Švedska]] {{small|([[Stefan Edberg|Edberg]], [[Magnus Larsson|Larssson]], [[Jan Apell|Apell]], [[Jonas Björkman|Björkman]])}} ([[1994]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Pete Sampras|Sampras]], [[Jim Courier|Courier]], [[Todd Martin|Martin]])}} ([[1995]])
* {{flagicon|FRA|1976}} [[Davis Cup reprezentacija Francuske|Francuska]] {{small|([[Cédric Pioline|Pioline]], [[Arnaud Boetsch|Boetsch]], [[Guy Forget|Forget]], [[Guillaume Raoux|Raoux]])}} ([[1996]])
* {{flagicon|ŠVE}} [[Davis Cup reprezentacija Švedske|Švedska]] {{small|([[Stefan Edberg|Edberg]], [[Magnus Larsson|Larssson]], [[Nicklas Kulti|Kulti]])}} ([[1997]])
* {{flagicon|ŠVE}} [[Davis Cup reprezentacija Švedske|Švedska]] {{small|([[Magnus Norman|Norman]], [[Magnus Gustafsson|Gustafsson]], [[Jonas Björkman|Björkman]], [[Nicklas Kulti|Kulti]])}} ([[1998]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Mark Philippoussis|Philippoussis]], [[Lleyton Hewitt|Hewitt]], [[Todd Woodbridge|Woodbridge]], [[Mark Woodforde|Woodrofe]])}} ([[1999]])
* {{flagicon|ŠPA}} [[Davis Cup reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{small|([[Albert Costa|Costa]], [[Juan Carlos Ferrero|Ferrero]], [[Juan Manuel Balcells|Balcells]], [[Àlex Corretja|Corretja]])}} ([[2000]])
* {{flagicon|FRA|1976}} [[Davis Cup reprezentacija Francuske|Francuska]] {{small|([[Nicolas Escudé|Escudé]], [[Sébastien Grosjean|Grosjean]], [[Cédric Pioline|Pioline]], [[Fabrice Santoro|Santoro]])}} ([[2001]])
* {{flagicon|RUS}} [[Davis Cup reprezentacija Rusije|Rusija]] {{small|([[Marat Safin|Safin]], [[Jevgenij Kafeljnikov|Kafeljnikov]], [[Mihail Južni|Južni]])}} ([[2002]])
* {{flagicon|AUS}} [[Davis Cup reprezentacija Australije|Australija]] {{small|([[Lleyton Hewitt|Hewitt]], [[Mark Philippoussis|Philippoussis]], [[Wayne Arthurs|Arthurs]], [[Todd Woodbridge|Woodbridge]])}} ([[2003]])
* {{flagicon|ŠPA}} [[Davis Cup reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{small|([[Carlos Moyà|Moyà]], [[Rafael Nadal|Nadal]], [[Juan Carlos Ferrero|Ferrero]], [[Tommy Robredo|Robredo]])}} ([[2004]])
* {{flagicon|HRV}} [[Reprezentacija Hrvatske na Davis Cupu|Hrvatska]] {{small|([[Ivan Ljubičić|Ljubičić]], [[Mario Ančić|Ančić]], [[Goran Ivanišević|Ivanišević]], [[Ivo Karlović|Karlović]])}} ([[2005]])
* {{flagicon|RUS}} [[Davis Cup reprezentacija Rusije|Rusija]] {{small|([[Nikolaj Davidenko|Davidenko]], [[Marat Safin|Safin]], [[Dmitrij Tursunov|Tursunov]])}} ([[2006]])
* {{flagicon|SAD}} [[Davis Cup reprezentacija Sjedinjenih Država|Sjedinjene Države]] {{small|([[Andy Roddick|Roddick]], [[James Blake|Blake]], [[Bob Bryan|B. Bryan]], [[Mike Bryan|M. Bryan]])}} ([[2007]])
* {{flagicon|ŠPA}} [[Davis Cup reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{small|([[David Ferrer|Ferrer]], [[Feliciano López|López]], [[Fernando Verdasco|Verdasco]], [[Marcel Granollers|Granollers]])}} ([[2008]])
* {{flagicon|ŠPA}} [[Davis Cup reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{small|([[Rafael Nadal|Nadal]], [[David Ferrer|Ferrer]], [[Feliciano López|López]], [[Fernando Verdasco|Verdasco]])}} ([[2009]])
* {{flagicon|SRB}} [[Reprezentacija Srbije na Davis Cupu|Srbija]] {{small|([[Janko Tipsarević|Tipsarević]], [[Novak Đoković|Đoković]], [[Viktor Troicki|Troicki]], [[Nenad Zimonjić|Zimonjić]])}} ([[2010]])
* {{flagicon|ŠPA}} [[Davis Cup reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{small|([[Rafael Nadal|Nadal]], [[David Ferrer|Ferrer]], [[Feliciano López|López]], [[Fernando Verdasco|Verdasco]])}} ([[2011]])
* {{flagicon|ČEŠ}} [[Davis Cup reprezentacija Češke|Češka]] {{small|([[Radek Štěpánek|Štěpánek]], [[Tomáš Berdych|Berdych]], [[Lukáš Rosol|Rosol]], [[Ivo Minář|Minář]])}} ([[2012]])
* {{flagicon|ČEŠ}} [[Davis Cup reprezentacija Češke|Češka]] {{small|([[Radek Štěpánek|Štěpánek]], [[Tomáš Berdych|Berdych]], [[Lukáš Rosol|Rosol]], [[Jan Hájek|Hájek]])}} ([[2013]])
* {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Davis Cup reprezentacija Švicarske|Švicarska]] {{small|([[Stanislas Wawrinka|Wawrinka]], [[Roger Federer|Federer]], [[Marco Chiudinelli|Chinudelli]], [[Michael Lammer|Lammer]])}} ([[2014]])
* {{flagicon|UK}} [[Davis Cup reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]] {{small|([[Kyle Edmund|Edmund]], [[Andy Murray|A. Murray]], [[Jamie Murray|J. Murray]], [[Dominic Inglot|Inglot]])}} ([[2015]])
* {{flagicon|ARG}} [[Davis Cup reprezentacija Argentine|Argentina]] {{small|([[Federico Delbonis|Delbonis]], [[Juan Martín del Potro|del Potro]], [[Leonardo Mayer|L. Mayer]], [[Guido Pella|Pella]])}} ([[2016]])
* {{flagicon|FRA|1976}} [[Davis Cup reprezentacija Francuske|Francuska]] {{small|([[Lucas Pouille|Pouille]], [[Jo-Wilfried Tsonga|Tsonga]], [[Richard Gasquet|Gasquet]], [[Pierre-Hugues Herbert|Herbert]])}} ([[2017]])
* {{flagicon|HRV}} [[Reprezentacija Hrvatske na Davis Cupu|Hrvatska]] {{small|([[Borna Ćorić|Ćorić]], [[Marin Čilić|Čilić]], [[Ivan Dodig|Dodig]], [[Mate Pavić|Pavić]])}} ([[2018]])

| group3 =  Davis Cup&lt;br&gt;{{small|(promijenjeni format)}}&lt;br&gt;{{small|(2019–''danas'')}}
| list3= 
* {{flagicon|ŠPA}} [[Davis Cup reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{small|([[Rafael Nadal|Nadal]], [[Roberto Bautista Agut|Bautista Agut]], [[Feliciano López|López]], [[Marcel Granollers|Granollers]], [[Pablo Carreño Busta|Carreño Busta]])}} ([[2019]])
* {{color|silver|2020}}
* {{flagicon image|Rtf tennis flag vector.svg}} [[Davis Cup reprezentacija Rusije|Teniski savez Rusije]] {{small|([[Andrej Rubljov (tenisač)|Rubljov]], [[Danil Medvedev|Medvedev]], [[Aslan Karacev|Karacev]], [[Karen Hačanov|Hačanov]])}} ([[2021]])
* {{flagicon|KAN}} [[Davis Cup reprezentacija Kanade|Kanada]] {{small|([[Félix Auger-Aliassime|Auger-Aliassime]], [[Denis Shapovalov|Shapovalov]], [[Vasek Pospisil|Pospisil]], [[Alexis Galarneau|Galarneau]], [[Gabriel Diallo|Diallo]])}} ([[2022]])
* {{flagicon|ITA}} [[Davis Cup reprezentacija Italije|Italija]] {{small|([[Jannik Sinner|Sinner]], [[Lorenzo Musetti|Musetti]], [[Matteo Arnaldi|Arnaldi]], [[Lorenzo Sonego|Sonego]], [[Simon Bolelli|Bolelli]])}} ([[2023]])
* {{flagicon|ITA}} [[Davis Cup reprezentacija Italije|Italija]] {{small|([[Jannik Sinner|Sinner]], [[Lorenzo Musetti|Musetti]], [[Matteo Berrettini|Berrettini]], [[Andrea Vavassori|Vavassori]], [[Simon Bolelli|Bolelli]])}} ([[2024]])
* {{flagicon|ITA}} [[Davis Cup reprezentacija Italije|Italija]] {{small|([[Flavio Cobolli|Cobolli]], [[Lorenzo Sonego|Sonego]], [[Matteo Berrettini|Berrettini]], [[Andrea Vavassori|Vavassori]], [[Simon Bolelli|Bolelli]])}} ([[2025]])

 |below = {{sup|a}} Zbog činjenice da je [[Indija]] odbila putovati u [[JAR|Južnoafričku Republiku]] kao izraz protesta zbog politike ''[[apartheid]]a'', finale nikada nije odigrano; sastav finalne reprezentacije tako je ostao nepoznat.
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Teniski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8h0li4g00lqbguzjlzv9xhtrrqw0mbq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA EuroBasket 2015</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4577538</id>
    <redirect title="EuroBasket 2015." />
    <revision>
      <id>42579896</id>
      <parentid>40679962</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:08:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2015.]]</comment>
      <origin>42579896</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6i553nopxvl9ewlqeoqav0z4voivxi2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2015.]]</text>
      <sha1>6i553nopxvl9ewlqeoqav0z4voivxi2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekropole sa stećcima u Neumu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4577849</id>
    <revision>
      <id>42579848</id>
      <parentid>42579535</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T21:00:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42579848</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10232" sha1="t3ewipesrg3dz7sbzbld7aada57a3wz" xml:space="preserve">[[File:Neum02466.JPG|mini|desno|Stećak u Neumu]]
U srednjem vijeku područje Neuma je pripadalo župi [[Žaba|Žabi]], koja je obuhvatala istoimenu planinu sa njenim proširenim podnožjem. Vranjevo ili [[Vranjevo selo]] je bilo važan politički centar župe i sjedište [[Nikolići (vlastela)|Nikolića]], najistaknutijeg vlastelinskog roda. U 14. stoljeću Nikolići su bili gospodari feudalnih oblasti, isključivi nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe i članovi bosanskog velikaškog zbora. Direktni su potomci [[hum]]skog kneza Andrije iz 13. st. (1217 – 1249), koji je pokopan u crkvi svete Marije u [[Ston]]u.

Petar Nikolić se prvi put spominje 1380. godine, zajedno sa braćom Vukoslavom i Milišom. Njihov utjecaj je znatno porastao nakon smrti kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I]], 1391. god. Krajem 1392. godine braću Nikoliće i njihovu majku Stanislavu [[Dubrovačka Republika|Dubrovčani]] primaju za svoje građane. Sljedeće godine [[Stjepan Dabiša|kralj Dabiša]] prenosi na njih pravo primanja humskog mogoriša (margarisiuma), dohotka koji je Dubrovnik svake godine plaćao gospodarima svog zaleđa. Sredinom 15. st. Nikolići se ubrajaju u vlastelu [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića – Kosače]]. Njihovi potomci, među kojima su najistaknutiji bili unuci kneza Vukoslava, najvjerovatnije nisu dočekali kraj rata koji je sredinom 15. st. izbio između hercega Stjepana i Dubrovnika. Ne spominju su među hercegovom vlastelom koja je sklapala ugovor o miru sa Dubrovnikom

== Hutovo == 
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Crkvina u [[Hutovo|Hutovu]] obuhvata  101 [[stećak]] i zajedno sa dijelom ostataka jedne građevine i ostacima kasnijeg, napuštenog groblja, nalazi se na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2852 |title=Nekropola Crkvina u Hutovu, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407194309/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2852 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;  Lokalitet Crkvina se nalazi uz sporedni put, koji se odvaja od glavne ceste koja vodi ka [[Popovo polje|Popovom polju]], tj. Hutovo - Velja Međa. Odvojak za spomenuti put nalazi se oko stotinjak metara od nekropole sa stećcima, znane pod imenom Karasivice ili Drijenjak, koja se nalazi između Gornjeg i Donjeg Hutova. Do nekropole Crkvine, koja je od nekropole Karusovice udaljena oko 400 m u smjeru sjeveroistoka, dolazi se sporednim makadamskim putem.

Nekropola Karasovica udaljena je par stotina metara od Crkvina. Sadrži samo 5 stećaka u obliku ploča i sanduka, od kojih 5 njih je ukrašeno. Dio očuvanijih i ukrašenijih stećaka sa ove lokacije premješten je kod katoličke crkve u Hutovo.

U zaseoku Lisće, pola sata hoda jugozapadno od [[Hutovo (tvrđava)|Hutova grada]], je još jedna srednjovjekovna nekropola, sa 48 stećaka.

== Brštanica (Donje Hrasno) ==
Nekropola sa stećcima na lokalitetu Groblje na [[Katoličanstvo|rimokatoličkom]] groblju kod Jurkovića kuća u Brštanici, [[Donje Hrasno]].  Obuhvata  101 [[stećak]] i nalazi se na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika]]. &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2850 |title=Nekropola Groblje, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191904/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2850 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;  Sastoji se od 74 spomenika, podijeljena u dvije grupe. Van groblja su 23 stećka,  od čega 3 [[Oblici stećaka|sljemenjaka]], 17 sanduka i 3 ploče. Od toga ukrašeno je 5 spomenika. Druga grupa stećaka smješena je na dva tumula unutar ograde rimokatoličkog groblja. Na jednom [[Tumuli|tumulu]] je 51 stećak, od toga je  ukrašeno 5 spomenika.&lt;ref&gt;[https://furaj.ba/stecci-neumskog-kraja/ Stećci neumskog kraja - furaj.ba]&lt;/ref&gt; 
== Vranjevo selo ==
{{Glavni|Nekropola stećaka Vranjevo selo}}
Nekropola sa stećcima u Vranjevu selu nalazi se ispod brda Žrnovo, 2 km. od Neuma. U nekropoli su sahranjivani članovi feudalne vlastelinske porodice [[Nikolići (vlastela)|Nikolići]]. Proglašena je za [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |title=Nekropola u Vranjevu selu, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;  Srednjovjekovnu nekropolu danas čine dvije skupine od ukupno 66 stećaka. Jedna grupa stećaka je situirana ispod brda Žrnova, a druga, veća, uz cestu. Nije sigurno da je nekropola oduvijek bila podijeljena. Jedan broj stećaka je razbijen, prevrnut ili ugrađen u obližnju ogradu i cestu, što govori o razaranjima nekropole u prošlosti, kada je ukupan broj stećaka bio mnogo veći. Sličnost u obradi i obliku stećaka u obje skupine datira ih okvirno u isti period, drugu polovicu 14. i 15. stoljeća.&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
== Gornje Hrasno == 
[[File:Nekropola Medjugorje Glumina (4).JPG|mini|lijevo|Nekropola Međugorje]]
=== Međugorje ===
{{Glavni|Nekropola stećaka Međugorje}}
Nekropola sa stećcima u Međugorju se nalazi oko 1.5 km. jugozapadno od naselja [[Glumina|Glumine]]. Put za Gluminu odvaja se nakon 4 km. sa puta (Gornje) Hutovo – Velja Međa  u Popovo polju, kod umjetnog jezera Vratak. Oko 1,5 km ispred sela skoro uza sam put nalazi se nekropola stećaka u dijelu izdužene ravnice koja se zove Međugorje, jer se nalazi između planina Kape na jugu i Treštenice na sjeveru. Predio u kojem se nalazi nekropola, mještani zovu Polje.    

Nekropola, dimenzija oko 80x50 m, zauzima površinu od oko 4.000 m2, zajedno sa dva [[tumul]]a, od kojih se onaj veći nalazi na istočnoj strani ceste. Na nekropoli se nalaze 62 spomenika, od čega je 18 ploča, 39 sanduka i 5 [[Oblici stećaka|sljemenjaka]]. Za stećke je biran tvrdi vapnenac. Obrada spomenika je vrlo dobra. Spomenici su i dobro očuvani. Ukrašeno je 14 spomenika. Nalazi se na listi [[Nacionalni spomenik BiH|nacionalnih spomenika]]. &lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; 

[[File:Nekropola Podgradinje (10).jpg|mini|lijevo|Nekropola Podgradinje]]
[[File:Nekropola Toplica (30).jpg|mini|lijevo|Nekropola Toplice (ili Lokve)]]

=== Nekropola Podgradinje ===
{{Glavni|Nekropola stećaka Podgradinje}}
Nekropola Podgradinje nalazi se jednim dijelom uz pravoslavno groblje sa crkvom koja je dijelom urušena, a dijelom u samom groblju, i to sa obe strane puta. GPS koordinate: 42.950443985858485, 17.90141650455722. U njoj je 58 stećaka, od toga 21 ploča, 58 sanduka, 11 sljemenaka i jedan krst. Stećci su dosta razbacani. Ukrašeni su figuralnim predstavama, scenama lova i prikazima životinja. Posebno se ističe stećak ukrašen sa svih strana i sa prikazom borbe čovjeka sa [[medvjed]]om i scenom srne iznad koje su dvije ptice. 

Susjedni sljemenjak je sa postoljem od istog komada kamena (168 x 75 x 147 cm). Pri dnu krovnih ploha i preko čeonih strana pruža se plastična tordirana vrpca. Ovaj stećak nema drugih ukrasa, ali na istočnoj čeonoj i južnoj bočnoj strani u dva reda mu je urezan ovakav natpis:&lt;ref&gt;[https://stecakmap.info/nekropola/podgradinje/ Podgradinje - općina Neum]&lt;/ref&gt; 

'':† Ovdje leži Radivоj Draščić. Dоbri junak ja bih. Molim ja vas, nedotičite! Vi ćete biti kako ja, a ja ne mоgu biti kako vi. († ɑ сє ʌєжʜ ρɑдʜвоʜ| дρɑшүʜћ доБρʜ юɴɑκь ѣ Бʜχь моʌƔ ѣ сє| вɑсьɴє тʜцɑʜ|ʜтє вʜ ћєтє Бʜ|тʜ κɑκо ѣ ɑ ѣ ɴє могƔ Бʜтʜ κɑκ|о вʜ)''&lt;ref name=&quot;Bešlagić3&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
=== Nekropola Toplice ===
{{Glavni|Nekropola stećaka Toplice}}
Nekropola Toplice (ili Lokve) u selu Vinjine (ili Vinine) je udaljena nekoliko km. od Podgradinja, smještena kod katoličkog groblja, zbog čega je dobro održavana. Sadrži 84 stećka, od toga 32 ploče, 40 sanduka i 12 sljemenaka. Dosta stećaka je ukrašeno. Na stećcima su prikazane scene [[lov]]a, kolo predvođeno jahačem na [[jelen]]u (figure u kolu su prikazane sa kockastim glavama, te špicastim “kapama” na glavi), bordura od trolisne [[Djetelina|djeteline]], zaobljene i špicaste slijepe arkade, rozete, floralni i solarni simboli, svastika, gotički lukovi, orant između dva suočena jahača. Motivi su isklesani u izrazito dubokom reljefu.&lt;ref&gt;[https://stecakmap.info/nekropola/lokve/ Lokve - općina Neum]&lt;/ref&gt; GPS koordinate:42.98140535101078, 17.855406340773175

== Ostale nekropole ==
Postoji još manje poznatih nekropola po selima u okolini Nema: Podhumac u Dobrovu, Moševići, Gradac, Radetići i Lišća.
== Literatura ==
* [[Šefik Bešlagić]], Stećci u Gornjem Hrasnu, Naše starine VII, Sarajevo, 1960, 91-112.
* [[Pavao Anđelić]], „Srednjovjekovna humska župa Žaba”, Hercegovina-časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe, br. 3, Mostar, 1983, 35-56.
 
== Reference ==
{{reference|2}}
{{Commonscat|Stećci in Neum}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Stećci u Neumu]]
[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Neumu]]
[[Kategorija:Nikolići]]
[[Kategorija:Stećci sa natpisom|N ]]</text>
      <sha1>t3ewipesrg3dz7sbzbld7aada57a3wz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radiostanica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4579077</id>
    <revision>
      <id>42580039</id>
      <parentid>42478008</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:29:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-stanica]] na [[Radiostanica]] preko preusmjerenja: +</comment>
      <origin>42478008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1558" sha1="4lq92ci29h2zlkad7plu90whs16p0zk" xml:space="preserve">[[File:Bundesarchiv Bild 146-2007-0047, Funkstelle einer Kampffliegergruppe.jpg|thumb|300px|Zemaljska radio stanica [[Njemačka|njemačke]] avijacije (''Luftwaffe'') u  WW II]]
[[File:2005-05-15-raisting 900x460.jpg|thumb|300px|Zemaljska stanica]]
[[File:Shack F6BLK.jpg|thumb|left|3oopx| Amaterska radio stanica]]
'''Radio-stanica''' (skraćeno: '''stanica''')  je  –  prema '''članu 1.61'''  [[Međunarodna telekomunikaciona unija|Međunarodnih telekomunikacijskih unija]] (ITU). [[ITU Radio regulacije|RR]]&lt;ref&gt;ITU Radio Regulations, Section IV. Radio Stations and Systems – Article 1.61, definition: Radio station&lt;/ref&gt; – definirana kao  &quot;jedan ili viđe or [[transmiter]]a ili prijemnika ili kombinacije transmitera i prijemnika, uključujući i dodatnu opremu, koja je neophodna na lokaciji [[radio]]-komuniciranja.  Svaka stanica bi trebalo da bude registrirana kod stalnog ili povremenog operatera.
Mobilne  radio-stanice su, od otkrića so danas, na različitim [[telasne dužina|talasnim dužinama]], imale veoma važnu ulogu u komuniciranju u različitim [[špijun]]skim i ratnim  operacijama. Također su značajne i u koordinaciji djelovanja u slučaju [[elementarna nepogoda|elementarnih nepogoda]] , akcija spašavanja i u drugim situacijama.

Radio-stanice relativno velike i široke moći, danas imaju i [[radioamater]]i, uz dozvolu ovlaštenih operatera i nadležnih državnih organa.

==Literatura==
{{reference}}

== Povezano ==
*[[Radio]]
*[[Televizija]]
*[[Telekomunikacije]]

[[Kategorija:Telekomunikacije]]
[[Kategorija:Radio]]</text>
      <sha1>4lq92ci29h2zlkad7plu90whs16p0zk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Češka (istorijska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4608351</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579928</id>
      <parentid>40786008</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:10:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Češka (bohemska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4608352</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579929</id>
      <parentid>40786009</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:10:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bohemska Češka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4608354</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579930</id>
      <parentid>40786012</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:10:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Češka Bohemija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4608355</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579931</id>
      <parentid>40786013</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bohemijska Češka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4608356</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579932</id>
      <parentid>40786014</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Češka (bohemijska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4608358</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579933</id>
      <parentid>40786016</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Planinski vijenac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4608680</id>
    <redirect title="Planinski lanac" />
    <revision>
      <id>42579881</id>
      <parentid>40786950</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Planinski lanac]]</comment>
      <origin>42579881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="rjvpi4b3ejhbi8ret20tdulferfpglt" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Planinski lanac]]</text>
      <sha1>rjvpi4b3ejhbi8ret20tdulferfpglt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Planinski vjenac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4608681</id>
    <redirect title="Planinski lanac" />
    <revision>
      <id>42579882</id>
      <parentid>40786951</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Planinski lanac]]</comment>
      <origin>42579882</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="rjvpi4b3ejhbi8ret20tdulferfpglt" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Planinski lanac]]</text>
      <sha1>rjvpi4b3ejhbi8ret20tdulferfpglt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Чешка (Бохемија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4613742</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579934</id>
      <parentid>40808243</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Böhmen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4613815</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579935</id>
      <parentid>40808424</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čechy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4613816</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579936</id>
      <parentid>40808425</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sališko more</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4619482</id>
    <revision>
      <id>42579960</id>
      <parentid>42412590</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:21:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Feedmepaperr</username>
        <id>313832</id>
      </contributor>
      <comment>zamijenjena je slika niskog kvaliteta</comment>
      <origin>42579960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1901" sha1="4xxph5s6n2mwcs8m750sczl5hvcxufw" xml:space="preserve">[[File:Vancouver Island by Aqua, 2020-07-26 (cropped to Salish Sea).jpg|300px|right|thumb|Sališko more s [[Tihi ocean|Tihim oceanom]] odozdo slijeva, a odatle idući ka unutrašnjosti: [[prolaz Juan de Fuca]]; zaljev [[Puget Sound]] dolje zdesna; idući ka sjeveru široki prolaz [[Georgia (prolaz)|Georgia]]; i na krajnjem sjevernom dijelu toga prolaza prolaz [[Johnstone (prolaz)|Johnstone]]. Sedimenti iz rijeke [[Fraser (rijeka)|Fraser]] se vide u zelenim nijansama u prolazu Georgia.]]

'''Sališko more''' ([[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]] [[Engleski jezik|eng.]] {{IPAc-en|ˈ|s|eɪ|l|ɪ|ʃ}}) je kompleksna mreža obalnih vodotokova jugozapadnog dijela  [[Kanadske provincije i teritorije|kanadske provincije]] [[Britanska Kolumbija]] i sjeverozapadnog dijela [[Sjedinjene Države|američke]] savezne države [[Washington (savezna država)|Washington]]. Veće vodene površine u Sališkom moru su prolaz [[Georgia (prolaz)|Georgia]], [[prolaz Juan de Fuca]] i zaljev [[Puget Sound]]. Proteže se od [[Desolation Sound]]a na sjevernom  kraju prolaza Georgia do [[Oakland Bay]]a na vrhu [[Hammersley Inlet]]a na južnom kraju Puget Sounda. Unutarnji vodotokovi Sališkog mora su djelomično odvojeni od otvorenog [[Tihi ocean|Pacifika]] otokom [[Vancouver (otok)|Vancouverom]] i poluotokom [[Olympic (poluotok)|Olympic]], pa su stoga zaštićeni od tihooceanskih oluja. Veći lučki gradovi Sališkom mora su [[Vancouver]], [[Seattle]], [[Tacoma, Washington|Tacoma]], [[Bellingham]], [[Port Angeles, Washington|Port Angeles]] i [[Victoria, Britanska Kolumbija|Victoria]]. Veći dio obale sačinjava [[megalopolis]] koji se proteže od [[West Vancouver]]a u Britanskoj Kolumbiji do [[Olympia, Washington|Olympije]] u Washingtonu.

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat|Salish Sea}}
{{Mora}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Mora u Sjevernoj Americi]]
[[Kategorija:Mora Tihog oceana]]</text>
      <sha1>4xxph5s6n2mwcs8m750sczl5hvcxufw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Smrt gospođe Ministarke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4623395</id>
    <revision>
      <id>42579746</id>
      <parentid>42290083</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:16:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-22076-66</username>
        <id>342643</id>
      </contributor>
      <origin>42579746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3822" sha1="e6sla76uevno53v4g132pan3k0l45ze" xml:space="preserve">{{Infokutija TV film
 |naslov=Smrt gospođe ministarke
 |slika        = Smrt gospodje ministarke.jpg
 |veličina=
 |onaziv=Smrt gospođe ministarke
 |godina= [[1991]].
 |zemlja= {{zastava|SFRJ}}
 |jezik = [[srpski jezik|srpski]]
 |žanr= [[Drama (filmski žanr)|drama]]
 |režija= [[Sava Mrmak]]
 |scenario= [[Dušan Savković]]
 |muzika=[[Vartkes Baronijan]]&lt;br&gt;Miljenko Pečnik
 |uloge= [[Svetlana Bojković]] 
 |producent= [[Budimir Šarenac]]
 |kompanija=[[Televizija Beograd — Igrani program|TV Beograd]]
 |trajanje= 102 minuta
 |scenografija=[[Slobodan Rundo]]
 |montaža=[[Petar Putniković]]
 |snimatelj=[[Slobodan Obradović]]
 |nagrade=
 |budžet=
 |prethodni=
 |sledeći=
 |vebsajt=
 |imdb=0201140
}}

'''''Smrt gospođe Ministarke''''' je [[SFRJ|jugoslovenska]] [[biografski film|biografska]] [[TV drama]] u produkciji [[RTV Beograd]] i režiji [[Sava Mrmak|Save Mrmka]] emitovana [[1991. na televiziji|1991.]] godine. Nastala po scenariju [[Dušan Savković|Dušana Savkovića]] i u njoj [[Svetlana Bojković]] tumači glavni lik - [[Živana Stokić|Živanu &quot;Žanku&quot; Stokić]], glumicu koja je stekla izuzetnu popularnost i ugled u [[Međuratni period|predratnom]] [[Beograd]]u i postala poznata po tome što je ugledni komediograf [[Branislav Nušić]] svoj komad ''[[Gospođa ministarka]]'' napisao upravo za nju. Radnja prikazuje njenu tragičnu sudbinu po završetku [[Drugi svetski rat u Srbiji|Drugog svetskog rata]], kada je optužena za [[kolaboracija|kolaboraciju]] sa [[Treći rajh|nemačkim]] okupatorom. Nastala u vreme kolapsa komunističkog poretka i [[raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]], ''Smrt gospođe Ministarke'' je bila jedno od prvih televizijskih dela koje se eksplicitno bavilo [[Partizanski ratni zločini|partizanskom strahovladom]] u posleratnoj Srbiji. Danas je poznata kao jedan od najboljih nastupa u karijeri Svetlane Bojković.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
|[[Svetlana Bojković]] || [[Žanka Stokić|Živana Žanka Stokić]]
|-
|[[Predrag Ejdus]] || [[Aleksandar Cvetković (glumac)|Aleksandar Aca Cvetković]]
|-
|[[Milenko Pavlov]] || [[Jovan Tanić|Jovan Joca Tanić]]
|-
|[[Radoš Bajić]] || Pukovnik
|-
|[[Andreja Maričić]] || Kapetan bez noge
|-
|[[Jelica Sretenović]] || Katica
|-
|[[Danica Maksimović]] || Rada
|-
|[[Marko Todorović (glumac)|Marko Todorović]] || Doktor Kostić
|-
|[[Tihomir Stanić]] || Kapetan Gruber
|-
|[[Boško Puletić]] || Sudija
|-
|[[Petar Kralj]] || [[Bojan Stupica]]
|-
|[[Nada Blam]] || Glumica
|-
|[[Goran Bukilić]] || Glumac
|-
|[[Mirko Bulović]] || Upravnik pozorišta
|-
|[[Lepomir Ivković]] || [[Miloš Obilić]]
|-
|[[Đorđe Jovanović]] || Glumac
|-
|[[Tomo Kuruzović|Toma Kuruzović]] || Bombondžija
|-
|[[Predrag Milinković]] || Ciganin
|-
|[[Zlata Numanagić]] || Prostitutka
|-
|[[Olga Poznatov]] || Baba
|-
|[[Zoran Rankić]] || Čvrga
|-
|[[Ratko Tankosić]] || Vodnik
|-
|Biljana Mašić || Kraljica
|-
|[[Milutin Jevđenijević]] || Čovek u sudnici
|-
|[[Radojko Joksić]] || 
|-
|[[Slobodan Kolaković]] || 
|-
|[[Saša Kuzmanović]] || 
|-
|[[Branko Petković]] || 
|-
|[[Ras Rastoder]] || 
|-
|[[Ljubo Škiljević]] || 
|-
|Branislav Makeš || 
|-
|Želimir Novaković || 
|-
|Milivoje Petrović || 
|-
|Aleksandra Vuković ||
|}

== Povezano ==
* [[Gospođa ministarka (višeznačna odrednica)|Gospođa ministarka]]

== Vanjske veze ==
* {{IMDb naslov|id=0201140|title=Smrt gospođe ministarke}}
* [http://www.takolako.rs/user/domaci-filmovi-90/smrt-gospoe-ministarke-dvd/44_805_13940_1_0_0/item.jsp Smrt gospođe ministarke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140816011606/http://www.takolako.rs/user/domaci-filmovi-90/smrt-gospoe-ministarke-dvd/44_805_13940_1_0_0/item.jsp |date=2014-08-16 }}

[[Kategorija:Jugoslovenske TV-drame]]
[[Kategorija:TV-drame 1991.]]</text>
      <sha1>e6sla76uevno53v4g132pan3k0l45ze</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Češka (oblast)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4628271</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579937</id>
      <parentid>40861055</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Чешка (област)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4628272</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579938</id>
      <parentid>40861056</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Češka (region)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4628273</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579939</id>
      <parentid>40861057</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Чешка (регион)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4628274</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579940</id>
      <parentid>40861058</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Karavan (radioemisija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4628292</id>
    <revision>
      <id>42580081</id>
      <parentid>42541673</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T11:51:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Karavan (radio-emisija)]] na [[Karavan (radioemisija)]]</comment>
      <origin>42541673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2917" sha1="a07s7g18g79cix6udhemw3tsmnp349j" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Karavan (razvrstavanje)}}
'''Karavan''' je [[radio-emisija]] koja se emituje na talasima [[Radio Beograd]]a, svakog radnog dana.

== Forma emisije ==
Emisija je kolažnog tipa, a čini je kombinacija tekstova i muzike. Koncepcija je takva da se tekstovi pišu prateći aktuelne događaje u svetu politike, filma, sporta i brojnim drugim sferama života. Ti događaji se komentarišu na satiričan način, čime se ukazuje na pojedine društvene probleme, a mnoge pojave posmatraju i sa komičnog aspekta. Muzika koja se emituje u &quot;Karavanu&quot; je isključivo narodna, ponekad izvorna, ali češće novokomponovana i to samo ona koja je pisana i komponovana u duhu tradicionalne srpske narodne pesme.

== Istorijat ==
Emisija je na programu [[Radio Beograd]]a oko četiri decenije sa gotovo neizmenjenom koncepcijom, ali promenjenim trajanjem. Do [[2001]]. godine, &quot;Karavan&quot; je imao dva dela, od kojih je prvi emitovan od 13:05 do 14, a drugi od 14:05 do 15 časova. U pauzi su emitovane vesti, kao deo redovnog programa [[Radio Beograd]]a. Međutim, te godine je tadašnje rukovodstvo ove radio-stanice odlučilo da sa svih programa skloni ili svede na najmanju meru emisije koje su emitovale narodnu muziku, pa je tako i &quot;Karavan&quot; skraćen i od tada se emituje samo od 14:05 do 15 časova. Negodovanje mnogih slušalaca nije pomoglo da se originalni termin vrati ni do danas.

== Voditelji ==
Legendarni voditelj koji je za mnoge i danas simbol ove emisije bio je glumac [[Petar Slovenski]], koji je emisiju otvarao rečenicom „Dobar dan, pozdravlja vas Karavan“. Slovenski je ostao na mestu voditelja do samog početka 1990-ih, kada je tu dužnost preuzeo glumac [[Nebojša Milovanović (stariji)|Nebojša Milovanović]], koji se na tom poslu zadržao do pred kraj te decenije. Treći voditelj &quot;Karavana&quot; je glumac [[Đorđe Nenadović]], koji je do danas ostao njegov zaštitni znak, mada je sada u voditeljskom tandemu sa [[Milena Šiškin|Milenom Šiškin]]. Ponekad su se, kao zamena voditelja u odsustvu, pred mikrofonom &quot;Karavana&quot; oprobali i drugi radio-voditelji [[Radio Beograd]]a, kao i glumci koji su sarađivali sa ovom radio-stanicom.

== Rubrike ==
Poznate rubrike, sastavni deo &quot;Karavana&quot; su: &quot;Blic vic&quot;, &quot;Ha, ha, komentar&quot;, &quot;Radio PTT - vaša pošta&quot;, &quot;Vesti dana s teleks Karavana&quot;, &quot;Top lista humorista&quot; (aforizmi) i druge. Ranije su često praktikovana i javna snimanja emisije &quot;Karavan&quot;, kojom prilikom je publika imala prilike da neposredno uživa u ovim rubrikama, ali i muzici koja se izvodila uživo, uz gostujuće učešće brojnih estradnih umetnika.

== Vanjske veze ==
* [http://www.rts.rs/page/radio/ci/series/27/%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BE+%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4+1/2808/%D0%9A%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D0%BD.html Odeljak sajta RTS posvećen emisiji &quot;Karavan&quot;]

[[Kategorija:Srpske radio-emisije]]
[[Kategorija:Jugoslavenske radio-emisije]]</text>
      <sha1>a07s7g18g79cix6udhemw3tsmnp349j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Česi (Bohemijci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4628707</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579941</id>
      <parentid>40862868</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Чеси (Бохемијци)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4628708</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579942</id>
      <parentid>40862869</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Češka (Bohemska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4643379</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579945</id>
      <parentid>40918035</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:12:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Чешка (Бохемска)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4643380</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579946</id>
      <parentid>40918036</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:12:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Česi (Bohemci)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4643381</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579947</id>
      <parentid>40918037</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:12:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Чеси (Бохемци)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4643382</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579948</id>
      <parentid>40918038</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:12:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sinan Reis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4645364</id>
    <revision>
      <id>42579851</id>
      <parentid>40945736</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T21:10:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Redaktor GLAM</username>
        <id>225992</id>
      </contributor>
      <comment>Higher resolution version of image</comment>
      <origin>42579851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3666" sha1="abll02mbfig9q9z4jviggdfud0kb5ws" xml:space="preserve">{{vojna osoba
|ime= Sinan Reis
|slika=Sinan Reis (166346140).jpg
|opis = [[portret]]
|veličina       = 250px
|datum rođenja  = nakon [[1500]].
|mjesto rođenja =
|datum smrti    =[[1546]].
|mjesto smrti = 
|nacionalnost   = 
|puno ime= 
|nadimak=Sinan çifut, Veliki Židov
|supruga= 
|suprug = 
|titule = 
|knjige = 
|služba = 
|čin = [[Beglerbeg]]
|ratovi= 
|bitke= [[Bitka kod Preveze]]
|vojska =[[Osmansko Carstvo|Osmanska]] [[Ratna mornarica|mornarica]] 
|rod = 
|jedinice  = 
|komandirao    = 
|nagrade        = 
}}
'''Sinan Reis''' (kog su [[Turci]] zvali ''Sinan çifut'' ([[Židov]]), a [[Španjolci]] ''Veliki Židov''; nakon [[1500]]. – [[1546]].) bio je poznati [[Osmansko Carstvo|osmanski]] [[admiral]] i [[pirat]].&lt;ref name=brit/&gt; 

== Biografija == 
Sinanovi [[roditelj]]i bili su [[Sefardi]] protjerani iz svog [[Španjolska|španjolskog]] doma nakon odluke [[Katolički kraljevi|katoličkih monarha]] [[Isabel I od Castille|Isabele]] i [[Ferdinand II. Aragonski|Ferdinanda]] o protjerivanju [[židovi|Židova]] sa španjolskih teritorija.&lt;ref name=sef/&gt; Odrastao je slušajući priče o [[egzodus]]u [[roditelj]]a, to je toliko utjecalo na njega da je [[konvertit|konvertirao]] na [[islam]] i pridružio se [[Pirat#Korsari|berberskim piratima]] iz mržnje prema španjolskoj [[kruna|kruni]] kojoj se želio osvetiti za protjerivanje iz domovine svojih predaka.&lt;ref name=sef/&gt;

Isprva je služio kao ''reis'' ([[Kapetan (mornarica)|kapetan]]) pomoćnik slavnog [[pirat]]a [[Hajrudin Barbarosa|Hajrudina Barbarose]] pljenivši [[brod]]ove u [[alžir]]skim vodama. Bio je poznat po tom što je na svom brodu vješao [[zastava|zastavu]] sa [[Davidova zvijezda|šestokrakom zvijezdom]] koju su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] zvali ''Salomonov [[pečat]]''. Kao jedan od glavnih Barbarosinih pomoćnika sudjelovao je u [[Bitka kod Preveze|bitci kod Preveze]] [[1538]]. godine, velikoj pobjedi nad [[flota|flotom]] [[Sveta liga (1538)|Svete lige]].&lt;ref name=sef&gt; {{cite web
   |url=https://islam4europeans.com/2018/07/28/sinan-reis-the-great-jewish-convert/
   |title = ''Sinan Reis – The Great Jewish Convert''
   |publisher =Islam for Europeans
   |language =engleski
   |accessdate =26. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; 

Sinan je samostalno [[komandant|komandirao]] [[flota|flotom]] koja je porazila [[Republika Genova|genovešku]] flotu koju je Španjolska angažirala da se riješi [[Pirat#Korsari|berberskih pirata]] ispred [[Sjeverna Afrika|sjevernoafričkih]] [[obala]]. Nakon tog je zauzeo [[Tripoli]] u [[Libija|Libiji]], a pred kraj života postavljen je za [[beglerbeg]]a ([[admiral]]a) [[Osmansko Carstvo|osmanske]] [[Ratna mornarica|mornarice]].&lt;ref name=brit/&gt; 

[[Sahrana|Pokopan]] je na [[židovi|židovskom]] [[Groblje|groblju]] u [[Albanija|Albaniji]].&lt;ref name=brit&gt; {{cite web
   |url=http://www.jewishsphere.com/Directory/FamousJewishPirates.html
   |title = ''Famous Jewish Pirates''
   |publisher =Jewishsphere
   |language =engleski
   |accessdate =26. 11. 2019}}&lt;/ref&gt; Sinan Reis bio je poznat i kao [[učitelj]] budućeg [[beglerbeg]]a [[Dragut]]a.&lt;ref name=dra&gt; {{cite web
   |url=http://www.thewayofthepirates.com/famous-pirates/turgut-reis/
   |title = ''Famous Pirate: Turgut Reis''
   |publisher =The Way Of The Pirates
   |language =engleski
   |accessdate =26. 11. 2019}}&lt;/ref&gt;  

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Sinan Reis}}
* [https://islam4europeans.com/2018/07/28/sinan-reis-the-great-jewish-convert/ ''Sinan Reis – The Great Jewish Convert''] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|NEPOZNATO|1546|Sinan Reis}}
[[Kategorija:Osmanski admirali]]
[[Kategorija:Pirati]]
[[Kategorija:Jevreji]]</text>
      <sha1>abll02mbfig9q9z4jviggdfud0kb5ws</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA EuroBasket 2011</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4647256</id>
    <redirect title="EuroBasket 2011." />
    <revision>
      <id>42579892</id>
      <parentid>40936835</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2011.]]</comment>
      <origin>42579892</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="tv2a36wznlxjuhinkyfxad6kabx0btd" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2011.]]</text>
      <sha1>tv2a36wznlxjuhinkyfxad6kabx0btd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA EuroBasket 2005</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4647257</id>
    <redirect title="EuroBasket 2005." />
    <revision>
      <id>42579901</id>
      <parentid>41440317</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:08:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2005.]]</comment>
      <origin>42579901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2005.]]</text>
      <sha1>s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA EuroBasket 2007</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4647258</id>
    <redirect title="EuroBasket 2007." />
    <revision>
      <id>42579916</id>
      <parentid>41440307</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2007.]]</comment>
      <origin>42579916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2007.]]</text>
      <sha1>6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evroliga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4652663</id>
    <redirect title="Euroliga" />
    <revision>
      <id>42579886</id>
      <parentid>40971977</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Euroliga]]</comment>
      <origin>42579886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="cg5frxyuoif0ob756t0un3jmxiuln14" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Euroliga]]</text>
      <sha1>cg5frxyuoif0ob756t0un3jmxiuln14</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evropsko prvenstvo u košarci 1989</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4653868</id>
    <redirect title="EuroBasket 1989." />
    <revision>
      <id>42579920</id>
      <parentid>41440312</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:10:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 1989.]]</comment>
      <origin>42579920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="56j0268g3t0hz57v3j64nmov2utyui2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 1989.]]</text>
      <sha1>56j0268g3t0hz57v3j64nmov2utyui2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Češka (regija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4662190</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579949</id>
      <parentid>41027505</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:12:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Чешка (регија)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4662191</id>
    <redirect title="Češka (historijska regija)" />
    <revision>
      <id>42579950</id>
      <parentid>41027506</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:12:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Češka (historijska regija)]]</comment>
      <origin>42579950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Češka (historijska regija)]]</text>
      <sha1>667dy5tcueh41o2m2dc6uiwakuvlxlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija građanski sukob</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4664559</id>
    <revision>
      <id>42579889</id>
      <parentid>42568039</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Građanski sukob]] na [[Šablon:Infokutija građanski sukob]]: +</comment>
      <origin>42568039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4805" sha1="59iub9i085ie4i79glstvca1yxpe4vr" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width: 25.5em;border-spacing: 2px; font-size: 90%; text-align: left;&quot;
|- 
! {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | colspan=&quot;3&quot; | colspan=&quot;2&quot; }} style=&quot;background: #CEE0F2; text-align: center; font-size: 110%;&quot; | {{{naziv|{{PAGENAME}}}}}
|-
{{#if:{{{dio|}}} |
{{!}} {{#if:{{{sukobljeni|}}} | colspan=&quot;3&quot; | colspan=&quot;2&quot; }} style=&quot;text-align: center; background: #eeeeee;&quot; {{!}} Dio {{{dio|}}}
}}
|-
{{#if:{{{slika|}}} |
{{!}} {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | colspan=&quot;3&quot; | colspan=&quot;2&quot; }} style=&quot;text-align: center; font-size: 90%; border-bottom: 1px solid #aaa;&quot; {{!}} {{{slika|}}}&lt;br /&gt;{{{opis slike|}}}
}}
|-
| {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | colspan=&quot;3&quot; | colspan=&quot;2&quot; }} | 
{| class=&quot;infobox&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;margin: 0; cellpadding: 0; padding: 0; border: 0;&quot;
|-
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; | Datum
| {{{datum|}}}
|-
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; | Lokacija
| {{{mjesto|}}}
|-
{{#if:{{{uzrok|}}} |
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Uzrok
{{!}} {{{uzrok|}}}
}}
|-
{{#if:{{{ciljevi|}}} |
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Ciljevi
{{!}} {{{ciljevi|}}}
}}
|-
{{#if:{{{metode|}}} |
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Metode
{{!}} {{{metode|}}}
}}
|-
{{#if:{{{ishod|}}} |
! style=&quot;padding-right: 1em;&quot; {{!}} Ishod
{{!}} {{{ishod|}}}
}}
|}
|-
{{#if:{{{sukobljeni1|}}}{{{sukobljeni2|}}}{{{sukobljeni|}}} |
! {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | colspan=&quot;3&quot; | colspan=&quot;2&quot; }} style=&quot;background: #CEE0F2; text-align: center;&quot; {{!}} Strane u građanskom sukobu
}}
|-
{{#if:{{{sukobljeni1|}}}{{{sukobljeni2|}}}{{{sukobljeni3|}}} |
{{!}} {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | width=&quot;33%&quot; | width=&quot;50%&quot; }} style=&quot;border-right: 1px dotted #aaa;&quot; {{!}} {{{sukobljeni1|}}}
{{!}} {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | width=&quot;33%&quot; | width=&quot;50%&quot; }} style=&quot;padding-left: 0.25em;&quot; {{!}} {{{sukobljeni2|}}}
{{#if:{{{sukobljeni3|}}} | 
{{!}} width=&quot;33%&quot; style=&quot;border-left: 1px dotted #aaa; padding-left: 0.25em;&quot; {{!}} {{{sukobljeni3|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{zapovjednik1|}}}{{{zapovjednik2|}}}{{{zapovjednik3|}}} |
! {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | colspan=&quot;3&quot; |colspan=&quot;2&quot; }} style=&quot;background: #CEE0F2; text-align: center;&quot; {{!}} Vođe
}}
|-
{{#if:{{{zapovjednik1|}}}{{{zapovjednik2|}}}{{{zapovjednik3|}}} |
{{!}} {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | width=&quot;33%&quot; | width=&quot;50%&quot; }} style=&quot;border-right: 1px dotted #aaa;&quot; {{!}} {{{zapovjednik1|}}}
{{!}} {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | width=&quot;33%&quot; | width=&quot;50%&quot; }} style=&quot;padding-left: 0.25em;&quot; {{!}} {{{zapovjednik2|}}}
{{#if:{{{sukobljeni3|}}} | 
{{!}} width=&quot;33%&quot; style=&quot;border-left: 1px dotted #aaa; padding-left: 0.25em;&quot; {{!}} {{{sukobljeni3|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{jačina1|}}}{{{jačina2|}}}{{{jačina3|}}} |
! {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | colspan=&quot;3&quot; | colspan=&quot;2&quot; }} style=&quot;background: #CEE0F2; text-align: center;&quot; {{!}} Broj učesnika
}}
|-
{{#if:{{{jačina1|}}}{{{jačina2|}}}{{{jačina3|}}} |
{{!}} {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | width=&quot;33%&quot; | width=&quot;50%&quot; }} style=&quot;border-right: 1px dotted #aaa;&quot; {{!}} {{{jačina1|}}}
{{!}} {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | width=&quot;33%&quot; | width=&quot;50%&quot; }} style=&quot;padding-left: 0.25em;&quot; {{!}} {{{jačina2|}}}
{{#if:{{{sukobljeni3|}}} | 
{{!}} width=&quot;33%&quot; style=&quot;border-left: 1px dotted #aaa; padding-left: 0.25em;&quot; {{!}} {{{jačina3|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{posljedice1|}}}{{{posljedice2|}}}{{{posljedice3|}}} |
! {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | colspan=&quot;3&quot; | colspan=&quot;2&quot; }} style=&quot;background: #CEE0F2; text-align: center;&quot; {{!}} Žrtve
}}
|-
{{#if:{{{posljedice1|}}}{{{posljedice2|}}}{{{posljedice3|}}} |
{{!}} {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | width=&quot;33%&quot; | width=&quot;50%&quot; }} style=&quot;border-right: 1px dotted #aaa;&quot; {{!}} {{{posljedice1|}}}
{{!}} {{#if:{{{sukobljeni3|}}} | width=&quot;33%&quot; | width=&quot;50%&quot; }} style=&quot;padding-left: 0.25em;&quot; {{!}} {{{posljedice2|}}}
{{#if:{{{sukobljeni3|}}} | 
{{!}} width=&quot;33%&quot; style=&quot;border-left: 1px dotted #aaa; padding-left: 0.25em;&quot; {{!}} {{{posljedice3|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{sukobljeni3|}}} | | {{#if:{{{posljedice3|}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; {{#if:{{{posljedice1|}}}{{{posljedice2|}}} | border-top: 1px dotted #aaa;}}&quot; {{!}} {{{posljedice3|}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{bilješke|}}} |
{{!}} {{#if:{{{sukobljeni3|}}}|colspan=&quot;3&quot;|colspan=&quot;2&quot;}} style=&quot;font-size:90%; border-top:1px solid #aaa;&quot; {{!}} {{{bilješke|}}}
}}
|}&lt;noinclude&gt;

== Korištenje ==

&lt;div style=&quot;width:250px;background:#dddddd;border: 1px solid black;padding:0.5em 1em 0.5em 1em&quot;&gt;&lt;pre&gt;
{{Građanski sukob
|naziv        = 
|dio          = 
|slika        = 
|opis slike   = 
|datum        = 
|mjesto       = 
|uzrok        = 
|ciljevi      = 
|metode       = 
|ishod        = 
|sukobljeni1  = 
|sukobljeni2  = 
|sukobljeni3  = 
|zapovjednik1 = 
|zapovjednik2 = 
|zapovjednik3 = 
|jačina1      = 
|jačina2      = 
|jačina3      = 
|posljedice1  = 
|posljedice2  = 
|posljedice3  = 
|bilješke     = 
}}
&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;

[[Kategorija:Historijske infokutije]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>59iub9i085ie4i79glstvca1yxpe4vr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija arhijerej/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4664729</id>
    <revision>
      <id>42579855</id>
      <parentid>41350291</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T22:43:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Arhijerej/dok]] na [[Šablon:Infokutija arhijerej/dok]]: +</comment>
      <origin>41350291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="953" sha1="kv1bd6enahwkw7ya1wnzwkbh3jyimpx" xml:space="preserve">{{dokumentaciona podstrana}}
=== Upotreba ===
&lt;pre&gt;{{Arhijerej
 | Arhijerej = 
 | Slika = 
 | Opis = 
 | Pomesna crkva = 
 | Arhiepiskopija = 
 | Mitropolija = 
 | Eparhija = 
 | Arhijerejski čin = 
 | Titula = 
 | Način obraćanja = 
 | Država = 
 | Sedište = 
 | Godine službe =
 | Prethodnik =
 | Naslednik = 
 | Eparhija 1 = 
 | Godine službe 1 = 
 | Prethodnik 1 = 
 | Naslednik 1 = 
 | Eparhija 2 = 
 | Godine službe 2 = 
 | Prethodnik 2 = 
 | Naslednik 2 = 
 | Eparhija 3 = 
 | Godine službe 3 = 
 | Prethodnik 3 = 
 | Naslednik 3 =
 | Eparhija 4 =
 | Godine službe 4 =
 | Prethodnik 4 =
 | Naslednik 4 =
 | Svetovno ime = 
 | Datum rođenja = 
 | Mesto rođenja = 
 | Država rođenja = 
 | Datum smrti = 
 | Mesto smrti =
 | Država smrti = 
 | Napomena = 
}}&lt;/pre&gt;

===Dodatni parametri===
&lt;pre&gt;
 | Sjedište = 
 | Nasljednik 1 = 
 | Nasljednik 2 = 
 | Nasljednik 3 = 
 | Nasljednik 4 = 
 | Mjesto rođenja = 
 | Mjesto smrti =
&lt;/pre&gt;</text>
      <sha1>kv1bd6enahwkw7ya1wnzwkbh3jyimpx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cieszyn</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4667572</id>
    <revision>
      <id>42579779</id>
      <parentid>42341684</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:51:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6688" sha1="bdo5wlhtsdsnsbuyush8wh92uxagbnm" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Cieszyn
| ime_genitiv =Cieszyna
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Cieszyn_53.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=Centralni [[trg]]

| slika_lokacijska_karta_država =Poljska
| slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Cieszyna u Poljskoj

| nadimak =

| širina-stupnjevi =49
| širina-minute    =44
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute    =37
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Poljska}}
| lokacija1_ime  =[[Vojvodstva Poljske|Vojvodstvo]]
| lokacija1_info =[[Šlesko vojvodstvo|Šlesko]]
| lokacija2_ime  =[[Povjat]]
| lokacija2_info =Cieszyn
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum  =
| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe=[[gradonačelnik]]
| ime_vođe=Gabriela Staszkiewicz
| stranka_vođe   =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna=28.61 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;

| visina =379&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor=
| visina_max =
| visina_min=

| stanovništvo_godina  =[[2019]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo=34,424&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća =1,203 stan. / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže=
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC+1]]
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =43-400&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj =33&lt;ref name=city/&gt; 
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
}}
'''Cieszyn''' ([[njemački jezik|njemački]]: ''Teschen'', [[latinski]]: ''Tessin'') je [[granica|pogranični]] [[grad]] od 34,424 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/poland/slaskie/
 | title =''Poland: Slaskie''
 | accessdate =15.05. 2021.
 | language=poljski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[jug]]u [[Poljska|Poljske]] u [[Šlesko vojvodstvo|Šleskom vojvodstvu]].

== Geografija ==

Cieszyn leži na [[istok|istočnoj]] [[obala|obali]] [[rijeka|rijeke]] [[Olza (rijeka)|Olze]], nasuprot [[Český Těšín|Češkog Těšína]] na [[zapad]]noj obali, udaljen četrdesetak [[km]] od [[Bielsko-Biała|Bielsko-Białe]], i isto toliko od [[češka|češke]] [[Ostrava|Ostrave]].
== Historija ==
[[datoteka:Ciesz_olza_czciesz_355.jpg|thumb|left|280px|[[Panorama]] grada na [[Olza (rijeka)|Olzi]]]]

Cieszyn je izrastao tokom [[8. vijek|8]] / [[9. vijek]]a kao [[slaveni|slavensko]] [[naselje]], u kom je tokom [[9. vijek]]a podignut [[zamak]]. Prvi put je [[dokument]]iran [[1158]]. kao [[fortifikacija|utvrđeno]] naselje, pa je [[gradska prava]] dobio vjerojatno i prije [[1284]].&lt;ref name=brit/&gt;

U periodu između [[1291]].-[[1653]]. bio je [[glavni grad|prijestolnica]] jednog od [[Pjastovići|pjastovskih]] [[vojvodstvo|vojvodstava]]. Od [[1291]]. je podpao pod vlast [[Popis čeških vladara|čeških vladara]], i odtad dijeli sudbinu [[Češka Šleska|Češke]] i [[Austrijska Šleska|Austrijske Češke]].&lt;ref name=brit/&gt;

U [[16. vijek]]u kao razvijen [[zanat]]sko-[[trgovina|trgovački]] grad, postao je jedan od centara [[reformacija|reformacije]]. Tokom [[19. vijek]]a bio je jedan od centara poljskog [[Nacionalni preporod|nacionalnog preporoda]] ([[časopis]]i, društva, organizacije, [[gimnazija]]).&lt;ref name=brit/&gt;

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i raspada [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], postao je predmet spora između novonastalih država [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i [[Druga Poljska Republika|Druge Poljske Republike]]. [[Čehoslovačka]] [[vojska]] u kratkom [[Poljsko-čehoslovački rat|Sedmodnevnom ratu]] zauzela grad [[26. januar]]a [[1919]]. ali je on nakon pregovora [[1920]]. podijeljen na dva dijela.&lt;ref name=brit/&gt; 
Poljska vlada iskoristila je [[Sudetska kriza|Sudetsku krizu]] i u [[oktobar|oktobru]] [[1938]]. [[aneksija|anektira]] [[čehoslovačka|čehoslovački]] dio grada, zajedno sa [[Zaolzie]]m.
Za [[Okupacija Poljske (1939–1945)|Napada Trećeg Reicha na Poljsku]] u [[septembar|septembru]] [[1939]]. grad je neuspješno pokušala odbraniti 21 [[pješadija|pješadijska]] [[divizija]].&lt;ref name=brit/&gt;

Između [[1941]]. - [[1945]]. u Cieszynu je djelovao [[zarobljenički logor]], od [[1942]]. filijala [[zarobljenički logor|logora]] iz Łambinowice, kroz koji je prošlo oko 75 000 [[SSSR|sovjetskih]], [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskih]], [[Francuska|francuskih]], [[belgija|belgijskih]] i [[Italija|talijanskih]] [[Ratni zarobljenici|zarobljenika]].&lt;ref name=brit/&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[1. septembar|1. septembra]] [[1945]]. grad je podjeljen na dva dijela [[rijeka|rijekom]] [[Olza (rijeka)|Olzom]], [[istok|istočnij]] je pripao 
[[Narodna Republika Poljska|Narodnoj Republici Poljskoj]] a [[zapad]]ni [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Cieszyn danas ==

Današnji Cieszyn je [[kultura|kulturni]] ([[teatar]], [[muzej]]i) i [[obrazovanje|obrazovni]] centar (filijala Šleskog [[univerzitet]]a iz [[Katowice|Katowica]]).

On je grad [[Elektroindustrija|elektroindustrije]] (Kombinat Celma), [[tekstilna industrija|tekstilne]] ([[pređa|predionica]]), [[Hemijska industrija|kemijske]] ([[boja (materijal)|boje]] i [[lakovi), [[Konditorska industrija|konditorske]] ([[keks]]i Prince Polo) i [[prehrambena industrija|prehrambene]] ([[pivara|pivovara]], meso).&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Cieszyn;3886623.html
 | title =''Cieszyn''
 | accessdate =15.05. 2021.
 | language=poljski
 | publisher=Encyklopedia PWN}}&lt;/ref&gt;

== Pobratimski gradovi ==
Cieszyn ima [[ugovor]]e o partnerstvu sa slijedećim gradovima;&lt;ref name=par&gt;{{cite web
   |url=https://www.cieszyn.pl/urzad-miejski/pages/330,miasta-partnerskie
   |title =Miasta Partnerskie Chojnic
   |publisher =Cieszyn
   |language =poljski
   |accessdate =15.05. 2021}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{flagicon|Bugarska}} [[Balčik]], [[Bugarska]]
* {{flagicon|Francuska}} [[Cambrai]], [[Francuska]]
* {{flagicon|Češka}} [[Český Těsín]] [[Češka]]
* {{flagicon|Belgija}} [[Genk]], [[Belgija]]
||
* {{flagicon|Poljska}} [[Puck (Poljska)|Puck]], [[Poljska]]
* {{flagicon|Slovačka}} [[Rožňava]], [[Slovačka]]
* {{flagicon|Finska}} [[Teuva]], [[Finska]]
|}
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cieszyn}}
* [https://www.cieszyn.pl/ '' (službene stranice)] {{pl icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Poljskoj]]</text>
      <sha1>bdo5wlhtsdsnsbuyush8wh92uxagbnm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Český Těšín</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4667583</id>
    <revision>
      <id>42579774</id>
      <parentid>42485603</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:40:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>link</comment>
      <origin>42579774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5749" sha1="bh9thahttcc5jme5fqi70kvpl4nruxi" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Český Těšín
| ime_genitiv =Českog Těšína
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Czciesz_ratusz_558.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike=[[Gradska vijećnica|Vijećnica]]

| slika_lokacijska_karta_država =Češka
| slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Těšína u Poljskoj

| nadimak =

| širina-stupnjevi =49
| širina-minute    =44
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute    =37
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Češka}}
| lokacija1_ime  =[[Češki krajevi‎|Kraj]]
| lokacija1_info =[[Moravskošleski kraj]]
| lokacija2_ime  =[[Okruzi Češke|Okrug]]
| lokacija2_info =[[Karvinski okrug]]
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum  =
| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe=[[gradonačelnik]]
| ime_vođe=Gabriela Hřebačková
| stranka_vođe   =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna=33.80 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;

| visina =270&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor=
| visina_max =
| visina_min=

| stanovništvo_godina  =[[2019]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo=24,069&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća =712.1 stan. / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže=
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC+1]]
| utc_pomak =+2
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =737 01&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
}}
'''Český Těšín''' ([[njemački jezik|njemački]]: ''Tschechisch-Teschen'', [[poljski jezik|poljski]]: ''Czeski Cieszyn'') je [[granica|pogranični]] [[grad]] od 24,069 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/czechrep/moravskoslezskykraj/
 | title =''Czech Republic: Moravskoslezský kraj''
 | accessdate =18.05. 2021.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[istok]]u [[Češka|Češke]] u [[Moravskošleski kraj|Moravskošleskom kraju]].

== Geografija ==

Těšín leži na [[zapad]]noj [[obala|obali]] [[rijeka|rijeke]] [[Olza (rijeka)|Olze]], nasuprot [[poljska|poljskom]] [[Cieszyn]]u na [[istok|istočnoj]] obali, udaljen četrdesetak [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od [[Ostrava|Ostrave]].
== Historija ==
[[datoteka:View_over_Český_Těšín_from_the_Polish_side.JPG|thumb|left|240px|[[Panorama]] grada na [[Olza (rijeka)|Olzi]]]]

[[Historija]] Českog Těšína počela je [[1920]]. kad su tadašnje [[Velika sila|velesile]] odlučile da krizu nastalu zbog [[Zaolzie|Tešinske Šleske]], zbog koje je izbio [[Poljsko-čehoslovački rat|Sedmodnevni rat]] riješe tako da rijeka [[Olza (rijeka)|Olza]] postane [[granica]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Cieszyn;3886623.html
 | title =''Cieszyn''
 | accessdate =15.05. 2021.
 | language=poljski
 | publisher=Encyklopedia PWN}}&lt;/ref&gt;

Tako je i tadašnji [[Austro-Ugarska|austrougarski]] grad ''Teschen'' podjeljen između dvije novonastale države [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] i [[Druga Poljska Republika|Poljske]]. Kako je dio na [[zapad]]noj [[obala|obali]] [[Olza (rijeka)|Olze]] koji je pripao Čehoslovačkoj u to vrijeme bio [[predgrađe]], trebalo je izgraditi potrebnu infrastrukturu.&lt;ref name=cs/&gt;

Među prvima je [[1928]]. podignuta [[neorenesansa|neorenesansna]] [[gradska vijećnica]], koja je danas simbol grada.&lt;ref name=cs/&gt;

Těšín je danas [[industrija|industrijski]] grad u kom se proizvodi; [[papir]], [[namještaj]], [[mašina|mašine]] i značajno [[željeznica|željezničko]] i [[cesta|cestovno]] [[raskršće|čvorište]].&lt;ref name=pwn/&gt;
U Těšínu živi značajna [[Poljaci|poljska]] [[Nacionalna manjina|manjina]], koji imaju svoje [[obrazovanje|obrazovne]] i [[kultura|kulturne]] organizacije.&lt;ref name=pwn&gt;{{cite web
 | url =https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Czeski-Cieszyn;3889693.html
 | title =''Czeski Cieszyn''
 | accessdate =18.05. 2021.
 | language=poljski
 | publisher=Encyklopedia PWN}}&lt;/ref&gt;

Od [[2007]]. nakon što su [[Češka]] i [[Poljska]] ušle u [[Schengenski sporazum]], između dva grada više nema [[granica|granice]].&lt;ref name=cs&gt;{{cite web
 | url =https://www.tesin.cz/mesto-cesky-tesin/o-meste/o-meste/
 | title =''Český Těšín''
 | accessdate =15.05. 2021.
 | language =češki
 | publisher =Český Těšín
 | archive-date =2021-05-19
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20210519175531/https://www.tesin.cz/mesto-cesky-tesin/o-meste/o-meste/
 | dead-url =yes
 }}&lt;/ref&gt;

== Pobratimski gradovi ==
Těšín ima [[ugovor]]e o partnerstvu sa slijedećim gradovima;&lt;ref name=par&gt;{{cite web
   |url =https://www.tesin.cz/mesto-cesky-tesin/zastupitelstvo-a-rada-mesta/
   |title =Zastupitelstvo a rada města
   |publisher =Městský úřad Český Těšín
   |language =češki
   |accessdate =18.05. 2021
   |archive-date =2021-05-19
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20210519175531/https://www.tesin.cz/mesto-cesky-tesin/zastupitelstvo-a-rada-mesta/
   |dead-url =yes
   }}&lt;/ref&gt;
* {{flagicon|Poljska}} [[Cieszyn]], [[Poljska]]
* {{flagicon|Slovačka}} [[Rožňava]], [[Slovačka]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Český Těšín}}
* [https://www.tesin.cz/ ''Městský úřad Český Těšín'' (službene stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230830054436/https://tesin.cz/ |date=2023-08-30 }} {{cz icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Češkoj]]</text>
      <sha1>bh9thahttcc5jme5fqi70kvpl4nruxi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4667645</id>
    <revision>
      <id>42579674</id>
      <parentid>42579547</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T13:46:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Poljska narodna stranka „Piast” (1913–1931)]] na [[Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]: pristupačnost</comment>
      <origin>41058334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4801" sha1="hcvhcbpahk10210srgof469tjnnto99" xml:space="preserve">{{Politička stranka
|ime=Poljska narodna partija-Piast
|izvorno ime =Polskie Stronnictwo Ludowe
|logo =PSL Piast in 1927.jpg
|veličina = 280px
|logo opis = 
|vođa = [[Jakub Bojko]] ([[1914]].-[[1918]].)&lt;br&gt;[[Jan Sadlak]] ([[1918]].)&lt;br&gt;[[Wincenty Witos]] ([[1918]].-[[1931]].) 
|predsjednik =
|glavni tajnik = 
|dužnosnik1 titula= 
|dužnosnik1 ime  = 
|dužnosnik2 titula= 
|dužnosnik2 ime= 
|dužnosnik3 titula= 
|dužnosnik3 ime= 
|glasnogovornik= 
|osnivač = 
|slogan = 
|osnovana =[[decembar]] [[1913]].
|raspuštena =[[15. mart]] [[1931]].
|sastavljena od = 
|izdvojena iz = 
|prethodnica  =
|spojena s= 
|nasljednica =
|sjedište= 
|država= [[Poljska]] 
|glasilo = 
|sestrinska partija = 
|podmladak  =
|studentsko krilo= 
|broj članova = 
|broj članova godina = 
|ideologija=[[Hrišćanska demokratija|Kršćanska demokracija]], [[Konzervativizam]], [[Agrarizam]]
|položaj = [[Desni centar]]
|nacionalna skupina= 
|međunarodna skupina  =
|europski parlament skupina = 
|službena stranica = 
|napomena = 
}}
'''Poljska narodna partija-Piast''' (''Polskie Stronnictwo Ludowe-Piast'', [[akronim]]: '''PNP-Piast''') bila je [[Politička stranka|politička partija]], osnovana u [[decembar|decembru]] [[1913]]. 
Nastala je kao rezultat podjela u [[Galicija (srednja Europa)|galicijskoj]] [[Poljska narodna partija (Galicija)|Narodnoj partiji]] od strane aktivista okupljenih oko [[časopis]]a ''Piast'' i aktivista iz ''Saveza nezavisnih'', koji su se ranije odcjepili od Narodne partije.&lt;ref name=lud/&gt;

== Karakteristika i historija ==

Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] članovi ''PNP-Piasta'' surađivali su sa poljskim Nacionalnim komitetom i pomogali [[regrutacija|regrutaciju]] - Poljskih legija. 
Pred kraj [[Prvi svjetski rat|rata]] [[1917]]. [[Politička stranka|partija]] je shvatila da je [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] došao kraj, pa je približila svoju [[Politika|politiku]] [[Narodna demokracija (Poljska)|Partiji narodne demokracije]], pa je u [[oktobar|oktobru]] [[1918]]. bila i suosnivač Komisije za likvidaciju ([[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]).&lt;ref name=lud/&gt; 

U periodu nakon [[Prvi svjetski rat|rata]] [[1918]].-[[1919]]. [[Politička stranka|Partiji]]-Piast pridružio se dio članova Narodnog Saveza iz [[Kongresna Poljska|Kongresne Poljske]], Saveza seljaka iz [[Velikopoljska|Velikopoljske]] i [[Pomeranija|Pomeranije]] i nešto članova iz [[Poljska narodna partija-Oslobođenje|Poljske narodne partije-Oslobođenje]].&lt;ref name=lud/&gt; 

Baza Poljske narodne partije-Piast bili su [[seljak|seljaci]], koji su u to vrijeme bili većina, pa je i PNP-Piast bio najsnažnija [[Politička stranka|partija]] u [[Sejm]]u.
Kao [[Centar (politika)|centristička]] [[Politička stranka|partija]] par puta je sudjelovala u formiranju [[Koalicijska vlada|koalicijskih vlada]]. Tako su [[1923]]. i [[1926]]. zajedno sa  zajedno sa Narodnim i  [[Hrišćanska demokratija|Kršćanskim demokratima]] formirali [[vlada|vladu]], a njezin [[predsjednik]] [[Wincenty Witos]] je tri puta bio [[premijer]] ([[1920]].-[[1921|21]], 
[[1923]], [[1926]]).&lt;ref name=lud/&gt;

Nakon [[1926]]. kad je vlast preuzela [[diktatura|diktatorska]] - [[Sanacja]], PNP-Piast je otišao u [[opozicija|opoziciju]], pa su njeni članovi i lideri [[hapšenje|hapšeni]] i [[zatvor|zatvarani]], a nakraju [[1930]]. i osuđeni na procesu u [[Brest, Bjelorusija|Brestu]].&lt;ref name=lud/&gt; 

PNP-Piast se zalagao za [[Predstavnička demokratija|parlamentarnu demokraciju]], [[kršćanstvo|kršćanske vrijednosti]] i [[Agrarna reforma|agrarnu reformu]], ali uz obeštećenje bivših vlasnika. Jedan od glavnih ciljeva [[Politička stranka|partije]] bilo je [[zadruga|zadrugarstvo]].&lt;ref name=lud/&gt;

[[Politička stranka|Partija]] je izdavala [[novine]]; ''Piast'', ''Wola Ludu'', ''Gazeta Ludowa'', ''Włościanin'' i ''Gazeta Grudziądzka'', a njeni lideri su bili; [[Jakub Bojko]], [[Wincenty Witos]], Maciej Rataj i Władysław Kiernik.&lt;ref name=lud/&gt; 

Poljska narodna partija-Piast se [[1931]]. udružila sa [[Poljska narodna partija-Oslobođenje|Poljskom narodnom partijom-Oslobođenje]] i 
[[Poljska seljačka partija|Poljskom seljačkom partijom]] i tako formirala [[Poljska narodna partija (predratna)|Poljsku narodnu partiju]].&lt;ref name=lud&gt;{{cite web
 | url =https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Polskie-Stronnictwo-Ludowe-Piast;3959932.html
 | title =''Polskie Stronnictwo Ludowe „Piast”''
 | accessdate =24.05. 2021.
 | language=poljski
 | publisher=Encyklopedia PWN}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Polskie Stronnictwo Ludowe}}
* [https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Polskie-Stronnictwo-Ludowe-Piast;3959932.html ''Polskie Stronnictwo Ludowe „Piast”'' (na portalu Encyklopedia PWN)] {{pl icon}}

[[Kategorija:Političke stranke u Poljskoj]]</text>
      <sha1>hcvhcbpahk10210srgof469tjnnto99</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579678</id>
      <parentid>42579674</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T13:46:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>kurziv</comment>
      <origin>42579678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4866" sha1="9smzmkeyahlmkbw1jzlg424dxuygdca" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:Poljska narodna stranka ''Piast'' (1913–1931)}}
{{Politička stranka
|ime=Poljska narodna partija-Piast
|izvorno ime =Polskie Stronnictwo Ludowe
|logo =PSL Piast in 1927.jpg
|veličina = 280px
|logo opis = 
|vođa = [[Jakub Bojko]] ([[1914]].-[[1918]].)&lt;br&gt;[[Jan Sadlak]] ([[1918]].)&lt;br&gt;[[Wincenty Witos]] ([[1918]].-[[1931]].) 
|predsjednik =
|glavni tajnik = 
|dužnosnik1 titula= 
|dužnosnik1 ime  = 
|dužnosnik2 titula= 
|dužnosnik2 ime= 
|dužnosnik3 titula= 
|dužnosnik3 ime= 
|glasnogovornik= 
|osnivač = 
|slogan = 
|osnovana =[[decembar]] [[1913]].
|raspuštena =[[15. mart]] [[1931]].
|sastavljena od = 
|izdvojena iz = 
|prethodnica  =
|spojena s= 
|nasljednica =
|sjedište= 
|država= [[Poljska]] 
|glasilo = 
|sestrinska partija = 
|podmladak  =
|studentsko krilo= 
|broj članova = 
|broj članova godina = 
|ideologija=[[Hrišćanska demokratija|Kršćanska demokracija]], [[Konzervativizam]], [[Agrarizam]]
|položaj = [[Desni centar]]
|nacionalna skupina= 
|međunarodna skupina  =
|europski parlament skupina = 
|službena stranica = 
|napomena = 
}}
'''Poljska narodna partija-Piast''' (''Polskie Stronnictwo Ludowe-Piast'', [[akronim]]: '''PNP-Piast''') bila je [[Politička stranka|politička partija]], osnovana u [[decembar|decembru]] [[1913]]. 
Nastala je kao rezultat podjela u [[Galicija (srednja Europa)|galicijskoj]] [[Poljska narodna partija (Galicija)|Narodnoj partiji]] od strane aktivista okupljenih oko [[časopis]]a ''Piast'' i aktivista iz ''Saveza nezavisnih'', koji su se ranije odcjepili od Narodne partije.&lt;ref name=lud/&gt;

== Karakteristika i historija ==

Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] članovi ''PNP-Piasta'' surađivali su sa poljskim Nacionalnim komitetom i pomogali [[regrutacija|regrutaciju]] - Poljskih legija. 
Pred kraj [[Prvi svjetski rat|rata]] [[1917]]. [[Politička stranka|partija]] je shvatila da je [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] došao kraj, pa je približila svoju [[Politika|politiku]] [[Narodna demokracija (Poljska)|Partiji narodne demokracije]], pa je u [[oktobar|oktobru]] [[1918]]. bila i suosnivač Komisije za likvidaciju ([[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]).&lt;ref name=lud/&gt; 

U periodu nakon [[Prvi svjetski rat|rata]] [[1918]].-[[1919]]. [[Politička stranka|Partiji]]-Piast pridružio se dio članova Narodnog Saveza iz [[Kongresna Poljska|Kongresne Poljske]], Saveza seljaka iz [[Velikopoljska|Velikopoljske]] i [[Pomeranija|Pomeranije]] i nešto članova iz [[Poljska narodna partija-Oslobođenje|Poljske narodne partije-Oslobođenje]].&lt;ref name=lud/&gt; 

Baza Poljske narodne partije-Piast bili su [[seljak|seljaci]], koji su u to vrijeme bili većina, pa je i PNP-Piast bio najsnažnija [[Politička stranka|partija]] u [[Sejm]]u.
Kao [[Centar (politika)|centristička]] [[Politička stranka|partija]] par puta je sudjelovala u formiranju [[Koalicijska vlada|koalicijskih vlada]]. Tako su [[1923]]. i [[1926]]. zajedno sa  zajedno sa Narodnim i  [[Hrišćanska demokratija|Kršćanskim demokratima]] formirali [[vlada|vladu]], a njezin [[predsjednik]] [[Wincenty Witos]] je tri puta bio [[premijer]] ([[1920]].-[[1921|21]], 
[[1923]], [[1926]]).&lt;ref name=lud/&gt;

Nakon [[1926]]. kad je vlast preuzela [[diktatura|diktatorska]] - [[Sanacja]], PNP-Piast je otišao u [[opozicija|opoziciju]], pa su njeni članovi i lideri [[hapšenje|hapšeni]] i [[zatvor|zatvarani]], a nakraju [[1930]]. i osuđeni na procesu u [[Brest, Bjelorusija|Brestu]].&lt;ref name=lud/&gt; 

PNP-Piast se zalagao za [[Predstavnička demokratija|parlamentarnu demokraciju]], [[kršćanstvo|kršćanske vrijednosti]] i [[Agrarna reforma|agrarnu reformu]], ali uz obeštećenje bivših vlasnika. Jedan od glavnih ciljeva [[Politička stranka|partije]] bilo je [[zadruga|zadrugarstvo]].&lt;ref name=lud/&gt;

[[Politička stranka|Partija]] je izdavala [[novine]]; ''Piast'', ''Wola Ludu'', ''Gazeta Ludowa'', ''Włościanin'' i ''Gazeta Grudziądzka'', a njeni lideri su bili; [[Jakub Bojko]], [[Wincenty Witos]], Maciej Rataj i Władysław Kiernik.&lt;ref name=lud/&gt; 

Poljska narodna partija-Piast se [[1931]]. udružila sa [[Poljska narodna partija-Oslobođenje|Poljskom narodnom partijom-Oslobođenje]] i 
[[Poljska seljačka partija|Poljskom seljačkom partijom]] i tako formirala [[Poljska narodna partija (predratna)|Poljsku narodnu partiju]].&lt;ref name=lud&gt;{{cite web
 | url =https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Polskie-Stronnictwo-Ludowe-Piast;3959932.html
 | title =''Polskie Stronnictwo Ludowe „Piast”''
 | accessdate =24.05. 2021.
 | language=poljski
 | publisher=Encyklopedia PWN}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Polskie Stronnictwo Ludowe}}
* [https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Polskie-Stronnictwo-Ludowe-Piast;3959932.html ''Polskie Stronnictwo Ludowe „Piast”'' (na portalu Encyklopedia PWN)] {{pl icon}}

[[Kategorija:Političke stranke u Poljskoj]]</text>
      <sha1>9smzmkeyahlmkbw1jzlg424dxuygdca</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579679</id>
      <parentid>42579678</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T13:47:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42579679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4865" sha1="7zybolffs00vp51lypq31cfydllch63" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:Poljska narodna stranka ''Piast'' (1913–1931)}}{{Politička stranka
|ime=Poljska narodna partija-Piast
|izvorno ime =Polskie Stronnictwo Ludowe
|logo =PSL Piast in 1927.jpg
|veličina = 280px
|logo opis = 
|vođa = [[Jakub Bojko]] ([[1914]].-[[1918]].)&lt;br&gt;[[Jan Sadlak]] ([[1918]].)&lt;br&gt;[[Wincenty Witos]] ([[1918]].-[[1931]].) 
|predsjednik =
|glavni tajnik = 
|dužnosnik1 titula= 
|dužnosnik1 ime  = 
|dužnosnik2 titula= 
|dužnosnik2 ime= 
|dužnosnik3 titula= 
|dužnosnik3 ime= 
|glasnogovornik= 
|osnivač = 
|slogan = 
|osnovana =[[decembar]] [[1913]].
|raspuštena =[[15. mart]] [[1931]].
|sastavljena od = 
|izdvojena iz = 
|prethodnica  =
|spojena s= 
|nasljednica =
|sjedište= 
|država= [[Poljska]] 
|glasilo = 
|sestrinska partija = 
|podmladak  =
|studentsko krilo= 
|broj članova = 
|broj članova godina = 
|ideologija=[[Hrišćanska demokratija|Kršćanska demokracija]], [[Konzervativizam]], [[Agrarizam]]
|položaj = [[Desni centar]]
|nacionalna skupina= 
|međunarodna skupina  =
|europski parlament skupina = 
|službena stranica = 
|napomena = 
}}
'''Poljska narodna partija-Piast''' (''Polskie Stronnictwo Ludowe-Piast'', [[akronim]]: '''PNP-Piast''') bila je [[Politička stranka|politička partija]], osnovana u [[decembar|decembru]] [[1913]]. 
Nastala je kao rezultat podjela u [[Galicija (srednja Europa)|galicijskoj]] [[Poljska narodna partija (Galicija)|Narodnoj partiji]] od strane aktivista okupljenih oko [[časopis]]a ''Piast'' i aktivista iz ''Saveza nezavisnih'', koji su se ranije odcjepili od Narodne partije.&lt;ref name=lud/&gt;

== Karakteristika i historija ==

Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] članovi ''PNP-Piasta'' surađivali su sa poljskim Nacionalnim komitetom i pomogali [[regrutacija|regrutaciju]] - Poljskih legija. 
Pred kraj [[Prvi svjetski rat|rata]] [[1917]]. [[Politička stranka|partija]] je shvatila da je [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] došao kraj, pa je približila svoju [[Politika|politiku]] [[Narodna demokracija (Poljska)|Partiji narodne demokracije]], pa je u [[oktobar|oktobru]] [[1918]]. bila i suosnivač Komisije za likvidaciju ([[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]).&lt;ref name=lud/&gt; 

U periodu nakon [[Prvi svjetski rat|rata]] [[1918]].-[[1919]]. [[Politička stranka|Partiji]]-Piast pridružio se dio članova Narodnog Saveza iz [[Kongresna Poljska|Kongresne Poljske]], Saveza seljaka iz [[Velikopoljska|Velikopoljske]] i [[Pomeranija|Pomeranije]] i nešto članova iz [[Poljska narodna partija-Oslobođenje|Poljske narodne partije-Oslobođenje]].&lt;ref name=lud/&gt; 

Baza Poljske narodne partije-Piast bili su [[seljak|seljaci]], koji su u to vrijeme bili većina, pa je i PNP-Piast bio najsnažnija [[Politička stranka|partija]] u [[Sejm]]u.
Kao [[Centar (politika)|centristička]] [[Politička stranka|partija]] par puta je sudjelovala u formiranju [[Koalicijska vlada|koalicijskih vlada]]. Tako su [[1923]]. i [[1926]]. zajedno sa  zajedno sa Narodnim i  [[Hrišćanska demokratija|Kršćanskim demokratima]] formirali [[vlada|vladu]], a njezin [[predsjednik]] [[Wincenty Witos]] je tri puta bio [[premijer]] ([[1920]].-[[1921|21]], 
[[1923]], [[1926]]).&lt;ref name=lud/&gt;

Nakon [[1926]]. kad je vlast preuzela [[diktatura|diktatorska]] - [[Sanacja]], PNP-Piast je otišao u [[opozicija|opoziciju]], pa su njeni članovi i lideri [[hapšenje|hapšeni]] i [[zatvor|zatvarani]], a nakraju [[1930]]. i osuđeni na procesu u [[Brest, Bjelorusija|Brestu]].&lt;ref name=lud/&gt; 

PNP-Piast se zalagao za [[Predstavnička demokratija|parlamentarnu demokraciju]], [[kršćanstvo|kršćanske vrijednosti]] i [[Agrarna reforma|agrarnu reformu]], ali uz obeštećenje bivših vlasnika. Jedan od glavnih ciljeva [[Politička stranka|partije]] bilo je [[zadruga|zadrugarstvo]].&lt;ref name=lud/&gt;

[[Politička stranka|Partija]] je izdavala [[novine]]; ''Piast'', ''Wola Ludu'', ''Gazeta Ludowa'', ''Włościanin'' i ''Gazeta Grudziądzka'', a njeni lideri su bili; [[Jakub Bojko]], [[Wincenty Witos]], Maciej Rataj i Władysław Kiernik.&lt;ref name=lud/&gt; 

Poljska narodna partija-Piast se [[1931]]. udružila sa [[Poljska narodna partija-Oslobođenje|Poljskom narodnom partijom-Oslobođenje]] i 
[[Poljska seljačka partija|Poljskom seljačkom partijom]] i tako formirala [[Poljska narodna partija (predratna)|Poljsku narodnu partiju]].&lt;ref name=lud&gt;{{cite web
 | url =https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Polskie-Stronnictwo-Ludowe-Piast;3959932.html
 | title =''Polskie Stronnictwo Ludowe „Piast”''
 | accessdate =24.05. 2021.
 | language=poljski
 | publisher=Encyklopedia PWN}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Polskie Stronnictwo Ludowe}}
* [https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Polskie-Stronnictwo-Ludowe-Piast;3959932.html ''Polskie Stronnictwo Ludowe „Piast”'' (na portalu Encyklopedia PWN)] {{pl icon}}

[[Kategorija:Političke stranke u Poljskoj]]</text>
      <sha1>7zybolffs00vp51lypq31cfydllch63</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579691</id>
      <parentid>42579679</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:29:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>исправак конверзије</comment>
      <origin>42579691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4934" sha1="btb7grd0h11aaf49wo6t0lijvktno4l" xml:space="preserve">{{translitN|Poljska narodna stranka ''Piast'' (1913–1931)|Пољска народна странка ''Пјаст'' (1913–1931)}}{{Politička stranka
|ime=Poljska narodna partija-Piast
|izvorno ime =Polskie Stronnictwo Ludowe
|logo =PSL Piast in 1927.jpg
|veličina = 280px
|logo opis = 
|vođa = [[Jakub Bojko]] ([[1914]].-[[1918]].)&lt;br&gt;[[Jan Sadlak]] ([[1918]].)&lt;br&gt;[[Wincenty Witos]] ([[1918]].-[[1931]].) 
|predsjednik =
|glavni tajnik = 
|dužnosnik1 titula= 
|dužnosnik1 ime  = 
|dužnosnik2 titula= 
|dužnosnik2 ime= 
|dužnosnik3 titula= 
|dužnosnik3 ime= 
|glasnogovornik= 
|osnivač = 
|slogan = 
|osnovana =[[decembar]] [[1913]].
|raspuštena =[[15. mart]] [[1931]].
|sastavljena od = 
|izdvojena iz = 
|prethodnica  =
|spojena s= 
|nasljednica =
|sjedište= 
|država= [[Poljska]] 
|glasilo = 
|sestrinska partija = 
|podmladak  =
|studentsko krilo= 
|broj članova = 
|broj članova godina = 
|ideologija=[[Hrišćanska demokratija|Kršćanska demokracija]], [[Konzervativizam]], [[Agrarizam]]
|položaj = [[Desni centar]]
|nacionalna skupina= 
|međunarodna skupina  =
|europski parlament skupina = 
|službena stranica = 
|napomena = 
}}
'''Poljska narodna partija-Piast''' (''Polskie Stronnictwo Ludowe-Piast'', [[akronim]]: '''PNP-Piast''') bila je [[Politička stranka|politička partija]], osnovana u [[decembar|decembru]] [[1913]]. 
Nastala je kao rezultat podjela u [[Galicija (srednja Europa)|galicijskoj]] [[Poljska narodna partija (Galicija)|Narodnoj partiji]] od strane aktivista okupljenih oko [[časopis]]a ''Piast'' i aktivista iz ''Saveza nezavisnih'', koji su se ranije odcjepili od Narodne partije.&lt;ref name=lud/&gt;

== Karakteristika i historija ==

Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] članovi ''PNP-Piasta'' surađivali su sa poljskim Nacionalnim komitetom i pomogali [[regrutacija|regrutaciju]] - Poljskih legija. 
Pred kraj [[Prvi svjetski rat|rata]] [[1917]]. [[Politička stranka|partija]] je shvatila da je [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] došao kraj, pa je približila svoju [[Politika|politiku]] [[Narodna demokracija (Poljska)|Partiji narodne demokracije]], pa je u [[oktobar|oktobru]] [[1918]]. bila i suosnivač Komisije za likvidaciju ([[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]).&lt;ref name=lud/&gt; 

U periodu nakon [[Prvi svjetski rat|rata]] [[1918]].-[[1919]]. [[Politička stranka|Partiji]]-Piast pridružio se dio članova Narodnog Saveza iz [[Kongresna Poljska|Kongresne Poljske]], Saveza seljaka iz [[Velikopoljska|Velikopoljske]] i [[Pomeranija|Pomeranije]] i nešto članova iz [[Poljska narodna partija-Oslobođenje|Poljske narodne partije-Oslobođenje]].&lt;ref name=lud/&gt; 

Baza Poljske narodne partije-Piast bili su [[seljak|seljaci]], koji su u to vrijeme bili većina, pa je i PNP-Piast bio najsnažnija [[Politička stranka|partija]] u [[Sejm]]u.
Kao [[Centar (politika)|centristička]] [[Politička stranka|partija]] par puta je sudjelovala u formiranju [[Koalicijska vlada|koalicijskih vlada]]. Tako su [[1923]]. i [[1926]]. zajedno sa  zajedno sa Narodnim i  [[Hrišćanska demokratija|Kršćanskim demokratima]] formirali [[vlada|vladu]], a njezin [[predsjednik]] [[Wincenty Witos]] je tri puta bio [[premijer]] ([[1920]].-[[1921|21]], 
[[1923]], [[1926]]).&lt;ref name=lud/&gt;

Nakon [[1926]]. kad je vlast preuzela [[diktatura|diktatorska]] - [[Sanacja]], PNP-Piast je otišao u [[opozicija|opoziciju]], pa su njeni članovi i lideri [[hapšenje|hapšeni]] i [[zatvor|zatvarani]], a nakraju [[1930]]. i osuđeni na procesu u [[Brest, Bjelorusija|Brestu]].&lt;ref name=lud/&gt; 

PNP-Piast se zalagao za [[Predstavnička demokratija|parlamentarnu demokraciju]], [[kršćanstvo|kršćanske vrijednosti]] i [[Agrarna reforma|agrarnu reformu]], ali uz obeštećenje bivših vlasnika. Jedan od glavnih ciljeva [[Politička stranka|partije]] bilo je [[zadruga|zadrugarstvo]].&lt;ref name=lud/&gt;

[[Politička stranka|Partija]] je izdavala [[novine]]; ''Piast'', ''Wola Ludu'', ''Gazeta Ludowa'', ''Włościanin'' i ''Gazeta Grudziądzka'', a njeni lideri su bili; [[Jakub Bojko]], [[Wincenty Witos]], Maciej Rataj i Władysław Kiernik.&lt;ref name=lud/&gt; 

Poljska narodna partija-Piast se [[1931]]. udružila sa [[Poljska narodna partija-Oslobođenje|Poljskom narodnom partijom-Oslobođenje]] i 
[[Poljska seljačka partija|Poljskom seljačkom partijom]] i tako formirala [[Poljska narodna partija (predratna)|Poljsku narodnu partiju]].&lt;ref name=lud&gt;{{cite web
 | url =https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Polskie-Stronnictwo-Ludowe-Piast;3959932.html
 | title =''Polskie Stronnictwo Ludowe „Piast”''
 | accessdate =24.05. 2021.
 | language=poljski
 | publisher=Encyklopedia PWN}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Polskie Stronnictwo Ludowe}}
* [https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Polskie-Stronnictwo-Ludowe-Piast;3959932.html ''Polskie Stronnictwo Ludowe „Piast”'' (na portalu Encyklopedia PWN)] {{pl icon}}

[[Kategorija:Političke stranke u Poljskoj]]</text>
      <sha1>btb7grd0h11aaf49wo6t0lijvktno4l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Planinski sistem</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4667709</id>
    <redirect title="Planinski lanac" />
    <revision>
      <id>42579883</id>
      <parentid>42439003</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Planinski lanac]]</comment>
      <origin>42579883</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="6io1nc6ltcwlfsz1z2x81pkrza3aqgd" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Planinski lanac#Karakteristike]]</text>
      <sha1>6io1nc6ltcwlfsz1z2x81pkrza3aqgd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4667798</id>
    <revision>
      <id>42579676</id>
      <parentid>42579549</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T13:46:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Poljska narodna stranka „Piast” (1913–1931)]] na [[Razgovor:Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]: pristupačnost</comment>
      <origin>41059158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="178" sha1="trqob6yr08w7jmsl8ebpl902j9axemk" xml:space="preserve">{{CEE Spring 2021 |user= Vitek|tema= Historija|zemlja= Poljskoj}}

[[Kategorija:Wikimedia CEE Spring 2021 zemlja Poljska]]
[[Kategorija:Wikimedia CEE Spring 2021 tema Historija]]</text>
      <sha1>trqob6yr08w7jmsl8ebpl902j9axemk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sultanija Safije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673417</id>
    <revision>
      <id>42579846</id>
      <parentid>42515601</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T20:50:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Redaktor GLAM</username>
        <id>225992</id>
      </contributor>
      <comment>Higher resolution version of image</comment>
      <origin>42579846</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19379" sha1="fjdokhwd3ihxp2mu4n53wck21yvxa9k" xml:space="preserve">{{Vladar
| ime = Safiye Sultan
| slika = Safiye_sultan_l.jpg
| opis_slike = ''[[Lista sultanija Osmanskog carstva|Sultanija Osmanskog Carstva]]''
| puno_ime = Melike Safiye Vâlide Sultan
| datum_rođenja = oko [[1550.]]
| mesto_rođenja = [[Dukađin]] (Sjeverna [[Albanija]])
| država_rođenja = 
| datum_smrti = oko [[1621.]]
| mesto_smrti = [[Istanbul]]
| država_smrti = [[Osmansko carstvo]]
| sahranjen = Mauzolej Murata III, džamija [[Aja Sofija]], [[Istanbul]]
| funkcija = [[Lista sultanija Osmanskog carstva|Sultanija Osmanskog carstva]]
| vladavina = [[1595.]] – [[1603.]]
| prethodnik = [[Sultanija Nurbanu|Nurbanu]]
| naslednik = [[Handan Sultanija|Handan]]
| funkcija1 = [[Haseki sultanija]]
| vladavina1 = [[1575.]] – [[1595.]]
| prethodnik1 = 
| naslednik1 = 
| dinastija = 
| otac = 
| majka = 
| supružnik = osmanski sultan [[Murat III]]
| deca = [[Mehmed III]], [[Şehzade Mahmud]], [[Ayşe Sultan]], [[Fatma Sultan (Safijina kćer)|Fatma Sultan]] i drugi
| grb = 
| opis_grba = 
}}

'''Sultanija Safije''' ([[Dukađin]], oko 1550 – [[Istanbul]], [[1621.]]) bila je ''[[Haseki sultanija]]'' (glavna supruga) [[Murat III|Murada III]] i ''[[Valide sultanija]]'' Osmanskog carstva kao majka [[Mehmed III|Mehmeda III.]] i baka sultana [[Ahmed I|Ahmeda I.]] i [[Mustafa I|Mustafe I.]]

Safije je također bila jedna od eminentnih ličnosti tokom ere poznatog kao ''[[Sultanat žena]]''. Živjela je u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom carstvu]] kao dvorjanka za vrijeme vladavine sedam sultana: [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]], [[Selim II|Selima II]], [[Murat III|Murada III]], [[Mehmed III|Mehmeda III]], [[Ahmed I|Ahmeda I]], [[Mustafa I|Mustafe I]] i [[Osman II|Osmana II]]. Bila je jedna od najmoćnijih žena u čitavoj osmanskoj istoriji.

== Pozadina ==
Prema venecijanskim izvorima, Safije je bila djevojka [[Albanci|albanskog]] porijekla sa [[Dukađin|Dukađinskog visoravna]], mada su ju neki izvori zamijenjivali sa svekrvom [[Sultanija Nurbanu|Nurbanom]]. Njeno prvobitno ime bilo je Sofija. U dobi od 13 godina ([[1563]]), predstavljena je kao robinja budućem [[Murat III|Muradu III]], najstarijeg sina sultana [[Selim II|Selima II.]], od strane njegove rođakinje Hümaşah Sultan, unuke Sulejmana Veličanstvenog i [[Rokselana|Hurem Sultan]] preko njihovog umrlog sina [[Šehzade Mehmed]]a. Dobivši ime «Safiye», postala je Muradova konkubina i 26. maja [[1566.]] godine je rodila Muradovog sina, budućeg [[Mehmed III|Mehmeda III.]], iste godine kada je umro [[Sulejman I|Sulejman Veličanstveni]].

== ''[[Haseki sultanija|Haseki Sultan]]'' ==
[[Datoteka:Murad III (166346250).jpg|left|mini|150px|Suprug Safije Sultanije, [[Popis sultana Osmanskog carstva|osmanski sultan]] [[Murat III|Murad III]].]]
Poslije nestanka sultana [[Selim II|Selima II.]] ([[1574]]) Murad je naslijedio prijestolje te su zatim Safije i njena djeca otputovali u [[Istanbul]]. Pri dolasku, Safije je odmah dobila čin ''[[Haseki sultanija|haseki]]'' i platu od 800 [[akča|aspera]] dnevno. Međutim, njen novi život u Istanbulu takođe je značio da će [[Sultanija Nurbanu|Nurbanu]], koju je [[Murat III|Murad]] duboko volio i poštovao, biti dio njihovog privatnog života. Naravno, Nurbanu je, kao ''[[Valide sultanija|valide]]'' i šef [[harem]]a, vladala cijelim dvorom i porodicom, a Safije je se našla kao ''[[Haseki sultanija|haseki]]'' pod sjenom svoje [[Svekrva|svekrve]]. Prvih godina, njihovi odnosi su bili prilično opušteni, no kroz vrijeme Safije je nastojala steći političku moć, što je bio sasvim logičan potez kao majka prinčeva. Međutim, [[Sultanija Nurbanu|Nurbanu Sultan]] nije cijenila težnje svoje [[Snaha|snahe]] u političkom životu, niti je podnosila njen pokušaj da utiče na sultana [[Murat III|Murata]], zato što je Safije prvenstveno ugrozila njezinu nadmoć nad porodicom i njenu kontrolu nad Muratom, a preko njega i nad carstvom.

Safije je bila jedina Muratova [[konkubina]] prije njegovog stupanja na dužnost, a on je nastavio [[monogamija|monogamnu]] vezu s njom i nekoliko godina poslije ustoličenja. Njegova majka Nurbanu savjetovala ga je da uzme druge konkubine za dobrobit [[Dinastija|dinastije]],{{Sfn|Peirce|1993}} koja je do [[1581.]] godine imala samo jednog preživjelog nasljednika, Muradovog i Safijinog sina [[Mehmed III|Mehmeda]]. Godine [[1583.]] Nurbanu je optužila Safije da koristi [[Vještičarstvo|vještice]] i čarobnjake da bi učinila Murada [[Impotencija|impotentnim]] i da ga spriječi od uzimanja novih konkubina. Ishod toga je bilo zatvaranje, progonstvo, mučenje i pogubljenje Safijinih bliskih prijatelja i sluge. Takođe uvrijeđen u svojoj muževnošti, [[Murat III|Murad]] - koji je vjerovao u vještičarenje, [[Astrologija|astrologiju]] pa potom i u navedene glasine - konačno je, početkom [[1583.]] (ili čak [[1582.]]), zapravo protjerao Safije u ''[[Eski Saray]]'' (Stari dvor). {{Sfn|Pedani|2000}} Muradova sestra Ismihan poklonila mu je dvije prelijepe konkubine, koje je on prihvatio. Izliječen od svoje impotencije, postao je otac dvadeset sinova i dvadeset sedam kćeri.{{Sfn|Peirce|1993}} Venecijanski izvještaji navode da je nakon prvobitne gorčine, Safije zadržala svoje dostojanstvo i da nije pokazala ljubomoru prema Muradovim konkubinama. Čak mu je ih još više pribavljala, zaslužujući zahvalnost sultana, koji ju je nastavio cijeniti i konsultovati o političkim pitanjima, posebno nakon Nurbanine smrti. Tokom Muradovih posljednjih godina, Safije je se vratila kao njegova jedina pratilja. {{Sfn|Peirce|1993}} Međutim, malo je vjerovatno da je Safije ikada postala Muradova jedina žena — iako ju osmanski historičar Mustafa Ali naziva takvom, ali tome se suprotstavljaju izvještaji venecijanskih i engleskih ambasadora.{{Sfn|Peirce|1993}}

Nakon Nurbanine smrti (decembar [[1583.]]) i njezinog povratka na dvorac [[Topkapi Saraj|Topkapi]], kod Safije nastaje vjerovatno razočarana prema Muratu i isključivo zainteresovanje za osvajanje vlasti, dok je Murat nastavio razgovarati o svim stvarima sa Safijom i tako dopustio joj da dobije moć. Bila je vrlo uticajna kao ''[[Haseki sultanija|haseki]]'', čin koji joj je dodeljen manje od godinu dana nakon što se Murat popeo na tron.{{Sfn|Peirce|1993}} Kao što je Giovanni Moro izvijestio [[1590.]] godine o autoritetu kojim Safije uživa kao majka princa, ona je kadkada intervenisala u državnim poslovima i sultan je obraćao pažnju na njene savjete smatrajući ju razumnom i mudrom. U tom periodu Safije je takođe sagradila svoj isprepleteni sistem odnosa i počela da se uranja u svaki kutak politike.&lt;br/&gt;
Potom, koliko god da je mogla mrziti svoju svekrvu Nurbanu, nastavila je njezinu pro-[[Mletačka Republika|venecijansku]] politiku, mada, pored jakog uticaja, nije uvijek uspevala da uobliči događaje po svom ukusu. Iako su njena moć i uticaj rasli tokom [[Murat III|Muratove]] vladavine, tako da je ostvarila mnoge svoje želje, sultan joj je postavio i ozbiljne granice.

== Potomci ==
Dvadeset godina, između [[1560.]] i [[1580.]] godine, Safije Sultan je bila jedina [[Murat III|Muratova]] konkubina. Od Murata imala je šestoro djece:
* [[Mehmed III]], 13. [[Popis sultana Osmanskog carstva|osmanski sultan]].
* Şehzade Mahmud ([[1570]] - [[1580]])
* Ayşe Sultan ([[1568]] - 15. maj [[1605.]])
* Fatma Sultan (prije [[1574]] - posle 1620)
* Hümaşah Sultan ([[Manisa]], 1565 - [[Istanbul]], 1649 )
* Mihrimah Sultan ([[Manisa]], 1579 - [[Istanbul]], posle 1625 )

Pored navedenih, europski impostor Aleksandar Crnogorski{{efn|Princ Jahja ({{Jez-tur|Şehzade Yahya}}, 1585—1649), poznat i kao grof ''Aleksandar od Crne Gore''.}} tvrdio je da je izgubljeni sin [[Murat III|Murada III.]] i sultanije Safije, predstavljajući se pod imenom Šehzade Jahja i polažući pravo na presto. Njegove tvrdnje nikada nisu dokazane i izgledaju u najmanju ruku sumnjive.

== ''[[Valide sultanija|Valide Sultan]]'' ==
[[Datoteka:Sultan_Mehmet_III_of_the_Ottoman_Empire.jpg|right|thumb|160px|[[Popis sultana Osmanskog carstva|Osmanski sultan]] [[Mehmed III]], kojem je Safije bila ''[[valide sultanija]]'' tokom 1595-1603.]]
Kada je [[Murat III|Murat]] umro [[1595.]] godine, Safije je dogovorila da njen sin [[Mehmed III|Mehmed]] naslijedi sultanat i tako je ona postala ''[[valide sultanija]]'' — jedna od najmoćnijih u osmanskoj istoriji. Predan svojoj majci do krajnjih granica, novi sultan joj je u suštini dozvolio da vlada i stekne uticaj. Od tada, nitko i ništa nije mogao ograničiti Safijinu volju. Kada je postala valide sultanija [[1595.]] godine, postala je i aktivnija u unutrašnjim i vanjskim poslovima. Sve do smrti njenog sina [[1603.]] godine, osmansku politiku određivala je stranka na čijem je čelu bila ona sama i Gazanfer Ağa, poglavica bijelih eunuha i šef ''[[enderun]]a'' (unutarnji privatni krug carstog dvora). Morala je da se nosi sa ozbiljnim unutarnjim borbama i sa borbama sa vojskom umjesto svog sina. Novac za ratne troškove davala je sa ličnog računa da bi podržala sina. {{Sfn|Pedani|2000}}&lt;br/&gt;
Safije je sebi kao valide sultanija uredila najveću naknadu ikada. Na kraju je uživala ogromnu stipendiju od 3.000 [[Akča|aspera]] dnevno tokom drugog dijela vladavine njenog sina.{{Sfn|Peirce|1993}} Kada je [[Mehmed III]] krenuo u [[Dugi rat|Egerski pohod]] na Ugarsku [[1596.]], dao je svojoj majci veliku vlast nad carstvom, ostavljajući joj da upravlja [[Riznica|riznicom]]. Tokom svoje privremene vladavine uvjerila je sina da opozove političko imenovanje [[Kadija|kadije]] u [[Istanbul]]u i da za [[Veliki vezir|velikog vezira]] prepusti [[Damat Ibrahim-paša|Damat Ibrahim-pašu]], njezinog zeta. Dakle, nitko nije mogao učiniti ništa u glavnom gradu, pa čak ni u cijelom carstvu, bez Safijine dozvole. Na kraju je tokom devetogodišnje vladavine svog sina (1595–1603) Safije bila optužena za [[korupcija|korupciju]] u sultanovoj vladi i za prodaju važnih i unosnih pozicija po najvišoj ponuđenoj cijeni.{{Sfn|Peirce|1993}}&lt;br/&gt;
Najveća kriza koju je Safije preživjela kao valide sultan proizlazi iz njenog oslanjanja na svoju ''[[Kira|kiru]]'', [[Esperanza Malchi|Esperancu Malki]]. ''Kira'' je bila nemuslimanka (obično [[Jevreji|Jevrejka]]) koja je djelovala kao posrednik između osamljene žene iz [[harem]]a i vanjskog svijeta, služeći kao poslovni agent i sekretarica. Po izvorima je navodno Esperanza Malki negativno strujila na Safiju – i preko nje na sultana – ne bi li usmjerila njihovu politiku prema [[Mletačka Republika|Veneciji]] a to je Esperancu suprostavilo mletačkoj špijunki [[Beatrice Michiel|Beatrići Mikjel]], izazivajući više puta otvoreni sukob na dvoru.&lt;ref&gt;Ioanna Iordanou, ''[https://books.google.se/books?id=fMS4DwAAQBAJ&amp;pg=PA178&amp;lpg=PA178&amp;dq=Beatrice+Michiel&amp;source=bl&amp;ots=o7c6EmKVdL&amp;sig=ACfU3U0E43tf3OCyrfggEyNyMpNTGHiN-Q&amp;hl=sv&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwiRh8Wb8P7lAhULt4sKHRZJDLIQ6AEwCXoECAcQAQ#v=onepage&amp;q=Beatrice%20Michiel&amp;f=false Venice's Secret Service: Organizing Intelligence in the Renaissance] ''&lt;/ref&gt; Godine [[1600.]] carska [[konjica]] je podigla ustanak pod uticajem Esperance Malki i njezinog sina, koji je sakupio preko 50 miliona [[Akča|aspera]] u bogatstvu. Safije je smatrana odgovornom za ovo i za obezvrijeđenje valute kojom su vojnici plaćeni, i zamalo je pretrpjela gnjev vojnika, koji su brutalno ubili Esperancu Malki i njezinog sina. [[Mehmed III.]] je bio primoran da objavi da će «posavjetovati svoju majku i ispravljati svoje sluge.» Kako bi spriječila vojnike da posumnjaju u njen uticaj na sultana, Safije je uvjerila Mehmeda da njegove dekrete napiše [[veliki vezir]], umjesto da ih lično potpisuje.{{Sfn|Peirce|1993}}
[[Datoteka:DSC03994 Istanbul - Yeni camii - Foto G. Dall'Orto 24-5-2006.jpg|left|thumb|250px|Dizajn enterijera [[Nova džamija (Istanbul)|Nove džamije]] u [[Eminönü]], [[Istanbul]]. Izgradnja je počela za vrijeme Safijinog regentstva.]]
Safije je bila ključna u pogubljenju njenog unuka šehzade Mahmuda u junu [[1603.]] godine, nakon što je presrela poruku koju je njegovoj majci [[Halime Sultan|Halimi]] poslao vjerski vidovnjak, gdje je predvidio da će [[Mehmed III.]] umrijeti za šest mjeseci i da će ga naslijediti njegov sin. Prema riječima engleskog ambasadora, Mahmud je bio uznemiren «kako je njegovim ocem upravljala stara sultanija a država je išla u propast, dok ona ništa nije poštovala osim vlastite želje da sakupi novac, i zbog toga je se često žalio svojoj majci», koja «nije bila omiljena kod kraljice majke». Princ je stoga bio ozbiljna prijetnja za nju i za vladavinu njenog sina. {{Sfn|Peirce|1993}} Sultan ga je, isprovociran njome, dao zadaviti, sumnjajući u zavjeru i ljubomoran na popularnost svog sina.

No je [[Mehmed III]]. ipak umro u decembru [[1603.]] a njemu je naslijedio sin [[Ahmed I|Ahmed]] kojeg je Mehmed dobio od sultanije [[Handan Sultanija|Handan]]. Jedna od Ahmetovih prvih važnijih odluka bila je da oduzme vlast svojoj baki – tako da je Safije prognana u [[Eski Saray|Stari Dvor]] u petak 9. januara [[1604.]] godine. To je bio kraj njene vladavine, koja je trajala 19 godina preko njenog muža i sina. {{Sfn|Börekçi|2009}} &lt;ref&gt;{{Cite book|first1=Michalis N.|last1=Michael|first2=Matthias|last2=Kappler|first3=Eftihios|last3=Gavriel|title=Archivum Ottomanicum|year=2009|pages=187}}&lt;/ref&gt; Kada je Ahmedov brat [[Mustafa I]] postao sultan [[1617.]] godine, njegova majka [[Halime Sultan|Halime]] je dobila 3.000 [[Akča|aspera]] kao ''[[valide sultanija]]'' iako je njena svekrva Safije još bila živa. Međutim, Halime je dobila samo 2.000 [[akča|aspera]] tokom svog povlačenja na Starom Dvoru između dvije vladavine njenog sina; tokom prvih mjeseci svog penzionisanja Safije je još bila živa, možda susjeda u Starom Dvoru, primala je 3.000 [[Akče|aspera]] dnevno {{Sfn|Peirce|1993}} dok je haseki sultanija od [[Ahmed I|Ahmeda I]], [[Sultanija Kosem|Kösem Sultan]] koja je također živjela u Starom Dvoru, primala 1.000 [[Akča|aspera]] dnevno. {{Sfn|Peirce|1993}}

Svi naredni sultani bili su potomci Safije. {{Sfn|Alderson|1956}}

== Vanjski odnosi ==
[[Datoteka:Istanbul_new_mosque.jpg|right|thumb|200px|[[Nova džamija (Istanbul)|Nova džamija]] u Eminönu, [[Istanbul]]. Izgradnju je započela Safije Sultan i završena je za vrijeme vladavine [[Turhan Hatice]], majke [[Mehmed IV|Mehmeda IV]].]]
Safije – kao i [[Sultanija Nurbanu|Nurbanu]] – zalagala je se za općenito pro-[[Mletačka Republika|venecijansku]] politiku i redovno je se zauzimala u ime venecijanskih ambasadora, od kojih ju je jedan opisao [[Savjet umoljenih|Senatu]] kao «ženu od riječi, pouzdanu i rekao bih da bi samo u njoj pronašao istinu u Konstantinopolju; stoga će uvijek ići u korist dužda Venecije da ju podrži i da ima njenu zahvalnost.»{{Sfn|Peirce|1993}}
Safije je također održavala dobre odnose sa [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Engleskom]]. Ubijedila je [[Mehmed III|Mehmeda III.]] da pusti engleskog ambasadora da ga prati u [[Dugi rat|pohodu na Ugarsku]].

Jedinstveni aspekt njene karijere je to što je se lično dopisivala sa engleskom kraljicom [[Elizabeta I|Elizabetom]]. Dve žene su razmenjivale i poklone tako da jednom prilikom Safije je dobila portret [[Elizabeta I|Elizabete]] u zamenu za «dve haljine od srebra, jedan pojas od srebrnog platna [i] dve maramice iskovane masivnim zlatom.»  U suprotnosti s tradicionalnim načinima razmjene žena kako bi se osigurali diplomatski, ekonomski ili vojni savezi, razmjena Elizabete i Safije stavila ih je u poziciju moći, a ne u objekte razmjene.{{Sfn|Andrea|2007}} Neuobičajena pojava u Safijinoj vezi sa Engleskom bila je njena privlačnost prema Paulu Pindaru, sekretaru engleskog ambasadora i dostavljaču Elizabetinog trenera. Prema Thomasu Dallamu – koji je dostavio Elizabetin poklon orgulja [[Mehmed III|Mehmedu III.]] – «sultanija je zaista jako voljela gospodina Pindera, a potom je slala svoje predstavnike po njega kako bi imala njegovo privatno društvo, ali je njihov sastanak bio prekinut.» {{Sfn|Peirce|1993}}

== Javni radovi ==
Safije je poznata i po tome što je [[1597.]] godine započela izgradnju [[Nova džamija (Istanbul)|Nove džamije]] u istambulskoj četvrti [[Eminönü]]. Zato je jedan dio istanbulske jevrejske četvrti sravnjen sa zemljom kako bi se napravilo mjesto za građevinu, a zatim su ogromni troškovi izgradnje učinili Safije nepopularnom u vojnim krugovima, koji su je željeli protjerati. Zbog toga u jednom trenutku [[Mehmed III.]] ju je privremeno poslao na [[Eski Saray|Stari Dvor]].{{Sfn|Peirce|1993}} Iako se vratila, Safije nije doživjela završetak džamije. Nakon Mehmedove smrti izgubila je vlast i bila je trajno prognana na Stari Dvor a izgradnja džamije je decenijama obustavljena. Konačno ga je [[1665.]] godine dovršila druga [[valide sultanija]], [[Turhan Hatice]], majka [[Mehmed IV|Mehmeda IV]].

== Smrt ==
Leslie Peirce u svojoj knjizi ističe da je Safije još bila živa tokom prvih mjeseci povlačenja svoje snahe na Starom Dvoru između dvije vladavine [[Mustafa I|Mustafe I]]{{efn|Sultan [[Mustafa I|Mustafa ''Ludi'']] je vladao od novembra [[1617.]] do februara [[1618.]] i od maja [[1622.]] do augusta [[1623.]]}}, što znači da je bila živa barem do [[1621.]] i umrla je za vrijeme vladavine njenog praunuka [[Osman II|Osmana II]]. &lt;br/&gt;
Sahranjena u [[Turbe (grobnica)|turbetu]] sultana Murada III., u dvorištu [[Aja Sofija|Aje Sofije]].

== Povezano ==
* [[Osmanska dinastija]]
* [[Lista sultanija Osmanskog carstva]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Bibliografija ==
{{Refbegin}}
* {{cite book |title=The Structure of the Ottoman Dynasty |last=Alderson |first=A. D. |publisher=Clarendon |year=1956 |location=Oxford }}
* {{cite book|title=Women and Islam in Early Modern English Literature|last=Andrea|author-link=Bernadette Andrea|first=Bernadette|publisher=Cambridge University Press|year=2007|isbn=978-0-521-12176-7|location=Cambridge}}
* {{cite encyclopedia |year=2009 |title=Encyclopedia of the Ottoman Empire |publisher=Facts on File |location=New York |last=Börekçi |first=Günhan |isbn=978-0-8160-6259-1 |editor1-last=Ágoston |editor1-first=Gábor |editor2-last=Masters |editor2-first=Bruce |article=Ahmed I }}
* {{Cite journal | year = 2004| title = Gloriana Rules the Waves: Or, the Advantage of Being Excommunicated (And a Woman)| journal = Transactions of the Royal Historical Society| volume = 6| issue = 14| pages = 209–222| doi = 10.1017/S0080440104000234 | last1 = Jardine | first1 = L.}} &lt;!-- Jardine, Gloriana, 2008 --&gt;
* {{cite book |title=New Perspectives on Safavid Iran: Empire and Society |last=Mitchell |first=Colin P. |publisher=Taylor &amp; Francis |year=2011 |isbn=978-1-136-99194-3 }}
* {{Cite journal | year = 2000| title = Safiye's Household and Venetian Diplomacy| journal = Turcica| volume = 32| pages = 9–32| doi = 10.2143/TURC.32.0.460 | last1 = Pedani | first1 = M. P. }} &lt;!-- Pedani, Safiye's Household and Venetian Diplomacy, 2000 --&gt;
* {{cite book |title=The Imperial Harem: Women and Sovereignty in the Ottoman Empire |last=Peirce |first=Leslie Penn |publisher=Oxford University Press |year=1993 |isbn=978-0-19-507673-8 |series=Studies in Middle Eastern History |location=New York }}
{{Refend}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Valide sultanije]]
[[Kategorija:Rođeni 1550-ih]]
[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]</text>
      <sha1>fjdokhwd3ihxp2mu4n53wck21yvxa9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:GrowthMentors.json</title>
    <ns>8</ns>
    <id>4674301</id>
    <revision>
      <id>42579831</id>
      <parentid>41586123</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T20:11:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* growthexperiments-manage-mentors-summary-change-self-no-reason:Vipz| */</comment>
      <origin>42579831</origin>
      <model>json</model>
      <format>application/json</format>
      <text bytes="929" sha1="f1uwhn0izlatzmxi9dr1alkwew8ydll" xml:space="preserve">{
	&quot;Mentors&quot;: {
		&quot;108187&quot;: {
			&quot;message&quot;: &quot;Zdravo, dobro došli na Wikipediju! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno mi se obratite kad god želite. Rado ću pomoći!&quot;,
			&quot;weight&quot;: 4,
			&quot;username&quot;: &quot;Aca&quot;
		},
		&quot;151311&quot;: {
			&quot;message&quot;: &quot;Dobro nam došli na srpskohrvatsku Wikipediju! Kao jedan od aktivnih administratora ovog projekta stojim Vam na raspolaganju za bilo kakav oblik pomoći pri uređivanju. Radujem se Vašim doprinosima!&quot;,
			&quot;weight&quot;: 4,
			&quot;username&quot;: &quot;Vipz&quot;
		},
		&quot;160059&quot;: {
			&quot;message&quot;: &quot;Zdravo! Ja sam Inokosni organ i aktivan sam član sh.wikipedije. Kako vam mogu pomoći?&quot;,
			&quot;weight&quot;: 2,
			&quot;username&quot;: &quot;Inokosni organ&quot;
		},
		&quot;147409&quot;: {
			&quot;message&quot;: &quot;Dobro došli na Wikipediju! Ako vam pri uređivanju nešto ne polazi za rukom, ne ustručavajte se pitati! Jedan sam od mentora na raspolaganju koji će vam rado pomoći. Srdačan pozdrav!&quot;,
			&quot;weight&quot;: 1,
			&quot;username&quot;: &quot;Zblace&quot;
		}
	}
}</text>
      <sha1>f1uwhn0izlatzmxi9dr1alkwew8ydll</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Igor Windsor</title>
    <ns>3</ns>
    <id>4675075</id>
    <revision>
      <id>42579769</id>
      <parentid>42512821</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:33:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-21956-88</username>
        <id>342647</id>
      </contributor>
      <comment>/* Komplimenti */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42579769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23664" sha1="1165irlrfjq3920dol522xtapvd9ja9" xml:space="preserve">{{Arhive|auto=short}}

== Birokrat ==

Čestitke! --[[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:11, 8 decembar 2022 (CET)
: Jedna opaska. Ivijevom botu potreban je status ''patrolera'', a ne ''bota''. Ako možeš, ispravi to jer se alatka pokvarila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:54, 8 decembar 2022 (CET)
::Najljepše čestitke i od moje strane! --[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor sa korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 00:27, 9 decembar 2022 (CET)
:::Uzgred, kad je već tema, sjećam se da si ti napisao da ti trebq 15 glasova za Birokrata. Gdje si to našao? -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:27, 13 decembar 2022 (CET)
::::Pa uopće nema potrebe za još jednim birokratom, jebemu. Vidim da je tamo to dosta precizno regulirano tako da uopće nema potrebe za mnom sada kada ste Ripper i ti tu. Imali bi previše birokrata, što nema smisla, a i nema potrebe da sad vučem ljude za rukav da skupim 15 glasova za... jer ono, stvarno nam nije neophodno. Ukoliko Rippera ili tebe ne bude u nekom trenutku, lako mi to riješimo. Hvala na ovom linku. :D -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 19:19, 13 decembar 2022 (CET)
:::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] zapravo trebalo bi ti 15 glasova ukupno, od kojih minimum 80% &quot;za&quot;. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 20:08, 13 decembar 2022 (CET)
::::::{{ping|Vipz}} {{ping|Edgar Allan Poe}} Istina. A čitava je stvar malo brzopleto zatvorena, ako se ja pitam. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 20:14, 13 decembar 2022 (CET)
:::::::Ma ne mislim ja da ovo ne bi prošlo, dragi Sadko čak je i pomogao svojim glasom, ali kad sam pročitao pravila, stvarno nema potrebe za tim da imamo 3 birokrata trenutno. Imamo 10-ak aktivnih korisnika, od kojih je skoro 50% s nekim pravima, još sad ako prođe ovo s Acom, svi osim Viteka i Orijentologa će imati neka prava, što nema nekog smisla. Igore, ukoliko budeš išao na neku od onih svojih dužih pauza u dogledno vrieme, slobodno me predloži jer će onda trebati dvojica aktivnih, a ja sam tu svakodnevno :) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 20:29, 13 decembar 2022 (CET)

Zahvaljujem, zaista, na reakciji. Doduše, bilo je samo pitanje vremena kada se ta preventivna mjera za zaštitu projekta treba poduzeti. Lijepi pozdravi! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 23:29, 13 decembar 2022 (CET)

== Ovlasti ukidanja svih prava koje admini mogu i dodati ==

Pozdrav Igore. Pretpostavljam da si kao birokrata omogućen da vršiš izmjene na stranici [[Posebno:Popis korisničkih prava]]? Naime, administratori na SH Wikipediji nemaju pravo oduzimati autopatroliran status, a imaju sve druge. Mislim da se to omaklo tko god je radio na toj stranici. Hvala! -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:26, 18 decembar 2022 (CET)
: {{ping|Vipz}} Ne. Birokrate ne mogu mijenjati konfiguracijsku strukturu dodjele i oduzimanja ovlaštenja. Za to treba pokrenuti task na Pharicatoru. Oprostite na upadu. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:36, 18 decembar 2022 (CET)
::{{ping|Vipz}} Zahvaljujući Acinom upadu, moje su izmene izgubljene, ali da - to što je rekao. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:39, 18 decembar 2022 (CET)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]] pošto si najupoznatiji s Phabricatorom među nama, bi li bio voljan to uraditi? Hvala. -[[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 19:40, 18 decembar 2022 (CET)
:::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Rado, ali osim volje, treba mi konsenzus zajednice. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:13, 18 decembar 2022 (CET)

== Admini ==

Evo, dodao sam kako si rekao; mislim da sam te dobro shvatio ovo drugo? Što se tiče 10 dana, slažem se potpuno; to mi je bila inicijalna ideja, al' nisam htio biti prestrog na samom početku bez da čujem mišljenja ostalih. 

Što se tiče Ace, potpisujem sve što si rekao. Doprinosi su mu stvarno enormni i ne bih ga volio izgubiti; odlično radi, tehnički je potkovan i brži je od nas četvorice zajedno jedno ''x'' puta. Međutim, ja sam mislio da će to stati na Sadku, kao što je bilo u mom slučaju, ali vidio si i sam... javilo se više kolega i ovo je eksaliralo do te mjere da se Zblace pretvorio u zajedljivog haiku pjesnika koji stalka Acine dobrodošlice drugima... to mi se nije svidjelo. Zato sam i postavio ona pitanja, međutim nisam bio pretjerano zadovoljan odgovorima, a pogotovo mi se ne sviđa inzistiranje na tome da to mora biti sada i da se ostale ovlasti zadržavaju (na drugim projektima) jer... to mi nekako ''defeata point'' u cijeloj ovoj priči. Ja sam se složio s tobom da bi ovo trebalo odgoditi privremeno, pričao sam s njim na Discordu i rekao mu da bi mu bilo mudro prolongirati sve ovo par mjeseci, međutim on ne odustaje i ja više nisam siguran u svoj za kao što sam bio. Rekao sam da ću sačekati kako će se situacija razvijati i svoj glas dati kasnije, eventualno, kada se formira mišljenje ostalih kolega po ovom pitanju. Nisam protiv, to definitivno, al' trenutno nisam siguran više jesam li za u ovom trenutku. Rasprava traje još 20-ak dana, valjda će se do tada tenzije smiriti, a mišljenja oblikovati pa ću vidjeti hoću li ponoviti glas.

Što se tiče dodataka o adminima, to trenutno imamo u onom [[Wikipedia:Administratori/Pravila za izbor administratora/Prijedlog|prijedlogu]], koji je jedini izvor i koji je, mislim, tada usvojen protekom vremena, al' to treba pitati Rippera, on je jedini dovoljno &quot;star&quot; ovdje da to zna. To sam htio ubaciti odmah, al' sam zaboravio, zato sam to dodao. Baci oko pa vidi mijenja li to što! :D (vidio sam poruke dok sam tipkao ovo pa odgovaram sve u komadu) -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 23:57, 20 decembar 2022 (CET)

:Ma kidaj kako hoćeš, lako ja to opet promijenim :P -- [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:01, 21 decembar 2022 (CET)
::Kolege, nigdje ja ne idem i nećete me izgubiti. :) Kandidatura će proći kako prođe, a ja ću poštovati njezin ishod kakav god bio. Rekao sam ovo i Edgardu, mislim da nema smisla odlagati kandidaturu jer je neosporno da će vanjskog upliva biti kad god ona bude postavljena. Jedan korisnik, koji me je u kandidaturi etiketirao kao „lažova” i pripadnika nekakvog imaginarnog „bojbenda” /što je očiti [[Wikipedia:Bez osobnih napada|osobni napad]], a [[Posebno:Diff/41353981|to su primijetili i drugi suradnici]]/, izjavio je da će sputavati svaku moju buduću kandidaturu. Tom je prilikom i sam otkrio da nema konkretnih argumenata protiv, već da mu se ne dopada [[Posebno:Diff/41353989|moj karakter]] (?!). Zaista mi je žao što je kandidatura morala proći kroz sve ovo. Odlučio sam da ne pišem dodatne komentare kako ne bih dodatno pogrijao atmosferu. Ostavljam svakom korisniku projekta da samostalno prosudi i izjasni se na osnovu iznesenih argumenata. Zamolio bih samo jedno. S obzirom na to što je kandidatura pokrenuta prije usvajanja novih smjernica, molio bih da se smjernice ne primjenjuju retroaktivno. Vrlo mi je važno da kandidatura bude poštena i u skladu s postojećim pravilima, koliko god ona imaju rupa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor sa korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:46, 22 decembar 2022 (CET)

== IP video nadzor - za g-din Igor Windsor ==

Poštovanje Igore, vidim da ste mi stranicu IP video nadzor premestili na stranicu IP kamera. Verovatno jer prvi pasus mog izvornog teksta takođe komentariše tvorca prve IP kamere, slično kao što je i na strani IP kamera,.. ali svi ostali moji paragrafi govore o IP video nadzor - tehnologijama, interoperabilnosti različite IP opreme (ne samo IP kamera), kao i o drugim elementima IP video nadzor sistema poput AI, video analitike, pametne pretrage, ONVIF, izazova i tehničkih rešenja kojima se ovi izazovi prevazilaze kad su IP video nadzor sistemi u pitanju. Dakle moj tekst nije samo o IP kamerama. Ali razumem da možda prvi pasus nije prihvatljiv, da li bih mogao zamoliti da ukoliko promenim prvi pasus da više govori o IP video nadzoru kao celini, a ne o IP kameri, premestimo ovaj sadržaj nazad na temu pod naslovom IP video nadzor? Hvala unapred na odgovoru. [[Korisnik:Adriatic4S|Adriatic4S]] ([[Razgovor sa korisnikom:Adriatic4S|razgovor]]) 16:57, 22 decembar 2022 (CET)

== Sadko ==

Prvo, nadam se da si sada dobro! :D Drugo, krenut ću od kraja. Što se tiče autopatroliranog statusa, kao što si i sam rekao, nitko mu ga nije skinuo i ja sam se (ne)ugodno iznenadio što ga nema. Kako se to dogodilo ne znam, ali možda će @[[Korisnik:Aca|Aca]] ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] znati što je i zašto, jer su oni ipak tehnički potkovaniji od mene. Ja sam, iskreno, mislio da nas je sve preveslao i da uopće nema status, al' sad si mi ti potvrdio da je imao, tako da ne znam. 

Što se tiče blokde, iako znam da se nećemo složiti po ovom pitanju, obrazložit ću ti svoj rezon po tom pitanju. Po isteku blokade, Sadko dolazi na projekt i namjerno dira zaključano glasovanje, znajući i čekajući kad će mu to netko revertati, samo da bi dokazao svoju poantu. Dakle, provocira namjerno tako što remeti projekt. Pritom zna da se radi o bezazlenoj stvari koja ne opravdava blok sama po sebi, što i nije, jer sam ja samo zaključao sve to na 24h da se smiri. Prvi dokaz njegove izrazite perfidnosti. Drugo, čovjek ti odgovara tako da potvrđuje da je sve što je radio ovo vrijeme bilo otvoreno provociranje nas sviju skupa i likuje jer je dokazao da smo mi... ne znam, ja nisam toliki pjesnik da skujem on njegove blagoglagoljive epitete kojima nas je počastio, tvrdeći istovremeno da će se našim projektom kao takvim pozabaviti kasnije (i valjda s nekim drugim?) i da se namjerava vraćati stalno i provocirati. ''Hence'' ona moja poruka upućena svim adminima. Drugi dokaz njegove perfidnosti. Treće, nakon pokrenutog postupka za skidanje statusa, počasti nas serijom, kako si rekao, graničnih poklona koji sami po sebi, a tu se slažem s tobom, nisu možda dovoljni da opravdaju blok, ali ovdje se radi o trećem dokazu njegove perfidnosti. Dakle, moj blok nije uvjetovan samim komentarima, nego kumulativnom evaluacijom njegovog ponašanja, kombiniranom s činjenicom da je nakon isteka bloka prva stvar koju je radio bilo daljnje provociranje. Ja tu ne iščitavam ništa osim malicioznosti s njegove strane i njegove aktivne želje da konstantno provocira, likuje, pjesnički vrijeđa misleći, valjda, da je dovitljiv s tim svojim seljačkim stihoklepanjem, a mislim da nam to kao projektu ne treba. Sadko dosad nije napravio niti jednu izmjenu kojom bi opravdao išta osim toga da bude blokiran i sam je otvoreno rekao da nema namjeru raditi išta doli provocirati, a ja nemam namjeru, kao admin, dozvoliti da se netko ruga s ovim projektom i da nas tretira kao laboratorijske štakore. Iz navedenih razloga se ne slažem s time da mu se ukine blok; ukoliko i nakon ovog objašnjenja inzistiraš na tome, možemo vidjeti što ostatak admina kaže po ovom pitanju (Aca, Vipz, Ripper - ako je aktivan) i ako se oni slože s tobom, neću se žaliti, ali smatram da nam osoba koja kaže da je da će konstantno dolaziti samo kako bi provocirala, i čijim nedolascima dobivamo mir, na projektu ne treba i da njezinom odsutnošću ne gubimo apsolutno ništa. Tako da, ako se ostala ekipa slaže, okej, skinite mu blok, al' ja se i dalje s tim ne slažem. 

Što se tiče komentara, da ne ispadnem odveć rigidan, bujrum - vratit ću ga :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 21:30, 17 januar 2023 (CET)

:Mislim, nije da mi nedostaje tvoje prigovaranje i kontriranje (:P), ali jesi ti ozdravio? :O Jesi dobro, čoveče?! :O – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 02:17, 28 januar 2023 (CET)
::Dobro je, bolje da te mori prevođenje bizantskih ojkalica i starogrčkih gangi, znači da si dobro! :D Drago mi je! ^^ – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:00, 28 januar 2023 (CET)

== Baranjski leksikon ==

Baranjski leksikon nije obrisan, samo je premješten na korisnički imenski prostor. Dakle, u glavnom imenskom prostoru idu stvarni enciklopedijski članci, to je općepoznati, dakle o stvarima koje postoje i o kojima se na enciklopediji piše. To je osnovni postulat Wikipedije. Baranjski leksikon kao takav ne postoji nego je ''passion project'' kolege Belirca i zato ga nisam pobrisao, već sam ga premjesio na ispravno mjesto, a to je njegov korisnički prostor. Sve je sačuvano (osim onih udruga koje su brisanje po proceduri), a što se tiče kategorija - one su nepotrebne i van su standarda ove Wiki jer nemamo kategorije za imenski prostor. Dakle, ništa nije dirano, samo je premješteno na za to prikladno mjesto. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:32, 15 juli 2023 (CEST)

== Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] ==

[[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]]
You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=sh medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|&lt;span style=&quot;color:#0000f1&quot;&gt;'''Doc James'''&lt;/span&gt;]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Doc James@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/sh&amp;oldid=25416280 --&gt;

== Predlog za novog administratora i birokratu ==

U toku je zahtjev za dodjelu [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu administratorskog statusa|administratorskog]] i [[Wikipedija:Zahtjevi za dodjelu birokratskog statusa|birokratskog statusa]]. Pozivamo Vas da učestvujete u procesu i iznesete svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:52, 27 septembar 2023 (CEST)

:@[[Korisnik:Aca|Aca]] Ovo mi je promaklo zbog dešavanja u RL, ali drago mi je da se završilo kako jeste. Pozz, – [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor s korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:22, 21 oktobar 2023 (CEST)

== Желели би смо да чујемо више о вашим искуствима са привременим налозима ==

&lt;section begin=&quot;body&quot;/&gt;
[[File:Temporary Accounts - first edit popup.png|thumb]]
'''[https://wikimedia.qualtrics.com/jfe/form/SV_e2MNLeWJU89pNTo Ова анкета не би требало да је дужа од 5 минута за попуњавање.]'''

Тим за поверење и безбедност продукта је у скорије време [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product/Temporary Accounts|привремене налоге]] омогућила на 12 викија. Планира се експанзија овог пројекта на већи број викија у наредним недељама и месецима, који ће следити потпуно пуштање у рад привремених налога касније ове године. Ваше учешће у овој анкети би нам било веома корисно, како би разумели колико добро привремени налози функционишу, као и шта можемо да побољшамо у будућности.

Политику приватности можете видети [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Temp_Accounts_Minor_Pilots_Survey_Privacy_Statement|на овом линку]]. Попуњавањем ове анкете, слажете се са одредбама у политици приватности.

Хвала вам!&lt;section end=&quot;body&quot;/&gt;

[[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|&lt;span class=&quot;signature-talk&quot;&gt;razgovor&lt;/span&gt;]]) 27. februara 2025. u 03:50 (CET)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:SGrabarczuk (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:SGrabarczuk_(WMF)/sandbox/8&amp;oldid=28315571 --&gt;

== Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! ==

Hi everyone, 

We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there.

The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]'').

If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''.

[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 29. maja 2025. u 13:17 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 16. jula 2025. u 14:29 (CEST)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== A little help from Italy ==

Good morninf, dearest Igor Windsor, how are you?

Please, could you help me opening a new page in wiki.sh? It's about a biography of a painter. I'll be pleased to help you in Italian and Portuguese. Thanks a lot. [[Korisnik:Rei Momo|Rei Momo]] ([[Razgovor s korisnikom:Rei Momo|razgovor]]) 15. oktobra 2025. u 11:18 (CEST)

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Komplimenti  ==

Dragi @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ,

nikada do sada nisam slala poruke preko Wikipedije, ali ne mogu da propustim priliku da iskažem divljenje Vašem radu. 


Nalazim se trenutno u Mantovi, uzmem da potražim informacije o Vergiliju da se malo podsetim. Sve sam to nekada dobro znala, i sama sam klasični filolog, ali, nakon diplomiranja pre 20 godina, nisam se mnogo bavila tim pozivom, pa se zaboravilo mnogo toga.


Otvorim Vaš članak o Vergiliju, očekujem uobičajene članke za naše jezike, kakvo iznenađenje me dočeka. Čitam i brzo shvatim - ovo je pisao klasični filolog. Ne zbog znanja o temi, već zbog stila pisanja. Te rečenice kao torte sa desetinama kora, taj red reči u rečenici, ta duhovitost koja provejava tako suptilno, to samo klasični filolog može napisati (mi smo “naši”, možemo da se hvalimo, a da niko ne prevrće očima).


Samo sam htela da se zahvalim na trudu, na svom vremenu koje ste utrošili na sve ovo, nikada nisam videla nijedan članak na Wikipediji ovako lep. 

Kada vreme dozvoli, sa zadovoljstvom ću čitati redom sve što ste pisali. 


Pozdravljam Vas s velikim poštovanjem,

Milana Brisić – [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-21956-88|&amp;#126;2026-21956-88]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-21956-88|razgovor]]) 10. aprila 2026. u 18:33 (CEST)</text>
      <sha1>1165irlrfjq3920dol522xtapvd9ja9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zavičajac/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676787</id>
    <revision>
      <id>42579673</id>
      <parentid>42579655</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T12:55:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42579673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11048" sha1="hsi24swy1kgbq0ipeyvw5hie0ivw1w8" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


'''Žaba (župa)''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] upravno - teritorijalna feudalna jedinica u oblasti [[Zahumlje|Huma]], na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;zažablje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://enciklopedija.hr/clanak/zazablje |title= Zažablje |work= HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA - enciklopedija.hr |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;

Prvi podatak o Žapskoj župi nalazi se u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], koji se obično datira u sredinu 12. vijeka. Područje župe obuhvata [[Žaba (planina)|planinu Žabu]], čiji se izduženi hrbat pruža u pravcu istok-zapad i dijeli teritoriju ove župe na dvije podjednako jednake cjeline: sjeverni kontinentalni dio i primorski dio, južno od planine. Do tada su župi Žabi pripadala sela Ošlje, Stupa, Topolo, Imotica, Štedro, današnji Klek, mjesto Gradina na Maloj Neretvi kome je oko 1382. godine sagrađen grad Brštanik i područje Slivna
[[File:Srbsko XII es.svg|mini|lijevo|Neum i okolina u [[Raška|Raškoj]] do 1322. god]]
[[File:Preklapanje karte koja prikazuje zemlje dinastije Kotromanić i današnju teritorijalnu organizaciju RS, FBiH i BiH.jpg|mini|lijevo|[[Banovina Bosna]], širenje poslije 1322. god]]
Središte joj je bilo u naselju i tvrđavi Ošlju, u vrijeme dok je župa bila sastavni dio [[Kraljevina Srbija (1217–1346)|srpske kraljevine]]. Nakon što je područje većeg dijela Huma, osvajanjima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] došlo pod vlast [[Banovina Bosna|banovine Bosne]], gospodari župe i nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe postali su [[Nikolići (vlastela)|vlastela Nikolići]], u to vrijeme poznata vlastelinska u i direktni su potomci humskog kneza Andrije (1214-1217). Ban Stjepan II je oko 1327.godine sestru Katarinu udao za kneza Nikolu. Do tada su župi Žabi pripadala sela: Ošlje, Stupa, Topolo, Imotica, Štedro, današnji Klek, mjesto Gradina na Maloj Neretvi u kome je oko 1382. godine sagrađen grad [[Brštanik]] i područje Slivna.

Posjedi Nikolića nalazili su se u Vranjevu selu gdje je danas [[Nekropola stećaka Vranjevo selo|nekropola stećaka]] u kojoj su sahranjivani. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436-1453 godine). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanske vladarske porodice Kotromanića. Smrću kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], dolazi do slabljenja centralne vlasti u Bosni i jačanja moći oblasnih gospodara, pa su Nikolići bili vlastela [[Sankovići|Sankovića]] i [[Kosače|Kosača]], a povremeno i Hrvatinića. U XV. stoljeću vladari i vlasnici cijelog Huma je moćna porodica [[Kosače|Kosače]].&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;[https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne]&lt;/ref&gt; 
== Jelena Gruba ==
U plemćikoj porodici Nikolića, rođena je [[Jelena Gruba]], kraljica Bosne. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz Dalmacije. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još dva sina: Petra i Grgura Nikolića. Kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u Jajcu udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti Dabiša je postao kralj, a njegovom smrću, prijesto je u trajanju od 3 god preuzela Jelena.

Tačne granice teritorije porodice Nikolić nisu poznate detaljno, kao ni sva mjesta koja je porodica držala u području kod mjesta Slano.  Nikolići su još u vrijeme [[Stjepan Dabiša|kralja Dabiše]] došli u sukob sa [[Dubrovnikom]]. Godine 1395. Nikolićima je uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja. Pošto spor nije riješen, kraljica je 1397 izdala navedenu povelju.

== Literatura ==

== Vanjske veze ==
* Mapa župe Žaba&lt;ref name=&quot;Žaba&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |title= Mapa župe Žaba, Hum, Bosna i Hercegovina, |work= aplikacija.kons.gov.ba |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Žaba}}
[[Kategorija:Hum]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


 od zapadnog kraja Popovog polja do delte rijeke Neretve. Proširena podnožja planine dopiru do mora u Pelješkom (Stonskom) kanalu, na jugu i do slivnog područja rijeke Bregave i Krupe, na sjeveru (Anđelić, 1983, 38). Do 1399. kada je Dubrovačka republika kupila od bosanskog kralja Dabiše Nove zemlje, koje su za vladavine kralja Ostoje, 1405. godine, upisane u detaljni zemljišni katastar Primorja (Dubrovačke republike).  (Anđelić, 1983, 37, 39; Tošić, 1982,49). Planina Žaba 

Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>hsi24swy1kgbq0ipeyvw5hie0ivw1w8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579689</id>
      <parentid>42579673</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:21:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42579689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10980" sha1="t7zy0o37fofkv59xdmseer3zqozmjz2" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


'''Žaba (župa)''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] upravno - teritorijalna [[Feudalizam|feudalna]] jedinica u oblasti [[Zahumlje|Huma]], na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;zažablje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://enciklopedija.hr/clanak/zazablje |title= Zažablje |work= HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA - enciklopedija.hr |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;

Prvi podatak o Žapskoj župi nalazi se u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], koji se obično datira u sredinu 12. vijeka. Područje župe obuhvatalo je[[Žaba (planina)|planinu Žabu]], čiji se izduženi hrbat pruža u pravcu istok-zapad i dijeli teritoriju ove župe na dvije podjednako jednake cjeline: sjeverni kontinentalni dio i primorski dio, južno od planine. Do tada su župi Žabi pripadala sela Ošlje, Stupa, Topolo, Imotica, Štedro, današnji Klek, mjesto Gradina na Maloj Neretvi u kome je oko 1382. godine Tvrtko I podigao grad [[Brštanik]] i područje Slivna
[[File:Srbsko XII es.svg|mini|lijevo|Neum i okolina u [[Raška|Raškoj]] do 1322. god]]
[[File:Preklapanje karte koja prikazuje zemlje dinastije Kotromanić i današnju teritorijalnu organizaciju RS, FBiH i BiH.jpg|mini|lijevo|[[Banovina Bosna]], širenje poslije 1322. god]]
Središte župe je bilo u naselju i [[Tvrđava|tvrđavi]] Ošlju, u vrijeme dok je župa bila sastavni dio [[Kraljevina Srbija (1217–1346)|srpske kraljevine]]. Nakon što je područje većeg dijela Huma, osvajanjima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] došlo pod vlast [[Banovina Bosna|banovine Bosne]], gospodari župe i nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe postali su [[Nikolići (vlastela)|vlastela Nikolići]], u to vrijeme poznata vlastelinska u i direktni su potomci humskog kneza Andrije (1214-1217). Ban Stjepan II je oko 1327.godine sestru Katarinu udao za kneza Nikolu. 

Posjedi Nikolića nalazili su se u Vranjevu selu gdje je danas [[Nekropola stećaka Vranjevo selo|nekropola stećaka]] u kojoj su sahranjivani. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436-1453 godine). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanske vladarske porodice [[Kotromanići|Kotromanića]]. Smrću kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], dolazi do slabljenja centralne vlasti u Bosni i jačanja moći oblasnih gospodara, pa su Nikolići bili vlastela [[Sankovići|Sankovića]] i [[Kosače|Kosača]], a povremeno i [[HrvatinićiHrvatinića]]. U XV. stoljeću vladari i vlasnici cijelog Huma je moćna porodica [[Kosače|Kosače]].&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;[https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne]&lt;/ref&gt; 
== Jelena Gruba ==
U plemćikoj porodici Nikolića, rođena je [[Jelena Gruba]], kraljica Bosne. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz Dalmacije. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još dva sina: Petra i Grgura Nikolića. Kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u [[Stari grad Jajce|Jajcu]] udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti Dabiša je postao kralj, a njegovom smrću, prijesto je u trajanju od 3 god preuzela Jelena.
== Žaba i Dubrovačka Republika ==
Tačne granice teritorije porodice Nikolić nisu poznate detaljno, kao ni sva mjesta koja je porodica držala u području kod mjesta Slano.  Nikolići su još u vrijeme [[Stjepan Dabiša|kralja Dabiše]] došli u sukob sa [[Dubrovnikom]]. Godine 1395. Nikolićima je uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja. Pošto spor nije riješen, kraljica je 1397 izdala navedenu povelju.

== Literatura ==

== Vanjske veze ==
* Mapa župe Žaba&lt;ref name=&quot;Žaba&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |title= Mapa župe Žaba, Hum, Bosna i Hercegovina, |work= aplikacija.kons.gov.ba |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Žaba}}
[[Kategorija:Hum]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


 od zapadnog kraja Popovog polja do delte rijeke Neretve. Proširena podnožja planine dopiru do mora u Pelješkom (Stonskom) kanalu, na jugu i do slivnog područja rijeke Bregave i Krupe, na sjeveru (Anđelić, 1983, 38). Do 1399. kada je Dubrovačka republika kupila od bosanskog kralja Dabiše Nove zemlje, koje su za vladavine kralja Ostoje, 1405. godine, upisane u detaljni zemljišni katastar Primorja (Dubrovačke republike).  (Anđelić, 1983, 37, 39; Tošić, 1982,49). Planina Žaba 

Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>t7zy0o37fofkv59xdmseer3zqozmjz2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579690</id>
      <parentid>42579689</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:25:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42579690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11024" sha1="4y7w4fmyop4lt5yzhrnc3rbwh8wcqil" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


'''Žaba (župa)''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] upravno - teritorijalna [[Feudalizam|feudalna]] jedinica u oblasti [[Zahumlje|Huma]], na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;zažablje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://enciklopedija.hr/clanak/zazablje |title= Zažablje |work= HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA - enciklopedija.hr |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;

Prvi podatak o Žapskoj župi nalazi se u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], koji se obično datira u sredinu 12. vijeka. Područje župe obuhvatalo je[[Žaba (planina)|planinu Žabu]], čiji se izduženi hrbat pruža u pravcu istok-zapad i dijeli teritoriju ove župe na dvije podjednako jednake cjeline: sjeverni kontinentalni dio i primorski dio, južno od planine. Do tada su župi Žabi pripadala sela Ošlje, Stupa, Topolo, Imotica, Štedro, današnji Klek, mjesto Gradina na Maloj Neretvi u kome je oko 1382. godine Tvrtko I podigao grad [[Brštanik]] i područje Slivna
[[File:Srbsko XII es.svg|mini|lijevo|Neum i okolina u [[Raška|Raškoj]] do 1322. god]]
[[File:Preklapanje karte koja prikazuje zemlje dinastije Kotromanić i današnju teritorijalnu organizaciju RS, FBiH i BiH.jpg|mini|lijevo|[[Banovina Bosna]], širenje poslije 1322. god]]
Središte župe je bilo u naselju i [[Tvrđava|tvrđavi]] Ošlju, u vrijeme dok je župa bila sastavni dio [[Kraljevina Srbija (1217–1346)|srpske kraljevine]]. Nakon što je područje većeg dijela Huma, osvajanjima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] došlo pod vlast [[Banovina Bosna|banovine Bosne]], gospodari župe i nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe postali su [[Nikolići (vlastela)|vlastela Nikolići]], u to vrijeme poznata vlastelinska porodica i direktni potomci humskog [[Knez Andrija|kneza Andrije]] (1214-1217). Ban Stjepan II je oko 1327.godine sestru Katarinu udao za kneza Nikolu. 

Posjedi Nikolića nalazili su se u Vranjevu selu gdje je danas [[Nekropola stećaka Vranjevo selo|nekropola stećaka]] u kojoj su sahranjivani. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436-1453 godine). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanske vladarske porodice [[Kotromanići|Kotromanića]]. Smrću kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], dolazi do slabljenja centralne vlasti u Bosni i jačanja moći oblasnih gospodara, pa su Nikolići bili vlastela [[Sankovići|Sankovića]] i [[Kosače|Kosača]], a povremeno i [[Hrvatinići|Hrvatinića]]. U XV. stoljeću vladari i vlasnici cijelog Huma je moćna porodica [[Kosače|Kosače]].&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;[https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne]&lt;/ref&gt; 
== Jelena Gruba ==
U plemćikoj porodici Nikolića, rođena je [[Jelena Gruba]], kraljica Bosne. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz Dalmacije. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još dva sina: Petra i Grgura Nikolića. Kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u [[Stari grad Jajce|Jajcu]] udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti Dabiša je postao kralj, a njegovom smrću, prijesto je u trajanju od 3 god preuzela Jelena.
== Žaba i Dubrovačka Republika ==
Tačne granice teritorije porodice Nikolić nisu poznate detaljno, kao ni sva mjesta koja je porodica držala u području kod mjesta Slano.  Nikolići su još u vrijeme [[Stjepan Dabiša|kralja Dabiše]] došli u sukob sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]]. Godine 1395. Nikolićima je uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja. Pošto spor nije riješen, kraljica je 1397 izdala navedenu povelju.

== Literatura ==

== Vanjske veze ==
* Mapa župe Žaba&lt;ref name=&quot;Žaba&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |title= Mapa župe Žaba, Hum, Bosna i Hercegovina, |work= aplikacija.kons.gov.ba |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Žaba}}
[[Kategorija:Hum]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


 od zapadnog kraja Popovog polja do delte rijeke Neretve. Proširena podnožja planine dopiru do mora u Pelješkom (Stonskom) kanalu, na jugu i do slivnog područja rijeke Bregave i Krupe, na sjeveru (Anđelić, 1983, 38). Do 1399. kada je Dubrovačka republika kupila od bosanskog kralja Dabiše Nove zemlje, koje su za vladavine kralja Ostoje, 1405. godine, upisane u detaljni zemljišni katastar Primorja (Dubrovačke republike).  (Anđelić, 1983, 37, 39; Tošić, 1982,49). Planina Žaba 

Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>4y7w4fmyop4lt5yzhrnc3rbwh8wcqil</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579692</id>
      <parentid>42579690</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T14:35:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42579692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11626" sha1="efwmedet4puq59vaatrevhfebg2kdy5" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


'''Žaba (župa)''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] upravno - teritorijalna [[Feudalizam|feudalna]] jedinica u oblasti [[Zahumlje|Huma]], na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;zažablje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://enciklopedija.hr/clanak/zazablje |title= Zažablje |work= HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA - enciklopedija.hr |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;

Prvi podatak o Žapskoj župi nalazi se u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], koji se obično datira u sredinu 12. vijeka. Područje župe obuhvatalo je[[Žaba (planina)|planinu Žabu]], čiji se izduženi hrbat pruža u pravcu istok-zapad i dijeli teritoriju ove župe na dvije podjednako jednake cjeline: sjeverni kontinentalni dio i primorski dio, južno od planine. Do tada su župi Žabi pripadala sela Ošlje, Stupa, Topolo, Imotica, Štedro, današnji Klek, mjesto Gradina na Maloj Neretvi u kome je oko 1382. godine Tvrtko I podigao grad [[Brštanik]] i područje Slivna
[[File:Srbsko XII es.svg|mini|lijevo|Neum i okolina u [[Raška|Raškoj]] do 1322. god]]
[[File:Preklapanje karte koja prikazuje zemlje dinastije Kotromanić i današnju teritorijalnu organizaciju RS, FBiH i BiH.jpg|mini|lijevo|[[Banovina Bosna]], širenje poslije 1322. god]]
Središte župe je bilo u naselju i [[Tvrđava|tvrđavi]] Ošlju, u vrijeme dok je župa bila sastavni dio [[Kraljevina Srbija (1217–1346)|srpske kraljevine]]. Nakon što je područje većeg dijela Huma, osvajanjima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] došlo pod vlast [[Banovina Bosna|banovine Bosne]], gospodari župe i nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe postali su [[Nikolići (vlastela)|vlastela Nikolići]], u to vrijeme poznata vlastelinska porodica i direktni potomci humskog [[Knez Andrija|kneza Andrije]] (1214-1217). Ban Stjepan II je oko 1327.godine sestru Katarinu udao za kneza Nikolu. 

Posjedi Nikolića nalazili su se u Vranjevu selu gdje je danas [[Nekropola stećaka Vranjevo selo|nekropola stećaka]] u kojoj su sahranjivani. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436-1453 godine). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanske vladarske porodice [[Kotromanići|Kotromanića]]. Smrću kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], dolazi do slabljenja centralne vlasti u Bosni i jačanja moći oblasnih gospodara, pa su Nikolići bili vlastela [[Sankovići|Sankovića]] i [[Kosače|Kosača]], a povremeno i [[Hrvatinići|Hrvatinića]]. U XV. stoljeću vladari i vlasnici cijelog Huma je moćna porodica [[Kosače|Kosače]].&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;[https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne]&lt;/ref&gt; 
== Jelena Gruba ==
U plemćikoj porodici Nikolića, rođena je [[Jelena Gruba]], kraljica Bosne. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz Dalmacije. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još dva sina: Petra i Grgura Nikolića. Kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u [[TvrđavaJajce|Jajcu]] udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti Dabiša je postao kralj, a njegovom smrću, prijesto je u trajanju od 3 god preuzela Jelena.
== Žaba i Dubrovačka Republika ==
Tačne granice teritorije porodice Nikolić nisu poznate detaljno, kao ni sva mjesta koja je porodica držala u području kod mjesta Slano.  Nikolići su još u vrijeme [[Stjepan Dabiša|kralja Dabiše]] došli u sukob sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]]. Na putu od Dubrovnika do Stona, u mjestima Slano i Masline (danas Zamasline kod Stona) podigli carine za robu koju su Dubrovčani


 путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Godine 1395. Nikolićima je uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja. Pošto spor nije riješen, kraljica je 1397 izdala navedenu povelju.

== Literatura ==

== Vanjske veze ==
* Mapa župe Žaba&lt;ref name=&quot;Žaba&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |title= Mapa župe Žaba, Hum, Bosna i Hercegovina, |work= aplikacija.kons.gov.ba |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Žaba}}
[[Kategorija:Hum]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


 od zapadnog kraja Popovog polja do delte rijeke Neretve. Proširena podnožja planine dopiru do mora u Pelješkom (Stonskom) kanalu, na jugu i do slivnog područja rijeke Bregave i Krupe, na sjeveru (Anđelić, 1983, 38). Do 1399. kada je Dubrovačka republika kupila od bosanskog kralja Dabiše Nove zemlje, koje su za vladavine kralja Ostoje, 1405. godine, upisane u detaljni zemljišni katastar Primorja (Dubrovačke republike).  (Anđelić, 1983, 37, 39; Tošić, 1982,49). Planina Žaba 

Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>efwmedet4puq59vaatrevhfebg2kdy5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579764</id>
      <parentid>42579692</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:29:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42579764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11481" sha1="9ubxare6ks1r5p65tic7oop52bnwuma" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


'''Žaba (župa)''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] upravno - teritorijalna [[Feudalizam|feudalna]] jedinica u oblasti [[Zahumlje|Huma]], na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;zažablje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://enciklopedija.hr/clanak/zazablje |title= Zažablje |work= HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA - enciklopedija.hr |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;

Prvi podatak o Žapskoj župi nalazi se u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], koji se obično datira u sredinu 12. vijeka. Područje župe obuhvatalo je[[Žaba (planina)|planinu Žabu]], čiji se izduženi hrbat pruža u pravcu istok-zapad i dijeli teritoriju ove župe na dvije podjednako jednake cjeline: sjeverni kontinentalni dio i primorski dio, južno od planine. Do tada su župi Žabi pripadala sela Ošlje, Stupa, Topolo, Imotica, Štedro, današnji Klek, mjesto Gradina na Maloj Neretvi u kome je oko 1382. godine Tvrtko I podigao grad [[Brštanik]] i područje Slivna
[[File:Srbsko XII es.svg|mini|lijevo|Neum i okolina u [[Raška|Raškoj]] do 1322. god]]
[[File:Preklapanje karte koja prikazuje zemlje dinastije Kotromanić i današnju teritorijalnu organizaciju RS, FBiH i BiH.jpg|mini|lijevo|[[Banovina Bosna]], širenje poslije 1322. god]]
Središte župe je bilo u naselju i [[Tvrđava|tvrđavi]] Ošlju, u vrijeme dok je župa bila sastavni dio [[Kraljevina Srbija (1217–1346)|srpske kraljevine]]. Nakon što je područje većeg dijela Huma, osvajanjima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] došlo pod vlast [[Banovina Bosna|banovine Bosne]], gospodari župe i nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe postali su [[Nikolići (vlastela)|vlastela Nikolići]], u to vrijeme poznata vlastelinska porodica i direktni potomci humskog [[Knez Andrija|kneza Andrije]] (1214-1217). Ban Stjepan II je oko 1327.godine sestru Katarinu udao za kneza Nikolu. 

Posjedi Nikolića nalazili su se u Vranjevu selu gdje je danas [[Nekropola stećaka Vranjevo selo|nekropola stećaka]] u kojoj su sahranjivani. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436-1453 godine). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanske vladarske porodice [[Kotromanići|Kotromanića]]. Smrću kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], dolazi do slabljenja centralne vlasti u Bosni i jačanja moći oblasnih gospodara, pa su Nikolići bili vlastela [[Sankovići|Sankovića]] i [[Kosače|Kosača]], a povremeno i [[Hrvatinići|Hrvatinića]]. U XV. stoljeću vladari i vlasnici cijelog Huma je moćna porodica [[Kosače|Kosače]].&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;[https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne]&lt;/ref&gt; 
== Jelena Gruba ==
U plemćikoj porodici Nikolića, rođena je [[Jelena Gruba]], kraljica Bosne. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz Dalmacije. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još dva sina: Petra i Grgura Nikolića. Kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u [[TvrđavaJajce|Jajcu]] udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti Dabiša je postao kralj, a njegovom smrću, prijesto je u trajanju od 3 god preuzela Jelena.&lt;ref name=&quot;Fostikov&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/117230 |title= Aleksandra Fostikov: Jelena Gruba, bosanska kraljica. Bosna krajem 14. vijeka (1395-1399) |work= ACADEMIA - Braničevski glasnik 3-4, Požarevac 2006, 29-50. |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
== Žaba i Dubrovačka Republika ==
Tačne granice teritorije porodice Nikolić nisu poznate detaljno, kao ni sva mjesta koja je porodica držala u području kod mjesta Slano.  Nikolići su još u vrijeme [[Stjepan Dabiša|kralja Dabiše]] došli u sukob sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]]. Na putu od Dubrovnika do Stona, u mjestima [[Slano]] i Masline (danas Zamasline kod [[Ston]]a) podigli carine za robu koju su Dubrovčani prevozili do velikog trgovišta Drijeva.

U jednom zapisu u dubrovačkom arhivu nalazi se dokument kojim je Nikolićima uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - ''da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja''. Pošto spor nije riješen, kraljica Jelena je 1397 izdala [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397.|povelju]] kojom se ukidaju carine.

Godine 1399. Dubrovačka republika kupila je od bosanskog kralja Nove zemlje, dijelove uz župu Žabu, koje su za vladavine kralja [[Ostoje]], 1405. godine, upisane u detaljni zemljišni katastar Primorja (Dubrovačke republike).  

Nekoliko godina kasnije, 1416. god. Grgur Nikolić je opet otvorio carine, ali je na sporazum pristao 1418. god. izdavši svoju povelju o dogovoru.

== Literatura ==

== Vanjske veze ==
* Mapa župe Žaba&lt;ref name=&quot;Žaba&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |title= Mapa župe Žaba, Hum, Bosna i Hercegovina, |work= aplikacija.kons.gov.ba |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Žaba}}
[[Kategorija:Hum]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>9ubxare6ks1r5p65tic7oop52bnwuma</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579785</id>
      <parentid>42579764</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:56:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42579785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11894" sha1="mqpwmybi3k6au25ggpyocjant76mwl0" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


'''Žaba (župa)''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] upravno - teritorijalna [[Feudalizam|feudalna]] jedinica u oblasti [[Zahumlje|Huma]], na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;zažablje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://enciklopedija.hr/clanak/zazablje |title= Zažablje |work= HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA - enciklopedija.hr |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[Konstantin Porfirogenit]] u svom djelu ''O upravljanju carstvom'' dao je popis naseljenih gradova u Zahumlju: Ston, Galumainik, Dobriskik i Mokriskik. Među njima je i Oslje, najznačajnije naselje, a time i politički centar svoga kraja. Taj kraj je iz kasnijih izvora poznat kao župa Žaba. Prvi pomen Žapske župe nalazi se u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], koji se obično datira u sredinu 12. vijeka.

Tačan položaj Žabe prvi je definisao [[Marko Vego]] 1937. god. Područje župe obuhvatalo je[[Žaba (planina)|planinu Žabu]], čiji se izduženi hrbat pruža u pravcu istok-zapad i dijeli teritoriju ove župe na dvije podjednako jednake cjeline: sjeverni kontinentalni dio i primorski dio, južno od planine. Do tada su župi Žabi pripadala sela Ošlje, Stupa, Topolo, Imotica, Štedro, današnji Klek, mjesto Gradina na Maloj Neretvi u kome je oko 1382. godine Tvrtko I podigao grad [[Brštanik]] i područje Slivna.
[[File:Srbsko XII es.svg|mini|lijevo|Neum i okolina u [[Raška|Raškoj]] do 1322. god]]
[[File:Preklapanje karte koja prikazuje zemlje dinastije Kotromanić i današnju teritorijalnu organizaciju RS, FBiH i BiH.jpg|mini|lijevo|[[Banovina Bosna]], širenje poslije 1322. god]]
Središte župe je bilo u naselju i [[Tvrđava|tvrđavi]] Ošlju, u vrijeme dok je župa bila sastavni dio [[Kraljevina Srbija (1217–1346)|srpske kraljevine]]. Nakon što je područje većeg dijela Huma, osvajanjima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] došlo pod vlast [[Banovina Bosna|banovine Bosne]], gospodari župe i nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe postali su [[Nikolići (vlastela)|vlastela Nikolići]], u to vrijeme poznata vlastelinska porodica i direktni potomci humskog [[Knez Andrija|kneza Andrije]] (1214-1217). Ban Stjepan II je oko 1327.godine sestru Katarinu udao za kneza Nikolu. 

Posjedi Nikolića nalazili su se u Vranjevu selu gdje je danas [[Nekropola stećaka Vranjevo selo|nekropola stećaka]] u kojoj su sahranjivani. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436-1453 godine). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanske vladarske porodice [[Kotromanići|Kotromanića]]. Smrću kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], dolazi do slabljenja centralne vlasti u Bosni i jačanja moći oblasnih gospodara, pa su Nikolići bili vlastela [[Sankovići|Sankovića]] i [[Kosače|Kosača]], a povremeno i [[Hrvatinići|Hrvatinića]]. U XV. stoljeću vladari i vlasnici cijelog Huma je moćna porodica [[Kosače|Kosače]].&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;[https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne]&lt;/ref&gt; 
== Jelena Gruba ==
U plemćikoj porodici Nikolića, rođena je [[Jelena Gruba]], kraljica Bosne. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz Dalmacije. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još dva sina: Petra i Grgura Nikolića. Kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u [[TvrđavaJajce|Jajcu]] udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti Dabiša je postao kralj, a njegovom smrću, prijesto je u trajanju od 3 god preuzela Jelena.&lt;ref name=&quot;Fostikov&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/117230 |title= Aleksandra Fostikov: Jelena Gruba, bosanska kraljica. Bosna krajem 14. vijeka (1395-1399) |work= ACADEMIA - Braničevski glasnik 3-4, Požarevac 2006, 29-50. |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
== Žaba i Dubrovačka Republika ==
Tačne granice teritorije porodice Nikolić nisu poznate detaljno, kao ni sva mjesta koja je porodica držala u području kod mjesta Slano.  Nikolići su još u vrijeme [[Stjepan Dabiša|kralja Dabiše]] došli u sukob sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]]. Na putu od Dubrovnika do Stona, u mjestima [[Slano]] i Masline (danas Zamasline kod [[Ston]]a) podigli carine za robu koju su Dubrovčani prevozili do velikog trgovišta [[Drijeva|Drijeve]].

U jednom zapisu u dubrovačkom arhivu nalazi se dokument kojim je Nikolićima uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - ''da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja''. Pošto spor nije riješen, kraljica Jelena je 1397 izdala [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397.|povelju]] kojom se ukidaju carine.

Godine 1399. Dubrovačka republika kupila je od bosanskog kralja Nove zemlje, dijelove župe Žabe, u kojima se nalazilo i Oslje, koje su za vladavine kralja [[Stjepan Ostoja|Ostoje]], 1405. godine, upisane u detaljni zemljišni katastar Primorja (Dubrovačke republike).  

Nekoliko godina kasnije, 1416. god. Grgur Nikolić je opet otvorio carine, ali je na sporazum pristao 1418. god. izdavši svoju povelju o dogovoru.

== Literatura ==

== Vanjske veze ==
* Mapa župe Žaba&lt;ref name=&quot;Žaba&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |title= Mapa župe Žaba, Hum, Bosna i Hercegovina, |work= aplikacija.kons.gov.ba |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Žaba}}
[[Kategorija:Hum]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>mqpwmybi3k6au25ggpyocjant76mwl0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579791</id>
      <parentid>42579785</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:05:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42579791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13086" sha1="5vgc0bo1zso14uvvq3nu8gq108tlan5" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


'''Žaba (župa)''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] upravno - teritorijalna [[Feudalizam|feudalna]] jedinica u oblasti [[Zahumlje|Huma]], na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;zažablje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://enciklopedija.hr/clanak/zazablje |title= Zažablje |work= HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA - enciklopedija.hr |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[Konstantin Porfirogenit]] u svom djelu ''O upravljanju carstvom'' dao je popis naseljenih gradova u Zahumlju: Ston, Galumainik, Dobriskik i Mokriskik. Među njima je i Oslje, najznačajnije naselje, a time i politički centar svoga kraja. Taj kraj je iz kasnijih izvora poznat kao župa Žaba. Prvi pomen Žapske župe nalazi se u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], koji se obično datira u sredinu 12. vijeka.

Tačan položaj Žabe prvi je definisao [[Marko Vego]] 1937. god. Područje župe obuhvatalo je [[Žaba (planina)|planinu Žabu]], čiji se izduženi hrbat pruža u pravcu istok-zapad i dijeli teritoriju ove župe na dvije podjednako jednake cjeline: sjeverni kontinentalni dio i primorski dio, južno od planine. Do tada su župi Žabi pripadala sela Ošlje, Stupa, Topolo, Imotica, Štedro, današnji Klek, mjesto Gradina na Maloj Neretvi u kome je oko 1382. godine Tvrtko I podigao grad [[Brštanik]] i područje Slivna.
[[File:Srbsko XII es.svg|mini|lijevo|Neum i okolina u [[Raška|Raškoj]] do 1322. god]]
[[File:Preklapanje karte koja prikazuje zemlje dinastije Kotromanić i današnju teritorijalnu organizaciju RS, FBiH i BiH.jpg|mini|lijevo|[[Banovina Bosna]], širenje poslije 1322. god]]
Središte župe je bilo u naselju i [[Tvrđava|tvrđavi]] Ošlju, u vrijeme dok je župa bila sastavni dio [[Kraljevina Srbija (1217–1346)|srpske kraljevine]]. Nakon što je područje većeg dijela Huma, osvajanjima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] došlo pod vlast [[Banovina Bosna|banovine Bosne]], gospodari župe i nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe postali su [[Nikolići (vlastela)|vlastela Nikolići]], u to vrijeme poznata vlastelinska porodica i direktni potomci humskog [[Knez Andrija|kneza Andrije]] (1214-1217). Ban Stjepan II je oko 1327.godine sestru Katarinu udao za kneza Nikolu. 

Posjedi Nikolića nalazili su se u Vranjevu selu gdje je danas [[Nekropola stećaka Vranjevo selo|nekropola stećaka]] u kojoj su sahranjivani. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436-1453 godine). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanske vladarske porodice [[Kotromanići|Kotromanića]]. Smrću kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], dolazi do slabljenja centralne vlasti u Bosni i jačanja moći oblasnih gospodara, pa su Nikolići bili vlastela [[Sankovići|Sankovića]] i [[Kosače|Kosača]], a povremeno i [[Hrvatinići|Hrvatinića]]. U XV. stoljeću vladari i vlasnici cijelog Huma je moćna porodica [[Kosače|Kosače]].&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne |title= Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne |work= ACADEMIA - Braničevski glasnik 3-4, Požarevac 2006, 29-50. |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt; 
== Jelena Gruba ==
U plemćikoj porodici Nikolića, rođena je [[Jelena Gruba]], kraljica Bosne. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz Dalmacije. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još dva sina: Petra i Grgura Nikolića. Kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u [[TvrđavaJajce|Jajcu]] udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti Dabiša je postao kralj, a njegovom smrću, prijesto je u trajanju od 3 god preuzela Jelena.&lt;ref name=&quot;Fostikov&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/117230 |title= Aleksandra Fostikov: Jelena Gruba, bosanska kraljica. Bosna krajem 14. vijeka (1395-1399) |work= ACADEMIA - Braničevski glasnik 3-4, Požarevac 2006, 29-50. |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
== Žaba i Dubrovačka Republika ==
Tačne granice teritorije porodice Nikolić nisu poznate detaljno, kao ni sva mjesta koja je porodica držala u području kod mjesta Slano.  Nikolići su još u vrijeme [[Stjepan Dabiša|kralja Dabiše]] došli u sukob sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]]. Na putu od Dubrovnika do Stona, u mjestima [[Slano]] i Masline (danas Zamasline kod [[Ston]]a) podigli carine za robu koju su Dubrovčani prevozili do velikog trgovišta [[Drijeva|Drijeve]].&lt;ref name=&quot;desanka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 |title= Desanka Kovačević: Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni - Privredni planovi Tvrtka I, s.37 |work= ND NRBIH, DJELA, KNJIGA XVIII, ODJELJENJE ISTORIJSKO-FILOLOSKIH NAUKA, KNJIGA 13., SARAJEVO 1961. |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-10-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231030093416/https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 }}&lt;/ref&gt;

U jednom zapisu u dubrovačkom arhivu nalazi se dokument kojim je Nikolićima uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - ''da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja''. Pošto spor nije riješen, kraljica Jelena je 1397 izdala [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397.|povelju]] kojom se ukidaju carine.

Godine 1399. Dubrovačka republika kupila je od bosanskog kralja Nove zemlje, dijelove župe Žabe, u kojima se nalazilo i Oslje, koje su za vladavine kralja [[Stjepan Ostoja|Ostoje]], 1405. godine, upisane u detaljni zemljišni katastar Primorja (Dubrovačke republike).&lt;ref name=&quot;zilić&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://www.academia.edu/44904440/Uspje%C5%A1ni_i_neuspje%C5%A1ni_poku%C5%A1aji_%C5%A1irenja_Dubrovnika_na_bosanske_teritorije_Successful_and_unsuccessful_expansion_attempts_of_the_Republic_of_Ragusa_onto_the_Bosnian_territory |title= Adis Zilić: Uspješni i neuspješni pokušaji širenja Dubrovnika na bosanske teritorije |work=  UNIVERZITET U SARAJEVU – INSTITUT ZA HISTORIJU, Sarajevo, 2019 |accessdate= 9. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;  

Nekoliko godina kasnije, 1416. god. Grgur Nikolić je opet otvorio carine, ali je na sporazum pristao 1418. god. izdavši svoju povelju o dogovoru.

== Literatura ==

== Vanjske veze ==
* Mapa župe Žaba&lt;ref name=&quot;Žaba&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |title= Mapa župe Žaba, Hum, Bosna i Hercegovina, |work= aplikacija.kons.gov.ba |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Žaba}}
[[Kategorija:Hum]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>5vgc0bo1zso14uvvq3nu8gq108tlan5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579807</id>
      <parentid>42579791</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T18:37:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42579807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13589" sha1="b9mioq8y32bsq9ks335yft4c13elquj" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


'''Žaba (župa)''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] upravno - teritorijalna [[Feudalizam|feudalna]] jedinica u oblasti [[Zahumlje|Huma]], najvećim dijelom na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;zažablje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://enciklopedija.hr/clanak/zazablje |title= Zažablje |work= HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA - enciklopedija.hr |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[Konstantin Porfirogenit]] u svom djelu ''O upravljanju carstvom'' dao je popis naseljenih gradova u Zahumlju: Ston, Galumainik, Dobriskik i Mokriskik. Među njima je i Oslje, najznačajnije naselje, a time i politički centar svoga kraja. Taj kraj je iz kasnijih izvora poznat kao župa Žaba. Prvi pomen Žapske župe (''Yabsco'') nalazi se u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], koji se obično datira u sredinu 12. vijeka.

Prvi, koji je jasno i odlučno locirao Dukljaninovu Zupu Yabsco u predio Zažablja, izmedu planine Žabe i mora, bio je Marko Vego. On je 1937. godine, a zatim ponovno 1957. godine, pružio uvjerljivo tumačenje pisanih izvora i ukazao na geografski smještaj danasnjeg Zažablja. 

Područje nekadažnje župe obuhvatalo je [[Žaba (planina)|planinu Žabu]], čiji se izduženi hrbat pruža u pravcu istok-zapad i dijeli teritoriju ove župe na dvije podjednako jednake cjeline: sjeverni kontinentalni dio i primorski dio, južno od planine. Do tada su župi Žabi pripadala sela Ošlje, Stupa, Topolo, Imotica, Štedro, današnji Klek, mjesto Gradina na Maloj Neretvi u kome je oko 1382. godine Tvrtko I podigao grad [[Brštanik]] i područje Slivna.

Po danasnjoj upravnoj podjeli najveći dio područja nekadasnje Žabe pripada opštiini Neum (Bosna i Hercegovina). Manji periferni dijelovi nekadašnje cjeline, zbog specifičnih istorijskih prilika, nalaze se u okviru danasnjih opština [[Dubrovnik]], [[Metković]] (Hrvatska) i [[Čapljina]] (BiH). 
[[File:Srbsko XII es.svg|mini|lijevo|Neum i okolina u [[Raška|Raškoj]] do 1322. god]]
[[File:Preklapanje karte koja prikazuje zemlje dinastije Kotromanić i današnju teritorijalnu organizaciju RS, FBiH i BiH.jpg|mini|lijevo|[[Banovina Bosna]], širenje poslije 1322. god]]
Središte župe je bilo u naselju i [[Tvrđava|tvrđavi]] Ošlju, u vrijeme dok je župa bila sastavni dio [[Kraljevina Srbija (1217–1346)|srpske kraljevine]]. Nakon što je područje većeg dijela Huma, osvajanjima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] došlo pod vlast [[Banovina Bosna|banovine Bosne]], gospodari župe i nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe postali su [[Nikolići (vlastela)|vlastela Nikolići]], u to vrijeme poznata vlastelinska porodica i direktni potomci humskog [[Knez Andrija|kneza Andrije]] (1214-1217). Ban Stjepan II je oko 1327.godine sestru Katarinu udao za kneza Nikolu. 

Posjedi Nikolića nalazili su se u Vranjevu selu gdje je danas [[Nekropola stećaka Vranjevo selo|nekropola stećaka]] u kojoj su sahranjivani. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436-1453 godine). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanske vladarske porodice [[Kotromanići|Kotromanića]]. Smrću kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], dolazi do slabljenja centralne vlasti u Bosni i jačanja moći oblasnih gospodara, pa su Nikolići bili vlastela [[Sankovići|Sankovića]] i [[Kosače|Kosača]], a povremeno i [[Hrvatinići|Hrvatinića]]. U XV. stoljeću vladari i vlasnici cijelog Huma je moćna porodica [[Kosače|Kosače]].&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne |title= Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne |work= |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt; 
== Jelena Gruba ==
U plemćikoj porodici Nikolića, rođena je [[Jelena Gruba]], kraljica Bosne. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz Dalmacije. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još dva sina: Petra i Grgura Nikolića. Kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u [[TvrđavaJajce|Jajcu]] udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti Dabiša je postao kralj, a njegovom smrću, prijesto je u trajanju od 3 god preuzela Jelena.&lt;ref name=&quot;Fostikov&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/117230 |title= Aleksandra Fostikov: Jelena Gruba, bosanska kraljica. Bosna krajem 14. vijeka (1395-1399) |work= ACADEMIA - Braničevski glasnik 3-4, Požarevac 2006, 29-50. |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
== Žaba i Dubrovačka Republika ==
Tačne granice teritorije porodice Nikolić nisu poznate detaljno, kao ni sva mjesta koja je porodica držala u području kod mjesta Slano.  Nikolići su još u vrijeme [[Stjepan Dabiša|kralja Dabiše]] došli u sukob sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]]. Na putu od Dubrovnika do Stona, u mjestima [[Slano]] i Masline (danas Zamasline kod [[Ston]]a) podigli carine za robu koju su Dubrovčani prevozili do velikog trgovišta [[Drijeva|Drijeve]].&lt;ref name=&quot;desanka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 |title= Desanka Kovačević: Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni - Privredni planovi Tvrtka I, s.37 |work= ND NRBIH, DJELA, KNJIGA XVIII, ODJELJENJE ISTORIJSKO-FILOLOSKIH NAUKA, KNJIGA 13., SARAJEVO 1961. |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-10-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231030093416/https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 }}&lt;/ref&gt;

U jednom zapisu u dubrovačkom arhivu nalazi se dokument kojim je Nikolićima uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - ''da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja''. Pošto spor nije riješen, kraljica Jelena je 1397 izdala [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397.|povelju]] kojom se ukidaju carine.

Godine 1399. Dubrovačka republika kupila je od bosanskog kralja Nove zemlje, dijelove župe Žabe, u kojima se nalazilo i Oslje, koje su za vladavine kralja [[Stjepan Ostoja|Ostoje]], 1405. godine, upisane u detaljni zemljišni katastar Primorja (Dubrovačke republike).&lt;ref name=&quot;zilić&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://www.academia.edu/44904440/Uspje%C5%A1ni_i_neuspje%C5%A1ni_poku%C5%A1aji_%C5%A1irenja_Dubrovnika_na_bosanske_teritorije_Successful_and_unsuccessful_expansion_attempts_of_the_Republic_of_Ragusa_onto_the_Bosnian_territory |title= Adis Zilić: Uspješni i neuspješni pokušaji širenja Dubrovnika na bosanske teritorije |work=  UNIVERZITET U SARAJEVU – INSTITUT ZA HISTORIJU, Sarajevo, 2019 |accessdate= 9. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;  

Nekoliko godina kasnije, 1416. god. Grgur Nikolić je opet otvorio carine, ali je na sporazum pristao 1418. god. izdavši svoju povelju o dogovoru.

== Literatura ==

== Vanjske veze ==
* Mapa župe Žaba&lt;ref name=&quot;Žaba&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |title= Mapa župe Žaba, Hum, Bosna i Hercegovina, |work= aplikacija.kons.gov.ba |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Žaba}}
[[Kategorija:Hum]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>b9mioq8y32bsq9ks335yft4c13elquj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579852</id>
      <parentid>42579807</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T21:41:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42579852</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9089" sha1="6fig95aa2duvp9gcqfhfrve5ocosmql" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


{{Infokutija biografija
| ime               = Irma Čremošnik
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944.
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 12. januar 1916.
| mjesto_rođenja    = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}}
| datum_smrti       = 29. juni 1990.
| mjesto_smrti      = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = Barajevo kod Beograda
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = 
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = 
| alma_mater        = 	Ss. Cyril and Methodius University of Skopje, University of Ljubljana
| poslodavac        =  
| zanimanje         = arheologinja
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = [[Gregor Čremošnik]]
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}

'''Irma Ćremošnik'''

&lt;ref name=&quot;zilić&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://www.academia.edu/44904440/Uspje%C5%A1ni_i_neuspje%C5%A1ni_poku%C5%A1aji_%C5%A1irenja_Dubrovnika_na_bosanske_teritorije_Successful_and_unsuccessful_expansion_attempts_of_the_Republic_of_Ragusa_onto_the_Bosnian_territory |title= Adis Zilić: Uspješni i neuspješni pokušaji širenja Dubrovnika na bosanske teritorije |work=  UNIVERZITET U SARAJEVU – INSTITUT ZA HISTORIJU, Sarajevo, 2019 |accessdate= 9. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;  

Nekoliko godina kasnije, 1416. god. Grgur Nikolić je opet otvorio carine, ali je na sporazum pristao 1418. god. izdavši svoju povelju o dogovoru.

== Literatura ==
Irma Čremošnik: Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136.
Irma Čremošnik: Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111.
== Vanjske veze ==
* Mapa župe Žaba&lt;ref name=&quot;Žaba&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |title= Mapa župe Žaba, Hum, Bosna i Hercegovina, |work= aplikacija.kons.gov.ba |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Žaba}}
[[Kategorija:Hum]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>6fig95aa2duvp9gcqfhfrve5ocosmql</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580021</id>
      <parentid>42579852</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T08:52:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42580021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8628" sha1="638pqhwnthb4fmhmuv16nv64xly9cko" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


{{Infokutija biografija
| ime               = Irma Čremošnik
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944.
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 12. januar 1916.
| mjesto_rođenja    = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}}
| datum_smrti       = 29. juni 1990.
| mjesto_smrti      = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = 
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = 
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = 
| alma_mater        = Univerzitet Ćirilo i Metodije u Skopju, Univerzitet u Ljubljani
| poslodavac        =  
| zanimanje         = Filologinja, arheologinja
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = [[Gregor Čremošnik]]
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}

'''Irma Čremošnik''' ([[Arad]], Rumunija, 12. januar 1916. – Slano kraj Dubrovnika, Hrvatska, 29. juni 1990), bila jugoslavenska filologinja i arheologinja.&lt;ref name=&quot;Irma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.enciklopedija.hr/clanak/cremosnik-irma |title= Čremošnik, Irma |work= Hrvatska enciklopedija -www.enciklopedija.hr |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt;  

== Literatura ==
* Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136.
* Irma Čremošnik: Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111.
* Irma Čremošnik: Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, 1984.
== Vanjske veze ==

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>638pqhwnthb4fmhmuv16nv64xly9cko</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580022</id>
      <parentid>42580021</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T09:03:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42580022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9177" sha1="h7h0c0zc49t3ug6w74qdj1x04w4d6tn" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


{{Infokutija biografija
| ime               = Irma Čremošnik
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944.
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 12. januar 1916.
| mjesto_rođenja    = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}}
| datum_smrti       = 29. juni 1990.
| mjesto_smrti      = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = 
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = 
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = 
| alma_mater        = Univerzitet Ćirilo i Metodije u Skopju, Univerzitet u Ljubljani
| poslodavac        =  
| zanimanje         = Filologinja, arheologinja
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = [[Gregor Čremošnik]]
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}

'''Irma Čremošnik''' ([[Arad]], Rumunija, 12. januar 1916. – Slano kraj Dubrovnika, Hrvatska, 29. juni 1990), bila jugoslavenska filologinja i arheologinja.&lt;ref name=&quot;Irma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.enciklopedija.hr/clanak/cremosnik-irma |title= Čremošnik, Irma |work= Hrvatska enciklopedija -www.enciklopedija.hr |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt;  
&lt;ref name=&quot;IrmaČ&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-T39GDUML/4b63fb08-1c43-4537-98a6-4021eb040e13/PDF |title= Ignacij Voje: Irma Čremošnik - In memoriam |work= ZGODOVINSKI ČASOPIS 44 . 1990 . 3 - st.464 |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt; 


o očetovi smrti leta 1958 je bila Irma Čremošnik vse do prerane smrti povezana 
na razne načine z našim oddelkom. Skrbela je za očetovo zapuščino, velik del očetove 
dragocene knjižnice je kot separatum prepustila knjižnici oddelka,  Zgodovinskem društvu Ljubljana 

== Literatura ==
* Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136.
* Irma Čremošnik: Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111.
* Irma Čremošnik: Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, 1984.
== Vanjske veze ==

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>h7h0c0zc49t3ug6w74qdj1x04w4d6tn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580023</id>
      <parentid>42580022</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T09:25:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42580023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10662" sha1="2cq9g578e3khh5f7p6i37dkqg5ebcm4" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


{{Infokutija biografija
| ime               = Irma Čremošnik
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944.
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 12. januar 1916.
| mjesto_rođenja    = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}}
| datum_smrti       = 29. juni 1990.
| mjesto_smrti      = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = 
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = 
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = 
| alma_mater        = Univerzitet Ćirilo i Metodije u Skopju, Univerzitet u Ljubljani
| poslodavac        =  
| zanimanje         = Filologinja, arheologinja
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = [[Gregor Čremošnik]]
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}

'''Irma Čremošnik''' ([[Arad]], Rumunija, 12. januar 1916. – Slano kraj Dubrovnika, Hrvatska, 29. juni 1990), bila jugoslavenska filologinja i arheologinja.&lt;ref name=&quot;Irma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.enciklopedija.hr/clanak/cremosnik-irma |title= Čremošnik, Irma |work= Hrvatska enciklopedija -www.enciklopedija.hr |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt;  

Djetinjstvo je provela u Sarajevu, gdje je njezin otac, Gregor Čremošnik, kao vrstan poznavalac srednjovjekovne istorije radio u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. U Sarajevu je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je studij klasičnih jezika na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Jedno vrijeme je radila kao srednjoškolski profesor u Tetovu, Skoplju i Nišu. Od 1944. do 1947. kustos je Umjetničkog muzeja u Beogradu.

Godine 1947. sa ocem se vratila u Sarajevu i zaposlila u Zemaljekom muzeju gdje je radila do penzionisanja 1976. Doktorirala je Ljubljani na Filozofski fakulteti leta 1952. s tezom - Tragovi Kelta na nadgrobnim spomenicima iz rimskog perioda južno od rijeke Save.

Irma Čremošnik je 
bila kot arheolog odličen in neumoren terenski delavec. Na področju Bosne in Herce
govine je raziskovala rimska najdišča, med katerimi so največja v Višićih pri Čap
ljini in Panik pri Bileči. Proučevala in odkrivala je rimske vile in naselja, rimsko 
keramiko, nošo in nakit, sledove keltskih elementov na nagrobnih spomenikih ipd. 
Izjemen dosežek predstavlja knjiga »-Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba«, ki je 
izšla v Sarajevu 1984 in je zanjo prejela nagrado založbe Veselin Masleša. Pomembna 
so njena odkritja pri proučevanju zgodnjefevdalnega obdobja, ko je pri raziskovanjih 
rimskih najdišč odkrila ostanke slovanskih naselij. Gre za najdišča v Mušičih pri Vi
šegradu (VI. do VII. stoletje) in Jazbinah pri Bijeljini (VII. do IX. stoletje). Njena 
odkritja so dokazala, da so se ohranili tudi pri nas ostanki zemunic in polzemunic iz 
obdobja naselitve Slovanov na Balkanskem polotoku
&lt;ref name=&quot;IrmaČ&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-T39GDUML/4b63fb08-1c43-4537-98a6-4021eb040e13/PDF |title= Ignacij Voje: Irma Čremošnik - In memoriam |work= ZGODOVINSKI ČASOPIS 44 . 1990 . 3 - st.464 |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt; 


Nakon očeve smrti 1958. god. veliki dio njegove zaostavštine prepustila je Društvu istoričara u Ljubljani.

== Literatura ==
* Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136.
* Irma Čremošnik: Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111.
* Irma Čremošnik: Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, 1984.
== Vanjske veze ==

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>2cq9g578e3khh5f7p6i37dkqg5ebcm4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580026</id>
      <parentid>42580023</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T10:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42580026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11180" sha1="en0sywry0ap2144v3ii32ayeq8mn948" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


{{Infokutija biografija
| ime               = Irma Čremošnik
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944.
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 12. januar 1916.
| mjesto_rođenja    = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}}
| datum_smrti       = 29. juni 1990.
| mjesto_smrti      = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = 
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = 
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = 
| alma_mater        = Univerzitet Ćirilo i Metodije u Skopju, Univerzitet u Ljubljani
| poslodavac        =  
| zanimanje         = Filologinja, arheologinja
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = [[Gregor Čremošnik]]
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}

'''Irma Čremošnik''' ([[Arad]], Rumunija, 12. januar 1916. – Slano kraj Dubrovnika, Hrvatska, 29. juni 1990), bila jugoslavenska filologinja i arheologinja.&lt;ref name=&quot;Irma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.enciklopedija.hr/clanak/cremosnik-irma |title= Čremošnik, Irma |work= Hrvatska enciklopedija -www.enciklopedija.hr |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt;  

Djetinjstvo je provela u Sarajevu, gdje je njezin otac, Gregor Čremošnik, kao vrstan poznavalac srednjovjekovne istorije radio u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. U Sarajevu je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je studij klasičnih jezika na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Jedno vrijeme je radila kao srednjoškolski profesor u Tetovu, Skoplju i Nišu. Od 1944. do 1947. kustos je Umjetničkog muzeja u Beogradu.

Godine 1947. sa ocem se vratila u Sarajevu i zaposlila u Zemaljekom muzeju gdje je radila do penzionisanja 1976. Doktorirala je Ljubljani na Filozofski fakulteti leta 1952. s tezom - Tragovi Kelta na nadgrobnim spomenicima iz rimskog perioda južno od rijeke Save.

Irma Čremošnik je 
bila kot arheolog odličen in neumoren terenski delavec. Na področju Bosne in Herce
govine je raziskovala rimska najdišča, med katerimi so največja v Višićih pri Čap
ljini in Panik pri Bileči. Proučevala in odkrivala je rimske vile in naselja, rimsko 
keramiko, nošo in nakit, sledove keltskih elementov na nagrobnih spomenikih ipd. 
Izjemen dosežek predstavlja knjiga »-Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba«, ki je 
izšla v Sarajevu 1984 in je zanjo prejela nagrado založbe Veselin Masleša. Pomembna 
so njena odkritja pri proučevanju zgodnjefevdalnega obdobja, ko je pri raziskovanjih 
rimskih najdišč odkrila ostanke slovanskih naselij. Gre za najdišča v Mušičih pri Vi
šegradu (VI. do VII. stoletje) in Jazbinah pri Bijeljini (VII. do IX. stoletje). Njena 
odkritja so dokazala, da so se ohranili tudi pri nas ostanki zemunic in polzemunic iz 
obdobja naselitve Slovanov na Balkanskem polotoku
&lt;ref name=&quot;IrmaČ&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-T39GDUML/4b63fb08-1c43-4537-98a6-4021eb040e13/PDF |title= Ignacij Voje: Irma Čremošnik - In memoriam |work= ZGODOVINSKI ČASOPIS 44 . 1990 . 3 - st.464 |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt; 


Nakon očeve smrti 1958. god. veliki dio njegove zaostavštine prepustila je Društvu istoričara u Ljubljani.

== Literatura ==
* Irma Čremošnik: Narodna simbolika na rimskim spomenicima u našim krajevima, GZM, N.S. Arheologija, XII. 217 – 234+Tbl. I. 
* Irma Čremošnik: Rimski spomenici iz okoline Bihaća, GZM, N.S. Arheologija, XII. 163 – 172+Tbl. I – III.&lt;ref name=&quot;Antički ljudi&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia   |title= Salmedin Mesihović,  ANTIQVI HOMINES BOSNAE |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; 
* Irma Čremošnik: Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136.
* Irma Čremošnik: Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111.
* Irma Čremošnik: Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, 1984.
== Vanjske veze ==

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]
[[Kategorija:Neum]


Nekropola stećaka Međugorje
https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi. 


Relativno mali srednjovjekovni upravni kotar Hrasno nalazio se u kontinentalnom sjevernom dijelu. Unutar tog kotara izdvajala su se manja područja koja bi odgovarala seoskim općinama Gornje i Donje Hrasno (danas manje grupe sela koje nose zajedničko ime) i vlastelinstvu koje je vjerovatno bilo u Hutovu (Anđelić, 1983, 40-42).   

 Iz župe Žabe poznat je, tokom 15.i 16. vijeka, vlasteoski rod Šimraka ili Šimrakovića (Dinić, 1967, 15). O drugim ličnostima koje su bili upravni činovnici feudalnih gospodara Nikolića na teritoriji ove srednjovjekovne župe ima pokoji podatak (Anđelić, 1983., 37-38, 42).
Повеља краљице Jелене Дубровчанима о укидању царина 27  (Ј.  Мргић-Радојчић),  121  (М.  Шуица),  137  (А. Фостиков);  ССА  4 (2005) 104 (Ј. Мргић-Радојчић), 205 (А. Фостиков).  Велможе, 177, 13 – назив за припаднике горњег слоја властеле. Литература: ЛССВ, 75 (Н. Лемајић). Властелинчићи, 177, 16 – ниже племство у средњовековној Ср-бији и Босни. Литература: ЛССВ, 91–92 (Р. Михаљчић).  Топографски подаци  Стон (Stagno), 176, 2; 177, 10, 22 – Стон на Пељешцу. Спомиње га и Константин Порфирогенет у Х веку. Стон је био и друга престони-ца хумских кнезова. Према уговору бана Стјепана II, 1333. године Стон је дошао у руке Дубровчана. Ту је Општина постављала своје кнезове и држала посаду, а налазио се и трг соли, рибе, вина и уља. Литература:  М.  Vego,  Naselja bosanske  srednjovjekovne države, 110–111; С. Мишић, Хумска земља у средњем веку, Београд 1996, са ста-ријом литературом. Маслине, 176, 2; 177, 10, 22 – 


U povelji kraljice Jelene se govori o dva mjesta u Primorju na putu od Dubrovnika do StonaТачне границе територије поро-дице Николића, господара  Поповог  поља,  нису  познате  детаљно  као ни  сва  места  која  је  ова  кућа  држала  у  тзв.  Сланском  приморију. Ипак, ова повеља доноси податке која су то два места у Приморју на путу од Дубровника до Стона, макар привремено припадала овој по-родици: Маслине и Слано. М. Вего каже, да се село Маслине налази-ло „као и данас код Стона“. Међутим, оно је сада познато под именом Замаслине. Налази на путу од Сланог ка Стону, испред Малог Стона. Током новог сукоба Општине око царина са породицом Николића, ко-ји је започео пре фебруара 1416. године, Дубровчани траже да  Гргур Николић укине нову, прво никада не бившу царину пред Стоном. Тада се  као  проблематичне, наводе  царине  у  Попову  и  у  Заблатку,  данас локалитету  код  Стона.  О  укидању  нове  царине  у Заблатку,  Гргур  је издао повељу 6. јула 1418. Ипак, иако овде није реч о Маслинама него о Заблатку, можда се горе споменуте речи о никада не бившој царини управо односе на ону царину  у Маслинама испред Стона,  коју су не-када успоставили Милиша и Петар Николић.</text>
      <sha1>en0sywry0ap2144v3ii32ayeq8mn948</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580027</id>
      <parentid>42580026</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T10:06:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42580027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7602" sha1="0gn0wgdom4zol7byn340e4ymfydgc66" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html


{{Infokutija biografija
| ime               = Irma Čremošnik
| slika             = 
| širina_slike      = 
| alt               = 
| opis              = Saša Božović (druga s desna) s partizanima u [[Berane|Beranama]] juna 1944.
| ime_po_rođenju    = 
| datum_rođenja     = 12. januar 1916.
| mjesto_rođenja    = [[Arad]], {{zastava|Austro-Ugarska}}
| datum_smrti       = 29. juni 1990.
| mjesto_smrti      = [[Slano]], {{zastava|Hrvatska}}
| tijelo_otkriveno  = 
| uzrok_smrti       = 
| počivalište       = 
| počivalište_koordinate = 
| rezidencija       = 
| nacionalnost      = 
| etnicitet         = 
| državljanstvo     = {{zastava|Kraljevina Jugoslavija}}, {{zastava|SFRJ}}
| ostala_imena      = 
| poznat_po         = 
| obrazovanje       = 
| alma_mater        = Univerzitet Ćirilo i Metodije u Skopju, Univerzitet u Ljubljani
| poslodavac        =  
| zanimanje         = Filologinja, arheologinja
| godine_aktivnosti = 
| mjesto_porijekla  = 
| plata             = 
| neto_vrijednost   = 
| visina            = 
| težina            = 
| titula            = 
| mandat            = 
| prethodnik        = 
| nasljednik        = 
| partija           = 
| suparnici         = 
| odbori            = 
| religija          = 
| supružnik         = 
| partner           = 
| djeca             = 
| roditelji         = [[Gregor Čremošnik]]
| rodbina           = 
| pozivni_znak      = 
| nagrade           = 
| potpis            = 
| website           = 
| fusnote           = 
| širina_kutije     = 
}}

'''Irma Čremošnik''' ([[Arad]], Rumunija, 12. januar 1916. – Slano kraj Dubrovnika, Hrvatska, 29. juni 1990), bila jugoslavenska filologinja i arheologinja.&lt;ref name=&quot;Irma&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.enciklopedija.hr/clanak/cremosnik-irma |title= Čremošnik, Irma |work= Hrvatska enciklopedija -www.enciklopedija.hr |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt;  

Djetinjstvo je provela u Sarajevu, gdje je njezin otac, Gregor Čremošnik, kao vrstan poznavalac srednjovjekovne istorije radio u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. U Sarajevu je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je studij klasičnih jezika na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Jedno vrijeme je radila kao srednjoškolski profesor u Tetovu, Skoplju i Nišu. Od 1944. do 1947. kustos je Umjetničkog muzeja u Beogradu.

Godine 1947. sa ocem se vratila u Sarajevu i zaposlila u Zemaljekom muzeju gdje je radila do penzionisanja 1976. Doktorirala je Ljubljani na Filozofski fakulteti leta 1952. s tezom - Tragovi Kelta na nadgrobnim spomenicima iz rimskog perioda južno od rijeke Save.

Irma Čremošnik je 
bila kot arheolog odličen in neumoren terenski delavec. Na področju Bosne in Herce
govine je raziskovala rimska najdišča, med katerimi so največja v Višićih pri Čap
ljini in Panik pri Bileči. Proučevala in odkrivala je rimske vile in naselja, rimsko 
keramiko, nošo in nakit, sledove keltskih elementov na nagrobnih spomenikih ipd. 
Izjemen dosežek predstavlja knjiga »-Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba«, ki je 
izšla v Sarajevu 1984 in je zanjo prejela nagrado založbe Veselin Masleša. Pomembna 
so njena odkritja pri proučevanju zgodnjefevdalnega obdobja, ko je pri raziskovanjih 
rimskih najdišč odkrila ostanke slovanskih naselij. Gre za najdišča v Mušičih pri Vi
šegradu (VI. do VII. stoletje) in Jazbinah pri Bijeljini (VII. do IX. stoletje). Njena 
odkritja so dokazala, da so se ohranili tudi pri nas ostanki zemunic in polzemunic iz 
obdobja naselitve Slovanov na Balkanskem polotoku
&lt;ref name=&quot;IrmaČ&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-T39GDUML/4b63fb08-1c43-4537-98a6-4021eb040e13/PDF |title= Ignacij Voje: Irma Čremošnik - In memoriam |work= ZGODOVINSKI ČASOPIS 44 . 1990 . 3 - st.464 |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt; 


Nakon očeve smrti 1958. god. veliki dio njegove zaostavštine prepustila je Društvu istoričara u Ljubljani.

== Literatura ==
* Irma Čremošnik: Narodna simbolika na rimskim spomenicima u našim krajevima, GZM, N.S. Arheologija, XII. 217 – 234+Tbl. I. 
* Irma Čremošnik: Rimski spomenici iz okoline Bihaća, GZM, N.S. Arheologija, XII. 163 – 172+Tbl. I – III.&lt;ref name=&quot;Antički ljudi&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.academia.edu/3613310/ANTIQVI_HOMINES_BOSNAE_-Ancient_People_of_Bosnia   |title= Salmedin Mesihović,  ANTIQVI HOMINES BOSNAE |work= Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -  |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt; 
* Irma Čremošnik: Arheološka istraživanja u okolici Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIII, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 117-136.
* Irma Čremošnik: Spomenik sa japodskim konjanicima iz Založja kod Bihaća. Glasnik Zemaljskog muzeja (Arheologija), nova serija, sveska XIV, Zemaljski muzej, Sarajevo 1958, 103-111.
* Irma Čremošnik: Mozaici i zidno slikarstvo rimskog doba u Bosni i Hercegovini, 1984.
== Vanjske veze ==

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački arheolozi]
[[Kategorija:Neum]


Ulomak kamene japodske urne sa predstavom japodskih konjanika» iz sela Založja kod Bihaća, Iskopavanja su vršena 1954. godine, a sva relevantna građa je objavljena. Materijal se nalazi u Regionalnom muzeju Unsko-sanskog kantona u Bihaću.  (Čremošnik, 1958, 117-120; Čremošnik, 1959,103).&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1330 |title=Ulomak kamene japodske urne sa predstavom japodskih konjanika |work=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH |access-date=9. 2. 2021 |archive-date=2021-02-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210222012253/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=1330 }}&lt;/ref&gt;
== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 10. maja 2004. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Vranjevu selu kod Neuma proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate=21. 10. 2015 |archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komisija&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Vranjevo selo, st. 322 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt;
Glumina je jedno od manje grupe sela koja nose zajednički naziv Gornje Hrasno.  Smještena je gotovo u sredini Hrasnog. Područje Hrasna pripadalo je  u srednjem vijeku humskoj župi Žabi.</text>
      <sha1>0gn0wgdom4zol7byn340e4ymfydgc66</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA Evropsko prvenstvo 2005.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4680395</id>
    <redirect title="EuroBasket 2005." />
    <revision>
      <id>42579902</id>
      <parentid>41440225</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:08:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2005.]]</comment>
      <origin>42579902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2005.]]</text>
      <sha1>s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA Evropsko prvenstvo 1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4680396</id>
    <redirect title="EuroBasket 1989." />
    <revision>
      <id>42579921</id>
      <parentid>41440227</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:10:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 1989.]]</comment>
      <origin>42579921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="56j0268g3t0hz57v3j64nmov2utyui2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 1989.]]</text>
      <sha1>56j0268g3t0hz57v3j64nmov2utyui2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA Evropsko prvenstvo 2007.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4680398</id>
    <redirect title="EuroBasket 2007." />
    <revision>
      <id>42579917</id>
      <parentid>41440231</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[EuroBasket 2007.]]</comment>
      <origin>42579917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2007.]]</text>
      <sha1>6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Šabloni za nacrte</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4688533</id>
    <revision>
      <id>42579971</id>
      <parentid>42431364</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T00:32:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Šabloni po imenskom prostoru|Šabloni po imenskom prostoru]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42579971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="124" sha1="1gsiyb6t5i73rrdhimq7y9nohg6d2pw" xml:space="preserve">Ovdje se nalaze šabloni napravljeni za svrhe imenskog prostora [[Wikipedija:Nacrti|Nacrt:]]

[[Kategorija:Nacrti|Šabloni]]</text>
      <sha1>1gsiyb6t5i73rrdhimq7y9nohg6d2pw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579972</id>
      <parentid>42579971</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T00:32:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42579971|42579971]] korisnika [[Special:Contributions/Vipz|Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]])</comment>
      <origin>42579972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="176" sha1="410vyoeaq0u3p19tm2ek99f93qvpgpg" xml:space="preserve">Ovdje se nalaze šabloni napravljeni za svrhe imenskog prostora [[Wikipedija:Nacrti|Nacrt:]]

[[Kategorija:Šabloni po imenskom prostoru|Nacrti]]
[[Kategorija:Nacrti|Šabloni]]</text>
      <sha1>410vyoeaq0u3p19tm2ek99f93qvpgpg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Litoautotrof</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720903</id>
    <revision>
      <id>42579799</id>
      <parentid>42577211</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:43:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7883" sha1="gcibumopsfqyorxxaoyzdsbn3drqiqp" xml:space="preserve">[[File:Biological weathering.png|thumb|alt=The different types of organisms involved in biological weathering of the Earth's Crust and a timescale for their evolution.|upright=2|Različite vrste organizama uključenih u biološko trošenje Zemljine kore i vremenska skala njihove evolucije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Finlay|first1=Roger D.|last2=Mahmood|first2=Shahid|last3=Rosenstock|first3=Nicholas|last4=Bolou-Bi|first4=Emile B.|last5=Köhler|first5=Stephan J.|last6=Fahad|first6=Zaenab|last7=Rosling|first7=Anna|last8=Wallander|first8=Håkan|last9=Belyazid|first9=Salim|last10=Bishop|first10=Kevin|last11=Lian|first11=Bin|date=2020|title=Reviews and syntheses: Biological weathering and its consequences at different spatial levels – from nanoscale to global scale|url=https://bg.copernicus.org/articles/17/1507/2020/|journal=Biogeosciences|language=English|volume=17|issue=6|pages=1507–1533|doi=10.5194/bg-17-1507-2020| bibcode=2020BGeo...17.1507F | s2cid=216276453 |issn=1726-4170|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;]]
'''Litoautotrof''' je organizam koji crpi energiju iz reakcija [[redoks|reduciranih]] spojeva [[mineral]]nog (neorganskog) porijekla.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation|last1=Hooper|first1=A.B.|title=Chemolithotrophy|date=2013|url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B978012378630200219X|encyclopedia=Encyclopedia of Biological Chemistry|pages=486–492|publisher=Elsevier|language=en|doi=10.1016/b978-0-12-378630-2.00219-x|isbn=978-0-12-378631-9|access-date=|last2=DiSpirito|first2=A.A.|url-access=subscription}}&lt;/ref&gt; Dvije vrste litoautotrofa razlikuju se po izvoru energije; fotolitoautotrofi crpe energiju iz svjetlosti, dok hemolitoautotrofi (hemolitotrofi ili hemoautotrofi) crpe energiju iz hemijskih reakcija.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Hemolitoautotrofi su isključivo [[mikroorganizam|mikrobi]]. [[Primarne nutritivne grupe|Fotolitoautotrofi]] uključuju [[makroflora|makrofloru]] poput biljaka; oni nemaju sposobnost korištenja mineralnih izvora reduciranih spojeva za energiju. Većina hemolitoautotrofa pripada domeni [[Bacteria]], dok neki pripadaju domenu [[Archaea]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Litoautotrofne bakterije mogu koristiti samo [[Neorgansko jedinjenje|neorganske molekule]] kao supstrate u svojim reakcijama oslobađanja energije. Termin &quot;litotrof&quot; potiče od grčkog ''lithos'' (''λίθος'') što znači &quot;stijena&quot; i ''trōphos'' (''τροφοσ'') što znači &quot;potrošač&quot;; doslovno se može čitati kao &quot;oni koji jedu stijene&quot;. Dio naziva &quot;litotrof&quot; odnosi se na činjenicu da ti organizmi koriste neorganske elemente/spojeve kao izvor elektrona, dok se dio naziva &quot;autotrof&quot; odnosi na to da im je izvor ugljika CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Mnogi litoautotrofi su [[ekstremofil]]i, ali to nije univerzalno tako, a neki se mogu smatrati uzrokom [[drenaža kiselih rudnika|drenaže kiselih rudnika]].

Litoautotrofi su izuzetno specifični u pogledu izvora reduciranih spojeva. Stoga, uprkos raznolikosti korištenja neorganskih spojeva koju litoautotrofi pokazuju kao grupa, jedan određeni litoautotrofi bi koristili samo jednu vrstu neorganskog molekula za dobijanje energije. Hemolitotrofni primjer su [[Anammox|anaerobne bakterije koje oksidiraju amonijak (anammox)]], koje koriste amonijak i nitrit za proizvodnju [[dinitrogen]]a (N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Osim toga, u julu 2020. godine, istraživači su izvijestili o otkriću hemolitoautotrofnih bakterijskih kultura koje [[mikrobni metabolizam|se hrane]] metalom [[mangan]]om nakon izvođenja nepovezanih eksperimenata i nazvali svoje bakterijske vrste ''[[Candidatus]] Manganitrophus noduliformans'' i ''Ramlibacter lithotrophicus''.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Yu|first1=Hang|last2=Leadbetter|first2=Jared R.|date=2020|title=Bacterial chemolithoautotrophy via manganese oxidation|journal=Nature|language=en|volume=583|issue=7816|pages=453–458|doi=10.1038/s41586-020-2468-5|issn=0028-0836|pmc=7802741|pmid=32669693| bibcode=2020Natur.583..453Y }}&lt;/ref&gt;

== Metabolizam ==
Neki hemolitotrofi koriste redoks polureakcije sa niskim redukcijskim potencijalima za svoje metabolizme, što znači da ne prikupljaju mnogo energije u poređenju sa organizmima koji koriste organotrofne puteve.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Zbog toga neki hemolitotrofi, poput ''Nitrosomonasa'', nisu u stanju direktno reducirati NAD&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;; stoga se ovi organizmi oslanjaju na obrnuti transport elektrona kako bi reducirali NAD&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; i formirali NADH i H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

== Geološki proces ==
Litoautotrofi učestvuju u mnogim geološkim procesima, poput [[eluvijalni proces|trošenja]] [[matični materijal|matičnog materijala]] (temeljne stijene) radi formiranja [[tlo|tla]], kao i biogeohemijsko kruženje [[sumpor]]a, [[kalij]]a i drugih elemenata.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na osnovu nekih od tih ciklusa teoretizira se postojanje neotkrivenih sojeva mikrobnih litoautotrofa, zato što su nepohodni za objašnjavanje fenomena poput konverzije amonijaka u okruženjima koja redukuju željezo.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last1=in ‘t Zandt|first1=Michiel H|last2=de Jong|first2=Anniek EE|last3=Slomp|first3=Caroline P|author-link3=Caroline Slomp|last4=Jetten|first4=Mike SM|date=2018|title=The hunt for the most-wanted chemolithoautotrophic spookmicrobes|journal=FEMS Microbiology Ecology|language=en|volume=94|issue=6|doi=10.1093/femsec/fiy064|issn=1574-6941|pmc=5989612|pmid=29873717}}&lt;/ref&gt; Litoautotrofi mogu biti prisutni u dubokom kopnenom podzemlju (pronađeni su znatno preko 3 km ispod površine planete), u tlu i u [[endolit]]nim zajednicama. Budući da su odgovorni za oslobađanje mnogih ključnih hranjivih tvari i učestvuju u [[pedogeneza|formiranju tla]], litoautotrofi igraju ključnu ulogu u održavanju [[život]]a na Zemlji. Na primjer, na ciklus dušika utječe aktivnost amonij-oksidirajućih arheja, anammox bakterija i [[Comammox|potpunih amonij-oksidirajućih]] (comammox) bakterija roda ''[[Nitrospira]]''.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

Nekoliko tipova opasnosti za okoliš, poput [[amonijak]]a (NH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;), [[sumporovodik]]a (H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;S) i [[staklenički plin|stakleničkog plina]] [[metan]]a (CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;), hemolitoautotrofi mogu pretvoriti u oblike koji su manje štetni za okoliš, poput N&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, [[sulfat|SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;2-&lt;/sup&gt;]] i [[ugljikov dioksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Iako se dugo smatralo da je tim organizmima potreban kisik za te konverzije, novija literatura sugerira da anaerobna oksidacija postoji i za te sisteme.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Drenaža kiselih rudnika ==
{{Main article|Drenaža kiselih rudnika}}
Litoautotrofni mikrobni konzorciji odgovorni su za fenomen poznat kao drenaža kiselih rudnika, pri čemu se [[pirit]] prisutan u jalovini rudnika i na izloženim stijenama metabolizira, koristeći [[kisik]], dajući [[sulfit]]e, koji formiraju potencijalno korozivnu [[sumporna kiselina|sumpornu kiselinu]] kada se rastvore u vodi i izlože kisiku iz zraka.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ramos|first=Juan-Luis|date=2003|title=Lessons from the Genome of a Lithoautotroph: Making Biomass from Almost Nothing|journal=Journal of Bacteriology|language=en|volume=185|issue=9|pages=2690–2691|doi=10.1128/JB.185.9.2690-2691.2003|issn=0021-9193|pmc=154387|pmid=12700247}}&lt;/ref&gt; Drenaža kiselih rudnika drastično mijenja kiselost i hemiju [[Podzemne vode|podzemnih voda]] i [[potok]]a te može ugroziti biljne i životinjske populacije. Aktivnost slična kiseloj drenaži rudnika, ali u mnogo manjoj mjeri, nalazi se i u prirodnim uvjetima kao što su stjenovita podloga [[glečer]]a, u tlu i [[talus]]u, te u dubokom podzemlju.

== Povezano ==
* [[Ciklus sumpora]] - putevi kretanja sumpora na Zemlji
* [[Redoks]] - reakcije koje upravljaju većim dijelom energetskog metabolizma i drugih hemijskih procesa na Zemlji

== Reference ==
&lt;references /&gt;

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Mikrobiologija]]</text>
      <sha1>gcibumopsfqyorxxaoyzdsbn3drqiqp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kapnofil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4720967</id>
    <revision>
      <id>42579795</id>
      <parentid>42577746</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:41:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4529" sha1="kd7gy9mjia5kl98d1svcne278fbahn6" xml:space="preserve">[[File:ARS Campylobacter jejuni.jpg|thumbnail|''[[Campylobacter]]'', tip kapnofila.]]
'''Kapnofili''' su mikroorganizmi koji uspijevaju u prisustvu visokih koncentracija [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;).

Neki kapnofili mogu imati metaboličku potrebu za ugljikovim dioksidom, dok drugi jednostavno uspješnije konkuriraju za resurse pod tim uvjetima. Termin je općenito deskriptivan i ima manju važnost kao sredstvo za uspostavljanje taksonomskog ili evolucijskog odnosa među organizmima s ovom karakteristikom.&lt;ref name=&quot;Black2005&quot;&gt;{{cite book |last=Black |first=Jacquelyn |title=Microbiology: Principles and Explorations |year=2005 |publisher=[[John Wiley and Sons]] |location=USA |isbn=978-0-471-42084-2 |pages=[https://archive.org/details/microbiology00jacq/page/154 154] |url-access=registration |url=https://archive.org/details/microbiology00jacq/page/154 }}&lt;/ref&gt;

Na primjer, sposobnost kapnofila da tolerišu (ili koriste) količinu kisika koja se također nalazi u njihovom okruženju može značajno varirati i može biti daleko kritičnija za njihov opstanak. Vrste roda ''[[Campylobacter]]'' su bakterijski kapnofili koji se lakše identificiraju jer su također [[mikroaerofili]], organizmi koji mogu rasti u uvjetima visokog ugljikovog dioksida sve dok je prisutna mala količina slobodnog kisika, ali u dramatično smanjenoj koncentraciji.&lt;ref name=&quot;Black2005&quot;/&gt; (U [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] nivoi ugljikovog dioksida su približno petsto puta niži od nivoa kisika - 0,04% u odnosu na 21% od ukupnog procenta.) [[Obligatni anaerobi]] su mikrobi koji će uginuti u prisustvu kisika bez obzira na koncentraciju ugljikovog dioksida u svom okruženju i obično dobijaju energiju putem [[anaerobna respiracija|anaerobne respiracije]] ili [[fermentacija|fermentacije]].
 
2004. godine opisana je kapnofilna bakterija kojoj je, naizgled, neophodan ugljikov dioksid. Taj organizam, ''Mannheimia succiniciproducens'', ima jedinstven metabolizam koji uključuje [[Biološka fiksacija ugljika|fiksaciju ugljika]].&lt;ref name=&quot;Hong2004&quot;&gt;{{cite journal|last=Hong|first=Soon Ho |author2=Kim, Jin Sik |author3=Lee, Sang Yup |author4=In, Yong Ho |author5=Choi, Sun Shim |author6=Rih, Jeong-Keun |author7=Kim, Chang Hoon |author8=Jeong, Haeyoung |author9=Hur, Cheol Goo |author10=Kim, Jae Jong |title=The genome sequence of the capnophilic rumen bacterium Mannheimia succiniciproducens|journal=Nature Biotechnology |year=2004 |volume=22 |issue=10 |pages=1275–1281 |doi=10.1038/nbt1010 |pmid=15378067|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Iako je fiksacija ugljika uobičajena za većinu biljnog svijeta na Zemlji, budući da je to ključni početni korak u biosintezi složenih ugljikovih spojeva tokom fotosinteze ([[Kalvinov ciklus]]), ona se nalazi kod relativno malog broja mikroorganizama i ne nalazi se kod životinja. ''M. succiniciproducens'' može vezati ugljikov dioksid za trougljični lanac [[Fosfoenolpiruvatna kiselina|fosfoenolpiruvat]]a, krajnjeg produkta [[glikoliza|glikolize]], kako bi stvorio četverougljični spoj, [[Oksalosirćetna kiselina|oksalosirćetnu kiselinu]], međuprodukt u [[krebsov ciklus|Krebsovom ciklusu]]. Iako ''M. succiniciproducens'' ima većinu međuprodukata u Krebsovom ciklusu, čini se da nije sposobna za [[ćelijsko disanje|aerobnu respiraciju]], već koristi [[Fumarna kiselina|fumarat]] kao konačni akceptor elektrona.&lt;ref name=&quot;Hong2004&quot;/&gt;

== Patogenost ==
Trenutno postoje najmanje dvije relativno dobro okarakterizirane kapnofilne grupe mikroorganizama koje uključuju ljudske patogene. Vrste roda ''[[Campylobacter]]'' mogu uzrokovati crijevne poremećaje.&lt;ref name=&quot;Black2005&quot;/&gt; Drugi kapnofilni patogeni javljaju se kod gram-negativnih ''Aggregatibacter'' spp. koji se nalaze u ustima (npr. ''[[Aggregatibacter actinomycetemcomitans]]''). Oni su uzrok agresivnog juvenilnog [[parodontitis]]a.&lt;ref name=&quot;pmid21091350&quot;&gt;{{cite journal|last=Bhattacharjee|first=MK|author2=Childs|title=Sensitivity of the periodontal pathogen ''Aggregatibacter actinomycetemcomitans'' at mildly acidic pH|journal=J. Periodontol.|date=June 2011|volume=82|issue=6|pages=917–925|pmid=21091350|doi=10.1902/jop.2010.100590}}&lt;/ref&gt;

Međutim, kapnofili su također dio normalne mikrobiote kod nekih preživara. ''M. succiniciproducens'' je, posebno, izoliran iz goveđeg buraga. Njegova neobična biohemija i benigne karakteristike privukle su komercijalni interes.&lt;ref name=&quot;Hong2004&quot;/&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Ekstremofili]]</text>
      <sha1>kd7gy9mjia5kl98d1svcne278fbahn6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Acidofil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721024</id>
    <revision>
      <id>42579797</id>
      <parentid>42578124</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:43:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9213" sha1="5exlvxjuwzk3fdut7yeipf6odaa3v8j" xml:space="preserve">[[File:Lecanora conizaeoides a1 (8).JPG|thumb|''[[Lecanora conizaeoides]]'', acidofilni lišaj.]]
[[File:Mucor racemosus sporangiophore.jpg|thumb|''Mucor racemosus'', acidofilna gljiva.]]
[[File:Rhynchospora alba kz06.jpg|thumb|Asocijacija sfagnumske mahovine i kljunaste šaši, acidofilni tip vegetacije.]]
'''Acidofili''' ili '''acidofilni organizmi''' su oni koji uspijevaju u vrlo kiselim uvjetima (obično pri [[pH]] 5,0 ili niže).&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Jin |first1=Qusheng |last2=Kirk |first2=Matthew F. |date=2018-05-01 |title=pH as a Primary Control in Environmental Microbiology: 1. Thermodynamic Perspective |journal=Frontiers in Environmental Science |volume=6 |pages=21 |doi=10.3389/fenvs.2018.00021 |issn=2296-665X|doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Ti organizmi se mogu naći u različitim granama [[stablo života|stabla života]], uključujući [[arheje]], [[bakterije]]&lt;ref name= &quot;bacteria&quot;&gt;Becker, A., [http://sciencing.com/types-bacteria-living-acidic-ph-9296.html  Vrste bakterija koje žive u kiselom pH&quot;]. Pristupljeno 10. maja 2017.&lt;/ref&gt; i [[Eukarya|eukarije]].

== Primjeri ==
U acidofile spadaju sljedeći organizmi:

=== Archaea ===
:* [[Sulfolobales]], red u grani [[Thermoproteota]]&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/The_Prokaryotes_Vol._6_by_Martin_Dworkin |title=The Prokaryotes: A handbook on the biology of bacteria |vauthors=Dworkin M, Falkow S |date=2006}}&lt;/ref&gt; u sastavu [[Archaea]]
:* [[Thermoplasmatales]], red u grani [[Euryarchaeota]]&lt;ref name=autogenerated1 /&gt; u sastavu Archaea
:* [[ARMAN]], u grani Euryarchaeota&lt;ref name=autogenerated1 /&gt; unutar Archaea
:* ''[[Acidianus]] brierleyi'', ''[[Acidianus infernus|A. infernus]]'', fakultativno anaerobne termoacidofilne arhebakterije
:* ''[[Halarchaeum acidiphilum]]'', acidofilni član [[Halobacteriacaeae]]&lt;ref name=Singh&gt;{{cite book |author=Singh OV |title=Extremophiles: Sustainable Resources and Biotechnological Implications |publisher = [[John Wiley &amp; Sons]]|date=2012 |pages=76–79| isbn = 978-1-118-10300-5 }}&lt;/ref&gt;
:* ''[[Metallosphaera]] sedula'', termoacidofilna

=== Bacteria ===
:* [[Acidobacteriota]],&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Quaiser|first1=Achim|last2=Ochsenreiter|first2=Torsten|last3=Lanz|first3=Christa|last4=Schuster|first4=Stephan C.|last5=Treusch|first5=Alexander H.|last6=Eck|first6=Jürgen|last7=Schleper|first7=Christa|title=Acidobacteria form a coherent but highly diverse group within the bacterial domain: evidence from environmental genomics|journal=Molecular Microbiology|date=27 August 2003|volume=50|issue=2|pages=563–575|doi=10.1046/j.1365-2958.2003.03707.x|pmid=14617179|s2cid=25162803}}&lt;/ref&gt; koljeno [[bakterija]]
:* [[Acidithiobacillales]], red [[Pseudomonadota]] npr. ''A. ferrooxidans'', ''A. thiooxidans''
:* ''[[Thiobacillus]] prosperus'', ''T. acidophilus'', ''T. organovorus'', ''T. cuprinus''
:* ''[[Acetobacter]] aceti'', bakterija koja proizvodi [[sirćetna kiselina|sirćetnu kiselinu]] oksidacijom etanola.
:* ''[[Alicyclobacillus]]'', rod bakterija koje mogu kontaminirati voćne sokove.&lt;ref&gt;{{Cite journal |author=Pettipher GL |author2=Osmundson ME |author3=Murphy JM |title=Methods for the detection and enumeration of ''Alicyclobacillus acidoterrestris'' and investigation of growth and production of taint in fruit juice and fruit juice-containing drinks |journal=Letters in Applied Microbiology |volume=24 |issue=3 |pages=185–189 |date=March 1997 |doi=10.1046/j.1472-765X.1997.00373.x |pmid=9080697|s2cid=6976998 }}&lt;/ref&gt;

=== Eukarya ===
:* ''[[Mucor racemosus]]''&lt;ref name=&quot;eolss&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.eolss.net/EolssSampleChapters/C03/E6-73-06-01/E6-73-06-01-TXT-04.aspx#6.%20Eukaryotic%20Acidophiles |title=Eukaryotic Acidophiles |first1=Douglas |last1=Rawlings |first2=D. Barrie |last2=Johnson |website=Encyclopedia of Life Support System (EOLSS) |access-date=3 February 2014 |publisher=Eolss Publishers |archive-url=https://web.archive.org/web/20141013044716/http://www.eolss.net/eolsssamplechapters/c03/e6-73-06-01/E6-73-06-01-TXT-04.aspx#6.%20Eukaryotic%20Acidophiles |archive-date=2014-10-13 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
:* ''Urotricha''&lt;ref name=&quot;eolss&quot;/&gt;
:* ''Dunaliella acidophila''&lt;ref name=&quot;eolss&quot;/&gt;
:* Članovi razreda algi [[Cyanidiophyceae]], uključujući ''[[Cyanidioschyzon|Cyanidioschyzon merolae]]''

== Mehanizmi adaptacije na kiselu sredinu ==
Većina acidofilnih organizama razvila je izuzetno efikasne mehanizme za pumpanje protona iz [[unutarćelijski prostor|unutarćelijskog prostora]] kako bi održali [[citoplazma|citoplazmu]] na neutralnoj pH vrijednosti ili blizu nje. Stoga, unutarćelijski proteini ne moraju razviti kiselinsku stabilnost evolucijom. Međutim, drugi acidofili, poput ''[[Acetobacter aceti]]'', imaju zakiseljenu citoplazmu koja prisiljava gotovo sve proteine ​​u genomu da razviju tu osobinu.&lt;ref&gt;{{cite journal
|author=Menzel, U.
|author2=Gottschalk, G.
|date=1985
|volume=143
|title=The internal pH of ''Acetobacterium wieringae'' and ''Acetobacter aceti'' during growth and production of acetic acid
|issue=1
|journal=Arch Microbiol
|pages=47–51
|doi=10.1007/BF00414767
|bibcode=1985ArMic.143...47M
|s2cid=6477488
}}&lt;/ref&gt; Iz tog razloga, ''Acetobacter aceti'' je postao vrijedan resurs za razumijevanje mehanizama kojima proteini mogu postići kiselinsku stabilnost.

Istraživanja proteina prilagođenih niskom pH otkrila su nekoliko općih mehanizama kojima proteini mogu postići stabilnost u kiselini. Kod većine takvih proteina (kao što su [[pepsin]] i [[Sulfit oksidaza|soxF]] [[protein]] kod ''[[Sulfolobus acidocaldarius]]'') postoji prekomjerna količina kiselih ostataka, što minimizira destabilizaciju pri niskom pH izazvanu nakupljanjem pozitivnog naboja. Drugi mehanizmi uključuju minimiziranje dostupnosti kiselih ostataka rastvaraču ili vezivanje metalnih kofaktora. U specijaliziranom slučaju stabilnosti u kiselini, pokazalo se da je protein NAPaza iz ''Nocardiopsis alba'' premjestio [[Soni most (proteini)|sone mostove]] osjetljive na kiselinu dalje od regija koje igraju važnu ulogu u procesu razmotavanja. U takvom slučaju kinetičke stabilnosti u kiselini, dugovječnost proteina postiže se u širokom rasponu pH, i kiselom i baznom.

== Povezano ==
* [[Acidofili u drenaži kiselih rudnika]]
* [[Acidofob]]
* [[Neutrofil]]
* [[Acidofil (histologija)]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* {{cite journal
|author=Cooper, J. B.
|author2=Khan, G.|author3= Taylor, G.|author4= Tickle, I. J.|author5= Blundell, T. L. 
|date=July 1990
|title=X-ray analyses of aspartic proteinases. II. Three-dimensional structure of the hexagonal crystal form of porcine pepsin at 2.3 A resolution
|journal=J Mol Biol
|volume=214
|issue=1
|pages=199–222
|pmid=2115088
|doi=10.1016/0022-2836(90)90156-G 
}}
* {{Cite journal
|author=Bonisch, H.
|author2= Schmidt, C. L.|author3= Schafer, G.|author4= Ladenstein, R. 
|date=June 2002
|title=The structure of the soluble domain of an archaeal Rieske iron-sulfur protein at 1.1 A resolution
|journal=J Mol Biol 
|volume=319
|issue=3
|pages=791–805
|pmid=12054871
|doi=10.1016/S0022-2836(02)00323-6 }}
* {{cite journal
|date=January 2004
|title=X-ray structures of the maltose-maltodextrin-binding protein of the thermoacidophilic bacterium Alicyclobacillus acidocaldarius provide insight into acid stability of proteins
|journal=Journal of Molecular Biology
|volume=335
|issue=1
|pages=261–74
|pmid=14659755
|doi=10.1016/j.jmb.2003.10.042
|last1=Schafer
|first1=K
|last2=Magnusson
|first2=U
|last3=Scheffel
|first3=F
|last4=Schiefner
|first4=A
|last5=Sandgren
|first5=MO
|last6=Diederichs
|first6=K
|last7=Welte
|first7=W
|last8=Hülsmann
|first8=A
|last9=Schneider
|first9=E
|last10=Mowbray
|first10=SL
|url=http://nbn-resolving.de/urn:nbn:de:bsz:352-opus-40671
}}
* {{cite journal
|author=Walter, R. L.
|author2=Ealick, S. E.|author3= Friedman, A. M.|author4= Blake, R. C. 2nd|author5= Proctor, P.|author6= Shoham, M.
|date=November 1996
|title=Multiple wavelength anomalous diffraction (MAD) crystal structure of rusticyanin: a highly oxidizing cupredoxin with extreme acid stability
|journal=J Mol Biol
|volume=263
|issue=5
|pages=730–51
|doi=10.1006/jmbi.1996.0612
|pmid=8947572
|doi-access=free
}}
* {{cite journal
|author=Botuyan, M. V.
|author2=Toy-Palmer, A.|author3=Chung, J.|author4=Blake, R. C. 2nd|author5=Beroza, P.|author6=Case, D. A.|author-link7=Jane Dyson|author7= Dyson, H. J.
|date=1996
|title=NMR solution structure of Cu(I) rusticyanin from Thiobacillus ferrooxidans: structural basis for the extreme acid stability and redox potential
|journal=J Mol Biol
|volume=263
|pages=752–67
|doi=10.1006/jmbi.1996.0613
|pmid=8947573
|issue=5
}}
* {{cite journal
|author=Kelch, B. A.
|author2=Eagen, K. P.|author3=Erciyas, F. P.|author4=Humphris, E. L.|author5=Thomason, A. R.|author6=Mitsuiki, S.|author7= Agard, D. A. 
|date=May 2007
|volume=368
|issue=3
|title=Structural and mechanistic exploration of acid resistance: kinetic stability facilitates evolution of extremophilic behavior
|journal=J Mol Biol 
|pages=870–883
|doi=10.1016/j.jmb.2007.02.032
|pmid=17382344
|citeseerx=10.1.1.79.3711}}

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Ekstremofili]]
[[Kategorija:Fiziologija]]</text>
      <sha1>5exlvxjuwzk3fdut7yeipf6odaa3v8j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hipolit (ekstremofil)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721082</id>
    <revision>
      <id>42579796</id>
      <parentid>42579159</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:42:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3249" sha1="0n7b4fvuds4sq6a8wvsz7o0el0t11ws" xml:space="preserve">U [[arktik|arktičkoj]] i [[antarktik|antarktičkoj]] [[ekologija|ekologiji]], '''hipolit''' je zajednica [[fotosinteza|fotosintetskih]] [[organizam]]a i [[ekstremofil]]a koji žive ispod stijena u [[klima]]tski ekstremnim [[pustinja]]ma poput [[Cornwallis (ostrvo, Nunavut)|ostrva Cornwallis]] i ostrva [[Devon (ostrvo)|Devon]] u [[Sjeverna Kanada|kanadskom visokom Arktiku]]. Sama zajednica naziva se '''hipoliton'''.

Hipolitoni su [[Litoprotekcija|zaštićeni svojom stijenom]] od jakog [[UV zračenje|ultraljubičastog]] zračenja i propuhivanja [[vjetar|vjetra]]. Stijene također mogu zadržavati vlagu i uglavnom su [[prozirnost|prozirne]], omogućavajući [[svjetlost]]i da prodre, a propuštaju upadno ultraljubičasto svjetlo. Pišući u časopisu ''[[Nature]]'', ekolog [[Charles S. Cockell]] iz [[British Antarctic Survey|Britanskog antarktičkog istraživanja]] i [[Dale Stokes]] ([[Scripps Institution of Oceanography|Okeanografski institut Scripps]]) opisuju kako su hipoliti, o kojima se do sada izvještavalo (do 2004. godine), pronađeni ispod [[kvarc]]a, koji je jedan od najčešćih prozirnih minerala.&lt;ref&gt;{{cite journal
| journal = Nature
| volume  = 431
| pages   = 414
| date    = 23 September 2004
| doi     = 10.1038/431414a
| title   = Widespread colonization by polar hypoliths
| author1 = Charles S. Cockell
| author2 = M. Dale Stokes
| pmid    = 15386002
| issue   = 7007
| bibcode = 2004Natur.431..414C
| doi-access= free
}}&lt;/ref&gt;

Međutim, Cockell je naveo da je na ostrvu Cornwallis i ostrvu Devon 94-95% [[uzorak (statistika)|slučajnog uzorka]] od 850 [[opacitet|neprozirnih]] [[dolomit]]nih stijena kolonizirano hipolitima, te je utvrđeno da su u zajednicama dominirale [[cijanobakterije]]. Odabrane stijene bile su vizualno nerazlučive od onih u blizini, a bile su promjera oko 10 cm; hipoliton je bio vidljiv kao zelenkasta traka. Cockell je predložio da sortiranje stijena [[Periglacijacija|periglacijalnim]] djelovanjem, uključujući i ono tokom ciklusa smrzavanja i odmrzavanja, poboljšava prodiranje svjetlosti oko rubova stijena (vidjeti [[granularni materijal]] i [[Granularna konvekcija|efekat brazilskog oraha]]).

Cockell i Stokes su zatim procijenili [[primarna produkcija|produktivnost]] arktičkih zajednica praćenjem unosa [[natrijum bikarbonat]]a označenog [[ugljik-14|ugljikom-14]] i otkrili da je (za ostrvo Devon) produktivnost hipolitona bila uporediva sa produktivnosti [[biljke|biljaka]], [[lišaj]]eva i [[mahovnjače|briofita]] zajedno (0,8 ± 0,3 g m&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt; y&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; and 1 ± 0,4 g m&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt; y&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; respektivno) i zaključili da polarni hipoliton može udvostručiti prethodne procjene produktivnosti te regije kamenite polarne pustinje.&lt;ref&gt;{{cite journal
| journal = Arctic, Antarctic, and Alpine Research
| pages   = 335–342
| title   = Hypolithic Colonization of Opaque Rocks in the Arctic and Antarctic Polar Desert
| author1 = Charles S. Cockell
| author2 = M. Dale Stokes
| volume  = 38
| issue   = 3
| date    = August 2006
| doi     = 10.1657/1523-0430(2006)38[335:HCOORI]2.0.CO;2
| s2cid = 140167789
| doi-access= free
}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Endolit]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Ekstremofili]]</text>
      <sha1>0n7b4fvuds4sq6a8wvsz7o0el0t11ws</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Vipz/igralište2</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4721093</id>
    <revision>
      <id>42579973</id>
      <parentid>42579593</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T01:17:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42579973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100" sha1="9bsbbc35iice187njs93v277iz1nx35" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernice | Recenzija | Evidencija }}&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>9bsbbc35iice187njs93v277iz1nx35</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579974</id>
      <parentid>42579973</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T01:18:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42579974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100" sha1="jv44cc73wtx3pn72f7msarb339om2c7" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Recenzija | Evidencija }}&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>jv44cc73wtx3pn72f7msarb339om2c7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579975</id>
      <parentid>42579974</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T01:23:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42579975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="115" sha1="4ytt7rdi9rtila61xo4lv8o2sury4rv" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}&lt;/div&gt;

----

; Pregled</text>
      <sha1>4ytt7rdi9rtila61xo4lv8o2sury4rv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580001</id>
      <parentid>42579975</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T03:32:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42580001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="671" sha1="ix2apjn7tks8drghg1o8dq6rh3047vz" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}&lt;/div&gt;

----

Proces '''pregleda nacrta''' osmišljen je tako da urednici svoje [[WP:Nacrti|nacrte]] mogu dati patrolerima na uvid i razmatranje prije premještanja u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]]. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.</text>
      <sha1>ix2apjn7tks8drghg1o8dq6rh3047vz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580002</id>
      <parentid>42580001</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T04:06:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42580002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="674" sha1="8iivzu35k7isr2r2nq2bom6atdtz2ul" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}&lt;/div&gt;

----

U '''procesu pregleda''' [[WP:Nacrti|nacrti]] novih članaka se, prije nego što budu premješteni u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], daju [[WP:Patrola|patrolerima]] na uvid i razmatranje. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.</text>
      <sha1>8iivzu35k7isr2r2nq2bom6atdtz2ul</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580003</id>
      <parentid>42580002</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T04:17:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42580003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="960" sha1="e9n3ffgymxdmaj0tiwecnpt0srfuix5" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}&lt;/div&gt;

----

U '''procesu pregleda''' [[WP:Nacrti|nacrti]] novih članaka se, prije nego što budu premješteni u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], daju [[WP:Patrola|patrolerima]] na uvid i razmatranje. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.

Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.</text>
      <sha1>e9n3ffgymxdmaj0tiwecnpt0srfuix5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580004</id>
      <parentid>42580003</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T04:25:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42580004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1097" sha1="4ylvpjqvlisxk9x5kye6lgizuah7z05" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}&lt;/div&gt;

----

&lt;div style=&quot;font-size:2.5em; line-height: 50px; font-weight: bold; text-align: center;&quot;&gt;[[File:AFC-Logo.svg|50px]] Pregled nacrta&lt;/div&gt;

U '''procesu pregleda''' [[WP:Nacrti|nacrti]] novih članaka se, prije nego što budu premješteni u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], daju [[WP:Patrola|patrolerima]] na uvid i razmatranje. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.

Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.</text>
      <sha1>4ylvpjqvlisxk9x5kye6lgizuah7z05</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580005</id>
      <parentid>42580004</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T04:30:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42580005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1094" sha1="qk5imyy45v8holmvvh9ckqziw2rn6t4" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}&lt;/div&gt;

----

&lt;div style=&quot;font-size:2.5em; line-height: 50px; font-weight: bold; text-align: center;&quot;&gt;[[File:AFC-Logo.svg|50px]] Pregled nacrta&lt;/div&gt;

U '''procesu pregleda''' [[WP:Nacrti|nacrt]] novog članka se, prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], [[WP:Patrola|patrolerima]] daje na uvid i razmatranje. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.

Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.</text>
      <sha1>qk5imyy45v8holmvvh9ckqziw2rn6t4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580007</id>
      <parentid>42580005</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T04:40:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42580007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="995" sha1="odatbua4r5t6os63boa8muywb21qq40" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}&lt;/div&gt;

----

&lt;div style=&quot;font-size:2.5em; line-height: 50px; font-weight: bold; text-align: center;&quot;&gt;[[File:AFC-Logo.svg|50px]] Pregled nacrta&lt;/div&gt;

U '''procesu pregleda''' [[WP:Nacrti|nacrt]] novog članka se, prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], [[WP:Patrola|patrolerima]] daje na uvid i razmatranje. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.

Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima.</text>
      <sha1>odatbua4r5t6os63boa8muywb21qq40</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580008</id>
      <parentid>42580007</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T04:41:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42580007|42580007]] korisnika [[Special:Contributions/Vipz|Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]])</comment>
      <origin>42580008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1121" sha1="ljl5chhlrkrwkyb8jb9nxmnamuiakqt" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}&lt;/div&gt;

----

&lt;div style=&quot;font-size:2.5em; line-height: 50px; font-weight: bold; text-align: center;&quot;&gt;[[File:AFC-Logo.svg|50px]] Pregled nacrta&lt;/div&gt;

U '''procesu pregleda''' [[WP:Nacrti|nacrt]] novog članka se, prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], [[WP:Patrola|patrolerima]] daje na uvid i razmatranje. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.
&lt;!-- više za smjernicu
Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.
--&gt;</text>
      <sha1>ljl5chhlrkrwkyb8jb9nxmnamuiakqt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580009</id>
      <parentid>42580008</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T05:27:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42580009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1614" sha1="l5an28h6eip00e42emsyeil0zbwiieh" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}&lt;/div&gt;

----

&lt;div style=&quot;font-size:2.5em; line-height: 50px; font-weight: bold; text-align: center;&quot;&gt;[[File:AFC-Logo.svg|50px]] Pregled nacrta&lt;/div&gt;

U '''procesu pregleda''' [[WP:Nacrti|nacrt]] novog članka se, prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], [[WP:Patrola|patrolerima]] daje na uvid i razmatranje. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.
&lt;!-- više za smjernicu
Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.
--&gt;

== Slanje nacrta na pregled ==
Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti {{tl|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koji čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme</text>
      <sha1>l5an28h6eip00e42emsyeil0zbwiieh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580010</id>
      <parentid>42580009</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T05:27:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42580010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1623" sha1="42ks0yhtsgm4enrvna604mjl8hyvp99" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}&lt;/div&gt;

----

&lt;div style=&quot;font-size:2.5em; line-height: 50px; font-weight: bold; text-align: center;&quot;&gt;[[File:AFC-Logo.svg|50px]] Pregled nacrta&lt;/div&gt;

U '''procesu pregleda''' [[WP:Nacrti|nacrt]] novog članka se, prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], [[WP:Patrola|patrolerima]] daje na uvid i razmatranje. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.
&lt;!-- više za smjernicu
Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.
--&gt;

== Slanje nacrta na pregled ==
Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koji čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme</text>
      <sha1>42ks0yhtsgm4enrvna604mjl8hyvp99</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580011</id>
      <parentid>42580010</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T05:40:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42580011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1686" sha1="5m1y4qjwk2zh4m6fowwqth7kliy40ma" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}&lt;/div&gt;

----

&lt;div style=&quot;font-size:2.5em; line-height: 50px; font-weight: bold; text-align: center;&quot;&gt;[[File:AFC-Logo.svg|50px]] Pregled nacrta&lt;/div&gt;

U '''procesu pregleda''' [[WP:Nacrti|nacrt]] novog članka se, prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], [[WP:Patrola|patrolerima]] daje na uvid i razmatranje. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.
&lt;!-- više za smjernicu
Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.
--&gt;

== Slanje nacrta na pregled ==
Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koje čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme otvara se obrazac putem kojeg se nacrt prijavljuje na pregled.</text>
      <sha1>5m1y4qjwk2zh4m6fowwqth7kliy40ma</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42580012</id>
      <parentid>42580011</parentid>
      <timestamp>2026-04-11T05:44:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42580012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1665" sha1="8pk6dskzosiv5oigy2lwa51k70qtwsz" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Pregled | Evidencija }}&lt;/div&gt;

----

&lt;div style=&quot;font-size:2.5em; line-height: 50px; font-weight: bold; text-align: center;&quot;&gt;[[File:AFC-Logo.svg|50px]] Pregled nacrta&lt;/div&gt;

Prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], nacrt novog članka se u procesu pregleda [[WP:Patrola|patrolerima]] daje na uvid i razmatranje. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.
&lt;!-- više za smjernicu
Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.
--&gt;

== Slanje nacrta na pregled ==
Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koje čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme otvara se obrazac putem kojeg se nacrt prijavljuje na pregled.</text>
      <sha1>8pk6dskzosiv5oigy2lwa51k70qtwsz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lipofilna bakterija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721102</id>
    <revision>
      <id>42579798</id>
      <parentid>42579412</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:43:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3863" sha1="igk7t2sxi2q2k7xgbvmxo5yddxxxhym" xml:space="preserve">'''Lipofilne bakterije''' (&quot;bakterije koje vole [[mast]]i&quot;) su [[bakterije]] koje se mogu razmnožavati u [[lipid]]ima.

== Tipovi ==
Uključuju [[Corynebacterium|lipofilne korinebakterije]].&lt;ref name=cmr&gt;{{cite journal |pmid=8993861 |pmc=172946 |first1=Guido |title=Clinical microbiology of coryneform bacteria |journal=Clinical Microbiology Reviews |volume=10 |issue=1 |pages=125–59 |last1=FUnke |first2=Alexander |last2=Von Graevenitz |first3=Jill E. |last3=Clarridge |first4=Kathryn A. |last4=Bernard |year=1997 |doi=10.1128/cmr.10.1.125}}&lt;/ref&gt;

''[[Cutibacterium acnes]]'' je vrsta lipofilnih bakterija&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1136/pgmj.75.884.328 |pmid=10435165 |pmc=1741272 |title=Classic diseases revisited: Acne: A review of immunologic and microbiologic factors |journal=Postgraduate Medical Journal |volume=75 |issue=884 |pages=328–31 |year=1999 |last1=Burkhart |first1=C. G |last2=Burkhart |first2=C. N |last3=Lehmann |first3=P. F }}&lt;/ref&gt; koje oslobađaju [[masne kiseline]] i pogoršavaju [[komedon]]e kod [[akne|akni]].

Međutim, skupina lipofilnih bakterija sama po sebi nije patogena, tj. ne uzrokuje [[trovanje hranom]] ili infekciju hranom.&lt;ref name=jensen&gt;{{cite journal |doi=10.1007/BF02639925 |title=The action of microorganisms on fats |journal=Oil &amp; Soap |volume=10 |issue=2 |pages=23–7 |year=1933 |last1=Jensen |first1=L. B. |last2=Grettie |first2=D. P. }}&lt;/ref&gt;

== Evolucijski uzrok ==
U smislu [[evolucija|evolucije]], lipofilizam se može smatrati finim podešavanjem [[metabolizam|metabolizma]] u skladu sa lipofilnim okruženjima. Neke bakterije ne samo da ubrzavaju svoj metabolizam koristeći lipide koji prevladavaju u njihovom [[prirodni okoliš|okruženju]], već se neke od njih ne mogu razmnožavati bez vanjske opskrbe lipidima. Na primjer, neke korinebakterije, poput ''[[Corynebacterium uropygiale]]'',&lt;ref name=&quot;Braun&quot;/&gt; sasvim su izgubile sposobnost da same proizvode određene [[masne kiseline]]. S jedne strane, to čini bakterije osjetljivima na promjene u okolini. S druge strane, energija se može uštedjeti jer nema potrebe ulagati ju u sintezu lipida.&lt;ref name=&quot;Braun&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1016/j.syapm.2015.12.001 |pmid=26776107 |title=''Corynebacterium uropygiale'' sp. nov., isolated from the preen gland of Turkeys (Meleagris gallopavo) |journal=Systematic and Applied Microbiology |volume=39 |issue=2 |pages=88–92 |year=2016 |last1=Braun |first1=Markus Santhosh |last2=Zimmermann |first2=Stefan |last3=Danner |first3=Maria |last4=Rashid |first4=Harun-or |last5=Wink |first5=Michael }}&lt;/ref&gt;

== Zdravstveni rizici ==
Većina materijala u laboratorijama i zdravstvenim centrima ima male količine lipida na svojoj površini, zbog čega mogu podržati proliferaciju lipofilnih bakterija.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1016/j.jcrs.2004.04.056 |pmid=15519105 |title=Postoperative Corynebacterium macginleyi endophthalmitis |journal=Journal of Cataract &amp; Refractive Surgery |volume=30 |issue=11 |pages=2441–4 |year=2004 |last1=Ferrer |first1=Consuelo |last2=Ruiz-Moreno |first2=José M. |last3=Rodrı́Guez |first3=Alejandra |last4=Montero |first4=Javier |last5=Alió |first5=Jorge L. }}&lt;/ref&gt; Međutim, budući da one nisu patogene,&lt;ref name=jensen/&gt; to ne predstavlja ozbiljnu prijetnju.

Lipofilne bakterije se mogu razmnožavati i u dijetalnim mastima. Međutim, u modernoj prehrambenoj industriji to je vrlo rijetko&lt;ref name=jensen/&gt; i u najgorem slučaju uzrokuje promjenu boje masti.&lt;ref name=jensen/&gt;

== Komercijalna upotreba ==
Mnoge lipofilne bakterije su dobar izvor biosurfaktanata, pa se stoga koriste u komercijalne svrhe, npr. ''[[Bacillus licheniformis]]''. Ta vrsta proizvodi [[biosurfaktant]]e koji zamjenjuju hemijski proizvedene surfaktante. Biosurfaktanti su razgradivi, za razliku od hemijskih.

== Reference ==
{{reflist|30em}}

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Ekstremofili]]</text>
      <sha1>igk7t2sxi2q2k7xgbvmxo5yddxxxhym</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Władysław Reymont</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721106</id>
    <revision>
      <id>42579728</id>
      <parentid>42579626</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:56:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bibliografija */</comment>
      <origin>42579728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15495" sha1="p0w9dkr26szqbf5yw6ers3p3p6gilk7" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             =  [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Władysław Reymont
| slika           = Władysław Stanisław Reymont - W polu (page 6 crop).jpg
| širina_slike    = 
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = Władysław Stanisław Reymont
| datum_rođenja   = [[7. svibnja]] [[1867.]]
| mjesto_rođenja  = {{flagicon|POLJ}} [[Kobiele Wielkie]], [[Poljska]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Rusko Carstvo|1858}})}}
| datum_smrti     = {{Datum smrti i dob|1925|12|9|1867|5|7|hr=da}}
| mjesto_smrti    = {{flagicon|POLJ|1919}} [[Varšava]], [[Druga Poljska Republika|Poljska]]
| počivalište     = [[groblje Powązki]]&lt;br&gt;{{small|{{flagicon|POLJ}} [[Varšava]], [[Poljska]]}}
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = 
| rodbina         = 
| supružnik       = Aurelia Szacnajder Szabłowska {{small|(1902–1925)}}
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = 
| alma_mater      = 
| zanimanje       = pisac
| period          = 1892. – 1925.
| jezik           = [[poljski jezik]]
| pokret          = [[Realizam (književnost)|realizam]], [[naturalizam]], [[Mlada Poljska]]
| žanr            = 
| znamenita_djela = {{Plainlist|
* ''[[Ziemia obiecana]]'' (roman, [[1899.]])
* ''[[Chłopi]]'' (roman, [[1904.]] – [[1909.]])
}}
| nagrade         = [[Nobelova nagrada za književnost]] ([[1924.]])
| uticaj_od       = 
| uticaj_na       = 
| potpis          = Władysław Stanisław Reymont podpis z książki Chłopi Tom I,II page005.jpg
| website         = 
}}
'''Władysław Stanisław Reymont''' ({{IPA-pl|vwaˈdɨswaf ˈrɛjmɔnt|lang}}), rođen kao '''Rejment''' ([[Kobiele Wielkie]], [[7. svibnja]] [[1867.]] – [[Varšava]], [[5. prosinca]] [[1925.]]), [[poljska|poljski]] pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1924.]] godine.&lt;ref name=&quot;nobelprize-1&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1924/ | title=The Nobel Prize in Literature 1924. Wladyslaw Reymont | publisher=The Official Web Site of the Nobel Prize | access-date=March 20, 2012}}&lt;/ref&gt; Njegova najznačajnija djela su roman ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja'') te epski, četverotomni roman ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). 

Rođen u osiromašenoj plemićkoj obitelji, Reymont se školovao da bude krojač, ali je radio kao portir na željeznici te kasnije kao član glumačke družine. Inspiriran čestim i brojnim putovanjima, počeo je pičati [[kratka priča|kratke priče]] u duhu [[Realizam (književnost)|realizma]]. Prvi veliki uspjeh ostvario je [[1899.]] s romanom ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja''), koji je ukazao na zapanjujuću društvenu nejednakost, siromaštvo, konfliktni multikulturalizam i izrabljivanje radnika u industrijskom gradu [[Łódź]]u. Svrha ovog romana bila je ukazati na posljedice ekstremne [[industrijalizacija|industrijalizacije]] te kako ona utječe na društvo u cjelini. Godine [[1900.]] teško je ozljeđen u željezničkoj nesreći, što je stopiralo njegovu književnu karijeru do [[1904.]] godine, kada je izašao prvi tom romana ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). 

Bio je popularan u [[NR Poljska|komunističkoj Poljskoj]] zbog svog stila te simbola koje je koristio, posebice ranih [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, idealiziranog prikazivanja ruralnih sredina te kritike [[kapitalizam|kapitalizma]], što su sve redom bile odlike državnog [[socrealizam|socrealizma]] u doba komunizma. Danas se njegova djela ubrajaju među djela pokreta [[Mlada Poljska]], čiji su pripadnici priglili [[dekadencija|dekadenciju]] i [[impresionizam (književnost)|književni impresionizam]].

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===

Reymont je rođen u selu [[Kobiele Wielkie]] kraj [[Radomsko]]g kao Stanisław Władysław Rejment. Bio je jedno od devetero djece orguljaša Józefa Rejmenta i Antonine Kupczyńske. Njegova majka, koja je dolazila iz osiromašene plemićke obitelji iz krakovske regije, imala je talent za pričanje priča. Djetinjstvo je proveo u [[Tuszyn]]u, kraj [[Łódź]]a, gdje se njegov otac preselio kako bi radio u bogatijoj župi. Kao dijete je bio inatljiv i tvrdoglav; nakon nekoliko godina u lokalnoj školi, otac ga je poslao k svojoj najstarijoj sestri u [[Varšava|Varšavu]] na skrb, gdje ga je njezin suprug pripremao za krojački zanat. Strukovne ispite položio je [[1885.]] godine, što je jedina formalna obrazovna diploma koju je ikada dobio u životu. Međutim, nije proveo ni dana radeći kao krojač, što je iritiralo njegovu obitelj. 

Prvo je pobjegao od kuće i postao član provincijskog putujućeg teatra, a na ljeto se vratio u Varšavu i glumio na ljetnom festivalu. Nakon otprilike godinu dana vratio se u Tuszyn bez novca te je, zahvaljujući vezama svog oca, dobio posao portira na željeznici kraj [[Koluszki|Koluszkog]] za plaću od 16 rubalja mjesečno. U tom će periodu pobjeći još dva puta: godine [[1888.]] pobjegao je u [[Pariz]] i [[London]] kao vidovnjak s njemačkim duhovnjakom,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://culture.pl/en/article/reymont-in-london-a-writers-spiritualistic-adventures |title=Reymont in London: A Writer's Spiritualistic Adventures |access-date=29 August 2021}}&lt;/ref&gt; a onda se ponovo kako bi se pridružio glumačkoj družini. Nakon što ponovo nije uspio (jer nije bio talentiran glumac), vratio se kući. Jedno je vrijeme boravio i u [[Krosnowa|Krosnowi]] kraj mjesta [[Lipce Reymontowskie|Lipce]] (koje je [[1983.]] godine preimenovano u [[Lipce Reymontowskie]] njemu u čast), a razmišljao je i o tome da se pridruži [[Pavlini|pavlinima]] u [[Częstochowa|Częstochowi]]. Živio je i u [[Kołaczkowo|Kołaczkowu]], gdje si je kupio kuću.&lt;ref name=&quot;nobelprize-2&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1924/reymont-autobio.html | title=Autobiography | publisher=The Official Web Site of the Nobel Prize | access-date=March 20, 2012 | author=Wladyslaw Reymont | quote=This autobiography/biography was written at the time of the award and first published in the book series ''Les Prix Nobel''. It was later edited and republished in ''Nobel Lectures''.}}&lt;/ref&gt;

=== Književna karijera ===
[[File:Rekopis Chlopi.jpg|thumb|left|Rukopis Reymontovog romana ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci'').]]
Njegova književna karijera započela je [[1892.]] godine, kada je časopis ''Głos'' prihvatio objaviti njegove ''Korespondencje'' iz [[Rogów]]a, [[Koluszki|Koluszkog]] i [[Skierniewice|Skierniewica]]; tada se vratio u Varšavu s nekoliko neobjavljnih priča i malom količinom novca. Tamo je posjećivao urednike časopisa i novina te se počeo družiti s drugim piscima, koji su uočili njegov talent, među kojima je bio i [[Aleksander Świętochowski]]. U ovom je periodu odlučio promijeniti svoje prezime u '''Reymont''' i to kako bi ga &quot;novo&quot; prezime zaštitilo, u ruskom dijelu podijeljene Poljske, od bilo kakvih potencijalnih problema jer je ranije u austrijskom dijelu [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] objavio djelo koje carski cenzori ne bi odobrili. Historičar [[Kazimierz Wyka]] smatra kako je promjena izvršena i zato da bi se izbjegla bilo kakva asocijacija na riječ ''rejmentować'', koja u nekim lokalnim dijalektima znači &quot;psovati&quot;.

Godine [[1894.]] otišao je na jedanaestodnevno [[hodočašće na Jasna Góru|hodočašće u Częstochowu]], a to je iskustvo [[1895.]] godine pretočio u putopisni tekst &quot;Pielgrzymka do Jasnej Góry&quot; ([[srpskohrvatski]]: &quot;Hodočašće na Svijetlu goru&quot;); danas se ovo smatra klasičnim primjerom njegove putopisne proze.&lt;ref name=&quot;nobelprize-2&quot; /&gt; 

Počeo je slati svoje priče časopisima te je, potaknut dobrim kritikama, počeo pisati romane. Tako su nastali romani ''Komediantka'' ([[srpskohrvatski]]: ''Prevarantica'', [[1895.]]) i ''Fermenty'' ([[1896.]]). Djela su mu donosila i novac te je, kako više nije bio siromašan, počeo zadovoljavati svoju strast za putovanjima, posjećujući [[Berlin]], [[London]], [[Pariz]] i [[Italija|Italiju]]. Po povratku je nekoliko mjeseci proveo u [[Łódź]], skupljajući materijal za novi roman po narudžbi varšavskog časopisa ''Kurier Codzienny''. Tako je nastao njegov slavni roman ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja''), prihodi od kojega su mu omogućili novo putovanje u [[Francuska|Francusku]], gdje se družio s poljskim emigrantima, među kojima su bili [[Jan Lorentowicz]], [[Stefan Żeromski]], [[Stanisław Przybyszewski]] i [[Lucjan Rydel]]. Ipak, novac je brzo nestao, a prihodi od književnosti ipak nisu bili toliko visoki da bi mu omogućili da stalno putuje. 

Godine [[1900.]] godine teško je ozlijeđen u željezničkoj nesreći, zbog čega mu je [[željeznica Varšava–Beč]] isplatila naknadu od 40,000 rubalja. Tijekom liječenja, o njemu se skrbila Aurelia Szacnajder Szabłowska, s kojom će se [[1902.]] godine vjenčati i to nakon što je platio poništenje njezinog prvog braka. Njena disciplina djelomično je ograničila njegovu strast za putovanja, međutim ni tada nije odustao od posjeta Francuskoj (gdje je u periodu od [[1901.]] do [[1908.]] godine napisao dijelove svog najvažnijeg djela, ''Chłopi '') ili [[Zakopane|Zakopanu]]. Imao je i ambiciju postati zemljoposjednik, ali njegov pokušaj upravljanja imanjem u [[Sieradz]]u iz [[1912.]] neslavno je propao; iako je kasnije kupio imanje u [[Kołaczkowo|Kołaczkowu]], ono mu nije bilo stalna rezidencija, naročito zimi. Godine [[1919.]] otputovao je u [[Sjedinjene Države]] na trošak poljske vlade.

=== Nobelova nagrada i smrt ===
[[File:Władysław Stanisław Reymont fotografia z książki Chłopi Tom I,II page005.jpg|thumb|Portret iz [[1925.]] godine.]]
Reymont je [[1924.]] godine dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Predložio ga je [[Anders Österling]], član [[Švedska akademija|Švedske akademije]],&lt;ref&gt;{{Cite web | url=https://www.nobelprize.org/nomination/archive/show.php?id=6109 |title = Nomination Archive| date=April 2020 }}&lt;/ref&gt; a Reymont je pobijedio ispred [[Thomas Mann|Thomasa Manna]], [[George Bernard Shaw|Georgea Bernarda Shawa]] i [[Thomas Hardy|Thomasa Hardyja]]. Poljska javnost smatrala je da je nagradu trebao dobiti [[Stefan Żeromski]], a ne Reymont; Żeromski je navodno odbijen zbog svojih izraženih antinjemačkih sentimenata. Reymont, ipak, zbog srčanih problema nije mogao prisustvovati ceremoniji tako da su medalja i nagrada od 116,718 kruna poslane na njegovu adresu u Francuskoj, gdje se bio liječio. 

Nakon što mu se zdravstveno stanje blago poboljšalo, godine [[1925.]] posjetio je sastanak poljoprivrednika u selu [[Wierzchosławice]] kraj [[Kraków]]a, gdje ga je [[Wincenty Witos]] predstavio kao člana [[Poljska narodna stranka &quot;Piast&quot; (1913–1931)|Poljske narodne stranke &quot;Piast&quot;]], pohvalivši njegove spisateljske vještine. Nedugo nakon toga, Reymontovo se zdravlje naglo pogoršalo. Preminuo je u prosincu [[1925.]] godine te je pokopan na [[Groblje Powązki|groblju Powązki]]. Urna s njegovim srcem položena je u stup u Crkvi Svetog križa u Varšavi.

== Opus ==

Reymont je bio prozni pisac, a njegov opus sastoji se od 30-ak proznih tekstova različitih vrsta; pisao je putopisne izvještaje, kratke priče (koje su objavljivane i u zbirkama) u kojima se bavio temama iz vlastitog života (glumačke družine, život na selu, željeznica) te romane. Kritičari su njegov stil opisivali kao [[realizam (književnost)|realistički]] ili čak [[naturalizam|naturalistički]]. Međutim, tu se nije radilo o &quot;posuđenom&quot; naturalizmu drugih europskih pisaca već o prikazu iskustava koje je on sam, kao autor, proživio. Reymont je u suštini bio autodidakt bez visokog obrazovanja i poznavanja stranih jezika, tako da je njegova književnost bila temeljena na iskustvu, a ne na književnoj teoriji; u tom je pogledu sličan autorima kao što su [[Mikołaj Rej]] i [[Aleksander Fredro]].

=== Bibliografija ===

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot; style=&quot;margin-right: 0;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | Godina
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | Naslov
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | Srpskohrvatski naslov
! scope=&quot;col&quot; | Izdavač
! scope=&quot;col&quot; | Vrsta
! scope=&quot;col&quot; | Napomene
|-
! colspan=2| [[1892.]]
| colspan=2| ''Korespondencje''
| colspan=2| ''Korespondencije''
| ''Głos''
| zbirka pisama
|
|-
! colspan=2| [[1895.]]
| colspan=2| ''Pielgrzymka do Jasnej Góry''
| colspan=2| ''Hodočašće na Svijetlu goru''
| 
| [[putopis|putopisni izvještaj]]
|-
! colspan=2| [[1896.]]
| colspan=2| ''[[Komediantka]]''
| colspan=2| ''Prevarantica''
| 
| [[roman]]
| Prvi dio priče o Janini Orłowskoj
|-
! colspan=2| [[1897.]]
| colspan=2| ''[[Fermenty]]''
| colspan=2| 
|
| [[roman]]
| Drugi dio priče o Janini Orłowskoj
|-
! colspan=2 rowspan=3| [[1899.]]
| colspan=2| ''[[Ziemia obiecana]]''
| colspan=2| ''Obećana zemlja''
| Gebethner i Wolff
| [[roman]]
|
|-
| colspan=2| ''Lili: żałosna idylla''
| colspan=2| ''Lili: Žalosna idila''
| 
| [[roman]]
|
|-
| colspan=2| ''Sprawiedliwie''
| colspan=2| ''Pošteno''
|
| [[roman]]
|
|-
! rowspan=3| [[1904.]]&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;[[1909.]]
! [[1904.]]
| rowspan=3| ''[[Chłopi]]''
| Tomovi I i II
| rowspan=3 colspan=2| ''Seljaci''
| rowspan=3| ''[[Tygodnik Illustrowany]]'' (prvi dijelovi)&lt;br&gt;Gebethner i Wolff (cjelovito izdanje)
| rowspan=3| [[roman]]
| rowspan=3| Objavljen u četiri toma, nagrađen [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovom nagradom za književnost]]
|-
! [[1906.]]
| Tom III
|-
! [[1909.]]
| Tom IV
|-
! colspan=2| [[1907.]]
| colspan=2| ''Na Krawędzi: Opowiadania''
| colspan=2| ''Na rubu: Priče''
|
| zbirka priča
|
|-
! colspan=2| [[1910.]]
| colspan=2| ''Marzyciel''
| colspan=2| ''Sanjar''
|
| [[roman]]
|
|-
! colspan=2| [[1911.]]
| colspan=2| ''[[Wampir]]''
| colspan=2| ''Vampir''
| 
| [[roman]]
|-
! rowspan=3 colspan=2| [[1914.]]&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;[[1919.]]
| rowspan=3| ''[[Rok 1794]]''
| I. dio: ''Ostatni Sejm Rzeczypospolitej''
| rowspan=3| ''1794.''
| ''Posljednji republički Sejm''
| rowspan=3| 
| rowspan=3| [[roman]]
| rowspan=3| Objavljen u tri dijela
|-
| II. dio: ''Nil desperandum!''
| ''Nikad ne očajavaj!''
|-
| III. dio: ''Insurekcja''
| ''Ustanak''
|-
! colspan=2| [[1916.]]
| colspan=2| &quot;Z ziemi chełmskiej. Wrażenia i notatki&quot;
| colspan=2| &quot;Iz Chełma: Utisci i bilješke&quot;
| 
| [[kratka priča]]
|
|-
! colspan=2| [[1917.]]
| colspan=2| ''Przysiega''
| colspan=2| ''Zakletva''
|
| [[roman]]
|
|-
! colspan=2| [[1923.]]
| colspan=2| &quot;Śmierć&quot;
| colspan=2| &quot;Smrt&quot;
|
| [[novela]]
|
|-
! rowspan=2 colspan=2| [[1924.]]
| colspan=2| &quot;Legenda&quot;
| colspan=2| &quot;Legenda&quot;
|
| [[kratka priča]]
|
|-
| colspan=2| ''[[Bunt (roman)|Bunt]]''
| colspan=2| ''Ustanak''
|
| [[roman]]
|
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
;Digitalne zbirke
* {{Gutenberg author | id=31559}}
* {{Internet Archive author |sname=Władysław Stanisław Reymont |sopt=w}}
* {{Librivox author}}

;Ostale veze
* [http://info-poland.buffalo.edu/classroom/reymont.html Reymont pages at University of Buffalo's Polish Info Center]
* [http://culture.pl/en/artist/wladyslaw-stanislaw-reymont Władysław Stanislaw Reymont] at Culture.pl
* [http://noblib.internet-box.ch/NLEW.php?authorid=24 List of Works]

{{Nobelova nagrada za književnost}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1867|1925|Reymont, Władysław}}

[[Kategorija:Poljski pisci]]
[[Kategorija:Nobelovci za književnost]]</text>
      <sha1>p0w9dkr26szqbf5yw6ers3p3p6gilk7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579729</id>
      <parentid>42579728</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T15:57:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Bibliografija */</comment>
      <origin>42579729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15601" sha1="fqok8l6k6nn5q54ter8say2zsz80oaq" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             =  [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Władysław Reymont
| slika           = Władysław Stanisław Reymont - W polu (page 6 crop).jpg
| širina_slike    = 
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = Władysław Stanisław Reymont
| datum_rođenja   = [[7. svibnja]] [[1867.]]
| mjesto_rođenja  = {{flagicon|POLJ}} [[Kobiele Wielkie]], [[Poljska]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Rusko Carstvo|1858}})}}
| datum_smrti     = {{Datum smrti i dob|1925|12|9|1867|5|7|hr=da}}
| mjesto_smrti    = {{flagicon|POLJ|1919}} [[Varšava]], [[Druga Poljska Republika|Poljska]]
| počivalište     = [[groblje Powązki]]&lt;br&gt;{{small|{{flagicon|POLJ}} [[Varšava]], [[Poljska]]}}
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = 
| rodbina         = 
| supružnik       = Aurelia Szacnajder Szabłowska {{small|(1902–1925)}}
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = 
| alma_mater      = 
| zanimanje       = pisac
| period          = 1892. – 1925.
| jezik           = [[poljski jezik]]
| pokret          = [[Realizam (književnost)|realizam]], [[naturalizam]], [[Mlada Poljska]]
| žanr            = 
| znamenita_djela = {{Plainlist|
* ''[[Ziemia obiecana]]'' (roman, [[1899.]])
* ''[[Chłopi]]'' (roman, [[1904.]] – [[1909.]])
}}
| nagrade         = [[Nobelova nagrada za književnost]] ([[1924.]])
| uticaj_od       = 
| uticaj_na       = 
| potpis          = Władysław Stanisław Reymont podpis z książki Chłopi Tom I,II page005.jpg
| website         = 
}}
'''Władysław Stanisław Reymont''' ({{IPA-pl|vwaˈdɨswaf ˈrɛjmɔnt|lang}}), rođen kao '''Rejment''' ([[Kobiele Wielkie]], [[7. svibnja]] [[1867.]] – [[Varšava]], [[5. prosinca]] [[1925.]]), [[poljska|poljski]] pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1924.]] godine.&lt;ref name=&quot;nobelprize-1&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1924/ | title=The Nobel Prize in Literature 1924. Wladyslaw Reymont | publisher=The Official Web Site of the Nobel Prize | access-date=March 20, 2012}}&lt;/ref&gt; Njegova najznačajnija djela su roman ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja'') te epski, četverotomni roman ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). 

Rođen u osiromašenoj plemićkoj obitelji, Reymont se školovao da bude krojač, ali je radio kao portir na željeznici te kasnije kao član glumačke družine. Inspiriran čestim i brojnim putovanjima, počeo je pičati [[kratka priča|kratke priče]] u duhu [[Realizam (književnost)|realizma]]. Prvi veliki uspjeh ostvario je [[1899.]] s romanom ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja''), koji je ukazao na zapanjujuću društvenu nejednakost, siromaštvo, konfliktni multikulturalizam i izrabljivanje radnika u industrijskom gradu [[Łódź]]u. Svrha ovog romana bila je ukazati na posljedice ekstremne [[industrijalizacija|industrijalizacije]] te kako ona utječe na društvo u cjelini. Godine [[1900.]] teško je ozljeđen u željezničkoj nesreći, što je stopiralo njegovu književnu karijeru do [[1904.]] godine, kada je izašao prvi tom romana ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). 

Bio je popularan u [[NR Poljska|komunističkoj Poljskoj]] zbog svog stila te simbola koje je koristio, posebice ranih [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, idealiziranog prikazivanja ruralnih sredina te kritike [[kapitalizam|kapitalizma]], što su sve redom bile odlike državnog [[socrealizam|socrealizma]] u doba komunizma. Danas se njegova djela ubrajaju među djela pokreta [[Mlada Poljska]], čiji su pripadnici priglili [[dekadencija|dekadenciju]] i [[impresionizam (književnost)|književni impresionizam]].

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===

Reymont je rođen u selu [[Kobiele Wielkie]] kraj [[Radomsko]]g kao Stanisław Władysław Rejment. Bio je jedno od devetero djece orguljaša Józefa Rejmenta i Antonine Kupczyńske. Njegova majka, koja je dolazila iz osiromašene plemićke obitelji iz krakovske regije, imala je talent za pričanje priča. Djetinjstvo je proveo u [[Tuszyn]]u, kraj [[Łódź]]a, gdje se njegov otac preselio kako bi radio u bogatijoj župi. Kao dijete je bio inatljiv i tvrdoglav; nakon nekoliko godina u lokalnoj školi, otac ga je poslao k svojoj najstarijoj sestri u [[Varšava|Varšavu]] na skrb, gdje ga je njezin suprug pripremao za krojački zanat. Strukovne ispite položio je [[1885.]] godine, što je jedina formalna obrazovna diploma koju je ikada dobio u životu. Međutim, nije proveo ni dana radeći kao krojač, što je iritiralo njegovu obitelj. 

Prvo je pobjegao od kuće i postao član provincijskog putujućeg teatra, a na ljeto se vratio u Varšavu i glumio na ljetnom festivalu. Nakon otprilike godinu dana vratio se u Tuszyn bez novca te je, zahvaljujući vezama svog oca, dobio posao portira na željeznici kraj [[Koluszki|Koluszkog]] za plaću od 16 rubalja mjesečno. U tom će periodu pobjeći još dva puta: godine [[1888.]] pobjegao je u [[Pariz]] i [[London]] kao vidovnjak s njemačkim duhovnjakom,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://culture.pl/en/article/reymont-in-london-a-writers-spiritualistic-adventures |title=Reymont in London: A Writer's Spiritualistic Adventures |access-date=29 August 2021}}&lt;/ref&gt; a onda se ponovo kako bi se pridružio glumačkoj družini. Nakon što ponovo nije uspio (jer nije bio talentiran glumac), vratio se kući. Jedno je vrijeme boravio i u [[Krosnowa|Krosnowi]] kraj mjesta [[Lipce Reymontowskie|Lipce]] (koje je [[1983.]] godine preimenovano u [[Lipce Reymontowskie]] njemu u čast), a razmišljao je i o tome da se pridruži [[Pavlini|pavlinima]] u [[Częstochowa|Częstochowi]]. Živio je i u [[Kołaczkowo|Kołaczkowu]], gdje si je kupio kuću.&lt;ref name=&quot;nobelprize-2&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1924/reymont-autobio.html | title=Autobiography | publisher=The Official Web Site of the Nobel Prize | access-date=March 20, 2012 | author=Wladyslaw Reymont | quote=This autobiography/biography was written at the time of the award and first published in the book series ''Les Prix Nobel''. It was later edited and republished in ''Nobel Lectures''.}}&lt;/ref&gt;

=== Književna karijera ===
[[File:Rekopis Chlopi.jpg|thumb|left|Rukopis Reymontovog romana ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci'').]]
Njegova književna karijera započela je [[1892.]] godine, kada je časopis ''Głos'' prihvatio objaviti njegove ''Korespondencje'' iz [[Rogów]]a, [[Koluszki|Koluszkog]] i [[Skierniewice|Skierniewica]]; tada se vratio u Varšavu s nekoliko neobjavljnih priča i malom količinom novca. Tamo je posjećivao urednike časopisa i novina te se počeo družiti s drugim piscima, koji su uočili njegov talent, među kojima je bio i [[Aleksander Świętochowski]]. U ovom je periodu odlučio promijeniti svoje prezime u '''Reymont''' i to kako bi ga &quot;novo&quot; prezime zaštitilo, u ruskom dijelu podijeljene Poljske, od bilo kakvih potencijalnih problema jer je ranije u austrijskom dijelu [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] objavio djelo koje carski cenzori ne bi odobrili. Historičar [[Kazimierz Wyka]] smatra kako je promjena izvršena i zato da bi se izbjegla bilo kakva asocijacija na riječ ''rejmentować'', koja u nekim lokalnim dijalektima znači &quot;psovati&quot;.

Godine [[1894.]] otišao je na jedanaestodnevno [[hodočašće na Jasna Góru|hodočašće u Częstochowu]], a to je iskustvo [[1895.]] godine pretočio u putopisni tekst &quot;Pielgrzymka do Jasnej Góry&quot; ([[srpskohrvatski]]: &quot;Hodočašće na Svijetlu goru&quot;); danas se ovo smatra klasičnim primjerom njegove putopisne proze.&lt;ref name=&quot;nobelprize-2&quot; /&gt; 

Počeo je slati svoje priče časopisima te je, potaknut dobrim kritikama, počeo pisati romane. Tako su nastali romani ''Komediantka'' ([[srpskohrvatski]]: ''Prevarantica'', [[1895.]]) i ''Fermenty'' ([[1896.]]). Djela su mu donosila i novac te je, kako više nije bio siromašan, počeo zadovoljavati svoju strast za putovanjima, posjećujući [[Berlin]], [[London]], [[Pariz]] i [[Italija|Italiju]]. Po povratku je nekoliko mjeseci proveo u [[Łódź]], skupljajući materijal za novi roman po narudžbi varšavskog časopisa ''Kurier Codzienny''. Tako je nastao njegov slavni roman ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja''), prihodi od kojega su mu omogućili novo putovanje u [[Francuska|Francusku]], gdje se družio s poljskim emigrantima, među kojima su bili [[Jan Lorentowicz]], [[Stefan Żeromski]], [[Stanisław Przybyszewski]] i [[Lucjan Rydel]]. Ipak, novac je brzo nestao, a prihodi od književnosti ipak nisu bili toliko visoki da bi mu omogućili da stalno putuje. 

Godine [[1900.]] godine teško je ozlijeđen u željezničkoj nesreći, zbog čega mu je [[željeznica Varšava–Beč]] isplatila naknadu od 40,000 rubalja. Tijekom liječenja, o njemu se skrbila Aurelia Szacnajder Szabłowska, s kojom će se [[1902.]] godine vjenčati i to nakon što je platio poništenje njezinog prvog braka. Njena disciplina djelomično je ograničila njegovu strast za putovanja, međutim ni tada nije odustao od posjeta Francuskoj (gdje je u periodu od [[1901.]] do [[1908.]] godine napisao dijelove svog najvažnijeg djela, ''Chłopi '') ili [[Zakopane|Zakopanu]]. Imao je i ambiciju postati zemljoposjednik, ali njegov pokušaj upravljanja imanjem u [[Sieradz]]u iz [[1912.]] neslavno je propao; iako je kasnije kupio imanje u [[Kołaczkowo|Kołaczkowu]], ono mu nije bilo stalna rezidencija, naročito zimi. Godine [[1919.]] otputovao je u [[Sjedinjene Države]] na trošak poljske vlade.

=== Nobelova nagrada i smrt ===
[[File:Władysław Stanisław Reymont fotografia z książki Chłopi Tom I,II page005.jpg|thumb|Portret iz [[1925.]] godine.]]
Reymont je [[1924.]] godine dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Predložio ga je [[Anders Österling]], član [[Švedska akademija|Švedske akademije]],&lt;ref&gt;{{Cite web | url=https://www.nobelprize.org/nomination/archive/show.php?id=6109 |title = Nomination Archive| date=April 2020 }}&lt;/ref&gt; a Reymont je pobijedio ispred [[Thomas Mann|Thomasa Manna]], [[George Bernard Shaw|Georgea Bernarda Shawa]] i [[Thomas Hardy|Thomasa Hardyja]]. Poljska javnost smatrala je da je nagradu trebao dobiti [[Stefan Żeromski]], a ne Reymont; Żeromski je navodno odbijen zbog svojih izraženih antinjemačkih sentimenata. Reymont, ipak, zbog srčanih problema nije mogao prisustvovati ceremoniji tako da su medalja i nagrada od 116,718 kruna poslane na njegovu adresu u Francuskoj, gdje se bio liječio. 

Nakon što mu se zdravstveno stanje blago poboljšalo, godine [[1925.]] posjetio je sastanak poljoprivrednika u selu [[Wierzchosławice]] kraj [[Kraków]]a, gdje ga je [[Wincenty Witos]] predstavio kao člana [[Poljska narodna stranka &quot;Piast&quot; (1913–1931)|Poljske narodne stranke &quot;Piast&quot;]], pohvalivši njegove spisateljske vještine. Nedugo nakon toga, Reymontovo se zdravlje naglo pogoršalo. Preminuo je u prosincu [[1925.]] godine te je pokopan na [[Groblje Powązki|groblju Powązki]]. Urna s njegovim srcem položena je u stup u Crkvi Svetog križa u Varšavi.

== Opus ==

Reymont je bio prozni pisac, a njegov opus sastoji se od 30-ak proznih tekstova različitih vrsta; pisao je putopisne izvještaje, kratke priče (koje su objavljivane i u zbirkama) u kojima se bavio temama iz vlastitog života (glumačke družine, život na selu, željeznica) te romane. Kritičari su njegov stil opisivali kao [[realizam (književnost)|realistički]] ili čak [[naturalizam|naturalistički]]. Međutim, tu se nije radilo o &quot;posuđenom&quot; naturalizmu drugih europskih pisaca već o prikazu iskustava koje je on sam, kao autor, proživio. Reymont je u suštini bio autodidakt bez visokog obrazovanja i poznavanja stranih jezika, tako da je njegova književnost bila temeljena na iskustvu, a ne na književnoj teoriji; u tom je pogledu sličan autorima kao što su [[Mikołaj Rej]] i [[Aleksander Fredro]].

=== Bibliografija ===
{{small|'''Napomena:''' Ovo je nepotpun popis djela i sadrži samo glavne romane i dio kratke proze.}}
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot; style=&quot;margin-right: 0;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | Godina
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | Naslov
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | Srpskohrvatski naslov
! scope=&quot;col&quot; | Izdavač
! scope=&quot;col&quot; | Vrsta
! scope=&quot;col&quot; | Napomene
|-
! colspan=2| [[1892.]]
| colspan=2| ''Korespondencje''
| colspan=2| ''Korespondencije''
| ''Głos''
| zbirka pisama
|
|-
! colspan=2| [[1895.]]
| colspan=2| ''[[Pielgrzymka do Jasnej Góry]]''
| colspan=2| ''Hodočašće na Svijetlu goru''
| 
| [[putopis|putopisni izvještaj]]
|-
! colspan=2| [[1896.]]
| colspan=2| ''[[Komediantka]]''
| colspan=2| ''Prevarantica''
| 
| [[roman]]
| Prvi dio priče o Janini Orłowskoj
|-
! colspan=2| [[1897.]]
| colspan=2| ''[[Fermenty]]''
| colspan=2| 
|
| [[roman]]
| Drugi dio priče o Janini Orłowskoj
|-
! colspan=2 rowspan=3| [[1899.]]
| colspan=2| ''[[Ziemia obiecana]]''
| colspan=2| ''Obećana zemlja''
| Gebethner i Wolff
| [[roman]]
|
|-
| colspan=2| ''Lili: żałosna idylla''
| colspan=2| ''Lili: Žalosna idila''
| 
| [[roman]]
|
|-
| colspan=2| ''Sprawiedliwie''
| colspan=2| ''Pošteno''
|
| [[roman]]
|
|-
! rowspan=3| [[1904.]]&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;[[1909.]]
! [[1904.]]
| rowspan=3| ''[[Chłopi]]''
| Tomovi I i II
| rowspan=3 colspan=2| ''Seljaci''
| rowspan=3| ''[[Tygodnik Illustrowany]]'' (prvi dijelovi)&lt;br&gt;Gebethner i Wolff (cjelovito izdanje)
| rowspan=3| [[roman]]
| rowspan=3| Objavljen u četiri toma, nagrađen [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovom nagradom za književnost]]
|-
! [[1906.]]
| Tom III
|-
! [[1909.]]
| Tom IV
|-
! colspan=2| [[1907.]]
| colspan=2| ''Na Krawędzi: Opowiadania''
| colspan=2| ''Na rubu: Priče''
|
| zbirka priča
|
|-
! colspan=2| [[1910.]]
| colspan=2| ''Marzyciel''
| colspan=2| ''Sanjar''
|
| [[roman]]
|
|-
! colspan=2| [[1911.]]
| colspan=2| ''[[Wampir]]''
| colspan=2| ''Vampir''
| 
| [[roman]]
|-
! rowspan=3 colspan=2| [[1914.]]&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;[[1919.]]
| rowspan=3| ''[[Rok 1794]]''
| I. dio: ''Ostatni Sejm Rzeczypospolitej''
| rowspan=3| ''1794.''
| ''Posljednji republički Sejm''
| rowspan=3| 
| rowspan=3| [[roman]]
| rowspan=3| Objavljen u tri dijela
|-
| II. dio: ''Nil desperandum!''
| ''Nikad ne očajavaj!''
|-
| III. dio: ''Insurekcja''
| ''Ustanak''
|-
! colspan=2| [[1916.]]
| colspan=2| &quot;Z ziemi chełmskiej. Wrażenia i notatki&quot;
| colspan=2| &quot;Iz Chełma: Utisci i bilješke&quot;
| 
| [[kratka priča]]
|
|-
! colspan=2| [[1917.]]
| colspan=2| ''Przysiega''
| colspan=2| ''Zakletva''
|
| [[roman]]
|
|-
! colspan=2| [[1923.]]
| colspan=2| &quot;Śmierć&quot;
| colspan=2| &quot;Smrt&quot;
|
| [[novela]]
|
|-
! rowspan=2 colspan=2| [[1924.]]
| colspan=2| &quot;Legenda&quot;
| colspan=2| &quot;Legenda&quot;
|
| [[kratka priča]]
|
|-
| colspan=2| ''[[Bunt (roman)|Bunt]]''
| colspan=2| ''Ustanak''
|
| [[roman]]
|
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
;Digitalne zbirke
* {{Gutenberg author | id=31559}}
* {{Internet Archive author |sname=Władysław Stanisław Reymont |sopt=w}}
* {{Librivox author}}

;Ostale veze
* [http://info-poland.buffalo.edu/classroom/reymont.html Reymont pages at University of Buffalo's Polish Info Center]
* [http://culture.pl/en/artist/wladyslaw-stanislaw-reymont Władysław Stanislaw Reymont] at Culture.pl
* [http://noblib.internet-box.ch/NLEW.php?authorid=24 List of Works]

{{Nobelova nagrada za književnost}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1867|1925|Reymont, Władysław}}

[[Kategorija:Poljski pisci]]
[[Kategorija:Nobelovci za književnost]]</text>
      <sha1>fqok8l6k6nn5q54ter8say2zsz80oaq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579732</id>
      <parentid>42579729</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:00:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nobelova nagrada i smrt */</comment>
      <origin>42579732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15611" sha1="jjuldelnx92whm4p01i5l24l0366qre" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             =  [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Władysław Reymont
| slika           = Władysław Stanisław Reymont - W polu (page 6 crop).jpg
| širina_slike    = 
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = Władysław Stanisław Reymont
| datum_rođenja   = [[7. svibnja]] [[1867.]]
| mjesto_rođenja  = {{flagicon|POLJ}} [[Kobiele Wielkie]], [[Poljska]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Rusko Carstvo|1858}})}}
| datum_smrti     = {{Datum smrti i dob|1925|12|9|1867|5|7|hr=da}}
| mjesto_smrti    = {{flagicon|POLJ|1919}} [[Varšava]], [[Druga Poljska Republika|Poljska]]
| počivalište     = [[groblje Powązki]]&lt;br&gt;{{small|{{flagicon|POLJ}} [[Varšava]], [[Poljska]]}}
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = 
| rodbina         = 
| supružnik       = Aurelia Szacnajder Szabłowska {{small|(1902–1925)}}
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = 
| alma_mater      = 
| zanimanje       = pisac
| period          = 1892. – 1925.
| jezik           = [[poljski jezik]]
| pokret          = [[Realizam (književnost)|realizam]], [[naturalizam]], [[Mlada Poljska]]
| žanr            = 
| znamenita_djela = {{Plainlist|
* ''[[Ziemia obiecana]]'' (roman, [[1899.]])
* ''[[Chłopi]]'' (roman, [[1904.]] – [[1909.]])
}}
| nagrade         = [[Nobelova nagrada za književnost]] ([[1924.]])
| uticaj_od       = 
| uticaj_na       = 
| potpis          = Władysław Stanisław Reymont podpis z książki Chłopi Tom I,II page005.jpg
| website         = 
}}
'''Władysław Stanisław Reymont''' ({{IPA-pl|vwaˈdɨswaf ˈrɛjmɔnt|lang}}), rođen kao '''Rejment''' ([[Kobiele Wielkie]], [[7. svibnja]] [[1867.]] – [[Varšava]], [[5. prosinca]] [[1925.]]), [[poljska|poljski]] pisac, dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1924.]] godine.&lt;ref name=&quot;nobelprize-1&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1924/ | title=The Nobel Prize in Literature 1924. Wladyslaw Reymont | publisher=The Official Web Site of the Nobel Prize | access-date=March 20, 2012}}&lt;/ref&gt; Njegova najznačajnija djela su roman ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja'') te epski, četverotomni roman ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). 

Rođen u osiromašenoj plemićkoj obitelji, Reymont se školovao da bude krojač, ali je radio kao portir na željeznici te kasnije kao član glumačke družine. Inspiriran čestim i brojnim putovanjima, počeo je pičati [[kratka priča|kratke priče]] u duhu [[Realizam (književnost)|realizma]]. Prvi veliki uspjeh ostvario je [[1899.]] s romanom ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja''), koji je ukazao na zapanjujuću društvenu nejednakost, siromaštvo, konfliktni multikulturalizam i izrabljivanje radnika u industrijskom gradu [[Łódź]]u. Svrha ovog romana bila je ukazati na posljedice ekstremne [[industrijalizacija|industrijalizacije]] te kako ona utječe na društvo u cjelini. Godine [[1900.]] teško je ozljeđen u željezničkoj nesreći, što je stopiralo njegovu književnu karijeru do [[1904.]] godine, kada je izašao prvi tom romana ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci''). 

Bio je popularan u [[NR Poljska|komunističkoj Poljskoj]] zbog svog stila te simbola koje je koristio, posebice ranih [[socijalizam|socijalističkih]] ideja, idealiziranog prikazivanja ruralnih sredina te kritike [[kapitalizam|kapitalizma]], što su sve redom bile odlike državnog [[socrealizam|socrealizma]] u doba komunizma. Danas se njegova djela ubrajaju među djela pokreta [[Mlada Poljska]], čiji su pripadnici priglili [[dekadencija|dekadenciju]] i [[impresionizam (književnost)|književni impresionizam]].

== Biografija ==

=== Rani život i obrazovanje ===

Reymont je rođen u selu [[Kobiele Wielkie]] kraj [[Radomsko]]g kao Stanisław Władysław Rejment. Bio je jedno od devetero djece orguljaša Józefa Rejmenta i Antonine Kupczyńske. Njegova majka, koja je dolazila iz osiromašene plemićke obitelji iz krakovske regije, imala je talent za pričanje priča. Djetinjstvo je proveo u [[Tuszyn]]u, kraj [[Łódź]]a, gdje se njegov otac preselio kako bi radio u bogatijoj župi. Kao dijete je bio inatljiv i tvrdoglav; nakon nekoliko godina u lokalnoj školi, otac ga je poslao k svojoj najstarijoj sestri u [[Varšava|Varšavu]] na skrb, gdje ga je njezin suprug pripremao za krojački zanat. Strukovne ispite položio je [[1885.]] godine, što je jedina formalna obrazovna diploma koju je ikada dobio u životu. Međutim, nije proveo ni dana radeći kao krojač, što je iritiralo njegovu obitelj. 

Prvo je pobjegao od kuće i postao član provincijskog putujućeg teatra, a na ljeto se vratio u Varšavu i glumio na ljetnom festivalu. Nakon otprilike godinu dana vratio se u Tuszyn bez novca te je, zahvaljujući vezama svog oca, dobio posao portira na željeznici kraj [[Koluszki|Koluszkog]] za plaću od 16 rubalja mjesečno. U tom će periodu pobjeći još dva puta: godine [[1888.]] pobjegao je u [[Pariz]] i [[London]] kao vidovnjak s njemačkim duhovnjakom,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://culture.pl/en/article/reymont-in-london-a-writers-spiritualistic-adventures |title=Reymont in London: A Writer's Spiritualistic Adventures |access-date=29 August 2021}}&lt;/ref&gt; a onda se ponovo kako bi se pridružio glumačkoj družini. Nakon što ponovo nije uspio (jer nije bio talentiran glumac), vratio se kući. Jedno je vrijeme boravio i u [[Krosnowa|Krosnowi]] kraj mjesta [[Lipce Reymontowskie|Lipce]] (koje je [[1983.]] godine preimenovano u [[Lipce Reymontowskie]] njemu u čast), a razmišljao je i o tome da se pridruži [[Pavlini|pavlinima]] u [[Częstochowa|Częstochowi]]. Živio je i u [[Kołaczkowo|Kołaczkowu]], gdje si je kupio kuću.&lt;ref name=&quot;nobelprize-2&quot;&gt;{{cite web | url=https://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1924/reymont-autobio.html | title=Autobiography | publisher=The Official Web Site of the Nobel Prize | access-date=March 20, 2012 | author=Wladyslaw Reymont | quote=This autobiography/biography was written at the time of the award and first published in the book series ''Les Prix Nobel''. It was later edited and republished in ''Nobel Lectures''.}}&lt;/ref&gt;

=== Književna karijera ===
[[File:Rekopis Chlopi.jpg|thumb|left|Rukopis Reymontovog romana ''[[Chłopi]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Seljaci'').]]
Njegova književna karijera započela je [[1892.]] godine, kada je časopis ''Głos'' prihvatio objaviti njegove ''Korespondencje'' iz [[Rogów]]a, [[Koluszki|Koluszkog]] i [[Skierniewice|Skierniewica]]; tada se vratio u Varšavu s nekoliko neobjavljnih priča i malom količinom novca. Tamo je posjećivao urednike časopisa i novina te se počeo družiti s drugim piscima, koji su uočili njegov talent, među kojima je bio i [[Aleksander Świętochowski]]. U ovom je periodu odlučio promijeniti svoje prezime u '''Reymont''' i to kako bi ga &quot;novo&quot; prezime zaštitilo, u ruskom dijelu podijeljene Poljske, od bilo kakvih potencijalnih problema jer je ranije u austrijskom dijelu [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] objavio djelo koje carski cenzori ne bi odobrili. Historičar [[Kazimierz Wyka]] smatra kako je promjena izvršena i zato da bi se izbjegla bilo kakva asocijacija na riječ ''rejmentować'', koja u nekim lokalnim dijalektima znači &quot;psovati&quot;.

Godine [[1894.]] otišao je na jedanaestodnevno [[hodočašće na Jasna Góru|hodočašće u Częstochowu]], a to je iskustvo [[1895.]] godine pretočio u putopisni tekst &quot;Pielgrzymka do Jasnej Góry&quot; ([[srpskohrvatski]]: &quot;Hodočašće na Svijetlu goru&quot;); danas se ovo smatra klasičnim primjerom njegove putopisne proze.&lt;ref name=&quot;nobelprize-2&quot; /&gt; 

Počeo je slati svoje priče časopisima te je, potaknut dobrim kritikama, počeo pisati romane. Tako su nastali romani ''Komediantka'' ([[srpskohrvatski]]: ''Prevarantica'', [[1895.]]) i ''Fermenty'' ([[1896.]]). Djela su mu donosila i novac te je, kako više nije bio siromašan, počeo zadovoljavati svoju strast za putovanjima, posjećujući [[Berlin]], [[London]], [[Pariz]] i [[Italija|Italiju]]. Po povratku je nekoliko mjeseci proveo u [[Łódź]], skupljajući materijal za novi roman po narudžbi varšavskog časopisa ''Kurier Codzienny''. Tako je nastao njegov slavni roman ''[[Ziemia obiecana]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Obećana zemlja''), prihodi od kojega su mu omogućili novo putovanje u [[Francuska|Francusku]], gdje se družio s poljskim emigrantima, među kojima su bili [[Jan Lorentowicz]], [[Stefan Żeromski]], [[Stanisław Przybyszewski]] i [[Lucjan Rydel]]. Ipak, novac je brzo nestao, a prihodi od književnosti ipak nisu bili toliko visoki da bi mu omogućili da stalno putuje. 

Godine [[1900.]] godine teško je ozlijeđen u željezničkoj nesreći, zbog čega mu je [[željeznica Varšava–Beč]] isplatila naknadu od 40,000 rubalja. Tijekom liječenja, o njemu se skrbila Aurelia Szacnajder Szabłowska, s kojom će se [[1902.]] godine vjenčati i to nakon što je platio poništenje njezinog prvog braka. Njena disciplina djelomično je ograničila njegovu strast za putovanja, međutim ni tada nije odustao od posjeta Francuskoj (gdje je u periodu od [[1901.]] do [[1908.]] godine napisao dijelove svog najvažnijeg djela, ''Chłopi '') ili [[Zakopane|Zakopanu]]. Imao je i ambiciju postati zemljoposjednik, ali njegov pokušaj upravljanja imanjem u [[Sieradz]]u iz [[1912.]] neslavno je propao; iako je kasnije kupio imanje u [[Kołaczkowo|Kołaczkowu]], ono mu nije bilo stalna rezidencija, naročito zimi. Godine [[1919.]] otputovao je u [[Sjedinjene Države]] na trošak poljske vlade.

=== Nobelova nagrada i smrt ===
[[File:Władysław Stanisław Reymont fotografia z książki Chłopi Tom I,II page005.jpg|thumb|Portret iz [[1925.]] godine.]]
Reymont je [[1924.]] godine dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]]. Predložio ga je [[Anders Österling]], član [[Švedska akademija|Švedske akademije]],&lt;ref&gt;{{Cite web | url=https://www.nobelprize.org/nomination/archive/show.php?id=6109 |title = Nomination Archive| date=April 2020 }}&lt;/ref&gt; a Reymont je pobijedio ispred [[Thomas Mann|Thomasa Manna]], [[George Bernard Shaw|Georgea Bernarda Shawa]] i [[Thomas Hardy|Thomasa Hardyja]]. Poljska javnost smatrala je da je nagradu trebao dobiti [[Stefan Żeromski]], a ne Reymont; Żeromski je navodno odbijen zbog svojih izraženih antinjemačkih sentimenata. Reymont, ipak, zbog srčanih problema nije mogao prisustvovati ceremoniji tako da su medalja i nagrada od 116,718 švedskih kruna poslane na njegovu adresu u Francuskoj, gdje se bio liječio. 

Nakon što mu se zdravstveno stanje blago poboljšalo, godine [[1925.]] posjetio je sastanak poljoprivrednika u selu [[Wierzchosławice]] kraj [[Kraków]]a, gdje ga je [[Wincenty Witos]] predstavio kao člana [[Poljska narodna stranka &quot;Piast&quot; (1913–1931)|Poljske narodne stranke &quot;Piast&quot;]], pohvalivši njegove spisateljske vještine. Nedugo nakon toga, Reymontovo se zdravlje naglo pogoršalo. Preminuo je u prosincu [[1925.]] godine te je pokopan na [[Groblje Powązki|groblju Powązki]]. Urna s njegovim srcem položena je u stup u Crkvi Svetog križa u Varšavi.

== Opus ==

Reymont je bio prozni pisac, a njegov opus sastoji se od 30-ak proznih tekstova različitih vrsta; pisao je putopisne izvještaje, kratke priče (koje su objavljivane i u zbirkama) u kojima se bavio temama iz vlastitog života (glumačke družine, život na selu, željeznica) te romane. Kritičari su njegov stil opisivali kao [[realizam (književnost)|realistički]] ili čak [[naturalizam|naturalistički]]. Međutim, tu se nije radilo o &quot;posuđenom&quot; naturalizmu drugih europskih pisaca već o prikazu iskustava koje je on sam, kao autor, proživio. Reymont je u suštini bio autodidakt bez visokog obrazovanja i poznavanja stranih jezika, tako da je njegova književnost bila temeljena na iskustvu, a ne na književnoj teoriji; u tom je pogledu sličan autorima kao što su [[Mikołaj Rej]] i [[Aleksander Fredro]].

=== Bibliografija ===
{{small|'''Napomena:''' Ovo je nepotpun popis djela i sadrži samo glavne romane i dio kratke proze.}}
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders sortable&quot; style=&quot;margin-right: 0;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | Godina
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | Naslov
! scope=&quot;col&quot; colspan=2 | Srpskohrvatski naslov
! scope=&quot;col&quot; | Izdavač
! scope=&quot;col&quot; | Vrsta
! scope=&quot;col&quot; | Napomene
|-
! colspan=2| [[1892.]]
| colspan=2| ''Korespondencje''
| colspan=2| ''Korespondencije''
| ''Głos''
| zbirka pisama
|
|-
! colspan=2| [[1895.]]
| colspan=2| ''[[Pielgrzymka do Jasnej Góry]]''
| colspan=2| ''Hodočašće na Svijetlu goru''
| 
| [[putopis|putopisni izvještaj]]
|-
! colspan=2| [[1896.]]
| colspan=2| ''[[Komediantka]]''
| colspan=2| ''Prevarantica''
| 
| [[roman]]
| Prvi dio priče o Janini Orłowskoj
|-
! colspan=2| [[1897.]]
| colspan=2| ''[[Fermenty]]''
| colspan=2| 
|
| [[roman]]
| Drugi dio priče o Janini Orłowskoj
|-
! colspan=2 rowspan=3| [[1899.]]
| colspan=2| ''[[Ziemia obiecana]]''
| colspan=2| ''Obećana zemlja''
| Gebethner i Wolff
| [[roman]]
|
|-
| colspan=2| ''Lili: żałosna idylla''
| colspan=2| ''Lili: Žalosna idila''
| 
| [[roman]]
|
|-
| colspan=2| ''Sprawiedliwie''
| colspan=2| ''Pošteno''
|
| [[roman]]
|
|-
! rowspan=3| [[1904.]]&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;[[1909.]]
! [[1904.]]
| rowspan=3| ''[[Chłopi]]''
| Tomovi I i II
| rowspan=3 colspan=2| ''Seljaci''
| rowspan=3| ''[[Tygodnik Illustrowany]]'' (prvi dijelovi)&lt;br&gt;Gebethner i Wolff (cjelovito izdanje)
| rowspan=3| [[roman]]
| rowspan=3| Objavljen u četiri toma, nagrađen [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovom nagradom za književnost]]
|-
! [[1906.]]
| Tom III
|-
! [[1909.]]
| Tom IV
|-
! colspan=2| [[1907.]]
| colspan=2| ''Na Krawędzi: Opowiadania''
| colspan=2| ''Na rubu: Priče''
|
| zbirka priča
|
|-
! colspan=2| [[1910.]]
| colspan=2| ''Marzyciel''
| colspan=2| ''Sanjar''
|
| [[roman]]
|
|-
! colspan=2| [[1911.]]
| colspan=2| ''[[Wampir]]''
| colspan=2| ''Vampir''
| 
| [[roman]]
|-
! rowspan=3 colspan=2| [[1914.]]&lt;br&gt;↓&lt;br&gt;[[1919.]]
| rowspan=3| ''[[Rok 1794]]''
| I. dio: ''Ostatni Sejm Rzeczypospolitej''
| rowspan=3| ''1794.''
| ''Posljednji republički Sejm''
| rowspan=3| 
| rowspan=3| [[roman]]
| rowspan=3| Objavljen u tri dijela
|-
| II. dio: ''Nil desperandum!''
| ''Nikad ne očajavaj!''
|-
| III. dio: ''Insurekcja''
| ''Ustanak''
|-
! colspan=2| [[1916.]]
| colspan=2| &quot;Z ziemi chełmskiej. Wrażenia i notatki&quot;
| colspan=2| &quot;Iz Chełma: Utisci i bilješke&quot;
| 
| [[kratka priča]]
|
|-
! colspan=2| [[1917.]]
| colspan=2| ''Przysiega''
| colspan=2| ''Zakletva''
|
| [[roman]]
|
|-
! colspan=2| [[1923.]]
| colspan=2| &quot;Śmierć&quot;
| colspan=2| &quot;Smrt&quot;
|
| [[novela]]
|
|-
! rowspan=2 colspan=2| [[1924.]]
| colspan=2| &quot;Legenda&quot;
| colspan=2| &quot;Legenda&quot;
|
| [[kratka priča]]
|
|-
| colspan=2| ''[[Bunt (roman)|Bunt]]''
| colspan=2| ''Ustanak''
|
| [[roman]]
|
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
;Digitalne zbirke
* {{Gutenberg author | id=31559}}
* {{Internet Archive author |sname=Władysław Stanisław Reymont |sopt=w}}
* {{Librivox author}}

;Ostale veze
* [http://info-poland.buffalo.edu/classroom/reymont.html Reymont pages at University of Buffalo's Polish Info Center]
* [http://culture.pl/en/artist/wladyslaw-stanislaw-reymont Władysław Stanislaw Reymont] at Culture.pl
* [http://noblib.internet-box.ch/NLEW.php?authorid=24 List of Works]

{{Nobelova nagrada za književnost}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1867|1925|Reymont, Władysław}}

[[Kategorija:Poljski pisci]]
[[Kategorija:Nobelovci za književnost]]</text>
      <sha1>jjuldelnx92whm4p01i5l24l0366qre</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nekropola stećaka Međugorje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721122</id>
    <revision>
      <id>42579847</id>
      <parentid>42579536</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T20:56:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>eptembra</comment>
      <origin>42579847</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9279" sha1="l417xgwuq3vqjic1hl31lbhvla6ykuz" xml:space="preserve">[[File:Nekropola Medjugorje Glumina (2).JPG|mini|desno|Nekropola Međugorje]]
'''Nekropola stećaka Međugorje''' nalazi se u naselju [[Glumina]], [[Neum]], [[Bosna i Hercegovina]]. GPS koordinate: 42.98140535101078, 17.85540634077317.&lt;ref name=&quot;GPS&quot;&gt;{{Cite web |url= https://stecakmap.info/nekropola/medugorje/ |title= Nekropola Međugorje, Neum, Bosna i Hercegovina |work= Interaktivna mapa stećaka - stecakmap.info |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;  Lokalitet se nalazi na ravnici između dva brda, 

Nekropola se nalazi na lokalitetu Međugorje koji je od naselja udaljen oko 1,5 km jugozapadno, u ravnici između dva brda, pa je po tome sam lokalitet dobio naziv Međugorje. U blizini se nalazi i akumulacijsko [[Vrutak (jezero)|jezero Vrutak]].&lt;ref name=&quot;ŠefikTopogr&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/SefikBeslagicStecciKataloskoTopografskiPregled/Sefik%20Beslagic,%20Stecci%20-%20katalosko-topografski%20pregled_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Kataloško topografski pregled stećaka, Toplice, st. 323 |work= archive.org -  Pristupljeno 2. april 2026. |accessdate= 9. 2. 2026}}&lt;/ref&gt; 

Ukupno 62 nadgrobna spomenika u obliku[[Stećak|stećka]] nalazi se u nekropoli (18 ploča, 39 sanduka i 5 [[Oblici stećaka|sljemenjaka]]).&lt;ref name=&quot;Bešlagić3&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1959-II/6.pdf |title=Šefik Bešlagić: STEĆCI U GORNJEM HRASNU |work= Sarajevo: Veselin Masleša, 1971 |access-date= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
== Ukrašavanje ==
Najbrojnije zastupljen motiv na nekropolama u Gornjem Hrasnu jest plastična vrpca koja se kod sljemenjaka po dnu krova, a kod sanduka u vrhu uspravnih strana proteže oko čitavog spomenika. Najčešće je ta vrpca tordirana. Kod sanduka ona pored svoje dekorativnosti djeluje tako da stvara iluziju kao da se radi o poklopcu koji nešto prelazi uspravne strane. Javlja se i uz vertikalne bridove.

Drugi motiv koji se često javlja jest klasičan hercegovački dekorativni motiv - friz od povijene, vijugaste linije sa trolistovima. Uvi
jek je skladno stilizovan i vrlo precizno izrađen. 

I treći često sretani motiv ovoga područja je dekorativnog karaktera, to su arkade koje su 5 puta zastupljen na Toplici, a 2 puta na Podgradinju. Samo jedan sljemenjak ima arkade, jer one ovdje pripadaju sanducima; inače je obratna situacija u drugim krajevima. One su jednostavne u odnosu na stubove, jer ovi nemaju naročito istaknutih ni baza ni kapitela, ali su osobite po tome što su im stubovi i lukovi najčešće tordirani (nekada su stubovi još i dvostruki) i što su lukovi zašiljeni, kao gotički (napr. na slici broj 9 na Toplici).
=== Stećak br 2 ===
Brojem 2 obilježen je spomenik u obliku visokog sanduka sa oštećenim postoljem. Na istočnoj čeonoj strani je prikaz muškarca sa podignutom rukom, a u drugoj drži štit. Na južnoj bočnoj strani je prikaz muškarca na [[konj]]u, s kopljem u lovu na [[jelen]]a ispred njega. 
=== Stećak br 7 ===
Stećak br. 7 je, u zemlju utonuo, dobro očuvan sljemenjak. Pri dnu krovnih ploča, kao i preko čeonih strana u toj visini, pruža se plastična tordirana bordura koja se spušta i pored uspravnih bridova spomenika, i na svakoj uspravnoj strani čini okvir. Ispod bordure, preko svih strana, vodoravno je plastičan, dosta širok friz od povijene linije sa trolistovima i malim ukrasnim dodacima. Na sjevernoj bočnoj strani je prikazana scena lova na [[jelen]]a. Na suprotnoj bočnoj strani je također scena lova, sa dva lovca na konjima, sa kopljima. Između njih su dva [[Pas|psa]] koji napadaju na jelena. Na glavama su im kape koje potpuno liče [[Kaciga|šljemovima]] sa čelenkama.
  
Na zapadnoj čeonoj strani je rijedak motiv stilizacije dva zmaja, sa glavama kao u konja i krilima, čija se zmijolika tijela pravilno i simetrično povijaju i prepliću.

=== Stećak br 9 ===
Brojem 9 označen je dosta visok sljemenjak bez postolja. Pri dnu krovnih ploha, kao i preko čeonih strana, pruža se plastična tordirana bordura, a ispod je širok friz od povijene linije sa trolistovima koji je odozdo obrubljen bordurom. Na južnoj bočnoj strani plastično je prikazana scena lova na jelena. Tu su dvojica lovaca, sa kopljima. Između njih je jelen. U lovu učestvuju i dva psa koje lovci drže na vrpci.  Kod jednog lovca se dobro vidi i [[mač]], a kod drugoga se zapaža na glavi šiljasta kapa. Na zapadnoj čeonoj strani ovog spomenika je stilizacija dviju fantastičnih životinja, slična onoj na spomeniku broj 7. Glave su im slične konjskim glavama, tijela nisu tako dugačka, ne povijaju se i ne prepliću, nego spajaju i uspravno kratko produžuju. Na mjestu gdje se tijela spajaju prikazana su i dva kraća vodoravna krila, koja sa pomenutim uspravnim produžetkom spojenih tijela čine neku vrstu T-[[krst]]a. 

=== Stećak br 12 ===
Nadgrobni spomenik broj 12 ima oblik vrlo dobro obrađenog visokog sanduka koji je na jednom donjem uglu raspukao. Na sjevernoj bočnoj strani je scena kola sa 9 žena. Žene su sve u jednoj liniji, jednako razmaknute, svaka figura je jednaka drugoj. Glave žena su okruglaste, ruke su nešto izdignute, haljine su dugačke, dolje šire, i ispod njih se ne vide noge. Kolo je postavljeno tako kao da predstavlja neki širok friz te strane stećka. Ispod i iznad kola je tanka plastična tordirana vrpca. Takva vrpca se pruža i niz uspravne bridove te strane stečka. 

Na suprotnoj bočnoj strani, u gornjoj polovini, prikazano je kolo sa 9 muškaraca. I ovdje su figure šablonski date. Učesnici se drže rukama koje su izdignute do visine ramena. Na glavama su im šiljaste kape kakve se često vide u ovakvim scenama, u struku su igrači utegnuti, a niže struka je kratki i dolje širi haljetak. Stopala su okrenuta u jednu stranu. Po stopalama i po šiljcima na kapama, vidi se da kolo kreće u jednu, i to desnu stranu. 

U donjoj polovini ove strane je prikazana scena lova. Lovac je na konju, sa kopljem, ispred njega je jelen, a iza jelena trči pas.

I čeone strane su ukrašene. Na istočnoj se nalazi motiv četverouglastog štita sa mačem ispod njega. Jedna strana štita je zakošena i urezana za proturanje koplja. Preko štita se pruža široka plastična kosa vrpca. Na suprotnoj čeonoj strani prikazana je osamljena figura jelena.

=== Stećak br. 14 ===
Broj 14 je spomenik u obliku dobro obrađenog i očuvanog sanduka na postolju. Na sjevernoj bočnoj strani tehnikom urezivanja prikazane su 3 životinjske figure: prva je jelen, druge dvije su košute, i jedna figura koja se ne raspoznaje. Iiznad treće košute se vidi luk sa strelom i još neki motiv koji danas nije jasan. 

Na suprotnoj bočnoj strani prikazana je scena lova. Lovac je na konju, samo mu se danas ne raspoznaje glava, a ispred konja je košuta. I ova scena je prikazana tehnikom urezivanja. 

Na istočnoj čeonoj strani, ispod friza, urezan je također originalan motiv koji se sastoji od krsta čiji se krakovi završavaju kružnim vijencima i dviju ptica koje stoje na završecima poprečnih krakova. 

Na suprotnoj čeonoj strani nalazi se isti takav motiv i još ispod njega, malo ulijevo, pravougaon štit sa mačem 
ispod ovoga. 

== Nacionalni spomenik ==
Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra 2006. godine, donijela je odluku da se nekropola sa stećcima Međugorje u Glumini, opština Neum, proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20160407191258/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2853 |title=Nekropola stećaka Međugorje u Glumini, |work=kons.gov.ba |accessdate= 10. april 20126|archivedate=2016-04-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160407191146/http://www.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2416 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
=== Galerija ===
&lt;gallery&gt;
File:Nekropola Medjugorje Glumina (1).JPG
File:Nekropola Medjugorje Glumina (3).JPG
File:Nekropola Medjugorje Glumina (5).JPG
File:Nekropola Medjugorje Glumina (6).JPG
File:Nekropola Medjugorje Glumina (9).JPG|Stećak br.9, zapadna bočna strana
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* [[Šefik Bešlagić]]: Leksikon stećaka - Svjetlost Sarajevo, 2004.&lt;ref name=&quot;BešlagićLeksikon&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.scribd.com/document/62318191/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Leksikon-ste%C4%87aka#google_vignette |title= Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka |publisher = Svjetlost, Sarajevo, 2004. |accessdate= 8. april 2026}}&lt;/ref&gt; 
* Šefik Bešlagić: Stećci - kultura i umjetnost, 1982.&lt;ref name=&quot;BešlagićKultura&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/details/SefikBeslagicStecciKulturaIUmjetnost |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = &quot;Veselin Masleša&quot;, 1971, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BešlagićKulturaUm&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archive.org/stream/EfikBeelagigSteSciKulturaIUmjetnost/%C5%A0efik-Be%C5%A1lagi%C4%87-Ste%C4%87ci-kultura-i-umjetnost_djvu.txt |title= Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost'' |publisher = Internet archive |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Međugorje necropolis near Glumina (Neum)}}
[[Kategorija:Stećci u Neumu|M ]]
[[Kategorija:Stećci sa natpisom|M ]]</text>
      <sha1>l417xgwuq3vqjic1hl31lbhvla6ykuz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poljska narodna partija-Piast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721124</id>
    <redirect title="Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)" />
    <revision>
      <id>42579925</id>
      <parentid>42579544</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:10:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]</comment>
      <origin>42579925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59" sha1="19tde6qgnf2guisl38k60kc8szo53l4" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]</text>
      <sha1>19tde6qgnf2guisl38k60kc8szo53l4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Poljska narodna partija-Piast</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4721125</id>
    <redirect title="Razgovor:Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)" />
    <revision>
      <id>42579923</id>
      <parentid>42579546</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:10:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Razgovor:Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]</comment>
      <origin>42579923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68" sha1="73doud3xeocrifbd3f5hzb9m6oenb6j" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]</text>
      <sha1>73doud3xeocrifbd3f5hzb9m6oenb6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poljska narodna stranka &quot;Piast&quot; (1913–1931)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721126</id>
    <redirect title="Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)" />
    <revision>
      <id>42579924</id>
      <parentid>42579548</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:10:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]</comment>
      <origin>42579924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59" sha1="19tde6qgnf2guisl38k60kc8szo53l4" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]</text>
      <sha1>19tde6qgnf2guisl38k60kc8szo53l4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Poljska narodna stranka &quot;Piast&quot; (1913–1931)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4721127</id>
    <redirect title="Razgovor:Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)" />
    <revision>
      <id>42579922</id>
      <parentid>42579550</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T23:10:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Razgovor:Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]</comment>
      <origin>42579922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68" sha1="73doud3xeocrifbd3f5hzb9m6oenb6j" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]</text>
      <sha1>73doud3xeocrifbd3f5hzb9m6oenb6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Litofil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721141</id>
    <revision>
      <id>42579800</id>
      <parentid>42579639</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:43:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579800</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4010" sha1="15nlgw27akwguod47kjrse2v2dmfoxw" xml:space="preserve">[[File:Collema subflaccidum Degel 408008.jpg|thumb|right|''[[Collema subflaccidum]]'']]
'''Litofili''' su [[mikroorganizmi]] koji mogu živjeti u porama [[Sedimentne stijene|sedimentnih]], pa čak i [[lom materijala|frakturiranih]] [[Magmatske stijene|magmatskih]] stijena do dubine od nekoliko kilometara.

Poznato je da neki žive na površinskim stijenama i koriste [[fotosinteza|fotosintezu]] za energiju.

Oni koji žive u stijenama na većoj dubini ne mogu koristiti fotosintezu za prikupljanje energije, već umjesto toga crpe energiju iz minerala oko sebe. Žive u pukotinama stijena kroz koje prodire voda. Ona sadrži rastvoreni [[ugljikov dioksid]] (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) koji organizmi koriste radi svoje potrebe za ugljikom.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1111/j.1751-8369.2009.00105.x | volume=28 | title=Ecology of stone-encrusting organisms in the Greenland Sea—a review | year=2009 | journal=Polar Research | pages=222–237 | last1 = Kuklinski | first1 = Piotr| bibcode=2009PolRe..28..222K | doi-access=free }}&lt;/ref&gt; Detektovani su u stijenama do dubine od skoro 3 km, gdje je temperatura približno 75°C.

'''Kopneni litofili''' mogu se pronaći u kanjonima prvenstveno sastavljenim od [[granit]]a (magmatske stijene) i tla zasićenog frakturiranim stijenama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal|last=Mikhailyuk|first=Tatiana|date=2008|title=Terrestrial lithophilic algae in a granite canyon of the Teteriv River (Ukraine)|journal=Biologia|volume=63|pages=824–830}}&lt;/ref&gt; Organizmi iz roda ''Elliptochloris'', subaerialne fotosintetske zelene alge,&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Neustupa|first=Jiří|date=2013|title=Distribution patterns of Subaerial corticolous microalgae in two European regions|journal=Plant Ecology and Evolution|volume=146|pages=279–289}}&lt;/ref&gt; pokazuju litofilne preference kroz kolonizaciju u granitnim pukotinama i u blizini kopnenih [[lišaj]]eva.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Litofilni lišajevi iz roda ''[[Collema]]'' formiraju čvrste simbiotske odnose između gljiva i fotosintetskih algi poput ''[[Elliptochloris]]a'' kako bi proizveli potrebne sekundarne metabolite zasićenih masnih kiselina.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Temina |last2=Levitsky |last3=Dembitsky |first=Marina |first2=Dmitri |first3=Valery |date=2010|title=Chemical Constituents of the Epiphytic and Lithophilic Lichens of the Genus Collema|journal=Records of Natural Products|volume=4}}&lt;/ref&gt; Litofilne vrste algi koje koloniziraju izdanke frakturiranih stijena pojedinačno pokazuju [[Bakterijske ćelijske morfologije|kokalni]] morfološki oblik, dok se tokom odraslog stadija agregiraju u eliptični ili kuglasti raspored.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Elias |last2=Neustupa |last3=Skaloud |first=Marek |first2=Jiří |first3=Pavel|date=2008|title=Elliptochloris bilobata var. corticola var. nov. (Trebouxiophyceae, Chlorophyta), a novel subaerial coccal green alga|journal=Biologia|volume=63|pages=791–798}}&lt;/ref&gt;

'''Litobiontske ekološke niše''' dalje klasificiraju litofile u podkategorije određene njihovom specifičnošću prostorne niše. Termin &quot;litski&quot; odnosi se na povezanost sa stijenom i može se dalje objasniti terminom &quot;litobiontski&quot;, koji se odnosi na organizme koji žive i na i unutar površina stijena.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal|last=Golubic, Ju|first=Imre Friedmann, Stjepko|date=1981|title=The Lithobiontic Ecological Niche, with Special Reference to Microorganisms|journal=SEPM Journal of Sedimentary Research|volume=51}}&lt;/ref&gt; Podzemni organizmi stijena, endoliti, prvenstveno pokazuju preferenciju prema nišama unutar pukotina, šupljina ili tunela različitih stijena. Dok mnogi endoliti degradiraju i efikasno iskopavaju dostupnu površinu [[karbonat]]nih stijena, mnogi od njih hrane odabrane vrste [[Gastropoda|puževa]] i [[bodljokošci|bodljokožaca]]. Ta preferencija prema određenom staništu može biti dodatno ugrožena organizmima koji se hrane suspenzijom i traže stečeno sklonište.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Ekstremofili]]</text>
      <sha1>15nlgw27akwguod47kjrse2v2dmfoxw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Metalotolerantni organizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721143</id>
    <revision>
      <id>42579801</id>
      <parentid>42579642</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:44:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579801</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3762" sha1="3vz05xwqqq5fibhsqb5b3tgj4yehfic" xml:space="preserve">[[File:CSIRO ScienceImage 3908 Coloured scanning electron image of bacterioform gold on a gold grain from the Hit or Miss Mine in northern Queensland.jpg|thumb|right|Slika zlatnog grumena snimljena [[Skenirajući elektronski mikroskop|skenirajućim elektronskim mikroskopom]], koja otkriva bakterioformne (bakterijama slične) strukture]] 
'''Metalotoleranti''' su [[ekstremofil]]ni [[organizam|organizmi]] koji su sposobni preživjeti u okruženjima s visokom koncentracijom rastvorenih [[teški metal|teških metala]]. Mogu se naći u okruženjima koja sadrže [[arsen]], [[kadmij]], [[bakar]] i [[cink]]. Poznati metalotoleranti uključuju ''[[Ferroplasma]]'' sp. i ''[[Cupriavidus metallidurans]]''.

Metalotolerantni mikrobi se prilagođavaju svom okruženju smanjenjem gubitka energije tako što stvaraju manje ekskreta. Mnogi metalotolerantni mikrobi koriste strategije za bioremedijaciju, što se smatra produktivnim načinom preživljavanja.&lt;ref&gt;{{Citation |last=Barman |first=Dina |title=Metallotolerant Microorganisms and Microbe-Assisted Phytoremediation for a Sustainable Clean Environment |date=2021 |work=Microbes in Microbial Communities: Ecological and Applied Perspectives |pages=307–336 |editor-last=Singh |editor-first=Raghvendra Pratap  |place=Singapore |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/978-981-16-5617-0_15 |isbn=978-981-16-5617-0 |last2=Jha |first2=Dhruva Kumar |editor2-last=Manchanda |editor2-first=Geetanjali |editor3-last=Bhattacharjee |editor3-first=Kaushik |editor4-last=Panosyan |editor4-first=Hovik}}&lt;/ref&gt;

''[[Ensifer|Sinorhizobium]] sp. M14'' je metalotolerantna bakterija.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Romaniuk|first1=Krzysztof|last2=Dziewit|first2=Lukasz|last3=Decewicz|first3=Przemyslaw|last4=Mielnicki|first4=Sebastian|last5=Radlinska|first5=Monika|last6=Drewniak|first6=Lukasz|title=Molecular characterization of the pSinB plasmid of the arsenite oxidizing, metallotolerant Sinorhizobium sp. M14 – insight into the heavy metal resistome of sinorhizobial extrachromosomal replicons|journal=FEMS Microbiology Ecology|language=en|volume=93|issue=1|article-number=fiw215|doi=10.1093/femsec/fiw215|issn=0168-6496|year=2017|doi-access=free|pmid=27797963 }}&lt;/ref&gt; Biljke također mogu preživjeti u uvjetima s visokim udjelom metala.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Singh |first1=Samiksha |last2=Parihar |first2=Parul |last3=Singh |first3=Rachana |last4=Singh |first4=Vijay P. |last5=Prasad |first5=Sheo M. |date=2016-02-08 |title=Heavy Metal Tolerance in Plants: Role of Transcriptomics, Proteomics, Metabolomics, and Ionomics |journal=Frontiers in Plant Science |volume=6 |page=1143 |doi=10.3389/fpls.2015.01143 |doi-access=free |issn=1664-462X |pmc=4744854 |pmid=26904030}}&lt;/ref&gt; Na primjer, ''[[Noccaea caerulescens]]'' je metalotolerantna biljka.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Lin |first1=Ya-Fen |last2=Severing |first2=Edouard I. |last3=te Lintel Hekkert |first3=Bas |last4=Schijlen |first4=Elio |last5=Aarts |first5=Mark G. M. |date=2014 |title=A comprehensive set of transcript sequences of the heavy metal hyperaccumulator Noccaea caerulescens |journal=Frontiers in Plant Science |volume=5 |doi=10.3389/fpls.2014.00261 |doi-access=free |pmid=24999345 |issn=1664-462X|pmc=4064536 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Mandáková |first1=Terezie |last2=Singh |first2=Vasantika |last3=Krämer |first3=Ute |last4=Lysak |first4=Martin A. |date=September 2015 |title=Genome Structure of the Heavy Metal Hyperaccumulator Noccaea caerulescens and Its Stability on Metalliferous and Nonmetalliferous Soils1[OPEN] |journal=Plant Physiology |volume=169 |issue=1 |pages=674–689 |doi=10.1104/pp.15.00619 |issn=0032-0889 |pmc=4577401 |pmid=26195571}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Ekstremofili]]</text>
      <sha1>3vz05xwqqq5fibhsqb5b3tgj4yehfic</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Osmofil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721147</id>
    <revision>
      <id>42579802</id>
      <parentid>42579657</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:44:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579802</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2173" sha1="bsa322q9ux02bdbp4c4f3x0m8r9wu7y" xml:space="preserve">'''Osmofil''' je [[ekstremofil]]ni mikroorganizam prilagođen okruženjima koja stvaraju visoke [[osmotski pritisak|osmotske pritiske]], kao što su [[vodeni rastvor|vodene otopine]] s visokim koncentracijama [[sol]]i ili [[šećer]]a (npr. [[salamura|slane otopine]] ili [[sirup]]i). Osmofili su slični [[halofili]]ma (organizmima koji vole sol) po tome što je kritični aspekt obje vrste okruženja njihova niska [[aktivnost vode]], a&lt;sub&gt;W&lt;/sub&gt;. Visoke koncentracije šećera predstavljaju [[Ograničavajući faktor|faktor koji ograničava rast]] mnogih mikroorganizama, ali osmofili se štite od visokog osmotskog pritiska sintezom [[osmoprotektant|osmoprotektanata]] kao što su [[alkohol]]i i [[aminokiseline]]. Mnogi osmofilni mikroorganizmi su [[kvasci]]; neke [[bakterije]] su također osmofilne.

Osmofilni kvasci su važni jer uzrokuju [[kvarenje hrane]] u industriji šećera i slatkiša, posebno u proizvodima kao što su voćni sokovi, koncentrati voćnih sokova, tekući šećeri (kao što je zlatni sirup), med, a u nekim slučajevima i [[marcipan]]. Među najosmofilnijima su:
{|class=&quot;wikitable&quot;
!Organizam!!Minimalni a&lt;sub&gt;W&lt;/sub&gt;
|-
|''[[Saccharomyces rouxii]]'' || 0,62
|-
|''[[Saccharomyces bailii]]'' || 0,80
|-
|''[[Debaryomyces]]''         || 0,83
|-
|''[[Wallemia sebi]]''        || 0,87
|-
|''[[Saccharomyces cerevisiae]]'' || 0,90
|}

== Povezano ==
* [[Ekstremofil]]i – organizmi sposobni za život u ekstremnim uslovima
* [[Kserofil]]i – organizmi koji mogu rasti i razmnožavati se uz malo dostupne vode

== Reference ==
{{Reflist}}
{{refbegin}}
* {{cite journal
|title=Efficacy of agar media for enumerating two Saccharomyces species in sucrose syrups
|journal=Mycopathologia
|author=L. R. Beuchat
|publisher=[[Springer Netherlands]]
|volume=76
|issue=3
|date=December 1981
|doi=10.1007/BF00761893
|pages=13–17
}}
* {{cite journal
|journal=Rev Argent Microbiol 
|date=Apr–Jun 2006
|volume=38
|issue=2
|pages=93–6
|title=Moulds and yeasts in bottled water and soft drinks (in Spanish)
|author=Ancasi EG
|author2=Carrillo L |author3=Benitez Ahrendts MR
 |pmid=17037258 
}}
{{refend}}

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Ekstremofili]]</text>
      <sha1>bsa322q9ux02bdbp4c4f3x0m8r9wu7y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poljska narodna stranka „Piast” (1913–1931)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721155</id>
    <redirect title="Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)" />
    <revision>
      <id>42579675</id>
      <timestamp>2026-04-10T13:46:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Poljska narodna stranka „Piast” (1913–1931)]] na [[Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]: pristupačnost</comment>
      <origin>42579675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59" sha1="19tde6qgnf2guisl38k60kc8szo53l4" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]</text>
      <sha1>19tde6qgnf2guisl38k60kc8szo53l4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Poljska narodna stranka „Piast” (1913–1931)</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4721156</id>
    <redirect title="Razgovor:Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)" />
    <revision>
      <id>42579677</id>
      <timestamp>2026-04-10T13:46:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:Poljska narodna stranka „Piast” (1913–1931)]] na [[Razgovor:Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]: pristupačnost</comment>
      <origin>42579677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68" sha1="73doud3xeocrifbd3f5hzb9m6oenb6j" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Poljska narodna stranka Piast (1913–1931)]]</text>
      <sha1>73doud3xeocrifbd3f5hzb9m6oenb6j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Jemenska muhafaza</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721157</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija muhafaza Jemena" />
    <revision>
      <id>42579681</id>
      <timestamp>2026-04-10T14:04:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Jemenska muhafaza]] na [[Šablon:Infokutija muhafaza Jemena]]: +</comment>
      <origin>42579681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50" sha1="ehndv1sidz0c14jrn8jz9gt6d9xhndm" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija muhafaza Jemena]]</text>
      <sha1>ehndv1sidz0c14jrn8jz9gt6d9xhndm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Kraj u Slovačkoj</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721158</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija kraj u Slovačkoj" />
    <revision>
      <id>42579688</id>
      <timestamp>2026-04-10T14:20:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Kraj u Slovačkoj]] na [[Šablon:Infokutija kraj u Slovačkoj]]</comment>
      <origin>42579688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="8ecjz2rpf541fud3w4rhmswatt77dx6" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija kraj u Slovačkoj]]</text>
      <sha1>8ecjz2rpf541fud3w4rhmswatt77dx6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Kutijica za EP u košarci</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721159</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija EuroBasket" />
    <revision>
      <id>42579694</id>
      <timestamp>2026-04-10T14:58:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Kutijica za EP u košarci]] na [[Šablon:Infokutija EuroBasket]]</comment>
      <origin>42579694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="outcw1tjxh546w8prts9m8xcg6rghjj" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija EuroBasket]]</text>
      <sha1>outcw1tjxh546w8prts9m8xcg6rghjj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA EuroBasket 1989.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721160</id>
    <redirect title="EuroBasket 1989." />
    <revision>
      <id>42579696</id>
      <timestamp>2026-04-10T14:59:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[FIBA EuroBasket 1989.]] na [[EuroBasket 1989.]]</comment>
      <origin>42579696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="56j0268g3t0hz57v3j64nmov2utyui2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 1989.]]</text>
      <sha1>56j0268g3t0hz57v3j64nmov2utyui2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:FIBA EuroBasket 1989.</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4721161</id>
    <redirect title="Razgovor:EuroBasket 1989." />
    <revision>
      <id>42579698</id>
      <timestamp>2026-04-10T14:59:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:FIBA EuroBasket 1989.]] na [[Razgovor:EuroBasket 1989.]]</comment>
      <origin>42579698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="mb61dwvdoaxm3z7l87ida7r8j56sntv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:EuroBasket 1989.]]</text>
      <sha1>mb61dwvdoaxm3z7l87ida7r8j56sntv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA EuroBasket 2007.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721162</id>
    <redirect title="EuroBasket 2007." />
    <revision>
      <id>42579700</id>
      <timestamp>2026-04-10T14:59:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[FIBA EuroBasket 2007.]] na [[EuroBasket 2007.]]</comment>
      <origin>42579700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2007.]]</text>
      <sha1>6b6ohklcp9hh4l74tfiu0d6k3wzb395</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:FIBA EuroBasket 2007.</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4721163</id>
    <redirect title="Razgovor:EuroBasket 2007." />
    <revision>
      <id>42579702</id>
      <timestamp>2026-04-10T14:59:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Razgovor:FIBA EuroBasket 2007.]] na [[Razgovor:EuroBasket 2007.]]</comment>
      <origin>42579702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="0hv39ryenm5ptlnndmsxan1ch0afplj" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:EuroBasket 2007.]]</text>
      <sha1>0hv39ryenm5ptlnndmsxan1ch0afplj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA EuroBasket</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721164</id>
    <redirect title="EuroBasket" />
    <revision>
      <id>42579704</id>
      <timestamp>2026-04-10T15:00:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[FIBA EuroBasket]] na [[EuroBasket]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42579704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket]]</text>
      <sha1>fck93tjgwlmn1fyn21zl8xseanb8aks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA EuroBasket 2005.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721165</id>
    <redirect title="EuroBasket 2005." />
    <revision>
      <id>42579706</id>
      <timestamp>2026-04-10T15:01:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[FIBA EuroBasket 2005.]] na [[EuroBasket 2005.]]</comment>
      <origin>42579706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2005.]]</text>
      <sha1>s1600d3i1s5ylxv6y23phsf7m308rn2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA EuroBasket 2015.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721166</id>
    <redirect title="EuroBasket 2015." />
    <revision>
      <id>42579708</id>
      <timestamp>2026-04-10T15:01:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[FIBA EuroBasket 2015.]] na [[EuroBasket 2015.]]</comment>
      <origin>42579708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="6i553nopxvl9ewlqeoqav0z4voivxi2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2015.]]</text>
      <sha1>6i553nopxvl9ewlqeoqav0z4voivxi2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA EuroBasket 2011.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721167</id>
    <redirect title="EuroBasket 2011." />
    <revision>
      <id>42579710</id>
      <timestamp>2026-04-10T15:01:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[FIBA EuroBasket 2011.]] na [[EuroBasket 2011.]]</comment>
      <origin>42579710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="tv2a36wznlxjuhinkyfxad6kabx0btd" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[EuroBasket 2011.]]</text>
      <sha1>tv2a36wznlxjuhinkyfxad6kabx0btd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EuroLiga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721168</id>
    <redirect title="Euroliga" />
    <revision>
      <id>42579712</id>
      <timestamp>2026-04-10T15:08:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[EuroLiga]] na [[Euroliga]]: malo slovo</comment>
      <origin>42579712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="cg5frxyuoif0ob756t0un3jmxiuln14" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Euroliga]]</text>
      <sha1>cg5frxyuoif0ob756t0un3jmxiuln14</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Kutijica za bajke</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721169</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija narodna priča" />
    <revision>
      <id>42579717</id>
      <timestamp>2026-04-10T15:26:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Kutijica za bajke]] na [[Šablon:Infokutija narodna priča]]: +</comment>
      <origin>42579717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" sha1="8v1uerez5brnenvx3qjgst4idx9pixu" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija narodna priča]]</text>
      <sha1>8v1uerez5brnenvx3qjgst4idx9pixu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Međunarodno fudbalsko takmičenje</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721170</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje" />
    <revision>
      <id>42579719</id>
      <timestamp>2026-04-10T15:33:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Međunarodno fudbalsko takmičenje]] na [[Šablon:Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje]]: fix</comment>
      <origin>42579719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69" sha1="3gfheefdz0ixy8k0uf7m73p3q7aeqqv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija međunarodno fudbalsko takmičenje]]</text>
      <sha1>3gfheefdz0ixy8k0uf7m73p3q7aeqqv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Objekt dubokog svemira</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721171</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija objekt dubokog neba" />
    <revision>
      <id>42579723</id>
      <timestamp>2026-04-10T15:48:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Objekt dubokog svemira]] na [[Šablon:Infokutija objekt dubokog neba]]</comment>
      <origin>42579723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54" sha1="4it90daijbre67cny80hgsmomjwnecw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija objekt dubokog neba]]</text>
      <sha1>4it90daijbre67cny80hgsmomjwnecw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Organela</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721172</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija mikroanatomija" />
    <revision>
      <id>42579725</id>
      <timestamp>2026-04-10T15:53:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Organela]] na [[Šablon:Infokutija mikroanatomija]]</comment>
      <origin>42579725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" sha1="r4yvcgmuzat6w3e7208q3vtolgqui9j" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija mikroanatomija]]</text>
      <sha1>r4yvcgmuzat6w3e7208q3vtolgqui9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Paravojna organizacija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721173</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija militantna organizacija" />
    <revision>
      <id>42579727</id>
      <timestamp>2026-04-10T15:56:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Paravojna organizacija]] na [[Šablon:Infokutija militantna organizacija]]</comment>
      <origin>42579727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="gsze4dcxfucawyarl9bdbbxsgz29j8v" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija militantna organizacija]]</text>
      <sha1>gsze4dcxfucawyarl9bdbbxsgz29j8v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Perif GR</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721174</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija periferija Grčke" />
    <revision>
      <id>42579731</id>
      <timestamp>2026-04-10T15:59:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Perif GR]] na [[Šablon:Infokutija periferija Grčke]]</comment>
      <origin>42579731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="cnpv9oiryhk75xztde29pgh6ubtukaz" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija periferija Grčke]]</text>
      <sha1>cnpv9oiryhk75xztde29pgh6ubtukaz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Štítnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721175</id>
    <revision>
      <id>42579733</id>
      <timestamp>2026-04-10T16:04:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica</comment>
      <origin>42579733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1705" sha1="041vi9jupxcnbkiwlvkc3p7ysyapjz2" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Štítnik
|originalni_naziv   = Štítnik
|slika              = Štítnik kostolík 01.jpg
|opis_slike         = Evangelička crkva
|grb                = 
|gradska_zastava    = Stitnik-roznava-flag.svg
|kraj               = [[Košički kraj|Košički]]
|okrug              = [[Rožňava (okrug)|Rožňava]]
|nadm visina        = 284&lt;ref name=&quot;base&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-04-10}}&lt;/ref&gt;
|poštanski_kod      = 049 32&lt;ref name=&quot;base&quot; /&gt;
|pozivni_broj       = (+421) 58&lt;ref name=&quot;base&quot; /&gt;
|registarska_oznaka = RV
|gšir               = 48.683333
|gduž               = 21.0
}}
'''Štítnik''' je naseljeno mjesto u [[Rožňava (okrug)|okrugu Rožňava]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2025. godine naselje je imalo 1468 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web | url = https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk | title = Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |language = sk |date = | website=www.statistics.sk | author= Statistički zavod Republike Slovačke | accessdate = 2026-04-10}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Štítnik}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Rožňava]]
[[Kategorija:Košički kraj]]</text>
      <sha1>041vi9jupxcnbkiwlvkc3p7ysyapjz2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579744</id>
      <parentid>42579733</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T16:12:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <origin>42579744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1701" sha1="h7p3tvnrnuqysejhl10g7vopwnqg1kh" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Štítnik
|originalni_naziv   = Štítnik
|slika              = Štítnik kostolík 01.jpg
|opis_slike         = Evangelička crkva
|grb                = 
|gradska_zastava    = Stitnik-roznava-flag.svg
|kraj               = [[Košički kraj|Košički]]
|okrug              = [[okrug Rožňava|Rožňava]]
|nadm visina        = 284&lt;ref name=&quot;base&quot;&gt;{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-04-10}}&lt;/ref&gt;
|poštanski_kod      = 049 32&lt;ref name=&quot;base&quot; /&gt;
|pozivni_broj       = (+421) 58&lt;ref name=&quot;base&quot; /&gt;
|registarska_oznaka = RV
|gšir               = 48.683333
|gduž               = 21.0
}}
'''Štítnik''' je naseljeno mjesto u [[okrug Rožňava|okrugu Rožňava]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
Prema podacima o broju stanovnika iz 2025. godine naselje je imalo 1468 stanovnika.&lt;ref name=&quot;populacija&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;populacija&quot;&gt;{{Cite web | url = https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk | title = Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |language = sk |date = | website=www.statistics.sk | author= Statistički zavod Republike Slovačke | accessdate = 2026-04-10}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjske veze ==
* {{Commons category-inline|Štítnik}}
* {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Okrug Rožňava]]
[[Kategorija:Košički kraj]]</text>
      <sha1>h7p3tvnrnuqysejhl10g7vopwnqg1kh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Okrug Rožnjava</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4721176</id>
    <redirect title="Kategorija:Okrug Rožňava" />
    <revision>
      <id>42579735</id>
      <timestamp>2026-04-10T16:06:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Kategorija:Okrug Rožnjava]] na [[Kategorija:Okrug Rožňava]]</comment>
      <origin>42579735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="h3m9md0in687x2uyfppx4r5mlg5cjeo" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[:Kategorija:Okrug Rožňava]]</text>
      <sha1>h3m9md0in687x2uyfppx4r5mlg5cjeo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor o kategoriji:Okrug Rožnjava</title>
    <ns>15</ns>
    <id>4721177</id>
    <redirect title="Razgovor o kategoriji:Okrug Rožňava" />
    <revision>
      <id>42579737</id>
      <timestamp>2026-04-10T16:06:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Razgovor o kategoriji:Okrug Rožnjava]] na [[Razgovor o kategoriji:Okrug Rožňava]]</comment>
      <origin>42579737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" sha1="lk7p1ojds7vr738yalq2ul0vl86zuf5" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor o kategoriji:Okrug Rožňava]]</text>
      <sha1>lk7p1ojds7vr738yalq2ul0vl86zuf5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okrug Rožnjava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721178</id>
    <redirect title="Okrug Rožňava" />
    <revision>
      <id>42579740</id>
      <timestamp>2026-04-10T16:09:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Okrug Rožnjava]] na [[Okrug Rožňava]]</comment>
      <origin>42579740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="n0cezuzba1w7ve5qtfznte1havshcv3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Okrug Rožňava]]</text>
      <sha1>n0cezuzba1w7ve5qtfznte1havshcv3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Okrug Rožnjava</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4721179</id>
    <redirect title="Razgovor:Okrug Rožňava" />
    <revision>
      <id>42579742</id>
      <timestamp>2026-04-10T16:09:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Okrug Rožnjava]] na [[Razgovor:Okrug Rožňava]]</comment>
      <origin>42579742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="nv5elz4umr7m1puyf5lfkgdo4hczjgj" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Okrug Rožňava]]</text>
      <sha1>nv5elz4umr7m1puyf5lfkgdo4hczjgj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dobšina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721180</id>
    <redirect title="Dobšiná" />
    <revision>
      <id>42579749</id>
      <timestamp>2026-04-10T16:18:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Dobšina]] na [[Dobšiná]]</comment>
      <origin>42579749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="7l1hzk43t18ygs2xwajmow9luvi621y" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Dobšiná]]</text>
      <sha1>7l1hzk43t18ygs2xwajmow9luvi621y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Dobšina</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4721181</id>
    <redirect title="Razgovor:Dobšiná" />
    <revision>
      <id>42579751</id>
      <timestamp>2026-04-10T16:18:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Dobšina]] na [[Razgovor:Dobšiná]]</comment>
      <origin>42579751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" sha1="n2zqqgyapzthapr4btpktqceb8xj8d7" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Dobšiná]]</text>
      <sha1>n2zqqgyapzthapr4btpktqceb8xj8d7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rožnjava</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721182</id>
    <redirect title="Rožňava" />
    <revision>
      <id>42579756</id>
      <timestamp>2026-04-10T16:22:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Rožnjava]] na [[Rožňava]]</comment>
      <origin>42579756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="ru6h06nq8bulh0yup4zqr6ew98ryep8" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rožňava]]</text>
      <sha1>ru6h06nq8bulh0yup4zqr6ew98ryep8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Rožnjava</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4721183</id>
    <redirect title="Razgovor:Rožňava" />
    <revision>
      <id>42579758</id>
      <timestamp>2026-04-10T16:22:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>Akul59 premješta stranicu [[Razgovor:Rožnjava]] na [[Razgovor:Rožňava]]</comment>
      <origin>42579758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" sha1="ij3ik3j46ikx3fmr2yagbmsuwdazoza" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Razgovor:Rožňava]]</text>
      <sha1>ij3ik3j46ikx3fmr2yagbmsuwdazoza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Planinski masiv</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721184</id>
    <redirect title="Planinski lanac" />
    <revision>
      <id>42579760</id>
      <timestamp>2026-04-10T16:23:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Planinski masiv]] na [[Planinski lanac]] preko preusmjerenja: ispravno, prema HE</comment>
      <origin>42579760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="rjvpi4b3ejhbi8ret20tdulferfpglt" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Planinski lanac]]</text>
      <sha1>rjvpi4b3ejhbi8ret20tdulferfpglt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Planinski masiv</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721185</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija planinski sistem" />
    <revision>
      <id>42579762</id>
      <timestamp>2026-04-10T16:27:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Planinski masiv]] na [[Šablon:Infokutija planinski sistem]]: +</comment>
      <origin>42579762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51" sha1="6npw0cfiq20365fbnq8c0xmb2x0sjrt" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija planinski sistem]]</text>
      <sha1>6npw0cfiq20365fbnq8c0xmb2x0sjrt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pomorska luka</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721186</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija luka" />
    <revision>
      <id>42579767</id>
      <timestamp>2026-04-10T16:32:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pomorska luka]] na [[Šablon:Infokutija luka]]: +</comment>
      <origin>42579767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" sha1="einwy91q28ios5snib6stcl7pieqt71" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija luka]]</text>
      <sha1>einwy91q28ios5snib6stcl7pieqt71</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Ekstremofili</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721187</id>
    <revision>
      <id>42579793</id>
      <timestamp>2026-04-10T17:16:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Navbox |name = Ekstremofili |title = [[Ekstremofil]]i |image = |groupstyle = line-height:1.2em; |bodyclass = hlist |nowrapitems= yes  |group1 = Vrste |list1 = * [[Acidofil]] * [[Alkalifil]] * [[Endolit]] * [[Halofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)|Hipolit]] * [[Kapnofil]] * [[Kserofil]] * [[Lipofilna bakterija|Lipofil]] * [[Litoautotrof]] * [[Litofil]] * [[Metanogen]] * [[Metalotolerant]] * [[Oligotrop]] * [[Osmofil]] * [[Piezophile]] * Ekstremofil#Poliekstremofili|Poliekstre...</comment>
      <origin>42579793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2107" sha1="i5anrj08lf49aaugl85i272dut35fi9" xml:space="preserve">{{Navbox
|name = Ekstremofili
|title = [[Ekstremofil]]i
|image =
|groupstyle = line-height:1.2em;
|bodyclass = hlist
|nowrapitems= yes

|group1 = Vrste
|list1 =
* [[Acidofil]]
* [[Alkalifil]]
* [[Endolit]]
* [[Halofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)|Hipolit]]
* [[Kapnofil]]
* [[Kserofil]]
* [[Lipofilna bakterija|Lipofil]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Litofil]]
* [[Metanogen]]
* [[Metalotolerant]]
* [[Oligotrop]]
* [[Osmofil]]
* [[Piezophile]]
* [[Ekstremofil#Poliekstremofili|Poliekstremofil]]
* [[Psamofil]]
* [[Psihrofil]]
* [[Radiorezistencija|Radiorezistentni]]
* [[Termofil]]{{\}}[[Hipertermofil]]
* [[Termoacidofil]]

|group2 = Značajni&lt;br&gt;ekstremofili
|list2 =
 {{Navbox|subgroup |group1 = [[Bakterije]]
  |list1 =
* ''[[Chloroflexus aurantiacus]]''
* ''[[Deinococcus radiodurans]]''
* [[Deinokok]]
* [[Snotit]]
* ''[[Thermus aquaticus]]''
* ''[[Thermus thermophilus]]''
* ''[[Spirochaeta americana]]''
* [[GFAJ-1]]
  |group2 = ''[[Archaea]]''
  |list2 =
* ''[[Pyrococcus furiosus]]''
* [[Soj 121]]
* ''[[Pyrolobus fumarii]]''
* ''[[Thermococcus gammatolerans]]''
  |group3 = [[Eukarioti]]
  |list3 =
* ''[[Cyanidioschyzon merolae]]''
* ''[[Galdieria sulphuraria]]''
* ''[[Paralvinella sulfincola]]''
* ''[[Halicephalobus mephisto]]''
* [[Alvinella pompejana|Pompejski crv]]
 }}

|group3 = Povezano
|list3 =
* [[Geneza abiogenog goriva]]
* ''[[Acidithiobacillales]]''
* ''[[Acidobacteriota]]''
* [[Acidofili u isušivanju rudnika kiseline]]
* ''[[Archaeoglobaceae]]''
* [[Berkeley (jama)|jama Berkeley]]
* [[Krvavi vodopad]]
* ''[[Thermoproteota]]''
* ''[[Grylloblattidae]]''
* ''[[Halobacteria]]''
* ''[[Halobacterium]]''
* ''[[Helaeomyia petrolei]]''
* [[Hydrothermalni izvor]]
* ''[[Methanopyrus]]''
* [[Movile (špilja)|špilja Movile]]
* [[Radiotropna gljiva]]
* [[Rio Tinto (rijeka)|Rio Tinto]]
* [[Tardigrad]]
* [[Taq polimeraza|''Taq'' polimeraza]]
* [[Termostabilnost]]
* ''[[Thermotogota]]''

 | below =
* {{icon|category}}'''[[:Kategorija:Ekstremofili|Kategorija]]'''
* {{icon|commons}} '''[[commons:Category:Extremophiles|Commons]]'''
}}&lt;noinclude&gt;
[[Category:Biološki šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>i5anrj08lf49aaugl85i272dut35fi9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579794</id>
      <parentid>42579793</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T17:38:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42579794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2116" sha1="drt3gfc9qjggr3z3wb3fu1uj2yjpa4y" xml:space="preserve">{{Navbox
|name = Ekstremofili
|title = [[Ekstremofil]]i
|image =
|groupstyle = line-height:1.2em;
|bodyclass = hlist
|nowrapitems= yes

|group1 = Vrste
|list1 =
* [[Acidofil]]
* [[Alkalifil]]
* [[Endolit]]
* [[Halofil]]
* [[Hipolit (ekstremofil)|Hipolit]]
* [[Kapnofil]]
* [[Kserofil]]
* [[Lipofilna bakterija|Lipofil]]
* [[Litoautotrof]]
* [[Litofil]]
* [[Metanogen]]
* [[Metalotolerant]]
* [[Oligotrop]]
* [[Osmofil]]
* [[Piezofil]]
* [[Ekstremofil#Poliekstremofili|Poliekstremofil]]
* [[Psamofil]]
* [[Psihrofil]]
* [[Radiorezistencija|Radiorezistentni]]
* [[Termofil]]{{\}}[[Hipertermofil]]
* [[Termoacidofil]]

|group2 = Značajni&lt;br&gt;ekstremofili
|list2 =
 {{Navbox|subgroup |group1 = [[Bakterije]]
  |list1 =
* ''[[Chloroflexus aurantiacus]]''
* ''[[Deinococcus radiodurans]]''
* [[Deinococci|Deinokok]]
* [[Snotit]]
* ''[[Thermus aquaticus]]''
* ''[[Thermus thermophilus]]''
* ''[[Spirochaeta americana]]''
* [[GFAJ-1]]
  |group2 = ''[[Archaea]]''
  |list2 =
* ''[[Pyrococcus furiosus]]''
* [[Soj 121]]
* ''[[Pyrolobus fumarii]]''
* ''[[Thermococcus gammatolerans]]''
  |group3 = [[Eukarioti]]
  |list3 =
* ''[[Cyanidioschyzon merolae]]''
* ''[[Galdieria sulphuraria]]''
* ''[[Paralvinella sulfincola]]''
* ''[[Halicephalobus mephisto]]''
* [[Alvinella pompejana|Pompejski crv]]
 }}

|group3 = Povezano
|list3 =
* [[Geneza abiogenog goriva]]
* ''[[Acidithiobacillales]]''
* ''[[Acidobacteriota]]''
* [[Acidofili u isušivanju rudnika kiseline]]
* ''[[Archaeoglobaceae]]''
* [[Berkeley (jama)|Jama Berkeley]]
* [[Krvavi vodopad]]
* ''[[Thermoproteota]]''
* ''[[Grylloblattidae]]''
* ''[[Halobacteria]]''
* ''[[Halobacterium]]''
* ''[[Helaeomyia petrolei]]''
* [[Hidrotermalni izvor]]
* ''[[Methanopyrus]]''
* [[Movile (špilja)|špilja Movile]]
* [[Radiotropna gljiva]]
* [[Rio Tinto (rijeka)|Rio Tinto]]
* [[Dugoživci]]
* [[Taq polimeraza|''Taq'' polimeraza]]
* [[Termostabilnost]]
* ''[[Thermotogota]]''

 | below =
* {{icon|category}}'''[[:Kategorija:Ekstremofili|Kategorija]]'''
* {{icon|commons}} '''[[commons:Category:Extremophiles|Commons]]'''
}}&lt;noinclude&gt;
[[Category:Biološki šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>drt3gfc9qjggr3z3wb3fu1uj2yjpa4y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žaba (župa)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721188</id>
    <revision>
      <id>42579809</id>
      <timestamp>2026-04-10T18:57:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: '''Žaba (župa)''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] upravno - teritorijalna [[Feudalizam|feudalna]] jedinica u oblasti [[Zahumlje|Huma]], najvećim dijelom na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;zažablje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://enciklopedija.hr/clanak/zazablje |title= Zažablje |work= HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA - enciklopedija.hr |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;  [[Konstantin Porfirogenit]] u svom djelu ''O upravljanju carstvom'...</comment>
      <origin>42579809</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7460" sha1="kj234ari4fl5s14lxqq7qq9qq6z7bcs" xml:space="preserve">'''Žaba (župa)''' je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] upravno - teritorijalna [[Feudalizam|feudalna]] jedinica u oblasti [[Zahumlje|Huma]], najvećim dijelom na teritoriji današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;zažablje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://enciklopedija.hr/clanak/zazablje |title= Zažablje |work= HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA - enciklopedija.hr |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;

[[Konstantin Porfirogenit]] u svom djelu ''O upravljanju carstvom'' dao je popis naseljenih gradova u Zahumlju: Ston, Galumainik, Dobriskik i Mokriskik. Među njima je i Oslje, najznačajnije naselje, a time i politički centar svoga kraja. Taj kraj je iz kasnijih izvora poznat kao župa Žaba. Prvi pomen Žapske župe (''Yabsco'') nalazi se u [[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], koji se obično datira u sredinu 12. vijeka.

Prvi, koji je jasno i odlučno locirao Dukljaninovu Zupu Yabsco u predio Zažablja, izmedu planine Žabe i mora, bio je [[Marko Vego]]. On je 1937. godine, a zatim ponovno 1957. godine, pružio uvjerljivo tumačenje pisanih izvora i ukazao na geografski smještaj danasnjeg Zažablja. 

Područje nekadažnje župe obuhvatalo je [[Žaba (planina)|planinu Žabu]], čiji se izduženi hrbat pruža u pravcu istok-zapad i dijeli teritoriju ove župe na dvije podjednako jednake cjeline: sjeverni kontinentalni dio i primorski dio, južno od planine. Do tada su župi Žabi pripadala sela Ošlje, Stupa, Topolo, Imotica, Štedro, današnji Klek, mjesto Gradina na Maloj Neretvi u kome je oko 1382. godine Tvrtko I podigao grad [[Brštanik]] i područje Slivna.

Po danasnjoj upravnoj podjeli najveći dio područja nekadasnje Žabe pripada opštiini Neum (Bosna i Hercegovina). Manji periferni dijelovi nekadašnje cjeline, zbog specifičnih istorijskih prilika, nalaze se u okviru danasnjih opština [[Dubrovnik]], [[Metković]] (Hrvatska) i [[Čapljina]] (BiH). 
[[File:Srbsko XII es.svg|mini|lijevo|Neum i okolina u [[Raška|Raškoj]] do 1326. god.]]
[[File:Preklapanje karte koja prikazuje zemlje dinastije Kotromanić i današnju teritorijalnu organizaciju RS, FBiH i BiH.jpg|mini|lijevo|[[Banovina Bosna]], širenje poslije 1322. god.]]

== Nikolići ==
Središte župe je bilo u naselju i [[Tvrđava|tvrđavi]] Ošlju, u vrijeme dok je župa bila sastavni dio [[Kraljevina Srbija (1217–1346)|srpske kraljevine]]. Nakon što je područje većeg dijela Huma, osvajanjima bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] 1326. god. došlo pod vlast [[Banovina Bosna|banovine Bosne]], gospodari župe i nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe postali su [[Nikolići (vlastela)|vlastela Nikolići]], u to vrijeme poznata vlastelinska porodica i direktni potomci humskog [[Knez Andrija|kneza Andrije]] (1214-1217). Ban Stjepan II je oko 1327.godine sestru Katarinu udao za kneza Nikolu. 

Posjedi Nikolića nalazili su se u Vranjevu selu gdje je danas [[Nekropola stećaka Vranjevo selo|nekropola stećaka]] u kojoj su sahranjivani. Njihova loza se može pratiti kroz osam generacija sve do vojvode Vukačina (1436-1453 godine). Status ove porodice se vremenom mijenjao. Nekada su bili neposredni vazali bosanske vladarske porodice [[Kotromanići|Kotromanića]]. Smrću kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], dolazi do slabljenja centralne vlasti u Bosni i jačanja moći oblasnih gospodara, pa su Nikolići bili vlastela [[Sankovići|Sankovića]] i [[Kosače|Kosača]], a povremeno i [[Hrvatinići|Hrvatinića]]. U XV. stoljeću vladari i vlasnici cijelog Huma je moćna porodica [[Kosače|Kosače]].&lt;ref name=&quot;Anđelić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://de.scribd.com/doc/34399312/Pavao-An%C4%91eli%C4%87-Studije-o-teritorijalno-politi%C4%8Dkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-Bosne |title= Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne |work= |accessdate= 9. april 2026}}&lt;/ref&gt; 
== Jelena Gruba ==
U plemćikoj porodici Nikolića, rođena je [[Jelena Gruba]], kraljica Bosne. Otac joj je bio Vladislav Nikolić, a majka Stanislava, kćerka vlastelina iz Dalmacije. Pored Jelene, Vladislav i Stanislava su imali još dva sina: Petra i Grgura Nikolića. Kad joj je bilo oko 13. godina, Jelena se u [[Tvrđava Jajce|Jajcu]] udala za [[Stjepan Dabiša|Dabišu]], vanbračnog polubrata kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti Dabiša je postao kralj, a njegovom smrću, prijesto je u trajanju od 3 god preuzela Jelena.&lt;ref name=&quot;Fostikov&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/117230 |title= Aleksandra Fostikov: Jelena Gruba, bosanska kraljica. Bosna krajem 14. vijeka (1395-1399) |work= ACADEMIA - Braničevski glasnik 3-4, Požarevac 2006, 29-50. |accessdate= 9. 2. 2022}}&lt;/ref&gt;
== Žaba i Dubrovačka Republika ==
Tačne granice teritorije porodice Nikolić nisu poznate detaljno, kao ni sva mjesta koja je porodica držala u području kod mjesta Slano.  Nikolići su još u vrijeme [[Stjepan Dabiša|kralja Dabiše]] došli u sukob sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]]. Na putu od Dubrovnika do Stona, u mjestima [[Slano]] i Masline (danas Zamasline kod [[Ston]]a) podigli carine za robu koju su Dubrovčani prevozili do velikog trgovišta [[Drijeva|Drijeve]].&lt;ref name=&quot;desanka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 |title= Desanka Kovačević: Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni - Privredni planovi Tvrtka I, s.37 |work= ND NRBIH, DJELA, KNJIGA XVIII, ODJELJENJE ISTORIJSKO-FILOLOSKIH NAUKA, KNJIGA 13., SARAJEVO 1961. |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-10-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231030093416/https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 }}&lt;/ref&gt;

U jednom zapisu u dubrovačkom arhivu nalazi se dokument kojim je Nikolićima uskraćeno pravo azila u Dubrovniku (braći Miliši i Petru) uz poruku - ''da se spašavaju u svojim carinama koje su podigli neopravdano, a kojih nije trebalo biti oko dubrovačkog područja''. Pošto spor nije riješen, kraljica Jelena je 1397 izdala [[Povelja kraljice Jelene Dubrovniku 1397.|povelju]] kojom se ukidaju carine.

Godine 1399. Dubrovačka republika kupila je od bosanskog kralja Nove zemlje, dijelove župe Žabe, u kojima se nalazilo i Oslje, koje su za vladavine kralja [[Stjepan Ostoja|Ostoje]], 1405. godine, upisane u detaljni zemljišni katastar Primorja (Dubrovačke republike).&lt;ref name=&quot;zilić&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://www.academia.edu/44904440/Uspje%C5%A1ni_i_neuspje%C5%A1ni_poku%C5%A1aji_%C5%A1irenja_Dubrovnika_na_bosanske_teritorije_Successful_and_unsuccessful_expansion_attempts_of_the_Republic_of_Ragusa_onto_the_Bosnian_territory |title= Adis Zilić: Uspješni i neuspješni pokušaji širenja Dubrovnika na bosanske teritorije |work=  UNIVERZITET U SARAJEVU – INSTITUT ZA HISTORIJU, Sarajevo, 2019 |accessdate= 9. 10. 2026}}&lt;/ref&gt;  

Nekoliko godina kasnije, 1416. god. Grgur Nikolić je opet otvorio carine, ali je na sporazum pristao 1418. god. izdavši svoju povelju o dogovoru.

== Vanjske veze ==
* Mapa župe Žaba&lt;ref name=&quot;Žaba&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici/galerija/2416 |title= Mapa župe Žaba, Hum, Bosna i Hercegovina, |work= aplikacija.kons.gov.ba |access-date= 9. april 2026.}}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{Reflista|2}}

{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
{{Commonscat|Žaba}}
[[Kategorija:Hum]]
[[Kategorija:Neum]]</text>
      <sha1>kj234ari4fl5s14lxqq7qq9qq6z7bcs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Povijesna županija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721189</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija historijska županija" />
    <revision>
      <id>42579811</id>
      <timestamp>2026-04-10T18:57:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Povijesna županija]] na [[Šablon:Infokutija historijska županija]]: +</comment>
      <origin>42579811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="7qek4eeem8ii9r5h6wco65nbcvni3qo" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija historijska županija]]</text>
      <sha1>7qek4eeem8ii9r5h6wco65nbcvni3qo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Ranohrišćanski spis</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721190</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija ranohrišćanski spis" />
    <revision>
      <id>42579813</id>
      <timestamp>2026-04-10T18:59:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Ranohrišćanski spis]] na [[Šablon:Infokutija ranohrišćanski spis]]: +</comment>
      <origin>42579813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="21x7uegqlgv4hof98h1x6i7q9d09p7u" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija ranohrišćanski spis]]</text>
      <sha1>21x7uegqlgv4hof98h1x6i7q9d09p7u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Ruski federalni subjekt</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721192</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija federalni subjekt Rusije" />
    <revision>
      <id>42579817</id>
      <timestamp>2026-04-10T19:05:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Ruski federalni subjekt]] na [[Šablon:Federalni subjekt Rusije]]: +</comment>
      <origin>42579817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48" sha1="4dj1vv30i8vcfbz1y4iz8b8nk1lizsl" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Federalni subjekt Rusije]]</text>
      <sha1>4dj1vv30i8vcfbz1y4iz8b8nk1lizsl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579820</id>
      <parentid>42579817</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T19:05:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Federalni subjekt Rusije]] na [[Šablon:Infokutija federalni subjekt Rusije]]</comment>
      <origin>42579820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59" sha1="d7ufrevuzzrjrdsoabdcbqiwsft19nf" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija federalni subjekt Rusije]]</text>
      <sha1>d7ufrevuzzrjrdsoabdcbqiwsft19nf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Federalni subjekt Rusije</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721193</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija federalni subjekt Rusije" />
    <revision>
      <id>42579819</id>
      <timestamp>2026-04-10T19:05:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Federalni subjekt Rusije]] na [[Šablon:Infokutija federalni subjekt Rusije]]: +</comment>
      <origin>42579819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59" sha1="d7ufrevuzzrjrdsoabdcbqiwsft19nf" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija federalni subjekt Rusije]]</text>
      <sha1>d7ufrevuzzrjrdsoabdcbqiwsft19nf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Ruski savezni okrug</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721194</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija federalni okrug Rusije" />
    <revision>
      <id>42579822</id>
      <timestamp>2026-04-10T19:12:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Ruski savezni okrug]] na [[Šablon:Infokutija federalni okrug Rusije]]: +</comment>
      <origin>42579822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57" sha1="cmb33ilfeeg4za641eu4v8rtn4l2f1g" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija federalni okrug Rusije]]</text>
      <sha1>cmb33ilfeeg4za641eu4v8rtn4l2f1g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Slavna ličnost</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721195</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija slavna ličnost" />
    <revision>
      <id>42579826</id>
      <timestamp>2026-04-10T19:18:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Slavna ličnost]] na [[Šablon:Infokutija slavna ličnost]]: +</comment>
      <origin>42579826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50" sha1="n3ueztujd4t74zr8y2spwopurfk0ayy" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija slavna ličnost]]</text>
      <sha1>n3ueztujd4t74zr8y2spwopurfk0ayy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Talijanska pokrajina</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721196</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija provincija Italije" />
    <revision>
      <id>42579830</id>
      <timestamp>2026-04-10T20:08:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Talijanska pokrajina]] na [[Šablon:Infokutija provincija Italije]]</comment>
      <origin>42579830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53" sha1="o5morrogl30afa9udhxwt9kn1ljnbbe" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija provincija Italije]]</text>
      <sha1>o5morrogl30afa9udhxwt9kn1ljnbbe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:UNESCO-nematerijalna svjetska baština</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721197</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija nematerijalna baština" />
    <revision>
      <id>42579833</id>
      <timestamp>2026-04-10T20:13:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:UNESCO-nematerijalna svjetska baština]] na [[Šablon:Infokutija nematerijalna baština]]: +</comment>
      <origin>42579833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57" sha1="bdsn9x9o7ftggp4ubb72razae4m9ang" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija nematerijalna baština]]</text>
      <sha1>bdsn9x9o7ftggp4ubb72razae4m9ang</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Upravni okrug u Srbiji</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721198</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija okrug Srbije" />
    <revision>
      <id>42579835</id>
      <timestamp>2026-04-10T20:15:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Upravni okrug u Srbiji]] na [[Šablon:Infokutija okrug Srbije]]: +</comment>
      <origin>42579835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="dsd1e2ycju49kqzlq8jz7mdizzsio17" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija okrug Srbije]]</text>
      <sha1>dsd1e2ycju49kqzlq8jz7mdizzsio17</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Verski poglavar</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721199</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija vjerski vođa" />
    <revision>
      <id>42579837</id>
      <timestamp>2026-04-10T20:19:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Verski poglavar]] na [[Šablon:Infokutija vjerski vođa]]: +</comment>
      <origin>42579837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48" sha1="qmg2k6bfue6ece46m5wf5o6lcvy1k8v" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija vjerski vođa]]</text>
      <sha1>qmg2k6bfue6ece46m5wf5o6lcvy1k8v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Vojna jedinica NOVJ</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721200</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija vojna jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije" />
    <revision>
      <id>42579840</id>
      <timestamp>2026-04-10T20:20:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Vojna jedinica NOVJ]] na [[Šablon:Infokutija vojna jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]: +</comment>
      <origin>42579840</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="90" sha1="cpv0vly1jb2smatxg1scix0pmzs8rhv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija vojna jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]</text>
      <sha1>cpv0vly1jb2smatxg1scix0pmzs8rhv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Zakon SAD</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721201</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija zakon Sjedinjenih Američkih Država" />
    <revision>
      <id>42579842</id>
      <timestamp>2026-04-10T20:24:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Zakon SAD]] na [[Šablon:Infokutija zakon Sjedinjenih Američkih Država]]: +</comment>
      <origin>42579842</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71" sha1="sgrnnzmorjjg7z4pum69m7228abmn8f" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija zakon Sjedinjenih Američkih Država]]</text>
      <sha1>sgrnnzmorjjg7z4pum69m7228abmn8f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Španska autonomna zajednica</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721202</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija autonomna zajednica Španije" />
    <revision>
      <id>42579844</id>
      <timestamp>2026-04-10T20:27:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Španska autonomna zajednica]] na [[Šablon:Infokutija autonomna zajednica Španije]]: +</comment>
      <origin>42579844</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63" sha1="2m4iff94ojhm54x6oibof0i1dketg96" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija autonomna zajednica Španije]]</text>
      <sha1>2m4iff94ojhm54x6oibof0i1dketg96</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Arhijerej</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721203</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija arhijerej" />
    <revision>
      <id>42579854</id>
      <timestamp>2026-04-10T22:43:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Arhijerej]] na [[Šablon:Infokutija arhijerej]]: +</comment>
      <origin>42579854</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="9v6sfh5lrf3vse11jumnkwyz6j203sv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija arhijerej]]</text>
      <sha1>9v6sfh5lrf3vse11jumnkwyz6j203sv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Avio-kompanija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721205</id>
    <redirect title="Aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42579858</id>
      <timestamp>2026-04-10T22:44:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Avio-kompanija]] na [[Aviokompanija]] preko preusmjerenja: +</comment>
      <origin>42579858</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="nibsvw9yui0wkt3ab4c84majw875fye" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Aviokompanija]]</text>
      <sha1>nibsvw9yui0wkt3ab4c84majw875fye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Avio kompanija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721206</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija aviokompanija" />
    <revision>
      <id>42579860</id>
      <timestamp>2026-04-10T22:45:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Avio kompanija]] na [[Šablon:Infokutija aviokompanija]]: +</comment>
      <origin>42579860</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48" sha1="5ftstkjfg2nvtt6e31shnzrri0uo7xg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija aviokompanija]]</text>
      <sha1>5ftstkjfg2nvtt6e31shnzrri0uo7xg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Bivša administracija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721207</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija bivša administracija" />
    <revision>
      <id>42579862</id>
      <timestamp>2026-04-10T22:46:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Bivša administracija]] na [[Šablon:Infokutija bivša administracija]]</comment>
      <origin>42579862</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="88z6k60p9m3damur0965kqk3e1ntyls" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija bivša administracija]]</text>
      <sha1>88z6k60p9m3damur0965kqk3e1ntyls</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Borbeno vozilo</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721208</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija oklopno vozilo" />
    <revision>
      <id>42579864</id>
      <timestamp>2026-04-10T22:48:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Borbeno vozilo]] na [[Šablon:Infokutija oklopno vozilo]]: +</comment>
      <origin>42579864</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" sha1="s0vt45bezn30zfsv9bu60vyjyvkcyok" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija oklopno vozilo]]</text>
      <sha1>s0vt45bezn30zfsv9bu60vyjyvkcyok</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Borilačka veština</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721209</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija borilačka vještina" />
    <revision>
      <id>42579866</id>
      <timestamp>2026-04-10T22:50:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Borilačka veština]] na [[Šablon:Infokutija borilačka veština]]</comment>
      <origin>42579866</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54" sha1="1nlmzijknv142a774ppto8ycr62aeb2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija borilačka veština]]</text>
      <sha1>1nlmzijknv142a774ppto8ycr62aeb2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579869</id>
      <parentid>42579866</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T22:51:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Infokutija borilačka veština]] na [[Šablon:Infokutija borilačka vјeština]]</comment>
      <origin>42579869</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="0l4w0mmsjgji8t4xkk3vuilqxp9v9er" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija borilačka vјeština]]</text>
      <sha1>0l4w0mmsjgji8t4xkk3vuilqxp9v9er</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42579870</id>
      <parentid>42579869</parentid>
      <timestamp>2026-04-10T22:52:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Infokutija borilačka vјeština]] na [[Šablon:Infokutija borilačka vještina]]</comment>
      <origin>42579870</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55" sha1="jt6zzt7n6fl5kerac8yvk2fw3hnz5ab" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija borilačka vještina]]</text>
      <sha1>jt6zzt7n6fl5kerac8yvk2fw3hnz5ab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija borilačka veština</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721210</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija borilačka vještina" />
    <revision>
      <id>42579868</id>
      <timestamp>2026-04-10T22:50:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Infokutija borilačka veština]] na [[Šablon:Infokutija borilačka vještina]]</comment>
      <origin>42579868</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55" sha1="jt6zzt7n6fl5kerac8yvk2fw3hnz5ab" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija borilačka vještina]]</text>
      <sha1>jt6zzt7n6fl5kerac8yvk2fw3hnz5ab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Eurovizijska pjesma</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721211</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija eurovizijska pjesma" />
    <revision>
      <id>42579872</id>
      <timestamp>2026-04-10T22:56:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Eurovizijska pjesma]] na [[Šablon:Infokutija eurovizijska pjesma]]: +</comment>
      <origin>42579872</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="54" sha1="lo632yig7yk1l7r2vmg04xz0bitd52g" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija eurovizijska pjesma]]</text>
      <sha1>lo632yig7yk1l7r2vmg04xz0bitd52g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Filmski umjetnik</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721212</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija filmski umjetnik" />
    <revision>
      <id>42579874</id>
      <timestamp>2026-04-10T23:05:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Filmski umjetnik]] na [[Šablon:Infokutija filmski umjetnik]]: +</comment>
      <origin>42579874</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51" sha1="jx63jya90huaymwj0e91yzueuonspqv" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija filmski umjetnik]]</text>
      <sha1>jx63jya90huaymwj0e91yzueuonspqv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Građanski sukob</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721213</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija građanski sukob" />
    <revision>
      <id>42579890</id>
      <timestamp>2026-04-10T23:07:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Građanski sukob]] na [[Šablon:Infokutija građanski sukob]]: +</comment>
      <origin>42579890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51" sha1="016zpoobs6yw0hife7yar6dajdgvz15" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija građanski sukob]]</text>
      <sha1>016zpoobs6yw0hife7yar6dajdgvz15</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Helikopter</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721214</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija helikopter" />
    <revision>
      <id>42579913</id>
      <timestamp>2026-04-10T23:09:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Helikopter]] na [[Šablon:Infokutija helikopter]]</comment>
      <origin>42579913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="giyu03jvl5er2q6rzjswxk397xxf1b2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija helikopter]]</text>
      <sha1>giyu03jvl5er2q6rzjswxk397xxf1b2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Hranjiva vrijednost</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721215</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija nutritivna vrijednost" />
    <revision>
      <id>42579944</id>
      <timestamp>2026-04-10T23:11:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Hranjiva vrijednost]] na [[Šablon:Infokutija nutritivna vrijednost]]</comment>
      <origin>42579944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="9zl03r1b83z5p9q3mpxmdoc5w3o8w9o" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija nutritivna vrijednost]]</text>
      <sha1>9zl03r1b83z5p9q3mpxmdoc5w3o8w9o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Komet</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721216</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija kometa" />
    <revision>
      <id>42579958</id>
      <timestamp>2026-04-10T23:15:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Komet]] na [[Šablon:Infokutija kometa]]: doslednost</comment>
      <origin>42579958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="13lxvfp5khwnw1dsspzjdm201f4vdsx" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija kometa]]</text>
      <sha1>13lxvfp5khwnw1dsspzjdm201f4vdsx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:NBA igrač</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721217</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija NBA igrač" />
    <revision>
      <id>42579964</id>
      <timestamp>2026-04-11T00:15:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:NBA igrač]] na [[Šablon:Infokutija NBA igrač]]</comment>
      <origin>42579964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="fwd1ijdu0a92i80v52vyaq8v5qn9qnb" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija NBA igrač]]</text>
      <sha1>fwd1ijdu0a92i80v52vyaq8v5qn9qnb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:NHL nagrada</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721218</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija NHL nagrada" />
    <revision>
      <id>42579968</id>
      <timestamp>2026-04-11T00:27:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:NHL nagrada]] na [[Šablon:Infokutija NHL nagrada]]</comment>
      <origin>42579968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="p4fia1ckvvpc9n59kj8mzyy2ql8kerk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija NHL nagrada]]</text>
      <sha1>p4fia1ckvvpc9n59kj8mzyy2ql8kerk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Nemačke savezne države</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721219</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija savezna država Njemačke" />
    <revision>
      <id>42579970</id>
      <timestamp>2026-04-11T00:30:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Nemačke savezne države]] na [[Šablon:Infokutija savezna država Njemačke]]</comment>
      <origin>42579970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60" sha1="7gtfddtgwu5rsl3iks5dmy10m0o57lj" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija savezna država Njemačke]]</text>
      <sha1>7gtfddtgwu5rsl3iks5dmy10m0o57lj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Nogometni savez</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721220</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija fudbalski savez" />
    <revision>
      <id>42579977</id>
      <timestamp>2026-04-11T01:32:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Nogometni savez]] na [[Šablon:Infokutija fudbalski savez]]: +</comment>
      <origin>42579977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50" sha1="qoszbiq5j263nq6w03yhc9vvmfdlpvn" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija fudbalski savez]]</text>
      <sha1>qoszbiq5j263nq6w03yhc9vvmfdlpvn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Oblast</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721221</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija oblast" />
    <revision>
      <id>42579979</id>
      <timestamp>2026-04-11T01:36:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Oblast]] na [[Šablon:Infokutija oblast]]</comment>
      <origin>42579979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="1f4solkucyjlh40mqch1ykiuny1jqhc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija oblast]]</text>
      <sha1>1f4solkucyjlh40mqch1ykiuny1jqhc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Odbojkaš</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721222</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija odbojkaš" />
    <revision>
      <id>42579981</id>
      <timestamp>2026-04-11T01:36:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Odbojkaš]] na [[Šablon:Infokutija odbojkaš]]</comment>
      <origin>42579981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44" sha1="18jek8c7ylsfnt3hhefbk3x4r581d78" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija odbojkaš]]</text>
      <sha1>18jek8c7ylsfnt3hhefbk3x4r581d78</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Odbojkaški klub</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721223</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija odbojkaški klub" />
    <revision>
      <id>42579983</id>
      <timestamp>2026-04-11T01:37:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Odbojkaški klub]] na [[Šablon:Infokutija odbojkaški klub]]</comment>
      <origin>42579983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51" sha1="tw6imfjgl6qlgcaftw2f4n6oei1mfxa" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija odbojkaški klub]]</text>
      <sha1>tw6imfjgl6qlgcaftw2f4n6oei1mfxa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Nesamostalni teritorij</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721224</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija nesamostalna teritorija" />
    <revision>
      <id>42579985</id>
      <timestamp>2026-04-11T01:39:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Nesamostalni teritorij]] na [[Šablon:Infokutija nesamostalna teritorija]]</comment>
      <origin>42579985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="nqadrj9h6c9bo1e7jn7pwxvltozb55q" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija nesamostalna teritorija]]</text>
      <sha1>nqadrj9h6c9bo1e7jn7pwxvltozb55q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Odbojkaška reprezentacija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721225</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija odbojkaška reprezentacija" />
    <revision>
      <id>42579987</id>
      <timestamp>2026-04-11T01:41:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Odbojkaška reprezentacija]] na [[Šablon:Infokutija odbojkaška reprezentacija]]</comment>
      <origin>42579987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61" sha1="20gr6outfvl5g1p8w4tzcdncozetth8" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija odbojkaška reprezentacija]]</text>
      <sha1>20gr6outfvl5g1p8w4tzcdncozetth8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Otok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721226</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija otok" />
    <revision>
      <id>42579990</id>
      <timestamp>2026-04-11T01:43:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Otok]] na [[Šablon:Infokutija otok]]</comment>
      <origin>42579990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" sha1="f2vvgpcn4sjzosw5kafgqdwbukjaopp" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija otok]]</text>
      <sha1>f2vvgpcn4sjzosw5kafgqdwbukjaopp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pećine i jame</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721227</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija pećina" />
    <revision>
      <id>42579992</id>
      <timestamp>2026-04-11T01:46:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pećine i jame]] na [[Šablon:Infokutija pećina]]</comment>
      <origin>42579992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42" sha1="rn87x7t9s4gxgx9spmqtlzobnx6em8j" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija pećina]]</text>
      <sha1>rn87x7t9s4gxgx9spmqtlzobnx6em8j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pokémon</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721228</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija Pokémon" />
    <revision>
      <id>42579994</id>
      <timestamp>2026-04-11T03:07:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pokémon]] na [[Šablon:Infokutija Pokémon]]</comment>
      <origin>42579994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="nff75zxhfnxz825t2khbsicbrjupd8s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija Pokémon]]</text>
      <sha1>nff75zxhfnxz825t2khbsicbrjupd8s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pokémon/Boja1</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721229</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija Pokémon/Boja1" />
    <revision>
      <id>42579996</id>
      <timestamp>2026-04-11T03:07:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pokémon/Boja1]] na [[Šablon:Infokutija Pokémon/Boja1]]</comment>
      <origin>42579996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" sha1="545v0wjftbup9ikhv4dvwn3e6s7d5ju" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija Pokémon/Boja1]]</text>
      <sha1>545v0wjftbup9ikhv4dvwn3e6s7d5ju</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pokémon/Boja2</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721230</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija Pokémon/Boja2" />
    <revision>
      <id>42579998</id>
      <timestamp>2026-04-11T03:07:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pokémon/Boja2]] na [[Šablon:Infokutija Pokémon/Boja2]]</comment>
      <origin>42579998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" sha1="6id3a1dcit894j6nym3i3xd7o044ocb" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija Pokémon/Boja2]]</text>
      <sha1>6id3a1dcit894j6nym3i3xd7o044ocb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rio Tinto (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721232</id>
    <redirect title="Tinto (rijeka)" />
    <revision>
      <id>42580014</id>
      <timestamp>2026-04-11T06:14:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Tinto (rijeka)]]</comment>
      <origin>42580014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="a4p4nl5hbnu1x0rfosqoxg0t7paot8f" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Tinto (rijeka)]]</text>
      <sha1>a4p4nl5hbnu1x0rfosqoxg0t7paot8f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psamofil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721233</id>
    <revision>
      <id>42580016</id>
      <timestamp>2026-04-11T07:11:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Scarturus euphraticus 438215013.jpg|alt=A close-up photo of a Jerboa standing on two legs in a desert in Saudi Arabia|thumb|[[Dipodidae|Skočimiševi]] su dobro prilagođeni životu u pjeskovitim područjima.]] '''Psamofil'''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Definition of PSAMMOPHILE |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/psammophile |access-date=2023-07-12 |website=www.merriam-webster.com |language=en}}&lt;/ref&gt; je [[biljka]] ili [[životinja]] koja preferira ili uspijeva...</comment>
      <origin>42580016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3027" sha1="tcwga93ky6btpvbbm04t5ufovuuvhq5" xml:space="preserve">[[File:Scarturus euphraticus 438215013.jpg|alt=A close-up photo of a Jerboa standing on two legs in a desert in Saudi Arabia|thumb|[[Dipodidae|Skočimiševi]] su dobro prilagođeni životu u pjeskovitim područjima.]]
'''Psamofil'''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Definition of PSAMMOPHILE |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/psammophile |access-date=2023-07-12 |website=www.merriam-webster.com |language=en}}&lt;/ref&gt; je [[biljka]] ili [[životinja]] koja preferira ili uspijeva u [[pijesak|pjeskovitim]] područjima. Biljni psamofili su također poznati kao [[psamofita|psamofite]]. Uspijevaju na mjestima kao što su [[Arapsko poluostrvo]], [[Sahara]]&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Mo'atsah|title=Israel Journal of Zoology|date=1992|page=182}}&lt;/ref&gt; i dine obalnih regija.

Zbog jedinstvenih ekoloških selektivnih pritisaka pijeska, životinje na suprotnim stranama planete mogu [[konvergentna evolucija|konvergentno razviti]] slične karakteristike, fenomen koji se ponekad naziva ekomorfološka konvergencija.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Fet |first=Victor |last2=Polis |first2=Gary A. |last3=Sissom |first3=W. David |date=1998-08-01 |title=Life in sandy deserts: the scorpion model |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0140196397903864 |journal=Journal of Arid Environments |volume=39 |issue=4 |pages=609–622 |doi=10.1006/jare.1997.0386 |issn=0140-1963|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt; ''[[Crotalus cerastes]]'', porijeklom iz američkih pustinja, i ''[[Bitis peringueyi]]'', porijeklom iz namibijskih pustinja, nezavisno su razvile ponašanje bočnog kretanja po pijesku.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Elbein |first=Asher |date=2021-02-01 |title=The Skin-Deep Physics of Sidewinder Snakes |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2021/02/01/science/sidewinders-snakes-physics.html |access-date=2023-08-31 |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; Slično tome, afrički [[Dipodidae|skočimiš]] i američki [[Dipodomys|kengurski pacov]] odvojeno su razvili dvonožni oblik kretanja s velikim zadnjim nogama koje im omogućavaju skakanje.

== Etimologija ==
''Psammo'' potiče od starogrčke riječi ψάμμος (psámmos, &quot;pijesak“); ''-philo'' potiče od starogrčke riječi φίλος (phílos, &quot;dragi, voljeni“) preko latinske riječi ''-phila''.&lt;ref&gt;Informacije sa Wiktionaryja&lt;/ref&gt;

== Popularna kultura ==
Ispravno napisavši engleski riječ ''psammophile'', učenik osmog razreda iz Floride, Dev Shah, jedan od 231 takmičara, pobijedio je na 95. [[Scripps National Spelling Bee|nacionalnom takmičenju u sricanju Scripps]] u junu 2023. godine i osvojio novčanu nagradu od 50.000 dolara.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2023-06-02 |title=Chthonic, psammophile: The best spelling bee words to add to your vocab |url=https://www.washingtonpost.com/nation/2023/06/02/scripps-spelling-bee-words-list-psammophile/ |access-date=2023-07-28 |website=Washington Post |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Ekstremofil]]
* [[Psamofita]]

== Reference ==
{{reflist}}

{{Ekstremofili}}

[[Kategorija:Ekstremofili]]</text>
      <sha1>tcwga93ky6btpvbbm04t5ufovuuvhq5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Psamofili</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721234</id>
    <redirect title="Psamofil" />
    <revision>
      <id>42580017</id>
      <timestamp>2026-04-11T07:11:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Psamofil]]</comment>
      <origin>42580017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="qsevgwck7pw5e1jhwnrfl1961prlf82" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Psamofil]]</text>
      <sha1>qsevgwck7pw5e1jhwnrfl1961prlf82</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pokémon lik</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721235</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija lik iz serije Pokémon" />
    <revision>
      <id>42580030</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:12:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pokémon lik]] na [[Šablon:Infokutija lik iz serije Pokémon]]: +</comment>
      <origin>42580030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="57" sha1="mhmm4a1drbjl70nzf6o3nofy1x5somo" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija lik iz serije Pokémon]]</text>
      <sha1>mhmm4a1drbjl70nzf6o3nofy1x5somo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Potres</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721236</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija potres" />
    <revision>
      <id>42580032</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:16:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Potres]] na [[Šablon:Infokutija potres]]</comment>
      <origin>42580032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="3qryxhx9axiow6ngk0y0lr0ajvw9ceo" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija potres]]</text>
      <sha1>3qryxhx9axiow6ngk0y0lr0ajvw9ceo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pozorište</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721237</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija teatar" />
    <revision>
      <id>42580035</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:22:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Pozorište]] na [[Šablon:Infokutija teatar]]: +</comment>
      <origin>42580035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="m92xgotr3xzr7w0wr3kzpgh0hjj2lg3" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija teatar]]</text>
      <sha1>m92xgotr3xzr7w0wr3kzpgh0hjj2lg3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Predsednik</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721238</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija predsjednik" />
    <revision>
      <id>42580037</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:24:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Predsednik]] na [[Šablon:Infokutija predsjednik]]: +</comment>
      <origin>42580037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="6hybq2zdudytymlj35qrdcc6obwa3do" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija predsjednik]]</text>
      <sha1>6hybq2zdudytymlj35qrdcc6obwa3do</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio-stanica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721239</id>
    <redirect title="Radiostanica" />
    <revision>
      <id>42580040</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:29:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-stanica]] na [[Radiostanica]] preko preusmjerenja: +</comment>
      <origin>42580040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="gwezixjy2g5ve9oflysiuy3bxw67g0a" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Radiostanica]]</text>
      <sha1>gwezixjy2g5ve9oflysiuy3bxw67g0a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio-amaterizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721240</id>
    <redirect title="Radioamaterizam" />
    <revision>
      <id>42580042</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:30:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-amaterizam]] na [[Radioamaterizam]]</comment>
      <origin>42580042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="2yjwa9fcpna5wa2uyroyka5ygxqnsag" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Radioamaterizam]]</text>
      <sha1>2yjwa9fcpna5wa2uyroyka5ygxqnsag</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio-valovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721241</id>
    <redirect title="Radioval" />
    <revision>
      <id>42580044</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:30:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-valovi]] na [[Radioval]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42580044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="m7gbcph9tvr6i1yflrjep4045y50sby" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Radioval]]</text>
      <sha1>m7gbcph9tvr6i1yflrjep4045y50sby</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Rimska građevina</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721242</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija rimska građevina" />
    <revision>
      <id>42580047</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:38:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Rimska građevina]] na [[Šablon:Infokutija rimska građevina]]: +</comment>
      <origin>42580047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="s6dksztfpisnvyj2s0q8amxi9859eoz" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija rimska građevina]]</text>
      <sha1>s6dksztfpisnvyj2s0q8amxi9859eoz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infookvir rukometaš</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721243</id>
    <redirect title="Šablon:Infokutija rukometaš" />
    <revision>
      <id>42580049</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:40:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Šablon:Infookvir rukometaš]] na [[Šablon:Infokutija rukometaš]]: +</comment>
      <origin>42580049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="5n22gyasczjeajzgnwj927w14sksnm0" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Infokutija rukometaš]]</text>
      <sha1>5n22gyasczjeajzgnwj927w14sksnm0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio prijemnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721244</id>
    <redirect title="Radioprijemnik" />
    <revision>
      <id>42580052</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:46:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio prijemnik]] na [[Radioprijemnik]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42580052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="k78wtp084f61y972x9rtl7jz45uhr3t" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Radioprijemnik]]</text>
      <sha1>k78wtp084f61y972x9rtl7jz45uhr3t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio-astronomija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721245</id>
    <redirect title="Radioastronomija" />
    <revision>
      <id>42580054</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:46:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-astronomija]] na [[Radioastronomija]]: fix</comment>
      <origin>42580054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32" sha1="az77fu23kta6a8353hqwvials90bjvl" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Radioastronomija]]</text>
      <sha1>az77fu23kta6a8353hqwvials90bjvl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio-teleskop</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721247</id>
    <redirect title="Radioteleskop" />
    <revision>
      <id>42580058</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:47:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-teleskop]] na [[Radioteleskop]]</comment>
      <origin>42580058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="2ytp59izloam7789bw7xaty2qcq6e0s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Radioteleskop]]</text>
      <sha1>2ytp59izloam7789bw7xaty2qcq6e0s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista radio-stanica u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721249</id>
    <redirect title="Lista radiostanica u Hrvatskoj" />
    <revision>
      <id>42580062</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:48:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Lista radio-stanica u Hrvatskoj]] na [[Lista radiostanica u Hrvatskoj]]</comment>
      <origin>42580062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="46" sha1="tk7vgqaq546stn3rlua34qb7jrobhs4" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lista radiostanica u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>tk7vgqaq546stn3rlua34qb7jrobhs4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio drama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721250</id>
    <redirect title="Radiodrama" />
    <revision>
      <id>42580064</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:48:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio drama]] na [[Radiodrama]]</comment>
      <origin>42580064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="dskouoxzcjq3apvaf4wefjx6sp8a7sa" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Radiodrama]]</text>
      <sha1>dskouoxzcjq3apvaf4wefjx6sp8a7sa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista radio-stanica u Srbiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721251</id>
    <redirect title="Lista radiostanica u Srbiji" />
    <revision>
      <id>42580066</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:49:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Lista radio-stanica u Srbiji]] na [[Lista radiostanica u Srbiji]]</comment>
      <origin>42580066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="95auflk5j04etjfnd6an0ylba5f0q8m" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lista radiostanica u Srbiji]]</text>
      <sha1>95auflk5j04etjfnd6an0ylba5f0q8m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Institut radio inženjera</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721252</id>
    <redirect title="Institut radioinženjera" />
    <revision>
      <id>42580068</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:49:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Institut radio inženjera]] na [[Institut radioinženjera]]</comment>
      <origin>42580068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="o4734j07xb4rawhxo4i6jo4ht2qw23y" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Institut radioinženjera]]</text>
      <sha1>o4734j07xb4rawhxo4i6jo4ht2qw23y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio-teleskop Effelsberg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721253</id>
    <redirect title="Radioteleskop Effelsberg" />
    <revision>
      <id>42580070</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:50:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-teleskop Effelsberg]] na [[Radioteleskop Effelsberg]]</comment>
      <origin>42580070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="4udzi8od0zga5uwesgvmvastgd378la" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Radioteleskop Effelsberg]]</text>
      <sha1>4udzi8od0zga5uwesgvmvastgd378la</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio-reklama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721255</id>
    <redirect title="Radioreklama" />
    <revision>
      <id>42580074</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:50:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio-reklama]] na [[Radioreklama]]</comment>
      <origin>42580074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="dh14pbv97wu8q0y97fkptqnh0a4c0p6" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Radioreklama]]</text>
      <sha1>dh14pbv97wu8q0y97fkptqnh0a4c0p6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista radio-stanica u Rusiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721256</id>
    <redirect title="Lista radiostanica u Rusiji" />
    <revision>
      <id>42580076</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:51:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Lista radio-stanica u Rusiji]] na [[Lista radiostanica u Rusiji]]</comment>
      <origin>42580076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43" sha1="nppu2bsmrce3ync51gp8rrgxdldtf04" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lista radiostanica u Rusiji]]</text>
      <sha1>nppu2bsmrce3ync51gp8rrgxdldtf04</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista radio-stanica u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721258</id>
    <redirect title="Lista radiostanica u Bosni i Hercegovini" />
    <revision>
      <id>42580080</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:51:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Lista radio-stanica u Bosni i Hercegovini]] na [[Lista radiostanica u Bosni i Hercegovini]]</comment>
      <origin>42580080</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="ra79bqddbfjnpktbrvdqb2i03o2kxyw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lista radiostanica u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>ra79bqddbfjnpktbrvdqb2i03o2kxyw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Karavan (radio-emisija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721259</id>
    <redirect title="Karavan (radioemisija)" />
    <revision>
      <id>42580082</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:51:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Karavan (radio-emisija)]] na [[Karavan (radioemisija)]]</comment>
      <origin>42580082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="ju4d8v3mfezezjwsmgw5olkrsfvo23y" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Karavan (radioemisija)]]</text>
      <sha1>ju4d8v3mfezezjwsmgw5olkrsfvo23y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sardinija radio teleskop</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721260</id>
    <redirect title="Radioteleskop Sardinija" />
    <revision>
      <id>42580085</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:52:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Sardinija radio teleskop]] na [[Radioteleskop Sardinija]]: popravak</comment>
      <origin>42580085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" sha1="c7o9u8wz72rlink96nkcxz6xti0o17s" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Radioteleskop Sardinija]]</text>
      <sha1>c7o9u8wz72rlink96nkcxz6xti0o17s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radio teleskop Parkes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721261</id>
    <redirect title="Opservatorij Parkes" />
    <revision>
      <id>42580087</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:54:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Radio teleskop Parkes]] na [[Opservatorij Parkes]]</comment>
      <origin>42580087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="gvtvbixcurlpq9314cr55ag64qs8kqx" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Opservatorij Parkes]]</text>
      <sha1>gvtvbixcurlpq9314cr55ag64qs8kqx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Green Bank radio teleskop</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721262</id>
    <redirect title="Teleskop Green Bank" />
    <revision>
      <id>42580089</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:55:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Green Bank radio teleskop]] na [[Teleskop Green Bank]]</comment>
      <origin>42580089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="g901c7zwdrf3lqmxgcuf6dgtvsk84pe" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Teleskop Green Bank]]</text>
      <sha1>g901c7zwdrf3lqmxgcuf6dgtvsk84pe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Peščanik (radio-emisija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721263</id>
    <redirect title="Peščanik (radioemisija)" />
    <revision>
      <id>42580092</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:56:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Peščanik (radio-emisija)]] na [[Peščanik (radioemisija)]]</comment>
      <origin>42580092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="mk0b6x5lg8vpglzmk8vji5r9foyoy23" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Peščanik (radioemisija)]]</text>
      <sha1>mk0b6x5lg8vpglzmk8vji5r9foyoy23</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lights Out (radio serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721264</id>
    <redirect title="Lights Out (radioserija)" />
    <revision>
      <id>42580094</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:56:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Lights Out (radio serija)]] na [[Lights Out (radioserija)]]</comment>
      <origin>42580094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="pa23d9tuxvl0hf7ltij6s8talhg7uny" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Lights Out (radioserija)]]</text>
      <sha1>pa23d9tuxvl0hf7ltij6s8talhg7uny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ionizirajuće zračenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721265</id>
    <redirect title="Jonizirajuće zračenje" />
    <revision>
      <id>42580096</id>
      <timestamp>2026-04-11T11:58:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Aca premješta stranicu [[Ionizirajuće zračenje]] na [[Jonizirajuće zračenje]]</comment>
      <origin>42580096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39" sha1="1l5g03l0qrm250pk1f07yv66c3xvq0i" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Jonizirajuće zračenje]]</text>
      <sha1>1l5g03l0qrm250pk1f07yv66c3xvq0i</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>